Teški razgovori nikada neće postati laki, ali male promjene u pristupu mogu ih učiniti podnošljivijim i efikasnijim, jer svako se bar jednom našao u teškoj situaciji da mora da započne neprijatan razgovor, kažu psiholozi koji savjetuju da je najlakši način da otklonite stres i neprijatnost iz razgovora- da šetate dom razgovarate.
<h2>Hodanje smiruje i olakšava komunikaciju</h2>
Mnogi ljudi rješavaju teške teme tako što sjede jedan preko puta drugog, što može stvoriti dodatnu tenziju. Međutim, bračna i porodična terapeutkinja Sijara Bogdanović tvrdi da je hodanje bolji način za obradu emocija. Kada hodamo, naše oči se prirodno pomjeraju lijevo-desno, što pomaže u smirivanju nervnog sistema i boljem procesuiranju informacija.
Ovaj proces je sličan EMDR terapiji koja se koristi za liječenje traume i stresa.
- Kada hodamo i pričamo, koristimo se i logikom i emocijama, što pomaže u izražavanju osjećanja i donošenju boljih odluka“, objašnjava Bogdanović.
<h2>Manje stresa, više razumijevanja</h2>
Osim što vam pomaže da obradite emocije, hodanje može da smanji osjećaj pritiska tokom razgovora. Psihoterapeutkinja Medlin Felan ističe da je direktni kontakt očima često previše intenzivan, posebno kada razgovor uključuje sukob ili kritiku.
- Kada ste rame uz rame, kontakt očima se dešava povremeno i prirodno, što smanjuje osjećaj napada i olakšava iskrenu komunikaciju- kaže Felan.
Takođe, hodanje omogućava osobi da se fokusira ne samo na razgovor, već i na okolinu, što pomaže u smanjenju stresa.
Istraživanja pokazuju da boravak u prirodi dodatno doprinosi smirenju, a sam čin hodanja sprečava neprijatne tišine, omogućavajući sagovornicima da lakše pronađu prave riječi.
<h2>Šta ako ne možete u šetnju?</h2>
Naravno, nije uvijek moguće ići u šetnju. U tom slučaju stručnjaci preporučuju alternativne načine za teške razgovore. Razgovor u automobilu, na primjer, daje sličan efekat – sagovornici ne moraju da održavaju stalni kontakt očima, a sama okolina nudi privatnost.
Kod kuće, umjesto formalnog razgovora za stolom, pokušajte da razgovarate na kauču u opuštenijoj atmosferi.
Teški razgovori nikada neće postati laki, ali male promjene u pristupu mogu ih učiniti podnošljivijim i efikasnijim.
Sljedeći put kada budete morali da otvorite ozbiljnu temu, razmislite o šetnji – možda ćete se iznenaditi koliko će vam razgovor lakše teći.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Psiholozi savjetuju: Kako razgovarati o teškim temama bez stresa

Cetinjski Dom zdravlja će, u okviru Jedinice za mentalno zdravlje, organizovati psihološko-psihijatrijsku podršku porodicama nastradalih i ranjenih u pucnjavi koja se u tom gradu dogodila juče, a u kojoj je ubijeno 12 ljudi, od čega dvoje djece.
- Nevjerica, bol, tuga, potrešenost, samo su neki od osjećaja koji su se duboko ukorijenili u svima nama - naveli su iz Doma zdravlja Cetinje u objavi na Fejsbuku. 
 
Oni su kazali da su još u nevjerici zbog tragičnog jučerašnjeg događaja.
- Dom zdravlja Cetinje u narednom periodu organizovaće psihološko-psihijatrijsku podršku porodicama nastradalih i ranjenih u okviru Jedinice za mentalno zdravlje - navodi se u saopštenju. 
 
Podrška će se, kako su rekli iz Doma zdravlja, pružati i ostalim građanima Cetinja koji iziskuju potrebu za razgovor sa stručnim osobama, kako bi, koliko je moguće, ublažili svoju bol. 
 
- Solidarni u djelovanju, pomoć će pružiti i kolege iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) i Doma zdravlja Budva, na čemu smo zahvalni - navode oni. 
 
Dodaju da su ove aktivnosti podržali Ministarstvo zdravlja, resorni ministar Vojislav Šimun, Prijestonica i gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković. 
 
- Psihološko-psihijatrijska podrška pružaće se od danas, u terminu od 15 do 18 sati. Stručni tim čine kolege iz KCCG - psihijatar Tea Dakić, psiholog Mina Gazivoda i naša medicinska sestra Ljiljana Kapisoda - rekli su iz Doma zdravlja Cetinje. 
 
