Predstavnici građana barskih naselja preko čijih kuća je planirana nova trasa dionice pruge Bar – Beograd, od Virpazara do barske željezničke stanice, zadovoljni su izašli iz zgrade Vlade gdje su se danas sastali sa ministarkom saobraćaja Majom Vukićević i čelnicima AD Željeznička infrastruktura Crne Gore.
Baranin Slavko Vučićević potvrdio je za Primorski portal da su predstavnici MZ Bar IV i MZ Bar V imali veoma konstruktivan razgovor u ministarstvu.
–Ministarki Vukićević smo predočili da bi izgradnjom nove trase dionice pruge prethodno &nbsp;moralo da se &nbsp;sruši oko 200 kuća. Prostorno-urbanističkog plana (PUP) predviđa izgradnju nove dionice željezničke pruge Bar – Beograd, od Bara do Virpazara kroz Bjeliše, Sustaš, Maroviće i Zupce do Crmnice - kazao je Vučićević uz podsjećanje da su prije nekoliko dana pokrenuli peticiju u kojoj traže da se odustane od ove ideje za novu trasu žjezničke pruge preko gusto naseljenih dijelova Bara.&nbsp;
Peticiju je za nepuna tri dana potpisalo 3.959 građana.
-Zadovoljni smo jer nam je ministarka Vukićević kazala da je ministarstvo saobraćaja dalo negativno mišljenje na predlog &nbsp;Nacrta Prostorno-urbanističkog plana opštine Bar - kazao je Vučićević.
Ministarstvo se zajedno sa AD Željeznička infrastruktura Crne Gore protivi ideji izmještanja trase pruge koja je “u suprotnosti sa dokumentacijom i projektima koji su već u završnoj fazi”.
Vukićević je istakla da je stav Ministarstva da bi ovakvo rješenje direktno ugrozilo realizaciju projekta rekonstrukcije postojeće željezničke pruge "Golubovci–Bar" za koji je Crna Gora već obezbijedila grant i kreditna sredstva od oko 230 miliona eura.
Takođe, ovaj plan predviđa rušenje velikog broja stambenih objekata što je samo po sebi problematično i za rukovodstvo ministarstva neprihvatljivo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nova dionica pruge Bar-Beograd “ruši” oko 200 kuća, Ministarstvu prijedlog PUP-a problematičan

Za tri dana 3.550 potpisa, peticije protiv usvajanja Prostorno-urbanističkog plana (PUP) koji predviđa izgradnju nove dionice željezničke pruge Bar – Beograd, od Bara do Virpazara kroz Bjeliše, Sustaš, Maroviće i Zupce do Crmnice. Izgradnja nove trasa pruge od Bara do Virpaza uslovila bi rušenje više desetina kuća samo kroz barska prigradska naselja čiji mještani poručuju da „prugu preko kuća“ neće dozvoliti i pokrenuli su potpisivanje peticije, prenosi Primorski portal.
Na sastanku građana barskih naselja, MZ Bar IV i MZ Bar V istaknuto je da još pristižu potpisane peticije koje nijesu uspjeli donijeti do sinoć. Građani zahtijevaju da planeri iznađu novo rješenje za ovu dionicu pruge ističući nezadovoljstvo i zbog netransparentnog postupanja nadležnih.
- Takođe, brojni građani se interesuju, zovu nas telefonom jer žele da potpišu peticiju i daju podršku. Zovu i iz inostranstva ljudi koji imaju imovinu u ovim barskim naseljima i interesuju se kako da potpišu peticiju. Sa potpisivanjem peticije nastavljamo i nakon 11. aprila za kada je dogovoren sastanak u Vladi, sa predstanvicima nadležnih ministarstava - kazao je za Primorski portal Dejan Senić.
Prema riječima mještana barskih naselja, ovo je prvi korak, za dalje čekamo odgovor na primjedbu na predlog nacrta PUP-a. Dok „sivu liniju“, krak pruge od Bara do Virpazara ne izbrišu iz predloga PUP-a građani Bara neće se zaustaviti.
Ističu da planirana trasa nove željezničke pruge koja bi prošla kroz gusto naseljeni stambeni prostor, prelazi preko kuća stanovnika ovih naselja od kojih neki tu žive vijekovima. U pitanju je trasa nove željezničke pruge, u pojasu širine 80 metara, od nadvožnjaka kod barske željezničke stanice do sela Zupci pa tunelom do Crmničkog polja preko Limljana do Virpaza.
Ovakav predlog ukoliko bi se usvojio suočio bi stanovnike MZ Bar četiri sa velikim problema, da sjutra ne mogu raspolagati svojom imovinom.
Ne može se tretirati kao javni interes u liku i djelu planera koji nije ni vidio prostor već iz kancalarije u katastarskim mapama, te slobodnom rukom nacrtao trasu razmišljajući o svojim finansijskim efektima, ali nije razmišljao o interesima građana koji će se naći u velikom problem “pritisnuti tom linojom”, poručili su mještani barskih naselja.

