Kazne za seksualne delikte nad mladima i djecom su blage i često uključuju uslovne i kratke zatvorske kazne zbog čega je potrebno ojačati kaznenu politiku kako bi se ohrabrile žrtve da prijavljuju nasilnike, postigao adekvatan odvraćajući efekat i ojačalo povjerenje u pravosudni sistem.
To je poruka sa konferencije koju je organizovala NVO Prima povodom predstavljanja projekta „Prva linija otpora rodnom nasilju”, koji finansira Ambasada SAD-a u Crnoj Gori kroz Program malih grantova Demokratske komisije.
Ambasadorka SAD-a u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke, istakla je da projekat ima za cilj borbu protiv seksualnog i rodno zasnovanog nasilja sa fokusom na omladinu te da je veoma važno raditi na podizanju svijesti o ovom društvenom problemu, kao i pružanju podrške za njegove žrtve.
- U Crnoj Gori, kao i u mnogim drugim zemljama svijeta, rodno zasnovano nasilje ostaje značajan izazov za ljudska prava, često pod uticajem ukorijenjenih društvenih normi i nedovoljnog institucionalnog odgovora - kazala je ambasadorka Rajnke, dodajući da podaci o femicidu u Crnoj Gori pokazuju zabrinjavajuće trendove.&nbsp;
- Izuzetno sam ponosna što podržavamo ovakve inicijative čiji je cilj sprječavanje i borba protiv ovog problema koji ugrožava dobrobit naših društava i svih građana - rekla je Rajnke.
Godišnja kampanja “16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama” podsjeća nas, kako je istakla, da je svjetlija budućnost, bez nasilja, moguća ako djelujemo zajedno i ako djelujemo sada.
- Rješavanje rodno zasnovanog nasilja zahtijeva zajednički napor svih društvenih aktera - vlade, njenih institucija i zajednice, kako bi se poslala jasna poruka počiniocima da rodno zasnovano nasilje neće biti tolerisano i da će svaki počinilac takvih djela biti kažnjen u skladu sa zakonom - saopštila je Rajnke.
Naglasila je da je rodno zasnovano nasilje globalni problem i zbog toga u njegovo rješevanje treba uložiti globalne napore.
- Sjedinjene Države ostaju čvrsto posvećene sprječavanju i odgovoru na sve oblike rodno zasnovanog nasilja. Samo tokom protekle godineVlada SAD je obezbijedila više od 273 miliona dolara za prevenciju i odgovor na rodno zasnovano nasilje u vanrednim situacijama - kazala je Rajnke.
Izvršna direktorica NVO Prima, Aida Perović, kazala je da ne zna sa sigurnošću da li je rodno zasnovanog nasilja bilo više ranije, ili ga ima sada, ali je sigurna da ga nema ni za milligram manje nego nekada.
- Rodno zasnovano nasilje se ne smanjuje, nego je u punom zamahu. Izdvojila bih tri razloga. Prvi je nedostatak prevencije. Tamo gdje je ima, mislim da bismo mogli da je počnemo na mnogo nižem uzrastu, još od vrtića. Drugi razlog vidim u nedostatku programa za rad sa nasilnicima. Potrebni su nam svojevrsni programi resocijalizacije. I prevencija i resocijalizacija su dio promocije kulture nenasilja, koja nam je u Crnoj Gori prijeko potrebna. I treće, mislim da nam je potrebna jača energija među predstavnicima institucija i civilnog sektora, da budemo na istom zadatku, da naše društvo predano gradimo kao inkluzivnije, pravednije, po mjeri svih građana i građanki - istakla je Perović.
Predstavnica NVO Prima, Anđela Žarić, kazala je da je projekat obuhvatio ciklus brižnih porodica, trening za psihološkinje i psihologe, pedagoškinje i pedagoge iz stručnih srednjih škola i gimnazija, obuke vršnjačkih edukatora i edukatorki i administratorki i administratora omladinskih servisa, radionice sa mladima, edukativno promotivne materijale i Monitoring izvještaja o radu sudova na slučajevima rodnog i seksualnog nasilja.