Oni su kazali da će sjutra, u sklopu redovnog radnog vremena, u jutarnjoj smjeni na raspolaganju biti stručni tim iz Doma zdravlja Budva na čelu sa specijalistom psihijatrije Vaskom Roganovićem. 
 
Iz Doma zdravlja Cetinje rekli su da će usluge psihološko-psihijatrijske podrške biti dostupne od osam sati. 
 
Oni su naglasili da za stručnu pomoć nijesu neophodni uputi i da je potrebno samo kontaktirati broj 067/242-702, koji je namijenjen za tu svrhu. 
 
Sve neophodne informacije na tom broju pružaće medicinska sestra Ljiljana Kapisoda. 
 
- Stručna podrška organizovaće se i u narednom periodu sa našim timom doktora Anom Đuranović, Marijom Perišić i Ljiljanom Kapisodom, sve dok postoje potrebe osiguranika za istom, u cilju pružanja stručne pomoći i podrške. Kontaktirajte nas, da zajedno nastojimo pomoći u ublažavanju posljedica kobnog 1. januara - naveli su iz cetinjskog Doma zdravlja.

Cetinjski Dom zdravlja će organizovati psihološko-psihijatrijsku podršku za porodice ubijenih i ranjenih

Osnivač Emaar Properties, predsjednik kompanije &nbsp;“Eagle Hills” i potencijalni investitor u Veliku plažu Mohamed Alabar kazao je da ne želi da ide protiv želja lokalne zajednice i države u projektu na Velikoj plaži i tvrdi da će poštovati sve domaće i evropske zakone.
Alabar je u intervjuu za "Načisto" na Televiziji Vijesti priznao da još nema razrađen plan ali je iznio viziju - kako zamišlja svoj projekat na Velikoj plaži i šta bi tačno gradio i koliko.
- Ako me pitate šta bih napravio na Velikoj plaži, rekao bih vam da bi to bio nastavak prelijepe arhitekture kakvu imate. Bilo bi tu puno zelenila, zgrade sa apartmanima ne veće od 3-4 sprata, plaže bi ostale dostupne svim građanima ali bile bi čiste. Bila bi uključena i lokalna zajednica, tako da ljudi koji prodaju piletinu u Ulcinju, prodavali bi više piletine u restoranima. Ljudi koji prodaju šampon, prodavali bi više šampona u hotelima - istakao je Alabar.
Alabar je rekao da bi 50 odsto zemljišta za projekat u Ulcinju ostalo za zelenilo, drveće, puteve, biciklističke rute.
- Apartmani i hoteli ne bi trebalo da zauzimaju više od 20 posto ukupnog prostora. Za početak je najbolje krenuti sa hotelima i hotelskim apartmanima. Ako ne poslušate ono što lokalna zajednica i država žele, onda mislim da ne treba ni da radite taj projekat. I to mislim stvarno. Ja sam čovjek koji je veoma zabrinut zašto svi ne živimo bolje. I, ako imam šansu da nešto učinim boljim, onda ću to uraditi iz sveg srca - kazao je on.&nbsp;
Tvrdi da će sve što je u skladu sa zakonima Crne Gore i zakonodavstvom Evropske unije poštovati.
- Zato što se ja ne plašim ničega i radim svoj biznis iz ljubavi i iz srca. Još uvijek nemam plan niti projekat za Veliku plažu. Vlada i političari su učtivi prema meni i pozvali su me da investiram u vašu zemlju ali ni oni ne znaju šta se sve može tamo graditi. Oni će mi reći – ovo može, ovo ne može, i ja ću im reći - u redu - kazao je Alabar.

Alabar priznao da još nema razrađen plan za Veliku plažu: Ne želim da idem protiv želja lokalne zajednice i države

