Različite tragedije sa kojima se crnogorsko društvo nažalost nerijetko suočava i preplavljenost vijestima iz crne hronike stvaraju veliki pritisak na mentalno zdravlje stanovništva Crne Gore.
O posljedicama prevelike izloženosti takvim negativnim informacijama i načinima da ublažimo pritisak na naš mentalni sistem medijska agencija Media Biro razgovarala je sa psihološkinjom Adrianom Pejaković.
- Kada smo preplavljeni vijestima iz crne hronike, bilo da su u pitanju nasilje, ubistva, samoubistva, to stvarno zna da bude previše za naš mentalni sistem. Kada gledamo te vijesti možemo da osjetimo različita osjećanja, bilo da je u pitanju anksioznost, depresivnost ili depresija. Čini mi se da su u najvećem riziku djeca i mladi, zato što oni nemaju neke mehanizme kojima bi mogli da se suočavaju sa takvim vijestima. Ljudi mogu da dođu u stanje ne samo da imaju neke intenzivne emocije koje nazivamo negativnima, već da dođu do nekog osjećaja apatije – da će uvijek biti tako, da ništa ne može da se mijenja, da nema nikakvog izlaza. Tu psiholozi često naglašavaju pojam sekundarne viktimizacije – da gledate da neko pati ili da se dešava neki tragičan događaj i da vi prosto iskušavate slične emocije na vašem mentalnom planu jer gledate takve događaje - navodi Pejaković.
Pejaković ukazuje na veliku ulogu koju način medijskog izvještavanja može imati u tragičnim okolnostima.
„Jako je važno kako mediji izvještavaju o tome, kakav je njihov okvir, da li je njihov okvir senzacionalistički. Nekada mediji posežu za senzacionalizmom zato što na takav način dobijaju više klikova i više pažnje, jer ljudi će nekako po svojoj prirodi da više obrate pažnju na one senzacije koje su ugrožavajuće, koje će da aktiviraju njihove regije u mozgu za oprez i opasnost, a mediji često to znaju. Imamo i neetička i jako teška izvještavanja o nekim stvarima koje su tragične umjesto da ponudimo neki informativni i edukativni okvir, kako da se pomogne ljudima, kako da mi potražimo pomoć ako imamo nekih problema sa mentalnim zdravljem, ako smo u nekoj opasnosti... Bez obzira što mi želimo da posegnemo za nekim senzacionalističkim sadržajem da bismo mogli da ispratimo šta se dešava, dugoročno to na nas ostavlja posljedice,“ ispričala psihološkinja.
Savjetuje da u trenucima kada osjetimo da smo preplavljeni takvim sadržajima treba da ograničimo vrijeme koje provodimo ispred televizora i na mobilnom telefonu.
- Znam da je to lako reći, ali teško uraditi, međutim, to je ono što je potrebno da bismo mogli da sačuvamo svoje mentalno zdravlje. Treba da, koliko možemo, izbalansiramo tu svu crnu hroniku sa nekim drugim pozitivnim stvarima koje pratimo bilo u životu ili u medijima, da razgovaramo sa porodicom, prijateljima. Za one koji imaju mogućnost, preporučujem društveni aktivizam – hajde da svi zajedno utičemo na to kako mediji izvještavaju, kako sistem reaguje kada se nešto desi, da ne budemo samo pasivni primaoci vijesti, nego da znamo da kao građani, društvo i lokalne zajednice da na nešto možemo da utičemo. Treba da slušamo, ali ne onako kao što smo navikli iz neke pozicije naučene bespomoćnosti – nešto se dešava, mi tu ne možemo ništa, nego iz aktivne pozicije – da vidimo da li se nešto može, jer mora da nešto može da bi nam bilo bolje - istakla je Pejaković.
Skrenula je pažnju na opasne posljedice prevelike izloženosti vijestima iz crne hronike.
- Kada smo preplavljeni negativnim vijestima naš organizam će početi da se „gasi“ i to je normalna stvar. Normalno da ako ima previše takvih vijesti da ćemo da pokažemo manje osjetljivosti i manje empatije, a to je dugoročno opasno za društvo jer ako vidimo da se ništa ne mijenja mi ćemo početi da se povlačimo iz tih sadržaja, da smatramo da to nije naš problem, da se sve više povlačimo u svoj mikrosvijet i to je nešto što ne bi trebalo. Zato je jako potrebno za ljude da se povezuju na lokalnom nivou, u nevladinim organizacijama, bilo kakvim građanskim inicijativama, da utiču na sistem. Mi imamo više prava nego što mislimo da imamo, s tim je važno da se upoznamo. Sam taj osjećaj da možemo nešto od svog ulaza, od svog naselja, od svog grada, da započenemo, uradimo, pomognemo može za nas na mentalnom nivou da bude blagorodan. Istraživanja pokazuju da ukoliko patite od ozbiljne depresije, ukoliko volontirate u nekoj humanitarnoj organizaciji to na vaš organizam ima učinak kao da pijete značajne antidepresive. Dobrota, altruizam i aktivizam jako utiču na nas da nas izvuku iz naučene bespomoćnosti - ispričala je psihološkinja.
U teškim trenucima u kojima se osjećamo preplavljeno negativnim emocijama, Pejaković savjetuje da razgovaramo sa bliskim ljudima, a po potrebi i sa psihologom.
- Treba da vidimo možemo li da dobijemo pomoć i podršku u našoj sredini. Međutim, sa druge strane ukoliko ti simptomi traju više od mjesec ili dva mjeseca i više mjeseci se osjećamo anksiozno, potišteno, mislimo da nema izlaza, onda je u redu da popričamo sa stručnjakom za mentalno zdravlje, da vidimo dijagnostiku i šta se tu dešava. Kod nas postoji vjerovanje da moramo da budemo jaki i da moramo svoje probleme da nosimo sami, a to nas kada imamo neki problem vodi u dalju izolaciju i stid. Mi ćutimo i trpimo, te u sebi stvaramo atmosferu ekspres lonca dok ne puknemo u jednom trenutku. Ako napravimo korak ka tome da potražimo pomoć, da napravimo nešto u trenutku i budemo aktivni to može jako da nam pomogne.- kaže Pejaković.
Pejaković ističe da joj se čini da je stigma oko odlaska kod psihologa danas manja nego što je bila ranije.
- Dosta mladih ljudi želi da dođe na terapiju, da pričaju o svojim problemima... Ipak, veliki broj ljudi smatra da kad idete kod stručnog lica nešto sa vama nije u redu, da je to nešto što je neprihvatljivo i da će se na kraju cijelog tog procesa otkriti nešto veliko što nije u redu sa vama. U stvari, kada odete po stručnu pomoć vi možete da vidite ljude koji će vam pomoći da svoje resurse oslobodite, da svoja ograničenja smanjite ili skinete u potpunosti, da se bolje povežete sa ljudima i sa sobom, da bolje prihvatite svoju ranjivost iz koje može da iznikne jako velika snaga. Problemi sa mentalnim zdravljem su zarazni – ukoliko u porodici imate nekoga ko ima veliki problem vi možete da dobijete post traumatski poremećaj jer se dugo nosite sa tim. Ti problemi su zarazni i ne bi trebalo čekati da se oni šire, već bi prosto trebalo da reagujemo na vrijeme i onda stvarno možemo da pomognemo sebi - poručila je Pejaković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pejaković: Prevelika izloženost vijestima iz crne hronike može dovesti do apatije

