Rad u civilnom sektoru omogućava pojedincima da doprinesu društvenim promjenama i učine korisne stvari za sebe i zajednicu. Ipak, jasno je da nevladine organizacije djeluju u izazovnom okruženju, zbog čega je organizacija CAZAS prepoznala značaj pružanja psihološke podrške svojim kolegama i koleginicama iz civilnog sektora.
– Rad u civilnom sektoru omogućava da se doprinosi promjenama, urade dobre stvari za pojedinca i društvo, ali je i evidentno da civilna društva rade u izazovnom okruženju, pa je CAZAS prepoznao važnost psihološke podrške svojim saborcima i saborkinjama iz civilnog sektora – rekla je Sanja Šišović iz CAZAS-a, gostujući u jutarnjem programu Televizije E.
Najnoviji projekti CAZAS-a usmjereni su upravo na oblasti mentalnog zdravlja, fokusirajući se na psihološku podršku zaposlenima u civilnom sektoru i pomoć na radnom mjestu.
– CAZAS je u prethodnom periodu mapirao da postoji potreba za psihološkom podrškom na radu, jer takav vid podrške nije prepoznat kao važnost djelovanja u Crnoj Gori, niti je uveden u zakonske okvire – pojasnila je Šišović.
Poseban akcenat stavlja se na podršku zaposlenima u nevladinim organizacijama.
– Poseban fokus našeg rada jesu naši saborci i saborkinje iz nevladinih organizacija i uopšte nevladine organizacije kao kolektiv, s obzirom na sve izazovnije okruženje za rad organizacija civilnog društva – istakla je ona.
Za Šišović, angažman u NVO sektoru može biti i "lijep hobi" za one koji volontiraju, ali i značajno profesionalno opredjeljenje za one kojima je to primarni posao, jer nudi priliku za društveno koristan rad i doprinos promjenama.
– U ovom okruženju u kojem mi živimo i radimo je jako izazovno, jer je danas postalo veoma izazovno braniti objektivan stav, potrebe za pomaganjem drugim ljudima je sve veća i veća. Pa onda, ako radite u organizacijama kao što je CAZAS, gdje pružate servise svakodnevno ljudima – samo u CAZAS-u mi na godišnjem nivou imamo između 1.000 i 1.500 korisnika koji svakodnevno koriste naša savjetovališta ili druge usluge podrške – vi prosto budete preplavljeni tim izazovima života. Zato je jako važno da dobijete podršku i sebe ne ostavite u svom tom procesu. Mi se trudimo da kroz naš rad zaista svim našim kolegama i koleginicama pošaljemo poruku da je jako važno da čuvaju sebe, ali i ljudima koji vode nevladine organizacije, da je jako važno da budu svjesni toga koliko to jeste izazovno i da oni imaju odgovornost i obavezu. A potom bi bilo lijepo i da su motivisani da zaista obezbijede psihološku sigurnost na radu, jer oni koji vode promjene moraju zaista biti podržani u tome – poručila je Šišović.
Istakla je i važnost izgradnje povjerenja kada se radi s ljudima koji se obraćaju organizacijama za pomoć, naglasivši da zaštita njihove privatnosti mora biti prioritet.
– Povjerenje je najvažnije, pa je od izuzetnog značaja da se pruži pomoć onome ko se obrati organizaciji i da ta osoba koja se obraća bude sigurna da će njegova privatnost i anonimnost biti zaštićeni – kazala je ona.
Dodala je i da organizacije ne smiju zloupotrebljavati povjerenje korisnika.
– Ista tako je jako važno da vi ne koristite to kao organizacija za određeni senzacionalizam, ili prikupljanje svojih poena. Rad sa osjetljivim grupama je vrlo specifičan, jer mi u CAZAS-u radimo i sa osobama koje se suočavaju i sa bolestima zavisnosti, sa osobama sa mentalnim izazovima, radimo i sa mladima. Jako je važno, iako mi već nudimo besplatne sesije i savjetovanje sa psihoterapeutom, da vi prepoznate i potrebu te osobe – da li će njoj više odgovarati da ona radi online, ili će biti u redu da ona fizički dođe i vidi tu osobu. To je proces koji zahtijeva i da se naš kadar investira u to, da uloži dodatnu energiju, dodatan trud i prepozna koji je model najbolji za klijenta sa kojim u tom trenutku radimo – zaključila je Sanja Šišović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJurR9-6jZpo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Šišović: Oni koji vode promjene moraju biti i podržani u tome