Odbor za međunarodne odnose i iseljenike podržao je sa sedam glasova za i jednim uzdržanim prijedlog zakona o potvrđivanju sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).
Poslanici opozicije se nijesu izjašnjavali.
Odbor je podržao i prijedlog zakona o potvrđivanju sporazuma Vlade sa UAE u ekonomskoj saradnji.
<h2>DPS nije ni u kakvu dilu, dali priliku za transparentnost</h2>
- Demokratska partija socijalista (DPS) ne može biti ni u kakvom dilu ni sa kim, posebno ne protiv državne imovine. To što smo sve vrijeme ćutali je bila prilika koju smo davali Vladi Crne Gore da pokaže transparentnost u ovom procesu - poručila je poslanica te partije Aleksandra Vuković-Kuč na Odboru za međunarodne odnose i iseljenike, a nakon što je na sjednici Skupštine u dnevni red uvršten sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).&nbsp;
Poručila je da će se čuti stav DPS-a.
- Nema nikakvog dila DPS-a sa PES-om. Bilo je nekih dilova u prethodnim Vladama: dilova bivšeg premijera Dritana Abazovića sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, kada je potpisao temeljni ugovor, i cjelokupnu sakralnu imovinu Crne Gore dao u ruke druge države. Tada je bilo dilova, sad ih nema. Mi nijesmo protiv investicija. Mi smo za investicije, ali kredibilne - poručila je Vuković-Kuč.
Demokratske partije socijalista je, podvlači ona, državotvorna partija.
- Što znači da vodi računa o državnoj imovini Crne Gore. Da je tako govori naša prošlost, a i predsjednik Skupštine Andrija Mandić je rekao da je danas svjestan značaja investicija kojim se protivio - navela je ona.
Dali su, kaže, dva mjeseca da se daju odgovori na postavljena pitanja.
- Zato smo u sumnji i strahujemo da se radi o nekom parekselans dogovoru, trgovini, opasnom pregovaranju koje će biti na štetu državnih interesa Crne Gore. Tražili smo odgađanje. Vi mislite da je pogađanje ovako s državnom imovinom moguće u tom vašem "paf-paf" sistemu. E pa nije - moraćete se zaustaviti ako ne mislite da cijela Crna Gora ne bude na nogama - rekla je ona.
Ne problematizuje, kaže, investiciju nego metodologiju.
- Vi ste dužni kao vladajuća većina, Vlada i Skupština, vi ćete snositi odgovornost kad budete pritisnuli taster, za to što će se dešavati, za sve društvene nemire koji će, očigledno, uslijediti ako se ne zaustavite u ovom činjenju - rekla je Vuković-Kuč.
Kad su u pitanju ovakvi poslovi država, prema njenom mišljenju, mora raspravljati godinu.
- Nemojte mi molim vas sad nabrajati prakse DPS-a, pa ako nijesu valjale: ne valjaju. I ja kažem da ne valjaju. Ne treba valjda vi da ih ponavljate. Nećete valjda ponavljati sad DPS je to i tamo - imate novo rukovodstvo i mladu generaciju. Treba svi da damo doprinos. DPS hoće da da zalet i polet vladajućoj većini da obezbijedi takvu investiciju, ali DPS ni po koju cijenu neće dati zeleno svjetlo na način koji to radite - jasna je Vuković-Kuč.&nbsp;
Odgoditi, kako je rekla, ne znači ne pogoditi.
- Ko vas je uslovio da to uradimo danas? Metodologija je očajna, netransparentnost je očajna. Ne smijete za ovakvu investiciju ostavljati ovoliki prostor za sumnju - dodala je Vuković-Kuč.
<h2>STANOVI - JAVNI INTERES</h2>
Poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitao je, na nastavku zasijedanja Odbora za međunarodne odnose i iseljenike, đe su poslanici većine čuli da se za stanove proglašava javni interes.
- Omogućili ste im da stave prst na bilo koji dio Crne Gore. Na osnovu čega utvrđujete javni interes? Vaša Vlada je otvorila 10 tendera vezanih za auto-put. Bolje da ste za to rekli da hoćete da utvrđujete javni interes brzo nego za stanove - rekao je Abazović.
Ne može, kaže, da shvati da neko oće da radi javnu infrastrukturu bez tendera.
- Ovo nije iz njihove glave, dao im je čovjek kao i Evropu 1 i Evropu 2 sad. Ja poznajem te ljude, ali nikad ovo ne bih radio ovakve stvari bez tendera. Zašto? Da bi se sa podizvođačima utalili u korupciju. Ovo je abeceda kako se radi. Ne na stanove Alabara, nego će oni koji budu radili komunalno opremanje da se uključe i neko iz Vlade kaže tebi ćemo dati posao vrijedan 15 miliona eura, a ti nama neki fid - rekao je on.
To se, kaže, dešavalo i u susjedstvu.
- I samo su dali modus operandi kako da radite. Bez javnosti ovo neću da komentarišem.
On je ministarki javnih radova Majdi Adžović rekao da će krivičnu prijavu dopuniti protiv nje.
- Vidite i sami po atmosferi da ljudi ne razmišljaju o javnom interesu. Svako ima vlast kakvu zaslužuje. Pošli ste u Ulcinj da reklamirate projekat Alabara a nijeste imali potpisan sporazum, dopuna krivične prijave ide isključivo protiv Vas - rekao je Abazović dodajući da je reklamirana skica iako ništa nema u planovima.
Tamo, ističe on, postoji 250 ljudi koji imaju svoje parcele.
- Nijesu ih valorizovali jer im država nikad nije dala plan niti su oni imali mogućnost da apliciraju za neku gradnju. Tamo ima puno bogatih ljudi koji bi napravili nešto reprezentativno. Država im to nikad nije dala i sad se država sjetila da im kaže znate kako mi ćemo da donesemo lex specialis, vama ćemo da ponudimo nešto za vašu zemlju, ako ne budete zadovoljni, idite na sud generacijama, 10-15 godina, sudite se, ako bude presuđeno u vašu korist: neka vam je srećno - naveo je Abazović.