Klinički centar Crne Gore (KCCG) saopštio je da pruža punu podršku pripadnicima vatrogasnih, vojnih i drugih službi zaštite, kao i svim građanima pogođenim požarima širom zemlje, omogućavajući psihijatrijske i psihološke preglede na Klinici za psihijatriju – bez uputa i zakazivanja.
Ambulante psihologa i psihijatara na Klinici biće otvorene od danas, svakog radnog dana od 07:00 do 15:00 časova, za sve koji osjećaju posljedice aktuelne vatrene stihije, a posebno za one koji su neposredno angažovani na njenom suzbijanju.
Građanima je takođe na raspolaganju besplatan SOS servis – linija 1555 za psihološku pomoć i podršku, koja radi svakog dana, uključujući vikende, od 09:00 do 18:00 časova. Ovu vrstu podrške pružaju stručnjaci iz oblasti mentalnog zdravlja – psiholozi i psihoterapeuti.
Iz KCCG-a podsjećaju da psihijatrijska služba za sva urgentna stanja radi neprekidno, 24 sata dnevno.

KCCG pruža psihološku pomoć građanima i službama angažovanim na gašenju požara bez uputa i zakazivanja

Za djecu i mlade koji su iskusili vršnjačko nasilje, Centar za građansko obrazovanje (CGO) je pokrenuo besplatan servis psihološke podrške koji će biti dostupan narednih 12 mjeseci, saopšteno je iz ove nevladine organizacije.
&nbsp;U okviru servisa nude se individualne sesije sa kvalifikovanim psihologom, pažljivo odabranim na osnovu stručnih reference.
- Privatnost i povjerljivost su garantovani jer nam je sigurnost djece i mladih prioritet- poručili su iz CGO.
&nbsp;&nbsp;Razumijevanje i pomoć su važni za djecu i mlade kako bi se osjećali sigurno i podržano, istakli su oni.
&nbsp;Zainteresovani se mogu prijaviti za ovaj servis putem telefona 020 228 i 067 289 336 ili elektronskom poštom na <a href="mailto:milos.k@cgo-cce.org" target="_blank">milos.k@cgo-cce.org</a>.
&nbsp;Ovaj servis je dio projekta SRCE: podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas, koji sprovodi CGO, uz finansijsku podršku Delegacije EU u Crnoj Gori i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.
&nbsp;Link za prijavu: <a href="https://forms.gle/VcQDCTX9jSAiXGWh9" target="_blank">https://forms.gle/VcQDCTX9jSAiXGWh9</a>