- Na treningu za psihološkinje i psihologe, pedagoškinje i pedagoge bilo je 25 učesnika iz 14 opština. Veliki akcenat je stavljen na zloupotrebu intimnih snimaka, među srednjoškolcima, ali i među osnovcima, tako da smo ponovo čuli koliki je to problem u Crnoj Gori - ukazala je Žarić.
Obuka vršnjačkih edukatora, edukatorki i administratorki i administratora omladinskih servisa u Crnoj Gori okupila je na Žabljaku 26 učesnika i učesnica.
- Održali smo 19 radionica sa mladima u 15 crnogorskih opština i preko 230 mladih je eduktovano o rodnom i seksualnom nasilju. Interesovanje je bilo veliko što nas raduje, ali i rastužuje, jer pokazuje koliki je ovo zapravo problem da moramo toliko puta da ponavljamo i ukazujemo na to šta je rodno i seksualno nasilje - rekla je Žarić.
Viša istraživačica, Aleksandra Gligorović, koja je predstavila Monitoring izvještaja o radu sudova na slučajevima rodnog i seksualnog nasilja, ukazala je da nema mnogo prijava, ali to nije pokazatelj da nema rodnog i seksualno zasnovanog nasilja.
- Nedostatak prijava ne znači da je nasilja manje, već da se ne prijavljuje često. Razlozi za to se mogu pripisati stigmatizaciji žrtava i njihovih porodica, strahu od osvete počinilaca. Jedan od razloga je i nedostatak povjerenja u pravosudni sistem i nedovoljna svjesnost o pravima žrtava. Žrtve, možda, nemaju adekvatan pristup sistemima podrške u smislu da im se obezbijedi sigurnost, da se ohrabre da prijave nasilje - rekla je Gligorović.
Naglasila je da su kazne koje se izriču blage.
- Mislim da kazne nisu adekvatne i na pravi način definisane. Vrlo često su blage, veliki broj njih uključuje uslovne kazne, kratke zatvorske ili oslobađajuće. Bilo je i novčanih za neka djela koja se tiču porodičnog nasilja. Postoji neusklađenost kazni sa međunarodnim standardima - rekla je Gligorović.
Smatra da je potrebno pooštriti kaznenu politiku kpoz izricanje strožijih kazni za seksualne delikte nad mladima i djecom.
- Mora da se razumije kakav je efekat seksualnih delikata na mlade i na djecu i da se bolje odlučuje za njihovu dobrobit i budući razvoj. Potrebna je ne samo dodatna obuka već jačanje svijesti sudija i tužilaca. Smatramo i da je važno uspostaviti bolju podršku za žrtve. Mora se ojačati povjerenje u pravosudni sistem, a to će postići samo ako su odluke donesene na pravi način i ako se kroz prakse vidi da je unaprijeđenja situacija, da su počinioci kažnjeni. Potrebna je institucionalna odgovornost i strožija kontrola nad sprovođenjem zakona - ukazala je Gligorović.
U ovoj godini je bilo 566 predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.
- Broj pravosnažno riješenih predmeta je 115, osuđujućih presuda je 114, jedna oslobađajuća, a u dva slučaja je obustavljen postupak - navela je Gligorović.
Najviša kazna za ovu godinu je godinu i pet mjeseci, a najniža 30 dana.
- Skroro 30 odsto predmeta je još uvijek neriješeno što ukazuje na zagušenost pravosuđa, ili nedostatak resursa za pravovremeno procesuiranje - navela je Gligorović.
Podaci za 2023. godinu pokazuju da je bilo ukupno 443 predmeta, od čega 253 osuđujuće odluke, pet oslobađajućih, dvije obustave postupka i dvije odbijajuće.
- Vrste kazni u 2023. godini pokazuju da su najčešće izricane zatvorske kazne (77). Prosječna kazna 4.7 mjeseci a najveći broj kazni je od tri do četiri mejseca. Najduže kazne od jedne do dvije godine izrećene su samo u osam odsto slučajeva. Veliki broj bile su uslovne osude (52), što ukazuje na nedovoljnu odlučnost u odvraćanju nasilnika, posebno u ozbiljnijim slučajevima nasilja, što može ostaviti žrtve ranjivima i stvoriti percepciju nekažnjivosti za počinioce - jasna je Gligorović.