Poručio je da Ulcinjani nikad za nikad neće pristat na to.
- Ne može niko da dođe da nas ponizi. Vi da imate argument da je samo Velika plaža pa i ajde nekako jedan lokalitet, a vi oćete cijelu državu da stavite na tacnu. Mi nećemo biti suvlasnici nego ćemo namjestiti nekome da zgrane neke pare - rekao je Abazović.
<h2>SVAKO INSISTIRANJE VODI U NESTABILNOST</h2>
Na prvom dijelu sjednice, koji je prekinut zbog početka zasijedanja Skupštine, predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu je poručio da većina nema dovoljno argumenata da se krije iza nečega što je do sada neviđeno u Crnoj Gori - i to, kako je rekao, bez tendera i procedura.
Nimanbegu je prethodno, nakon sastanka sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, saopštio da su uputili zahtjev da se ovaj sporazum ne nađe na dnevnom redu Skupštine. Na sjednici Odbora je podvukao da se radi o čistoj korupciji.
- Ovo nije običan dan i glasanje. Ako se želite spasiti ovoga nemojte glasati da uđe u dnevni red. Ovo je nešto demonski i ovo se ne planira svojim građanima. Milojko Spajić da ima poštovanje prema Ustavu Crne Gore, zakonima, proceduri, instituciji lokalne samouprave i gradonačelnika - ovo ne bi smio da radi. Svako insistiranje vodiće ovu državu u nestabilnost - upozorio je Nimanbegu.
Pozvao je članove odbora da ne razmatraju ovo pitanje i da apeluju na Milojka Spajića da povuče sporazum sa UAE.
- Vi ste ljudi sa imenom i prezimenom i pripada Vam odgovornost da poštujete Ustav i zakon o manjinskim pravama i slobodama, zakon o planiranju i prostoru, o državnoj imovini i eksproprijaciji - a svi se oni ovim urušavaju - jasan je Nimanbegu,
On je poručio da je netransparentnost ovog procesa epska.
Ministarku Adžović je pitao hoće li moći nakon ovoga da dođe u Ulcinj.
- Recite mi koji je razlog hitnosti da to mora danas - pred Uskrs i Vaskrs. Spajić je građanima Ulcinja pokvario Ramazan, meni Bajram. Zbog čega? Kakva je to žurba? Što se dobija i koja je hitnost da mora ovakav zakon preko noći? Čekali smo godinama investitore - rekao je on.
Nimanbegu je podvukao da oni brane evropski put Crne Gore.
- Jer će se ovim sve prekršiti jer niko neće više vjerovati u procese. Eksproprijacija u Crnoj Gori - znate li kakva je to procedura i koliko traje? I vi ste pripremili zakon o eksproprijaciji da se u roku od tri dana rješava - zbog čega? Što nijeste to ranije nego sada? Što vam stoji zakon o sadašnjim investitorima na stolu? Da bi omogućili da zarađuju na našoj - ulcinjskoj, crnogroskoj, lokalnoj, štojskoj imovini da grade stanove. Mi nijesmo više toliko siromašni. Prosjek je preko 50 odsto BDP EU - rekao je on.
Mi, kako je podvukao, nijesmo zemlja trećeg svijeta.
- Pa da nam neko sa strane može doći i reći što će da radi. Zašto smo radili planove? Za Veliku plažu planovi su rađeni od Njemaca. I nikako oni ne bi predvidjeli da se tu gradi megalomanski. Nebitno je je li pet ili 15-20 spratova. Zauzimanje prostora znači to i to će ući u imovinu - naveo je on.
<h2>KAD NAS VRATE BIĆE KASNO</h2>
Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović-Marković je tražila da se da prilika da se ovo popravi.
- Je li još koja partija ili poslanik iz Skupštine išao na pregovore sa Alabarom ili ste iz medija saznali što je Spajić dogovorio? Je li vas neko nešto pitao ili vas je stavio pred svršen čin? Zato vas molim da vi to ne uradite - ako je neko pogriješio - ne znači da svi treba da pogriješe. Usvojite mu prvi sporazum, ali je drugi katastrofalan za ovu državu - poručila je Ćalović-Marković.
Ona je pozvala sve građane da ih pitaju zašto su ovo glasali.
- Poslanik Dragović je juče potvrdio da je prevod loš. Možete li bar prevod da uredite ili se mora silom &nbsp;na sramotu uoči Velikog petka ovo mora usvojiti? Ne vidim da je bilo što hitno. Mi želimo investicije u ovoj državi - ali konačno u skladu sa zakonom. Evropska unija nam je dala jedinstvenu šansu, mislim da vam je svima jasno da smo je dobili zbog geopolitičkih okolnosti, a ne jer smo je zaslužili. Imamo ozbiljniju konkurenciju - kada je u pitanju Albanija. Ne pravite ovakve greške, ne šaljite im takvu poruku. Kad nas vrate biće kasno - poručila je Ćalović-Marković.
Ukazala je da Agencija za zaštitu konkurencije i EU pozivaju na stopiranje.
- Ako oni kažu: stopirajte ovo suprotno je Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju - ko će to da plati? Mi gospodo. Zato dobro razmislite - dodala je ona. &nbsp;
Preozbiljna je, kaže, ovo stvar da se preko noći lomi. Istakla je da ima informacije da je elektronska sjednice Vlade na kojoj se odlučivalo o ovom pitanju trajala 33 minuta.
- Trideset i tri minuta vaši predstavnici u izvršnoj vlasti su imali da o ovome odlučuju. Garantujem da bar pola nije stiglo da ga pročita. Vi imate pravo sad da pročitate i da ga popravite, da bude najbolji mogući i da svi budete s njim zadovoljni - zaključila je ona.