CGO: Pokrenut bespletan servis psihološke podrške za djecu i mlade

Već tri dana u funkciji je SOS linija za psihološku pomoć nakon tragedije na Cetinju. Iako nemaju tačan broj poziva, priholozi kažu da je interesovanje veliko i da građani za psihološku pomoć zovu najviše iz centralnog dijela Crne Gore. Ukoliko se desi da pozovete i budete na čekanju, to znači da su psiholozi trenutno zauzeti pa mole sve za strpljenje.
Ako ovih dana osjecate stres, tugujete ili se nosite sa intezivnim emocijama nakon tragicnih događaja na Cetinju, pozivom na besplatan broj 1555 možete dobiti stručnu pomoć.&nbsp;
- Mi smo tu za sve. Da kažemo informativno i da im pružimo neke, da kažemo, informacije za servise podrške u zajednici, da podele neki svoj utisak, neko svoje zapažanje. Tu smo, ali takođe i ako se osećaju prilično uznemireno, anksiozno, u stanju visokog stresa ili tuge ili prosto ako su nekako pod emocijama koje ometaju njihovo funkcionisanje - kaže psihološkinja u SOS call centru Branka Nikočević.&nbsp;
Ona kaže da osim sa Cetinja, najviše pomoć traže građani iz centralnog dijela naše države. &nbsp;&nbsp;
- Zovu nas ljudi koji su nekako pogođeni ovom situacijom, koji su jako uznemireni, koji nekako osjećaju da je njihova sigurnost i bezbednost ugrožena kako zbog događaja koji se konkretno desio tog dana, tako i zbog svega onoga što je slijedilo nakon toga. Zovu nas roditelji koji su zabrinuti, zovu nas ljudi koji ojsećaju anksioznost i nemir, stanje visokog stresa, jako su uznemireni zbog svega ovoga - kaže Nikočević.&nbsp;
Ukoliko sami nismo u stanju da prepoznamo da nam treba psihološka pomoć, ljudi u našem okruženju trebalo bi da pomognu.&nbsp;
- Nije znak jednakosti između mentalnih bolesti i ovog zločina koji se desio. Okolina može da primijeti da se nešto čudno sa osobom dešava da li je to promjena u ponašanju, povlačenje, da li lako plane, zaplače, da li sa teškoćom ustaje iz kreveta... Znači, vidimo nešto drugačije i kod članova porodice i kod prijatelja. Mi treba da pitamo što se dešava da budemo tu za tu osobu i da se ona osjeti kao da želimo da joj pomognemo - kaže psihološkinja i savjetnica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Danijela Brajković.
Ukoliko nakon poziva budete na čekanju, iz Call centra apeluju na strpljenje. To znači da su trenutno psiholozi zauzeti, ali će svi dobiti psiholšku podršku.
- Nekako nam je važno da se povežemo, da kreiramo psihološki bezbjedan prostor, da ljudi se osjećaju sigurno i bezbjedno, da govore o tome što osjećaju. I takođe nam je cilj s ovim intervencijama da, ukoliko postoji potreba, uputimo ljude na dalju podršku i pomoć psihološko-psihijatrijskim ambulantama u zajednici - kaže Nikočevićeva.
Na pozive građana kojima je potreban savjet i psihološka podrška odgovara 40 profesionalaca raspoređenih u smjenama. SOS linija za psihološku pomoć aktivna je svakog dana od devet do 18 sati.

Za psihološku pomoć najviše zovu iz centralnog dijela zemlje

Na Cetinju će u narednom periodu biti organizovane psihološke i edukativne radionice za učenike, nastavnike i roditelje, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Navodi se da je pružanje psihološke pomoći kroz niz aktivnosti dogovoreno na sastanku predstavnika Ministarstva zdravlja, Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Kliničkog centra Crne Gore i Prijestonice.
- Dogovoren je niz aktivnosti podrške, koje se odnose na organizovanje psiholoških i edukativnih radionica za učenike, nastavnike, roditelje - precizirano je u saopštenju.
Kako se dodaje, javnost će blagovremeno biti obaviještena o rasporedu aktivnosti koje će biti organizovane u obrazovno-vaspitnim ustanovama na Cetinju.
Iz Ministarstva zdravlja su naveli da neizmjernu podršku i zahvalnost duguju Udruženju psihologa Crne Gore, zaposlenima Kliničkog centra Crne Gore i Centra za rani razvoj koji će biti angažovani u aktivnostima.