Teški razgovori nikada neće postati laki, ali male promjene u pristupu mogu ih učiniti podnošljivijim i efikasnijim, jer svako se bar jednom našao u teškoj situaciji da mora da započne neprijatan razgovor, kažu psiholozi koji savjetuju da je najlakši način da otklonite stres i neprijatnost iz razgovora- da šetate dom razgovarate.
<h2>Hodanje smiruje i olakšava komunikaciju</h2>
Mnogi ljudi rješavaju teške teme tako što sjede jedan preko puta drugog, što može stvoriti dodatnu tenziju. Međutim, bračna i porodična terapeutkinja Sijara Bogdanović tvrdi da je hodanje bolji način za obradu emocija. Kada hodamo, naše oči se prirodno pomjeraju lijevo-desno, što pomaže u smirivanju nervnog sistema i boljem procesuiranju informacija.
Ovaj proces je sličan EMDR terapiji koja se koristi za liječenje traume i stresa.
- Kada hodamo i pričamo, koristimo se i logikom i emocijama, što pomaže u izražavanju osjećanja i donošenju boljih odluka“, objašnjava Bogdanović.
<h2>Manje stresa, više razumijevanja</h2>
Osim što vam pomaže da obradite emocije, hodanje može da smanji osjećaj pritiska tokom razgovora. Psihoterapeutkinja Medlin Felan ističe da je direktni kontakt očima često previše intenzivan, posebno kada razgovor uključuje sukob ili kritiku.
- Kada ste rame uz rame, kontakt očima se dešava povremeno i prirodno, što smanjuje osjećaj napada i olakšava iskrenu komunikaciju- kaže Felan.
Takođe, hodanje omogućava osobi da se fokusira ne samo na razgovor, već i na okolinu, što pomaže u smanjenju stresa.
Istraživanja pokazuju da boravak u prirodi dodatno doprinosi smirenju, a sam čin hodanja sprečava neprijatne tišine, omogućavajući sagovornicima da lakše pronađu prave riječi.
<h2>Šta ako ne možete u šetnju?</h2>
Naravno, nije uvijek moguće ići u šetnju. U tom slučaju stručnjaci preporučuju alternativne načine za teške razgovore. Razgovor u automobilu, na primjer, daje sličan efekat – sagovornici ne moraju da održavaju stalni kontakt očima, a sama okolina nudi privatnost.
Kod kuće, umjesto formalnog razgovora za stolom, pokušajte da razgovarate na kauču u opuštenijoj atmosferi.
Teški razgovori nikada neće postati laki, ali male promjene u pristupu mogu ih učiniti podnošljivijim i efikasnijim.
Sljedeći put kada budete morali da otvorite ozbiljnu temu, razmislite o šetnji – možda ćete se iznenaditi koliko će vam razgovor lakše teći.

Psiholozi savjetuju: Kako razgovarati o teškim temama bez stresa

Cetinjski Dom zdravlja će, u okviru Jedinice za mentalno zdravlje, organizovati psihološko-psihijatrijsku podršku porodicama nastradalih i ranjenih u pucnjavi koja se u tom gradu dogodila juče, a u kojoj je ubijeno 12 ljudi, od čega dvoje djece.
- Nevjerica, bol, tuga, potrešenost, samo su neki od osjećaja koji su se duboko ukorijenili u svima nama - naveli su iz Doma zdravlja Cetinje u objavi na Fejsbuku. 
 
Oni su kazali da su još u nevjerici zbog tragičnog jučerašnjeg događaja.
- Dom zdravlja Cetinje u narednom periodu organizovaće psihološko-psihijatrijsku podršku porodicama nastradalih i ranjenih u okviru Jedinice za mentalno zdravlje - navodi se u saopštenju. 
 
Podrška će se, kako su rekli iz Doma zdravlja, pružati i ostalim građanima Cetinja koji iziskuju potrebu za razgovor sa stručnim osobama, kako bi, koliko je moguće, ublažili svoju bol. 
 
- Solidarni u djelovanju, pomoć će pružiti i kolege iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) i Doma zdravlja Budva, na čemu smo zahvalni - navode oni. 
 
Dodaju da su ove aktivnosti podržali Ministarstvo zdravlja, resorni ministar Vojislav Šimun, Prijestonica i gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković. 
 