Odbor za međunarodne odnose i iseljenike sa sedam glasova za i jednim uzdržanim podržao sporazum sa UAE

Građani Cetinja su i večeras s poletkom u 17 sati i 26 minuta blokirali magistralni put Cetinje - Podgorica u mjestu Kruševo ždrijelo.&nbsp;
Blokada će trajati do 18 sati i 26 minuta.&nbsp;
Podsjećamo, njihovi protesti i blokade saobraćajnica izraz su dubokog nezadovoljstva i zahtjev za odgovornošću, ali do danas nijesu dobili nijednu zvaničnu reakciju, niti su pozvani na razgovor sa predstavnicima vlasti.

Građani Cetinja i večeras blokirali Kruševo ždrijelo

Ljubomir Simović (1935-2025), jedan od najvećih modernih srpskih pjesnika i dramskih pisaca, preminuo je sinoć u Beogradu, saopštila je kuća Arhipelag.
Rođen 2. decembra 1935. godine u Užicu, Ljubomir Simović je u rodnom gradu završio osnovnu i srednju školu, a diplomirao je na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, na grupi za istoriju jugoslovenske književnosti i srpskohrvatski jezik.
Za vrijeme studija radio je kao urednik i odgovorni urednik studentskog književnog časopisa "Vidici". Radni vijek je proveo kao urednik u kulturnoj redakciji Radio Beograda.
Objavio je pjesničke knjige: Slovenske elegije (1958), Veseli grobovi (1961), Poslednja zemlja (1964), Šlemovi (1967), Uoči trećih petlova (1972), Subota (1976), Vidik na dve vode (1980), Um za morem (1982), Deset obraćanja Bogorodici Trojeručici hilandarskoj (1983), Istočnice (1983), Gornji grad (1990), Igla i konac (1992), Ljuska od jajeta (1998), Tačka (2004) i Planeta Dunav (2009).
Izbori iz Simovićevog pesništva objavljen su u knjigama Izabrane pesme (1980), Hleb i so (1985, 1987), Istočnice i druge pesme (1994), Učenje u mraku (1995), Sabrane pesme I-II (1999) i Pesme. Knjiga prva i Pesme. Knjiga druga (2005).

Preminuo Ljubomir Simović

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.