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Pooštriti kaznenu politiku za seksualne delikte nad mladima i djecom

Ministar pravde Bojan Božović saopštio je da Ustavni sud može nesmetano da radi i da funkcioniše, uprkos jučerašnjim dešavanjima na skupštinskom odboru i u parlamentu.
- Niko nije srećan zbog dimnjh bombi. Ustavni odbor je odlučio tako kako je odlučio i nije prvi put da radi to u svom djelovanju. Odbor je htio da napravio neko kompromisno rješenje kako sud ne bi ostao bez kvoruma, očekujući nastavak dijaloga sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem - rekao je Božović.
Božović je u emisiji “Budimo budni” na TVCG kazao da je sve drugo politička manifestacija.
- Niko sigurno nije srećan kad vidi dimne bomnbe u Skupštini koja je najvažniji dom u Crnoj Gori - rekao je on.
Ministar se nada povratkku političkom dijalogu.
- Čekamo da se raspiše poziv za dvoje sudija za Ustavni sud. Sud ima kvorum, i može nesmetano da radi i funcioniše. Nikad više nećemo imati krize - poručio je Božović.
Osvrnuo se i na izmjene Zakona o krivičnom postupku, poručivši da su intezivirali pregovore sa Evropskom komisijom.
- Nadamo se da ćemo izaći sa novom verzijom ZKP-a. Čuće se mišljenje civilnog ektora, a onda nakon toga da se sa tim predlogom ide u Skupštinu - kazao je Božović.
Komentarišući imenovanje novog šefa ANB-a Ivice Janovića, Božović je ponovio da predsjednik Vlade Milojko Spajić vjeruje da je predložio najbolje rješenje.
- Ne mislim da je nužno loša praksa da neko ko nije bio involviran u bezbjednosni sektor ne bude na nekoj poziciji. Nije loše napraviti promjenu i rezove - ocijenio je on.
Najavio je i da će predložiti da se poveća broj sudija.
- Nadamo se novim sudnicama u Podgorici kako bi predmeti se brže završavali - zaključio je Božović.

Božović: Niko nije srećan zbog dimnih bombi, nadamo se dijalogu

Predsjednik Kluba poslanika Građanskog pokreta URA Miloš Konatar kazao je da nema uslova da se nastavi današnja sjednica Skupštine Crne Gore, te pozvao da se ona prekine jer se neće održati, na šta mu je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić odgovorio da ih poziva da se ne "ekstremizuju".
Konatar je kazao da je čekao da vidi kako će Mandić početi današnju sjednicu.
- Vi se pravite mrtvi 'ladni kao da se ođe ništa ne dešava, nego pričamo o izvještaju o stanju u energetskom sektoru za 2023. godinu, dok se gazi Ustav, zakoni i institucije ove države - istakao je Konatar.
Zahvalio se Mandiću što, kako je naveo, pokazuje pravo lice.
- Što na najbolji način svojim djelovanjem sa svojim kolegama u Ustavnom odboru radite sve ono i obesmišljavate sve ono protiv čega ste navodno borili do 2020. godine. Vi ste pokazali juče samovolju, gaženje Ustava i institucija Crne Gore - poručio je Konatar.
Ističe da nema uslova da se nastavi sjednica Skupštine Crne Gore.
- Želim kolegijalno i Vama i kolegama iz parlamentarne većine da poručim da se današnja sjednica neće nastaviti danas. Da ne bi dolazili u bilo kakve situaciju, molim Vas da prekinimo današnju sjednicu jer se ona neće održati - kazao je Konatar.
Građanima poručuje da neće dozvoliti gaženje Crne Gore.
Mandić je rekao da je odlično razumio poruku, ali da mora da "podsjeti" kako funkcioniše demokratiji - postoji većina i manjina.&nbsp;
- Najveći dio svog političkog života proveo sam kao manjina - rekao je Mandić.
Govoreći o ponudi premijera Milojka Spajića da se određeni zakoni mijenjaju uz konsenzus kazao je da je Ustavom propisano koliko je potrebno za promjenu zakona, kao što su i za izmjene Ustava i izbornog zakonodavstva potrebne dvije trećine.
- Nisu se ni oni prije nas saglašavali sa nama, nego su imali 41 ruku i izglasali neke zakone. Danas se ti zakoni žele predstaviti kao sveto slovo - naveo je Manić.&nbsp;
Oko Ustava postoji samo jedna institucija, dodaje, zove se Ustavni sud.
- On je funkcionalan. Ko misli da je prekršen Ustav neka se obrati Ustavnom sudu - poručio je Mandić uz negodovanje poslanika.&nbsp;
Konatar je odgovorio da je demokratija poštovanja Ustava i zakona.
- Budite sigurni - nećemo vam dozvoliti to da radite. Nećete danas ovako kako ste naučili nastaviti održavanje ove sjednice. Nama treba, ako postoji, bilo kakva volja za razgovor dogovor - bilo što, vi ste to pogazili - poručio je Konatar.
Mandić ih je potom pozvao "da se ne ekstremizuju".
Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević takođe je pozvao kolege poslanike da se "ne ekstremizuju", jer "ugrožavaju evropski put".
- Ja sam ozbiljno zabrinut za evropski put jer su kolege iz opozicije napale u navijačkom maniru jednu damu koja je predsjedavala. Ovih dana pokušavaju da linčuju direktoricu Gimnazije, juče su pokazali antirvropsko lice... Ovim performansima kao navijači Titeksa žele da zaustave izglasavanje budžeta, da nema plata i penzija i da zaustave evropski put. Sve vam je zalud. I što ste Dritana prisvojili da bude lider opozicije. Ali vam poručujem, Evropa nema cijenu i moraćete nas da ubijete da nas spriječite - naveo je on.
Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić je rekao da je juče u najvećem zakonodavnom domu suspendovana sudska grana vlasti - Ustavni sud.
- To je ravno državnom udaru i stanje u parlamentu ne može biti redovno, a opozicija ne može biti konstruktivna dok većina ne povuče odluke koje je donijela sa predsjednicom Ustavnog suda - istakao je on.
Rekao je da vlast ima za cilj da blokira sve izborne procese sa izgovorom evropskog puta.
- Imamo posla sa ljudima koji su atakovali na državu i koji se tu neće zaustaviti. Po onoj Gebelsovoj - iz institucija ćete moći da ih iznesete samo sa nogama naprijed. Zbog toga danas ovdje neđe biti sjednice Skupštine - poručio je Nikolić.
Poslanici opozicije su potom ustali iz svojih klupa i okupili se ispred stola Mandića, nakon čega je on dao pauzu, konstatujući da je pretres o današnjoj tački dnevnog reda završen i da će se poslanici izjasniti naknadno.
Mandić je, kad su se kamere ugasile, kazao da se odlaže nastavak sjednice do petka.