Psihološka podrška za učenike, nastavnike i roditelje na Cetinju

SOS telefonska linija za psihološku pomoć i podršku svima kojima je potrebna nakog tragičnog događaja na Cetinju, kao što je i najavilo Ministarstvo zdravlja, od danas je aktivna.&nbsp;
- Telefonska linija uspostavljena je zahvaljujući angažmanu Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Cvrne Gore i Udruženja psihologa, uz tehničku podršku Telekoma, koji je za ovu namjenu odobrio broj 1555 i &nbsp;omogućio da pozivi iz svih mreža budu besplatni- saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Na pozive građana kojima je potreban savjet i psihološka podrška odgovaraće, kako su rekli iz tog resora, skoro 40 profesionalaca
- Svjesni da je porodicama, kao i svima onima koji su na bilo koji način bili sudionici događaja na Cetinju, neophodna psihološka podrška, novoformirana Radna grupa, kojom koordiniše Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa udruženjima psihijatara i psihologa Crne Gore odmah je organizovala timove za psihološku podršku. Timovi su raspolaganju svim građanima i građankama Cetinja svakoga dana od sedam do 19h sati U slučaju potrebe da je pomoć potrebno pružiti i nakon navedenog perioda zdravstvene ustanove &nbsp;sa Cetinja će organizovati sanitarni prevoz prema Kliničkom centru Crne Gore, gdje mogu da razgovaraju sa dežurnim ljekarima - navedeno je u saopštenju.
Sada je, ističu, uspostavljanjem i telefonske linije, na broj 1555, obezbijeđeno da svi kojima je potrebna psihološka podrška, u svakom trenutku pomoć mogu da potraže od strane stručnih lica.
- Ministarstvo zdravlja i ovom prilikom poziva sve građane koji imaju potrebu, da potraže stručnu pomoć i na taj način lakše prebrode traume i prevaziđu stanje koje je kod njih izazvala stravična tragedija - zaključeno je u saopštenju.

Aktivna SOS linija za psihološku podršku nakon tragedije na Cetinju

Radna grupa kojom koordiniše Ministarstvo zdravlja (MZD) je u saradnji sa udruženjima psihijatara i psihologa Crne Gore &nbsp;organizovala timove i plan postupanja za pružanje psihološke i psihijatrijske podrške građankama i građanima Cetinja nakon tragedije u kojoj je prvog dana ove godine ubijeno 12 ljudi - od čega dvoje djece, a četvoro teško ranjeno.
Kako je saopšteno iz resora kojim rukovodi Vojislav Šimun, timovi će biti na raspolaganju svim građanima i građankama Cetinja svakoga dana od sedam do 19 sati.
- U slučaju potrebe da je pomoć potrebno pružiti i nakon navedenog perioda zdravstvene ustanove Opštine Cetinje će organizovati sanitarni prevoz prema Kliničkom centru Crne Gore gdje će moći da razgovaraju sa dežurnim ljekarima. Istovremeno u planu je uspostavljanje SOS linije, na kojoj će biti moguće potražiti pomoć i podršku od strane stručnih lica u svakom trenutku. O detaljima će javnost biti uskoro obaviještena. Molimo vas da se ne ustručavate da potražite pomoć ili da ohrabrite svoje najmilije da to učine - naglasili su u MZD.
Oni su, da bi osigurali kompetentnu i kompletnu strategiju postupanja u situaciji koja zadesila Prijestonicu, zajedno sa kolegama iz Kliničkog centra Crne Gore, prije svega Klinike za psihijatriju, inicirali sastanak sa timom profesora Milana Latasa, direktora Klinike za psihijatriju UKC Srbije.
- Koji su nam svojim savjetima i prijedlozima, a koje su nažalost stekli na terenu u sličnim situacijama, pomogli da donesemo plan postupanja u narednom periodu koji će javnosti a prije svega građanima Cetinja biti predočen - dodali su u MZD.
Poručili su da sve službe zdravstvene zaštite stoje na raspolaganju za svaku vrstu pomoći građanima Cetinja.
- Povodom tragičnog događaja koji je zadesio našu Prijestonicu, a koji će ostaviti duboki trag na mentalno zdravlje građanki i građana Cetinja, obraćamo se danas njima sa porukom da zdravstveni sistem i sve službe zdravstvene zaštite stoje na raspolaganju za svaku vrstu pomoći. Naš glavni prioritet je briga za ljude i njihovo zdravlje. I u ovom trenutku možemo konstatovati da su odmah po izbijanju nesreće nadležne službe, svi zdravstveni radnici, posebno oni na terenu, pripadnici Hitne medicinske pomoći, doma zdravlja, opšte bolnice Danilo I, kao i zaposleni u Kliničkom centru Crne Gore pružili svoju nesebičnu pomoć - naveli su u saopštenju.
Istakli su da razumiju da je javnost uznemirena i da želi odgovore.
- I sasvim smo sigurni da odgovori od struke neće izostati, ali u ovim trenucima tuge i uznemirenosti podsjećamo da je snaga naše zajednice u međusobnoj podršci. Cijela naša zemlja a naročito grad Cetinje je pred velikim izazovom i mi se nadamo da ćemo zajednički uspjeti da prevaziđemo ovu tragediju. Građani Cetinja nisu sami, i narednih dana, dok god to bude bilo potrebno, zdravstveni sistem će biti na usluzi svakom pojedincu i porodici na Cetinju. Saglasni smo da će, a prije svega u narednim danima, biti neophodna psihološka podrška svima: pojedincima, porodicama, kao i svima onima koji su na bilo koji način bili sudionici događaja - kazali su oni.
U saradnji sa lokalnom zajednicom i njenim institucijama, gradonačelnikom Cetinja, obrazovnim institucijma, Crvenim krstom, NVO, Regionalnom kancelarijom Unicefa za Crnu Goru, planirane su, naglašavaju, i druge aktivnosti u narednom periodu.
- O čemu ćemo javnost blagovremeno obavijestiti. Psihološka podrška i pomoć biće ponuđene i zaposlenima svih službi u Prijestonici. Takođe, sugerisano je svim menadžerima javno zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori da u narednim danima organizuju rad svojih Centara za podršku mentalnom zdravlju , a sa ciljem pružanja posttraumatske podrške građanima, bez potrebe za zakazivanjima, a po ugledu na Klinički centar - kazali su u resoru Vojislava Šimuna.
Apelovali su na solidarnost i odgovornost svih članova zajednice.&nbsp;
- Molimo medije i građane na obazrivost u dijeljenju informacija kako bismo izbjegli dodatnu uznemirenost. Budimo jedni uz druge i podržimo one kojima je pomoć najpotrebnija - zaključili su u saopštenju.