- Psihološko-psihijatrijska podrška pružaće se od danas, u terminu od 15 do 18 sati. Stručni tim čine kolege iz KCCG - psihijatar Tea Dakić, psiholog Mina Gazivoda i naša medicinska sestra Ljiljana Kapisoda - rekli su iz Doma zdravlja Cetinje. 
 
Oni su kazali da će sjutra, u sklopu redovnog radnog vremena, u jutarnjoj smjeni na raspolaganju biti stručni tim iz Doma zdravlja Budva na čelu sa specijalistom psihijatrije Vaskom Roganovićem. 
 
Iz Doma zdravlja Cetinje rekli su da će usluge psihološko-psihijatrijske podrške biti dostupne od osam sati. 
 
Oni su naglasili da za stručnu pomoć nijesu neophodni uputi i da je potrebno samo kontaktirati broj 067/242-702, koji je namijenjen za tu svrhu. 
 
Sve neophodne informacije na tom broju pružaće medicinska sestra Ljiljana Kapisoda. 
 
- Stručna podrška organizovaće se i u narednom periodu sa našim timom doktora Anom Đuranović, Marijom Perišić i Ljiljanom Kapisodom, sve dok postoje potrebe osiguranika za istom, u cilju pružanja stručne pomoći i podrške. Kontaktirajte nas, da zajedno nastojimo pomoći u ublažavanju posljedica kobnog 1. januara - naveli su iz cetinjskog Doma zdravlja.

Cetinjski Dom zdravlja će organizovati psihološko-psihijatrijsku podršku za porodice ubijenih i ranjenih

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović primio je u oproštajnu posjetu ambasadora Republike Turske u Crnoj Gori, gospodina Bariša Kalkavana.
Ivanović je, kako se navodi u saopštenju, zahvalio ambasadoru Kalkavanu na predanom i posvećenom radu tokom njegovog mandata u Podgorici, ističući da su odnosi Crne Gore i Republike Turske u tom periodu dodatno osnaženi kroz intenzivan politički dijalog i više od 60 potpisanih međudržavnih sporazuma.&nbsp;
Istaknuto je da dvije države njeguju snažno prijateljstvo i partnerske odnose, kako bilateralno, tako i u okviru NATO saveza.&nbsp;
Kako se dodaje u saopštenju, u razgovoru je potvrđena puna posvećenost Crne Gore daljem produbljivanju saradnje sa Republikom Turskom u oblastima od obostranog interesa, uključujući politički dijalog, ekonomsku saradnju, investicije, zdravstvo, obrazovanje i kulturu.&nbsp;
Ivanović je istakao da izolovani incidenti iz oktobra ne odražavaju stvarnu sliku Crne Gore i da odluka o privremenoj suspenziji bezviznog režima ima isključivo preventivni i sigurnosni karakter, uz efikasnu viznu proceduru tokom prelaznog perioda.
Ambasador Kalkavan je naglasio značaj investicija i povećanog broja turskih turista koji posjećuju Crnu Goru, naglašavajući da ove aktivnosti dodatno jačaju bilateralne ekonomske i kulturne veze između dvije zemlje.&nbsp;
Takođe, ambasador je najavio dolazak nove ambasadorke koja će nastaviti aktivno da radi na produbljivanju saradnje i unaprjeđenju prijateljskih odnosa između Crne Gore i Republike Turske.
Crna Gora i Turska, kako se ističe, nastaviće da produbljuju međusobnu saradnju kroz predstojeće posjete na visokom nivou, uključujući i aktivnosti usmjerene ka uspostavljanju Savjeta za saradnju na visokom nivou između dvije vlade.
- Ivanović je poželio ambasadoru Kalkavanu uspjeh u daljem profesionalnom i ličnom životu, uz uvjerenje da će bilateralni odnosi dvije zemlje i ubuduće napredovati u duhu prijateljstva, konstruktivnog dijaloga i međusobnog uvažavanja. sredstava - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Ivanović primio u oproštajnu posjetu Kalkavana: Izolovani incidenti iz oktobra ne odražavaju stvarnu sliku Crne Gore