1250x600

1084x550

Sa peticijom koju je potpisalo 3.550 građana Barani sjutra idu u Vladu, “prugu preko kuća” ne dozvoljavaju

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević kazao je da ta stranka neće poržati sporazume Vlade sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima iz više razloga, a glavni se tiču, kako je rekao, transparentnosti procedura, nedovoljno dobre komunikacije sa javnošću i sadržajem teksta sporazuma.
- Ipak treba pohvaliti da konačno pričamo o investicijama - rekao je Rakočević na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.
On je rekao da bi se cijli dan moglo govoriti o projektima koji su zaustavljeni nakon 2020. godine.
- Od 2006. do 2020. godine u Crnu Goru je uloženo 14 milijardi stranih direktnih investicija. Od 2020. godine do danas teško je nabrojati makar jedan projekat koji je započet, ali je lako nabrojati one koji su zaustavljeni, počevši od nacionalne avio kompanije koja je ugašena, a Crna Gora pretvorena u avio koloniju. Već četiri godine je zatvoren Aman Sveti Stefan, sad se pokušava da se izbjegne da država kroz arbitražu u Londonu plati odgromnu štetu jer je zaustavlejna aktivnost poslovanja kompanije zbog koje su se nakon investicije dogodile. Zaustavljene su naredne faze razvoja Portonovog i Porto Montenegra, ugašena je tradicionalna proizvodnja u Kombinatu aluminijuma... - naveo je, pored ostalog, Rakočević.
Ovo što predlaže Vlade, smatra on, neće oporaviti situaciju.
- Što se grbavo rodi, vrijeme ne ispavi - poručio je Rakočević.
On je istakao da je trebalo napraviti sporazum u skladu sa našim zakonodavstvom i Ustavom, a nakon toga kroz transparentnu proceduru, koja podrazumijeva i međunarodne pozive, vidjeti ima li zainteresovanih investitora.
- Izbjegli ste sve ono što je trebalo da prati realizaciju ovog projekta i pripremu saradnje sa ovako kredibilnim investitorima - ocijenio je Rakočević.
On je dodao da je očigledno da je ovakav projekat dugo planiran.
- Nije se slučajno Mohamed Alabar sjetio tendera Morskog dobra pa se javio za neku plažu, nego mu je neko kazao da bi to bio dobar način da uđe na mala vrata. Velika šteta je napravljena kredibilnom investitoru - naveo je Rakočević.
<h2>Nedović: Istorijska investicija</h2>
Poslanica Pokreta Evropa sad Jelena Nedović kazala da je pred Crnom Gorom istorijska investicija.&nbsp;
- Radi se možda o milijardama koje će možda biti uložene. Govorimo o sjeveru i jugu Crne Gore. Ako Ulcinjani ne žele da se ulaže u njihov grad, Alabar je dobdodošao u Bijelo Polje - istakla je Nedović, tvrdeći da je od velikog broja građana Ulcinja dobila poruke podrške.
<h2>Konatar: Velike plaže sa Solanom nema niđe, a onakvih rizorta ima 50 u svijetu</h2>
Poslanik GP URA Miloš Konatar pitao je članove Odbora da li bi dali svoju imovinu nekome koga su "100 puta uhvatili da laže".&nbsp;
- Ako mu ne biste dali svoju imovinu nemojte da dajete ni imovinu građana Crne Gore - kazao je Konatar.&nbsp;
Nakon 99 godina, kako kaže, Crnoj Gori će ostati samo staze između zgrada u zaleđu Velike plaže.
- Što ćemo da radimo sa tim? Samo nemojmo da se pravimo da ne možemo da saberemo jedan i jedan - istakao je Konatar.
Legitimno je pitanje, napominje on, hoćemo li nešto jedinstveno u svijetu pokloniti nekome kako bi dobili nešto što već postoji na 50 ili 100 lokacija u svijetu.
- Mi imamo nešto što je jedinstvemo u svijetu. Velika plaža, Crno jezero, Boka, Skadarsko jezero... Mislim da Velike plaže sa Solanom iza nema niđe... Onih rizorta koje je pokazao premijer ima 50 u svijetu - kategoričan je Konatar.
On je ukazao na neozbiljnost ove procedure, ističući da je premijer ni sa čim nije dao za pravo da mu se može vjerovati.
- Ne ulazim u to što je prvo rekao da će investicija na Velikoj plaži biti 20 milijardi, pa 30, pa je došao do 35 milijardi. Da se odužila skupštinska rasprava možda bi došli do 50 milijardi. Ali premijer kaže da će biti investicija 35 milijardi, a na pianje novinara zašto se ne ide u tendersku proceduru, on odgovara: "Nema puno investitora koji mogu da iznesu ulaganje od 35 milijardi eura". Onda imamo ministarku Majdu Adžović koja je rekla: "Ne, cifra od 30-35 milijardi eura nije konkretno investicija, nego ono što će izazvati na tržištu". Premijer kaže da je to investicija, ministarka da nije, nego multiplikativni efekat... A onda Alabar kaže: "Ja ne namjeravam da uložim 35 milijardi". Vidite ovu papazjaniju - naglasio je Konatar.