MZD organizovalo timove i plan postupanja za pružanje psihološke podrške Cetinjanima

Tehnološki napredak značajno je olakšao pristup informacijama i unaprijedio radne uslove zaposlenima u medijima ali se, uprkos poboljšanjima, novinari i medijski radnici suočavaju sa sve većim izazovima koji negativno utiču na njihovo mentalno zdravlje i psihološko blagostanje. Iz tog razloga, Sindikat medija Crne Gore (SMCG) je, uz podršku Misije OEBS-a u Crnoj Gori, pokrenuo kampanju kako bi podigao svijest o problemima i podržao medijske radnike koji se svakodnevno suočavaju sa tim izazovima.
<a href="https://www.youtube.com/watch?v=uiRniQPB0Wk" target="_blank">https://www.youtube.com/watch?v=uiRniQPB0Wk</a>
- Brz tempo rada, zgusnuti rokovi, stalna izloženost stresnim situacijama i potencijalno traumatičnim događajima, kao i sve veći pritisak za proizvodnju sadržaja, doprinose rastućoj pojavi sindroma izgaranja i drugih psiholoških poteškoća - konstatovali su u Sindikatu medija.
Sindrom izgaranja, poznatiji kao burnout, naročito je, ukazuju oni, ozbiljan problem jer može uticati na sposobnost novinara da obavlja svoj posao efikasno i bez kompromisa.
<a href="https://www.youtube.com/watch?v=ZpG3hqP3hzo" target="_blank">https://www.youtube.com/watch?v=ZpG3hqP3hzo</a>
- Takođe, stalna izloženost stresu i prijetnjama može uzrokovati dugoročne mentalne probleme, uključujući anksioznost i depresiju. Zato je od esencijalne važnosti medijskim radnicima pružiti adekvatnu psihološku podršku kako bi se spriječili ozbiljniji zdravstveni problemi i omogućilo im se da nastave svoj rad u sigurnim uslovima - poručili su oni.
<a href="https://www.youtube.com/watch?v=vNHLvL2_DR4" target="_blank">https://www.youtube.com/watch?v=vNHLvL2_DR4</a>
Servis psihološke podrške podrazumijeva, kako su naveli, savjetovalište, edukacije, kampanje i pružanje individualnih i grupnih terapija.
- SMCG je, u saradnji sa Misijom OEBS-a, nedavno objavio publikaciju “Priručnik za bolje razumijevanje psihološkog blagostanja zaposlenih u medijima” čiji su autori psihološkinja Dragana Đokić i novinar i urednik Milorad Ivanović - dodali su oni.
Priručnik, koji je dostupan na linku: <a href="https://sindikatmedija.me/publikacije/prirucnik-za-bolje-razumijevanje-psiholoskog-blagostanja-zaposlenih-u-medijima/" target="_blank">https://sindikatmedija.me/publikacije/prirucnik-za-bolje-razumijevanje-psiholoskog-blagostanja-zaposlenih-u-medijima/</a> , prvi je sveobuhvatni dokument koji mapira izazove za zaposlene u medijima, ali i dalje precizne smjernice kako bi se pružila pomoć kolegama i koleginicama.
- Cilj Sindikata medija je da osnaži zaposlene da se brinu o svom psihološkom blagostanju, ali i da podstakne menadžment i liderstvo da prepoznaju važnost ove teme i da aktivno rade na stvaranju radnih okruženja koja podržavaju psihološko blagostanje zaposlenih - zaključili su u Sindikatu medija.

Od esencijalne važnosti medijskim radnicima pružiti adekvatnu psihološku podršku, sindrom izgaranja je ozbiljan problem

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Cetinjani sa Kruševog ždrijela: Janković pokazao duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila naš grad

Poštujući i uvažavajući zahtjeve sa protesta, poštujući tugu koju Cetinje nikada ne može odbolovati, pitam se treba li na ovaj način da se traže odgovori, treba li da našoj mladosti stavimo oreol trajne patnje, da uvijek budemo u mračnim mislima, da se nikada ne radujemo dobru, da jednostavno rečeno, zaustavimo život - izjavio je odbornik Građanskog pokreta URA na Cetinju Slavko Šole Janković.
On je naglasio da osjeća potrebu da se oglasi i da je svjestan da će "određeni broj ljudi okrenuti u negativnom smislu protiv sebe".
- Nijesam još sreo nikoga ko ne saosjeća u tragedijama koje su zadesile naše Cetinje i ko se sa punim osjećajem bola ne odnosi prema porodicama stradalih... Poštovani prijatelji, moramo svi zajedno, počev od uprave Prijestonice, uz puno međusobno poštovanje, uz sve razlike koje postoje među nama, zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad, bezbjednost svojih građana, da pokušamo vratiti život, jer ovo ne vodi ničemu dobrom, već dugoročnoj muci, jadu i čemeru - napisao je Janković na Fejsbuku.