Proslavljeni džudista Srđan Mrvaljević uputio je premijeru Milojku Spajiću otvoreno pismo u kom navodi da je veoma razočaran izostankom reakcije predsjednika Vlade nakon što je postigao istorijski rezultat osvojanjem titule prvaka svijeta u Parizu.
Kako navodi u pismu, obraća se premijeru zbog izostanka zvaničnog prijema, pa i čestitke.
- Džudo je olimpijski borilački sport, a moja medalja u ovoj kategoriji prva je i jedina u istoriji Crne Gore što, složićete se, pokazuje težinu ovog rezultata. U Parizu je nastupilo više od 2.500 hiljade takmičara sa pet kontinenata i 70 zemalja svijeta, što dovoljno govori o značaju i veličini &nbsp;ovog sportskoj događaja - ističe Mrvaljević.
Dodaje da je sa "šest direktnih i efektnih pobjeda ostvario ovaj istorijski rezultat, podigao zastavu naše zemlje na najviše postolje i sa cijelim svijetom slušao najlepšu himnu naše Crne Gore".
- Dugo sam se dvoumio da li uopšte da Vam se obratim, ali kao vrhunski sportista Crne Gore smatram to svojom obavezom zbog budućih generacija sportista koji dolaze. Veoma sam razočaran izostankom Vaše reakcije, ali mnogo više zabrinut pitanjem kakvu to poruku šaljete sportistima koji dostojanstveno i pozitivno promovišu našu državu kroz sport, često ulažući nadljudske napore i podnoseći ogromne žrtve za ostvarenje vrhunskih sportskih rezultata - naveo je Mrvaljević.
Premijer je, kako je kazao, više puta u javnim nastupima istakao da su sportisti najbolji ambasadori naše zemlje, a sa čim je potpuno saglasan.
- Oni su i nacionalni ponos svake države, ali i inspiracija mladima da žive zdravim stilovima života, bore se i budu istrajni u ostvarenju svojih ciljeva. Želim da Vas pitam da li je sport jedan od prioriteta Vaše Vlade i da li smatrate da je ovakav Vaš odnos prema sportskim herojima ispravan? Da li mislite da je ispravno da jedan vrhunski i zaslužni sportista sam snosi troškove priprema i učešća na šampionatu svijeta, a onda kada postane šampion svijeta niko ga ne pozove da čestita i napravi prijem - upitao je Mrvaljević.
Dodaje da je Spajić mlad čovjek na čelu jedne države, te ga moli da njegovo pismo shvati dobronamjerno i na pravi način kako se ovakve negativne stvari nikada više nikome ne bi ponavljale.
- Nadam se da ćete uvideti propust, ispraviti ga i da će Vlada Crne Gore u budućnosti posvetiti više pažnje i priznanja našim sportskim herojima, koji na najbolji mogući način predstavljaju našu zemlju u svijetu. Sportisti zaslužuju punu podršku i poštovanje države, sa njima Vi i Vlada Crne Gore treba da se ponosi i promovišete ih, a ne da ignorišete njihove rezultate i da se pravite kao da se ništa nije dogodilo - zaključio je Mrvaljević.