<h2>Ćalović-Marković: Beograd na vodi neuporediv sa onim što ovdje planirate</h2>
Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović-Marković kazala je da smo došli u situaciju da nam sada s punim pravom DPS priča o tranparentnosti i da imamo goru praksu nego u slučaju Beograda na vodi.
- Ovaj točak koji izmišljaju o preduzeću u koje će država da uloži zemljište, a Alabar će doći da gradi stanove - taj točak je već izmišljen u Beogradu. Ne samo da je na isti način urađen Beograd na vodi, nego čak i ovih 99 godina, a koji po našem zakonu ne postoje, su isto naučene lekcije iz Beograda. Jer je Beograd na vodi dat na 99 godina. Srbija od tog projekta u okviru koga je za četiri godine prodato stanova za preko 800 miliona eura - ima manje od 10 miliona. Je li to to što nam obećava premijer? Kroz tu stanogradnju se pere novac. Nepuna četiri stana je dobila Srbija za četiri godine po onom aranžmanu koji nam predlaže premijer. Sigurna sam ako pitate bilo koga zvaničnika Srbije neće biti zadovoljan onim što je dobila država. Reći ću vam da je Beograd na vodi neuporediv sa onim što ovdje planirate - poručila je Ćalović-Marković.
<h2>Nimanbegu: Ministarka čita što joj odgovara</h2>
Ministarka javnih radova Majda Adžović rekla je da je Opština Ulcinj ranije zvaničnim dopisima predlagala određene lokalitete za investitore iz UAE, između ostalih, Veliku plažu i Adu Bojanu.&nbsp;
Sa druge strane, predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu kaže da ministarka čita ono što joj odgovara.
- Mi ne možemo da nudimo ništo. Mi smo predlagali. Nuditi i predlagati nije isto. Mi ne možemo da nudimo. Mi se pozivamo na čuvanje resursa, na zakone i konvencije u skladu sa planskom dokumentacijom - poručio je Nimanbegu.&nbsp;
Poslanik DPS-a Mihailo Anđušić pitao je Nimanbegua da li će izaći iz Vlade ako se u Skupštini usvoje sporazumi sa UAE.
Premijeru Milojku Spajiću je kazao da je trebalo pravovremeno organizovati ovu raspravu.
<h2>Spajić: 35 milijardi je konzervativna brojka, može biti i veća</h2>
Spajić je ponovio da su ogromni benefiti najavljenih projekata, te da sporazumi omogućavaju da privučemo investicije od preko 35 milijardi eura.
- 35 milijardi je konzervativna brojka i uvjeren sam da može biti i veća. Razumijem da se mnogi plaše procesa saradnje sa UAE jer bi mogle da isplivaju neke bezbjednosno interesantne informacije koje ne bi bile poželjene, onima koji su u politici sada ili su bili prije - naglasio je on.
<h2>Milović: Posrijedi politički dogovor</h2>
Poslanik DPS-a Nikola Milović je rekao da ne bi imao problem da podrži sporazum da je bilo rasprave i da je stručna javnost mogla da vidi efekte koje će predstaviti Spajić i da je sa tim bila saglasna lokalna samouprava.
- Da su građani dobili sve detalje koji ne bi bacali sjenku i stavljali hipoteku na investiciju koja može potencijalno biti značajna za državu - naveo je Milović.
On je rekao da Spajić kreće od kraja, a ne početka. Posrijedi je, kako ističe, politička platforma i dogovor koji je uspostavio prethodna dva dana.
- Razumijem da želite brza rješenja za nagomilane ekonomske probleme, ali ne možemo suspendovati sve što su Ustav, zakoni, procedure, institucije i moramo da znamo na koji način će sporazumi štititi interese Crne Gore. Brzina je nekad dobra, ali nekada i ne. Kada uđete u pogrešan voz svaka stanica na tom putu je pogrešna - poručio je Milović.
<h2>Nurković: Greška sve što bi se realizovalo bez saglasja Ulcinjana</h2>
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Osman Nurković da nije spreman da da ni svoju, ni bilo čiju imovinu, a ponajmanje državnu.
- Možda bih prije bio spreman da dam svoju, nego državnu imovinu. Ne možda, nego sigurno. Osnovno je pitanje da li hoćemo da se išta radi u Crnoj Gori, ili smo za to da se ništa ne radi. Čini mi se da smo se ovdje manje-više svi izjasnili da se nešto radi u Crnoj Gori, ne na način da se donose odluke mimo Skupštine ili da se bilo što dešava na bilo kojoj teritoriji ukoliko nema saglasnosti lokalne zajednice i institucija - rekao je Nurković.
Duboko vjeruje, kako je kazao, da će od Ulcinjana zavisiti hoće li se tamo realizovati projekat.&nbsp;
- Sve što ne bi bilo u saglasju sa vama, bila bi greška. Mislim da i investitor ne bi radio ništa ako nema saglasnosti lokalne zajednice - stava je Nurković.
Uskoro opširnije...