Janković: Moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja

Protiv podgoričke firme „L-E.“ i izvršne direktorice K.D. (49) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje na utaju poreza i doprinosa od 206.007 eura.
- Sumnja se da su u periodu poslovne 2024. - 2025. godine Poreskoj upravi nijesu pružili tačne i istinite podatke o stečenim prihodima, u namjeri da potpuno ili djelimično izbjegnu plaćanje poreza i doprinosa. Na taj način su oštetili budžet Crne Gore u ukupnom iznosu od 206.007 eura - saopšteno je iz Uprave policije.
Oni su naglasili da službenici Sektora za borbu protiv kriminala u kontinuiranoj multisektorskoj saradnji i kroz nacionalni projekat trajnog karaktera pod kodnim nazivom “Evazija”, nastavljaju da preduzimaju intenzivne policijsko-tužilačke mjere i radnje usmjerene na razotkrivanje i procesuiranje odgovornih iz privrednih aktivnosti čije kriminalne radnje podrivaju ekonomski sistem države.
- Sve aktivnosti sprovode se sa ciljem zaštite građana i očuvanja budžeta Crne Gore, uz odlučnu posvećenost jačanju integriteta institucija - zaključili su u policiji.

Krivična prijava podgoričkoj firmi i direktorici zbog utaje poreza od preko 200.000 eura