Opozicija napustila sjednicu SkupštineKonatar: Nema uslova da se nastavi današnja sjednica; Mandić: Pozivam vas da se ne ekstremizujete

Suđenje po tužbi građanskog aktiviste i izvršnog direktora NVO „Forum Luča“ Nebojše Mrvaljevića protiv autorke crnog propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalkanInsight Dušice Tomović, u Osnovnom sudu je odgođeno za 26. februar.
On je Jovanović i Tomović tužio zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je sačinio dva sramna izvještaja „Mapiranje krajnje desničarskih i ekspremističkih grupa na Balkanu“ objavljenih 16. i 30. novembra 2022. godine, u kojima su Mrvaljević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski esktremisti.
Na ročište nije došao advokat optužene Tomović iako je na prethodnom suđenje bio obaviješten o terminu.
Sudija Simo Rašović saopštio je da BIRN nije dostavio traženu dokumentaciju. 
Zastupnica Mrvaljevića, advokatica Marijana Laković predložila je da sud zahtijeva od Jovanović da dostavi ugovor sa BIRN-om sa svom pratećom dokumentacojom, kao i izvještaje koje je proslijedila Dušici Tomović na odobrenje, a ona dalje centrali Balkanske istraživačke mreže, na osnovu čega su sačinjena dva izvještaja. 
Laković je predložila i da u slučaju potrebe kada bude predstavljen taj izvještaj javnost bude isključena. Na jednom od ranijih ročišta advokatica koja zastupa tuženu Jovanović kazala je da se radi o povjerljivim podacima i da je to jedan od razloga za nedostavljenje izvještaja.
Osim Mrvaljevićeve tužbe, pred Osnovnim sudom u Podgorici se vode još četiri postupka protiv Jovanović i Tomović zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva. 
Njih su tužile ugledne novinarke Kaćuša Krsmanović i Tanja Pavićević, zatim građanski aktivisti Draško Martinović i Maja Miličković. 
Takođe, Krsmanović, Pavićević, Mrvaljević, Martinović, Miličković, Tatjana Perišić Knežević, Aleksandar Saša Zeković i Predrag Vušurović su, sredinom februara prošle godine, preko svog zastupnika, sarajevskog advokata Senada Pećanina podnijeli Sudu u Sarajevu tužbu protiv BIRN-a i Denisa Džidića - izvršnog direktora BIRN-a za BiH - za naknadu štete zbog klevete nanešene objavljivanjem skandaloznog uratka novinarke Jovanović, koja ih je targetitrala kao krajnje desničare i religiozne ekstremiste.
Općinski sud u Sarajevu do sada donio je dvije presude u kojima je proglasio da su BIRN i Džidić oklevetali Mrvaljevića i Martinovića.