Spajić: 35 milijardi je konzervativna brojka, može biti i veća; Milović: Premijer kreće od kraja, posrijedi politički dogovor

Najmanje šest osoba ranjeno je u masovnoj pucnjavi na Državnom univerzitetu Floride u četvrtak, prenosi CNN pozivajući se zvaničnike iz bolnice u kojoj se ranjeni nalaze.
Svih šest pacijenata ranjeno je iz vatrenog oružja, rekao je portparol Talahasi Memorijal bolnice.
Jedan od tih pacijenata je u kritičnom stanju, a petoro u teškom.
Kako prenosi CNN, pozivajući se na dva izvora u policiji, osumnjičeni se nalazi u pritvoru.

Masovna pucnjava na Univerzitetu Florida, najmanje šest ranjenih

U "Budilniku" na Televiziji E analiziramo koliko se ChatGPT koristi u poslovanju, kako se preporučuje firmama, kao i koja zanimanja može zamijeniti. 
Bavimo se aktuelnom situacijom u Ulcinju i potencijalnom ulaganju investitora iz UAE. Razgovaraćemo i o problemima podstanara i sa kakvom se stambenom krizom suočavaju. Provjerićemo koliko su građanima pristupačne karte za komercijalne bioskope.
U "Srećnom danu", od devet do 11 sati, saznajte sve o svjetu modelinga iz iskustva Anastasije Vukčević, koja je u svom poslu uspješna i u Crnoj Gori i u inostranstvu. 
Ugostićemo hrvatsku glumicu Anju Matković koja će nam otkriti što je u svijetu glume najviše pokreće, sa nama podijeliti svije umjetničko iskustvo. Gledaoci TV E uživaće i u plesnim koreografijama Art Grupe Montenegro.

U "Budilniku" o ChatGPT -u i Ulcinju, u "Srećnom danu" o modelingu i glumi...

Rusija priprema nove napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu prije i poslije pravoslavnog praznika Vaskrsa, rekao je danas ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
- Znamo za šta se Rusija sprema. Sada, uoči Vaskrsa i nakon njega, mogući su novi ruski napadi - rekao je Zelenski na sastanku s energetskim zvaničnicima, pozivajući se na dojave ukrajinske obavještajne službe.
Zelenski je pohvalio rad energetskog osoblja za održavanje elektrodistributivne mreže u Ukrajini tokom zime uprkos kontinuiranim napadima, prenosi Anadolija.
Ministar energetike Ukrajine Herman Halušenko rekao je da je Rusija izvela 13 velikih napada bespilotnim letjelicama i projektilima na ukrajinski energetski sistem od početka 2024.godine, što je dovelo do nestanaka struje u cijeloj zemlji.
Djelimični prekid vatre zbog udara na energetsku infrastrukturu najavile su Rusija i Ukrajina nakon tehničkih razgovora sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) u Rijadu krajem marta.
Međutim, zvaničnici obje zemlje od tada se međusobno optužuju za kršenje primirja.

Zelenski upozorio na moguće ruske napade na energetske ciljeve oko Vaskrsa

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.