Mrvaljević Spajiću: Razočaran izostankom zvaničnog prijema, pa i čestitke

Klinički centar Crne Gore (KCCG), u bliskoj saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO) i uz podršku Instituta “Robert Koh” (RKI) iz Berlina, uspješno je organizovao simulacionu vježbu posvećenu jačanju pripremljenosti bolnice za odgovor na vanredne situacije. Riječ je o prvoj simulacionoj vježbi ovog tipa ikada održanoj u Kliničkom centru Crne Gore.
Kako je saopšteno, vježba je imala za cilj unaprjeđenje spremnosti KCCG da odgovori na vanredne situacije, obezbijedi kontinuitet esencijalnih zdravstvenih usluga i ojača koordinaciju u kriznim okolnostima. Vježba predstavlja sastavni dio šire podrške SZO jačanju otpornosti zdravstvenog sistema Crne Gore.
U svom pozdravnom govoru, direktor KCCG, Aleksandar Radović, izrazio je zahvalnost SZO i Institutu “Robert Koh” na podršci u organizaciji vježbe, naglašavajući njen značaj za jačanje kapaciteta pripremljenosti i operativne spremnosti za odgovor na vanredne situacije.
On je, kako se navodi, istakao da simulaciona vježba direktno doprinosi sprovođenju nacionalnih zdravstvenih prioriteta. 
- Sprovođenjem ove simulacione vježbe i izradom Plana upravljanja vanrednim situacijama, KCCG daje nemjerljiv doprinos u realiizaciji Strategije Vlade Crne Gore za unaprjedjenje zdravstva 2023-27 i jačanje kapaciteta zdravstvenog sistema za pripremljenost i odgovor na vanredne situacije. On je posebno naglasio važnost i IPA CARE projekta, finansiranog od strane EU, koji je omogućio formiranje Tima za medicinske vanredne situacije, sastavljenog od osoblja Zavoda za hitnu medicinsku pomoć i KCCG. Kroz ovaj projekat, prema riječima direktora dr Radovića, nabavljena su dva potpuno opremljena sanitetska vozila, od kojih će jedno biti stavljeno na raspolaganje KCCG - dodaje se. 
Direktor dr Radović najavio je i formiranje Odbora za implementaciju Plana upravljanja vanrednim situacijama, koja će biti zadužena za identifikovanje potencijalnih rizika i obezbjeđivanje adekvatnog nivoa spremnosti za odgovor na vanrednu situaciju.
- Posvećeni smo tome da preduzmemo sve potrebne korake kako bismo Plan sproveli u djelo i bili spremni za narednu vanrednu situaciju. Jasno je, više nije pitanje da li će se desiti naredna vanredna situacija, već kada - istakao je Radović.
Šefica Kancelarije SZO u Crnoj Gori, dr Mina Brajović, naglasila je da je spremnost bolnica za vanredne situacije ključna ne samo za odgovor na krize, već i za pružanje zdravstvene zaštite svakoga dana.
- Spremnost bolnica za vanredne situacije znači da svaka osoba koja uđe u bolnicu može računati na bezbjednu, pouzdanu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu — u svakodnevnim uslovima, ali i tokom vanrednih situacija - kazala je dr Brajović.
Ona je podsjetila da su bolnice okosnica otpornog zdravstvenog sistema. Priča o pripremljenosti bolnica za vanrednu situaciju je istovremeno priča i o univerzalnoj zdravstvenoj zaštiti i priča kako se gradi i čuva povjerenje u zdravstveni sistem.
- Ova simulaciona vježba je prilika da testiramo sistem prije nego što nas život stavi na probu. Ovo je prilika da se jača timski rad, identifikuju neuralgične tačke u sistemu pripremljenosti i rekalibrira sistem odlučivanja. Ulažući u pripremljenost bolnica za vanredne situaciju, ulaže se u snažan zdravstveni sistem i očuvanje života naših gradjana - istakla je dr Brajović.
Dr Brajović pohvalila je, kako se pojašnjava, liderstvo direktora KCCG na jačanju kapaciteta zdravstvene sigurnosti, ističući da njegova vizija i posvećenost omogućava napredak KCCG u oblasti pripremljenosti za odgovor na vanredne situacije.
- Privilegija je biti partner KCCG i podržati ekspertski i finansijski izradu Plana upravljanja vanrednim situacijama, a posebno kada je očigledna namjera menadžmenta KCCG da se ovom Planu “udahne život” i obezbijedi njegova puna implementacija - dodala je dr Brajović i izrazila nadu da KCCG može postati nacionalni model spremnosti na vanredne situacije.
<h2>O simulacionoj vježbi i planu pripravnosti</h2>
SZO podržala je Klinički centar u izradi sveobuhvatnog Plana upravljanja vanrednim situacijama, koji predstavlja strukturirani okvir za:
· Obezbjeđivanje kontinuiteta esencijalnih zdravstvenih usluga;
· Zaštitu pacijenata i osoblja;
· Organizovanje koordinisanog odgovora;
· Efikasno upravljanje resursima;
· Jačanje spremnosti prije vanrednih situacija;
· Podršku brzom donošenju odluka;
· Povratak normalnom radu nakon krize.
- Više procjena ukazalo je na potrebu jačanja pripravnosti bolnica u Crnoj Gori: Zajednička eksterna evaluacija (2019.), koju je sprovela Vlada Crne Gore uz podršku SZO, identifikovala je potrebu za pisanim smjernicama, planovima odgovora na vanredne situacije i standardnim operativnim procedurama (SOP) za zdravstvene ustanove - ističe se u saopštenju. 
Procjena bezbijednosti bolnica (21. - 25. novembar 2022.), koju su sproveli Ministarstvo zdravlja i SZO, pokazala je da sedam bolnica u Crnoj Gori ima nizak do umjeren kapacitet da održi esencijalne zdravstvene usluge tokom katastrofa ili javnozdravstvenih vanrednih situacija. 
- Ključni uočeni nedostaci uključuju: nepostojanje bolničkih planova pripremljenosti i odgovora specifičnih za ustanovu, nedostatak standardnih operativnih procedura (SOP), neadekvatnu opremu i logistiku za vanredne situacije, ograničen broj obučenog kadra za upravljanje vanrednim situacijama i nedovoljno jasne i pisane protokole koordinacije i komunikacije - zaključuje se u saopštenju.