Laković: Jovanović da dostavi ugovor sa BIRN-om

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić ocijenila je da je vladajuća većina stvorila ustavnu krizu čije posljedice mogu biti ozbiljnije nego ikada ranije, ali i da je blokadom rada Ustavnog suda vlasti potpuno otvoren put da nastavi sa pravnim nasiljem.
Ona je ocijenila i da je blokadom rada Ustavnog suda nezaštićena ustavnost i zakonitost, odnosno ustavno-pravni poredak i ljudska prava i slobode zajemčene Ustavom.
- Otvorena je ustavna kriza čiji posljedice mogu biti ozbiljnije nego bilo kada ranije. Pobornici ustavnog puča nisu ponudili ni jedan racionalan argument kojim bi dokazali na osnovu čega je bolje da nemamo nikakav Ustavni sud nego “penzionerski”. Upravo je suprotno, i polarizovan i netransparentan, kakav jeste bio i ostao, Ustavni sud je neophodan u demokratskom društvu. Blokadom rada Ustavnog suda nezaštićena je ustavnost i zakonitost, odnosno ustavno-pravni poredak i ljudska prava i slobode zajemčene Ustavom - kazala je ona.
Prema njenim riječima, ovim postupkom je praktično suspendovano ključno ograničenje vlasti i to u trenutku kada je vlast javno objavila svoje namjere o sprovođenju brojnih neustavnih odluka kojima se podriva državnost Crne Gore.
- Blokadom Ustavnog suda suspendovano je održavanje izbora i to baš u opštinama u kojima vladajuća većina ima klimave rezultate, a slobodni izbori su osnovni atribut demokratije. Ustavni sud ima neriješenih preko 2000 ustavnih žalbi i preko 300 inicijativa za ocjenu ustavnosti i posljedica blokade će imati direktan negativan efekat na živote građana i građanki - naglasila je Bajramspahić.
Ocijenila je i da je postao manir vlasti da samo dan nakon svake dobre vijesti iz Brisela za Crnu Goru, bace bombu na evropski put, društvenu koheziju i silom nametnu odluke oko kojih postoji spor i kojima se nanosi šteta.
- Crnogorski Ustavni sud je osnovan prije 60 godina. Bio je i ostao neefikasan, visoko politizovan, sastavljen od partijskih vojnika, slijepo odanih partijama koje su ih preporučila i glasale, a ne svojoj struci i profesionalnim standardima. Međutim, bez ikakvog, vlasti je potpuno otvoren put da nastavi sa pravnim nasiljem - istakla je.
Primjetila je i da je Deblokiranje Ustavnog suda bilo uslov za dobijanje IBAR-a “pa se može konstatovali da je država nazadovala i vratila se u pređašnje stanje”.
- Ovo nije jedino mjerilo u oblasti vladavine prava u kojem se nazaduje. Pitanje je da li će vlast žuriti sa deblokiranjem Ustavnog suda, ali je izvjesno da nemaju namjeru da depolitizuju i profesionalizuju Ustavni sud te da će napraviti instituciju koja će služiti ideološkim ciljevima protivnim evropskim aspiracijama - zaključila je Bajramspahić.

Bajramspahić: Vladajuća većina stvorila ustavnu krizu, blokadom rada Ustavnog suda otvoren put za pravno nasilje

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Poruka jedne profesorice: „Zar vam nije dosta blamaže“