Srbijanski dan mrmota, započet rušenjem nadstrešnice novosadske železničke stanice, ušao je u 14. mesec. Od 1. novembra 2024. Srbija se budi i leže u istom. Građani zahtevaju odgovornost, kako za pad nadstrešnice, tako i za brojne nezakonite postupke posle toga; vlast odbija da se o odgovornosti uopšte i govori, praveći „kontramitinge“ i optužujući „blokadere“ za rušenje države po – to je poznati recept već 35 godina – receptu stranih (zapadnih) sila zaverenih protiv Srbije.
O sudbini 12 uhapšenih malo se zna, osim da je danas većina na slobodi. I da predsednik Srbije Aleksandar Vučić koristi svaku priliku da ih opravda i istakne njihove kvalitete. A za čoveka koji ima u proseku jedno TV pojavljivanje dnevno, te su prilike zaista česte.&nbsp;
Činjenica jeste da proces utvrđivanja odgovornosti tapka u mestu, opstruiran sa više adresa, što nagoni na sumnju da vrhu države i nije baš stalo da se sve to rasplete. Samo je jedna nezavisna, ad-hok komisija izašla sa zaključcima koji nesumnjivo optužuju najviše državno rukovodstvo.&nbsp;
Logika, zato, navodi na pomisao da razlog za tu državnu opstrukciju može da bude samo jedan. Jer, posle tragedije u Hong Kongu ovog novembra, uhapšeno je (dosad) 27 ljudi, s optužbama za nehatno ubistvo i korupciju, i na tome insistira upravo politički vrh. Zbog rušenja mosta i pogibije u Đenovi 2018. - što su srbijanska vlast i njena propagandna sredstva koja se lažno predstavljaju kao mediji često pominjali kao opravdanje „dešava se“ – na optuženičkoj klupi se našlo 59 ljudi, a proces ima podršku iz samog vrha države. Samo u Srbiji politički i državni vrh ponaša se sasvim suprotno.
U međuvremenu, od novosadske tragedije naovamo, obrušilo se bar deset plafona u raznim sveže renoviranim objektima škola i domova zdravlja u Srbiji. Srećom, epilog je samo nekoliko lakših povreda. Otkriveno je da je i nova železnička stanica u Beogradu potencijalna opasnost, jer zbog težine četvorostruko više izgrađenih komercijalnih sadržaja u odnosu na dozvoljeno projektom – pucaju noseći stubovi nad peronima. Zapažena su i oštećenja na infrastrukturnim objektima novootvorene brze pruge ka Subotici; konstatovano i da je pruga puštena u rad, a da je većina zgrada stanica na trasi nebezbedna. I tako redom.
Možda bi se neupućeni čitalac prevario da pomisli da je neko odgovarao bar zbog nekog od tih propusta, upravo posle strašnog iskustva iz Novog Sada. Ne, niko. Umesto otklanjanja, „feleri“ se zamazuju da ne budu vidljivi. I na već pomenutoj stanici u „Prokopu“, ali i na tunelima (na političku silu u saobraćaj puštene) deonice auto-puta do Požege – gde su, dok drugi problemi nisu zaokupili javnost, instalirane stalne ekipe hitne pomoći i vatrogasaca, da zamažu oči.
Najnoviji slučaj neznanja, ošljarstva ali i moguće korupcije, desio se nedavno kod Centra izvrsnosti u Kragujevcu. Srećom, obrušavanje puta prošlo je bez žrtava, jer još nije otvoren. Navodno, započeta je istraga, ali, javnost u Srbiji je opravdano sumnjičava u pogledu njenog epiloga. Jer, u Srbiji se godinama ništa ne radi, a da nije pod direktnim učešćem ili bar kontrolom ljudi iz vladajuće stranke. U tome skoro po pravilu ima kršenja zakona, ali nikad niko nije odgovarao, sem u nekoliko slučajeva kada je zbog velikog uznemirenja javnosti bilo nužno „podmetnuti“ žrtvu – koja je za to dobro nagrađena.
<h2>Šta će se još srušiti?</h2>
I nisu samo to razlozi zbog kojih se u javnosti sve otvorenije i hrabrije uz nazive Srpske napredne stranke i Socijalističke partije Srbije upotrebljava akronim OKG (organizovana kriminalna grupa). Treba da se setimo noćnog „krečenja“ prostorija Državne lutrije u režiji naglo afirmisanog beogradskog advokata, koga ćemo kasnije još jednom pomenuti. Pa da se prisetimo slučaja Koluvija i „Jovanica“, sa silnom drogom, čiji je epilog takav da se policajci koji su sve otkrili sada proganjaju, a glavni kriminalni akter sa slobode svima smeje i „podbada“. Ili, kad smo kod slobode – kada je kum predsednika države i direktor „Elektromreže“ iz 2012, a sad „uspešni biznismen“ – moguće pijan i drogiran - slupao „meklaren“ i povredio dve osobe, što je zataškavano, a na kraju je slučaj tiho zastareo. Da dalje ne pišemo.
Znajući sve to, znajući kako se u Srbiji dobijaju poslovi – jer to više i nije tajna, znajući da se „leks specijalisi“ donose zloupotrebom skupštinske većine zarad privatnih finansijskih interesa... nekako je logično da običan narod strahuje šta će još da se obruši od onoga šta su gradili naprednjaci i ortaci u ovih 13 godina nekontrolisanog uživanja vlasti. I sve češće i glasnije ukazuje se da je prvo šta su naprednjaci srušili – država i sistem.
A i za to je primera na svakom koraku. Najnoviji je slučaj kada je ministar kulture Nikola Selaković, u svojstvu osumnjičenog, dobio poziv Tužilaštva za organizovani kriminal (TOK) na saslušanje zbog „Generalštaba“. U čijem je slučaju, izgleda, kraći spisak zakona koji nisu prekršeni, od onih koji jesu - sve da bi se zetu Donalda Trampa namestio posao na najatraktivnijoj lokaciji u centru Beograda. I to posao za koji je dokazano da će Srbija biti u debelom minusu, dok bi Džared Kušner ostvario ogromnu dobit.
Uglavnom, Selaković (inače, ministar pravde u vreme imenovanja tih tužilaca) se najpre nije odazvao na poziv – uz salvu uvreda na račun TOK i besprizornu kampanju iz onoga što se u Srbiji na žalost zove medijima – a onda je po završetku radnog vremena otišao u TOK, tek da bi mogao da ponovo u stilu Aleksandra Vučića izvređa tužioce kako „ne rade“, da im preti kako će „oni njih hapsiti“ i da „objasni“ kako on nije meta, već sam Vučić. Uz njega je bio već pomenuti noćni moler Državne lutrije, advokat Vladimir Đukanović, koji je – gle čuda – zastupao sve dosad za nešto optužene partijske drugove, i kojima se procesi nikad nisu završili ili se nisu završili osudom.