KCCG sproveo prvu simulacionu vježbu spremnosti za odgovor na vanredne situaciju

Amerikanci odlaze, ali ne odlaze mirno i dostojanstveno, već prkosno, poručujući da Evropsku uniju treba ukinuti i vratiti suverenitet pojedinačnim državama — stav koji američki vladajući nacionalpopulisti, što nas uopšte ne čudi, dijele sa ruskim neoimperijalistima.
Iako su Evropljani prethodnih 11 mjeseci pokušavali sve kako bi se, uprkos očiglednom međusobnom animozitetu, ipak nekako dodvorili patološki narcisoidnom i halapljivom američkom predsjedniku, neograničeno mu laskajući i podmićujući ga darovima, milionskim poslovima i neumjerenim obećanjima, čini se da je toj neukusnoj i nedostojnoj igri konačno došao kraj. Na evropskoj strani, doduše, i dalje ima onih — poput šefice evropske diplomatije Kaje Kalas — koji pokušavaju umanjiti značaj objavljivanja nove američke spoljnopolitičke strategije, tvrdeći da je Amerika i dalje glavni saveznik Evrope. Ali sada bi svima trebalo biti jasno da je jedno istorijsko razdoblje okončano i da Amerika više nije najveća saveznica Evrope, kao što, uostalom, nije još od prvih dana nakon Trampovog januarskog povratka u Bijelu kuću, premda na evropskoj strani mnogi to nisu željeli prihvatiti.
Štaviše, ne samo da Trampova Amerika nije saveznik ujedinjene Evrope, već je, uz Putinovu Rusiju, i njen glavni protivnik. Amerikanci odlaze, ali ne mirno i dostojanstveno, već prkosno, uz poruku da EU treba ukinuti i vratiti suverenitet državama članicama — stav koji američki nacionalpopulisti dijele sa ruskim neoimperijalistima. I Trampu i Putinu ujedinjena Evropa najveća je smetnja, jer znaju da će se sa pojedinačnim evropskim državama lakše obračunati nego sa blokom u cjelini.
Zamjenik američkog državnog sekretara Kristofer Landau, koji je ovih dana na redovnom polugodišnjem zasjedanju NATO-a u Briselu mijenjao državnog sekretara Rubija — koji se nije udostojio lično doći — izjavio je po povratku u SAD da evropske nacije dopuštaju „neizabranoj, nedemokratskoj i nereprezentativnoj birokratiji EU u Briselu da sprovodi politiku civilizacijskog samoubistva“, što je bizaran narativ koji Amerikanci ponovo dijele sa kremaljskim ideolozima. Trampovi jurišnici sada otvoreno poručuju EU da će se posvetiti njenoj disoluciji, dok je Vašington istovremeno Evropi dao rok do 2027. da preuzme odgovornost za većinu nenuklearnih odbrambenih sposobnosti NATO-a.
Okrećući leđa Evropi, Tramp ima novi prioritet — „obnavljanje strateške stabilnosti s Rusijom“, a povlačenjem iz Evrope Tramp jasno poručuje Putinu da ga ne zanima sudbina Ukrajine, od koje zavisi i budućnost Evrope. Ako Evropa ništa ne preduzme, Putin će, iako se Ukrajinci neće lako predati, prije ili kasnije slomiti Ukrajinu. A to bi imalo nesagledive posljedice za cijeli kontinent.
Zbog toga današnji sastanak britanskog premijera Starmera, njemačkog kancelara Merca, francuskog predsjednika Makrona i ukrajinskog predsjednika Zelenskog u Londonu ne može biti važniji i sudbonosniji. Ovo je zapravo posljednja prilika koju Evropa ima — ne samo da spasi Ukrajinu, već i samu sebe i evropski projekat. Dok nam Amerikanci sa jedne strane nedvosmisleno poručuju da ostajemo sami, Putin sa druge strane pojačava pritisak. Evropa se suočava sa sličnom dilemom kao 1949. ili 1991. godine.
Makron, Merc i Starmer danas odlučuju o tome hoće li Evropa postati politički subjekt ili tek geografski prostor između SAD-a i Rusije.

Makron, Merc i Starmer danas odlučuju o sudbini Evrope

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: psiholoska-podrska