&nbsp;Ako sjutra Ustavni odbor Skupštine Crne Gore, neustavno i mimo zakona, ali po volji parlamentarne većine, pokrene pitanje penzionisanja troje sudija Ustavnog suda, doći će do potpune blokade rada najviše sudske institucija što može imati dramatične posljedice na političke procese u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp; Zakulisna igra predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko i predsjednice Ustavnog odbora parlamenta Jelene Božović ima kao krajnji cilj opstrukciju rada Ustavnog suda što će neminovno dovesti, shodno Ustavu Crne Gore i Zakonu o izboru odbornika i poslanika, do nemogućnosti održavanja eventualnih novih izbora u Podgorici, ali i neizvodljivost sprovođenja izbora u Nikšiću, planiranih za mart 2025. godine!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216161232_8fdac6eed8534e94debc6d96f68ca7c0ee30860171abe794e3be44eb4a781b07.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216161232_8fdac6eed8534e94debc6d96f68ca7c0ee30860171abe794e3be44eb4a781b07" data-rendition-name="original" width="1000" height="751" loading="lazy" alt="Snežana Armenko"> <figcaption>PO DIKTATU PARLAMENTARNE VEĆINE: Snežana Armenko(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Armenko i Božović na taj način svjesno igraju po taktu lidera Nove srpske demokratije Andrije Mandića koji pokušava da spriječi nastavak pada političkog rejtinga većine stranaka koje čine koaliciju na vlasti. Iz redova parlamentarne većine se pominje inicijativa, koja nema utemeljenje u Ustavu Crne Gore, da se u održe svi izbori u lokalima Crne Gore u jednom danu. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Ustavno-sudska zaštita je najznačajniji vid zaštite izbornog prava neposredno tokom izbora i nju pruža Ustavni sud Crne Gore - rješavajući izborne sporove. Ustavni sud je u ovoj funkciji najviša instanca zaštite prava građana kao nosioca suvereniteta i garant da se ne može uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz njihove slobodno izražene volje na demokratskim izborima. &nbsp; Dakle: bez funkcionalnog Ustavnog suda ne može se računati na fer i pravedne izbore. &nbsp;&nbsp; Portal ETV je već pisao o neustavnim i nezakonitim pokušajima predsjednice Ustavnog suda Armenko koja, na različite načine, izvršava volju parlamentarne većine i koja hoće, po svaku cijenu, da zadrži političke pozicije koje su joj uzdrmane nakon izbora u Kotoru, Budvi i posebnio u Podgorici koja čini trećinu crnogorskog biračkog tijela. &nbsp; Iako skupštinski Ustavni odbor ni jednim propisom nije ovlašćen da utvrđuje ispunjenost uslova za prestanak sudijske funkcije zbog ispunjenja uslova za sticanje prava na starosnu penziju, predsjednica US u saradnji sa predsjednicom Ustavnog suda uporno pokušava da nađe načina I da troje sudija Ustavnog suda Budimira Šćepanovića, Desanku Lopičić i Draganu Đuranović. U današnjem saopštenju za javnost troje sudija ukazuje da se radi ,,o pokušaju da se nezakonitim penzionisanjem troje sudija, zbog nedostatka kvoruma, blokira rad Ustavnog suda Crne Gore”. &nbsp;Troje sudija u dopisu medijima navode da predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko nije blagovremeno zakazala sjednicu Ustavnog suda, pa ni danas na njihov zahtjev, radi utvrđivanja i obavještavanja ovlašćenog predlagača Predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da će jedan sudija Ustavnog suda, krajem maja 2025. godine ispuniti uslove za starosnu penziju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216161236_a024df5f90d23a45e47454e99bc3877936b7ceb7661d8139bfc950b6ea831c0d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241216161236_a024df5f90d23a45e47454e99bc3877936b7ceb7661d8139bfc950b6ea831c0d" data-rendition-name="original" width="1920" height="998" loading="lazy" alt="Jelena Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>SPROVOĐENJE AGENDE ANDRIEJ MANDIĆA: Jelena Božović, predsjednica Ustavnog odbora(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Podsjećaju i da je Ustavni odbor Skupštine Crne Gore, na jedanaestoj sjednici održanoj 13. decembra 2024. godine, razmatrao ispunjenost uslova za sticanje prava za starosnu penziju troje sudija Ustavnog suda, iako ni jednim propisom na to nije ovlašćen.