Stvari su se uozbiljile, a strasti splasnule, kada je TOK izdao nalog za privođenje Selakovića. Tada je očigledno procenjeno da je bolje da se odazove na poziv. Јer, ako bi SNS dopustio da ga policija privede to bi bio krah za organizaciju kojoj je modus vivendi da čuva svoje članove šta god uradili, a ako bi odbila da to učini usledio bi potpuni društveno-politički kolaps srpskog društva, jer policija ne radi posao zbog kog postoji.&nbsp;
Najzad, šteta i ne mora da bude prevelika, jer ministar može da se pozove na imunitet, a baražna vatra iz onoga što se zove medijima lako će u tom slučaju „pokriti“ glasove onih koji bi u tome pronašli krivicu. Svojevrsdnu generalnu probu imali smo ovih dana, kada je „glavnoj urednici“ veb-sajta nekad uglednih dnevnih novina iz doba SFRJ odrezana prvostepena kazna od godinu dana zabrane obavljanja te delatnosti, zbog uvrede advokata Zdenka Tomanovića. Iz svih „oružja“ udarilo je po „sudijama – blokaderima“, javilo se i Ministarstvo informisanja i telekomunikacija tvrdnjom da je „jasno i nedvosmisleno“ reč o „političkoj presudi i otetom pravosuđu“, a čak je i Sandra Božić, potpredsednica vojvođanske vlade, ispalila optužbe iz svih cevi.
No, već samim pozivom na saslušanje ozbiljno je ugrožena doskora nedodiriva naprednjačka organizacija, pa se brže-bolje pristupilo još jednom „demokratskom nasilju“ u Skupštini. Predložene su hitne izmene Zakona, kojima bi se TOK ukinuo kao „nepotreban“, zajedno sa Tužilaštvom za ratne zločine. I sve tužilačke stvari poverile podobnom tužioicu, baš kako je nedavno učinjeno u slučaju nedovoljno lojalnih policijskih jedinica.
<h2>Izborno nasilje</h2>
&nbsp;Nasilje u Skupštini nije jedino ovih dana. Bilo ga je, u svakoj mogućoj formi, na nedavno održanim lokalnim izborima u tri srpske opštine. Glasanje u Mionici, Negotinu i Sečnju više je ličilo na ratno stanje ili okupaciju, nego na demokratski proces. Ta tri mesta bila su „okupirana“ aktivistima vladajuće stranke iz cele Srbije, a oni odavno državne resurse koriste kao lične, pa su tu bila i vozila javnih preduzeća i vozila bez tablica. Iz njih su izvirivali revnosni „zupčanici sistema“ sa biračkim spiskovima, koji, jasno je, ne mogu da budu u legalnom posedu nikome sem članovima biračkih odbora.&nbsp;
Sa druge strane, članovi posmatračkih misija nisu smeli ni da izvire iz svojih vozila, od nasilnika koji su ih u tome sprečavali i fizički. Policija – sada već tradicionalno – nije reagovala, pa je većina posmatračkih misija obustavila rad usred izbornog dana. Sada bez ikakvog skrivanja, kroz ova tri mesta defilovali su banditi maskirani fantomkama, koje se policija pravila da ne vidi. Valjda im je svrha bila da podsete birače u tri opštine na tri kraja države da će kamere ono malo nezavisnih medija i posmatrači otići, a da onda ostaju na milost i nemilost bitangama svake fele. Onima koje je režim pustio s lanca pre godinu dana, kad građani nisu prihvatili objašnjenje da se padovi nadstrešnica dešavaju svuda.
Istini za volju, neki su batinaši ili oni sa spiskovima i bili „privođeni“ u maricu, kada su policajci baš bili primorani na to. Ali su se kasnije pojavili snimci s maricama koje odlaze, pa „iza ćoška“ puštaju privedene da se presele u partijska vozila koja su ih dalje sklanjala sa „mesta zločina“. Uz pritiske i ucene birača, uz „bugarski voz“ i Vučićeve optužbe da su „oni“ (to su kritičari režima, politički protivnici, ukratko, svi koji nisu pod njegovom kontrolom) imali batinaše – rezultat izbora je unapred bio jasan.&nbsp;
Primetiće neko da rezultat izbora u tri opštine, od 174 jedinice lokalne samouprave koliko ih u Srbiji ima, i nije preterano bitan, a posebno ne vredan tolikog angažovanja resursa i stvaranja atmosfere ratnog stanja. Da, to je tako u demokratskim i uređenim državama: Srbija, na žalost, već desetak godina nije demokratska i uređena, ni u najslobodnijoj interpretaciji; a od pada nadstrešnice, po svim parametrima, pokazuje se da nije zaista ni država.
Evo jedne ilustracije toj tvrdnji u prilog: odmah posle izbora izašao je formalni šef naprednjaka, doskorašnji gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević, da proklamuje pobedu nad „blokaderima“ i svoje zadovoljstvo. Iza njega su, očigledno namerno, bili i friško optuženi i pravosuđu nedostupni ministar kulture Selaković i jedan „student“ iz „Ćacilenda“ koji se nekoliko dana ranije „proslavio“ pretnjom klanjem jednoj poslanici republičkog parlamenta. Tek da se pokažu snaga i nedodirivost, odnosno, da se ponajviše uputi poruka svom načetom članstvu da stranka stoji iza svakog čoveka, šta god radio, i da joj niko ne može ništa.
Doduše, i naprednjaci i srpska javnost su svesni da kada se izvuče jedna cigla iz tog zida mafijaške organizovanosti – pada ceo zid postavljen na principima omerte. Čuvaju se i osvedočeni kriminalci poput Radojičića i Veselinovića, bez obzira na cenu koju država može da plati zbog toga, dok „padaju“ samo oni koji izdaju, iznevere ili budu manja šteta u zaštiti kriminalnog interesa, kao Belivuk na primer. A izgleda da je previše para i poslova u igri, čim postoji spremnost vrha SNS da stanje u društvu zateže do tanke ivice građanskog rata.
Najzad, time što vladajuća kamarila u Srbiji ne daje odgovorne ni za novosadsku tragediju, ni za čitav niz drugih nesreća, promašaja, bačenog ili zloupotrebljenog novca i drugih krivičnih dela – za mnoge analitičare predstavlja najbolji dokaz da odgovornost za sve ide do samog vrha Srbije, odnosno - do braće Vučić.

Srbijanski Dan mrmota

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: psiholoska-pomoc