&nbsp; &nbsp;- Na taj način Ustavni odbor Skupštine preuzeo je nadležnost Ustavnog suda u toj pravnoj stvari, raspravljajući i izjašnjavajući se da li se na prestanak funkcije sudije Ustavnog suda primjenjuje Zakon o radu ili Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, iako je Ustavni sud na sjednici od 24. oktobra 2024. godine, u predmetu U-I br.30720, 41/21,10/22 i 11/22, izrazio stav da iz odredaba Zakona o PIO, po ocjeni Ustavnog suda, proizilazi da ispunjenjem uslova propisanih Zakonom osiguranik stiče pravo na ostvarivanje starosne ili neke druge vrste penzije (...), ali ne obavezu da po sili zakona ostvari to pravo, odnosno da su tim zakonom propisani opšti uslovi (navršenje godina života i staža osiguranja) za ,,sticanje'' prava na starosnu penziju – navodi se u reagovanju troje sudija.&nbsp; Oni ističu da, saglasno odredbama člana 154 stav 3 Ustava i člana 7 stav 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, Ustavni sud, a ne predsjednik, odnosno predsjednica Ustavnog suda, na sjednici sudija Ustavnog suda utvrđuje ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudijama zbog ispunjenja uslova za sticanje prava na starosnu penziju i o tome obavještava Skupštinu, odnosno predlagača, šest mjeseci prije ispunjenja tih uslova.&nbsp; - Ukazujemo da je na sjednici Ustavnog suda od 21. juna 2024. godine većinskim stavom odlučeno da u tom momentu nijesu ispunjeni uslovi za obavještenje bilo kog predlagača o ispunjavanju uslova za prestanak funkcije sudije Ustavnog suda, jer se ispunjenje uslova, za prestanak funkcije sudije Ustavnog suda zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju uvijek, unazad 60 godina, cijenilo prema Zakonu o radu, odnosno Zakonu o radnim odnosima, kojima su propisani uslovi za prestanak radnog odnosa po sili zakona, sada sa navršenih 66 godina) – navodi se u reagovanju.&nbsp; &nbsp;Međutim, kako ističu, predsjednica Ustavnog suda, kojoj je ovaj stav itekako poznat i koji mora da poštuje, u saradnji sa Predsjednicom Ustavnog odbora, kršeći Ustav i Zakon, mimo sjednice Ustavnog suda dostavila je podatke o godinama starosti i dužini radnog staža sudija, a sa kojim dopisom sudije nijesu upoznate, tj. ne znaju njegovu sadržinu.&nbsp; Zanimljivo je, kažu, da je obavještenje Ustavnog suda o ispunjenosti uslova za odlazak u starosnu penziju sudije Milorada Gogića predsjednica Snežana Armenko, tada kao sutkinja, svojim glasom podržala, kao i njegov izbor za predsjednika Ustavnog suda.&nbsp; - Tada nije imala dileme o ispunjenosti uslova za odlazak u starosnu penziju sudije Milorada Gogića, što govori da funkciju predsjednice Ustavnog suda koristi u druge svrhe, a ne za poštovanje normi Ustava i Zakona. Imajući u vidu ovakvo postupanje predsjednice Ustavnog suda očekivano je bilo da, u skladu sa procedurom koju je ovaj sud u dosadašnjem radu poštovao, zakaže sjednicu na kojoj bi se utvrdila ispunjenost uslova za prestanak sudijske funkcije za sudiju Budimira Šćepanovića, što očigledno tendenciozno nije uradila u predviđenom roku, pa ni danas na zahtjev sudija Ustavnog suda, što je nepoznato u dosadašnjoj praksi ovog suda – ističe se u reagovanju troje sudija. &nbsp;Oni dodaju da im, kao osobama koje su više decenija obavljale odgovorne funkcijem nije želja da se bave politikom. &nbsp;- Međutim, imamo dužnost da ukažemo da se u konkretnom slučaju radi o pokušaju da se nezakonitim penzionisanjem troje sudija, zbog nedostatka kvoruma blokira rad Ustavnog suda Crne Gore. Čiji su to zahtjevi ili namjere, a čiji zadaci neka razmatraju političari i sama predsjednica Ustavnog suda, koja ih bez utemeljenja u Ustavu i Zakonu sprovodi – zaključuju u reagovanju.&nbsp; &nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;

Sprovođenje agende Andrije Mandića: u slučaju blokade Ustavnog suda ostaje stara vlast u Podgorici i nema izbora u Nikšiću marta 2025. godine!

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Tag: prva-linija-otpora-rodnom-nasilju

Pooštriti kaznenu politiku za seksualne delikte nad mladima i djecom

Božović: Niko nije srećan zbog dimnih bombi, nadamo se dijalogu

Opozicija napustila sjednicu SkupštineKonatar: Nema uslova da se nastavi današnja sjednica; Mandić: Pozivam vas da se ne ekstremizujete

Laković: Jovanović da dostavi ugovor sa BIRN-om

Bajramspahić: Vladajuća većina stvorila ustavnu krizu, blokadom rada Ustavnog suda otvoren put za pravno nasilje

PRATITE TVe UŽIVO