Priče o „nasilnoj asimilaciji“ zbog crnogorskog jezika nijesu ništa drugo do jeftina politička manipulacija i svjesna provokacija, ocijenila je članica Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnica Evropskog saveza Jovana Vuković.
Vuković je reagovala na riječi poslanika Demokratske narodne partije (DNP) Dragana Bojovića za kojeg naziv predmeta u školama Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost predstavlja vajveći oblik diskriminacije i, kako je rekao "pokušaj nasilne asimilacije".
- Učiti djecu službenom jeziku države u kojoj žive nije nasilje, već civilizacijski minimum svake suverene i demokratske države. Pokušaji da se crnogorski jezik predstavi kao prijetnja predstavljaju direktan napad na ustavni poredak i državnost Crne Gore, ovaj put upakovan u navodnu brigu za djecu. Ne bori se poslanik Bojović ni za kakva prava, već nastavlja ideološki rat protiv države, po već svima znanoj matrici - navela je Vuković u saopštenju za javnost.
Ovakvi narativi, ističe ona, služe kao dimna zavjesa za Botun i ekološku katastrofu u Pljevljima, kao i nastavak napora da se sputa evropski put Crne Gore.&nbsp;
- Ovakve i slične manipulacije poslanika Bojovića i struktura kojima pripada neće sakriti istinu, niti zaustaviti građane da odlučno traže odgovornost i konkretna rješenja za stvarne probleme države. A što se tiče jezika, crnogorski jezik nije pitanje diskusije već ustavna realnost koju niko ne može izbrisati - poručila je Vuković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vuković: Bojović manipulacijama o jeziku skriva odgovornost vlasti za Botun i Pljevlja

Vojnik Rajko Krivokapić kažnjen je zbog toga što je u novembru prošle godine, bez znanja starješine, otišao na Kosovo gdje je uhapšen zbog natpisa “Kosovo je Srbija” na registarskim tablicama vozila, dok je protiv njegovog saputnika Dragutina Lalatovića, kome su takođe tada stavljene lisice na ruke, obustavljen disciplinski postupak jer je napustio službu u Vojsci Crne Gore (VCG).
Iz tog resora, na čijem je čelu Dragan Krapović (Demokrate) kazali su Vijestima da je postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti koji je vođen protiv desetara Lalatovića i Krivokapića okončan poslije završenog dokaznog postupka i glavnog pretresa, te da je načelnik Generalštaba VCG donio rješenja u skladu sa Zakonom o VCG.
- Postupak protiv desetara Lalatovića obustavljen je imajući u vidu da mu je prestala služba u Vojsci Crne Gore na lični zahtjev, shodno odredbama Pravilnika o disciplinskom postupku u Vojsci Crne Gore. Kad je riječ o desetaru Krivokapiću, u postupku je utvrđeno da je odgovoran za disciplinski prestup koji mu je stavljen na teret - saopštili su Vijestima iz Ministarstva, dodajući da je načelnik Generalštaba, “uzimajući u obzir olakšavajuće i otežavajuće okolnosti koje su utvrđene u postupku, kao i predlog Vojno-disciplinske komisije”, donio odluku o kazni u skladu sa Zakonom o VCG.
Taj medij od resora odbrane očekuju odgovor na pitanje koja kazna je izrečena Krivokapiću i za koji disciplinski prestup. Vijestima je izvor iz Ministarstva rekao da je Krivokapić kažnjen “valjda novčano”.
Prema Zakonu o VCG (član 161), disciplinske kazne su nemogućnost unapređivanja u trajanju od jedne do četiri godine, smanjenje zarade 30 odsto u trajanju od četiri do 12 mjeseci, smjenjivanje s dužnosti u Vojsci uz raspored na formacijsko mjesto neposredno nižeg čina u trajanju od jedne do tri godine, smjenjivanje s komandne, odnosno rukovodne dužnosti uz zabranu imenovanja na takvu dužnost u trajanju od jedne do pet godina, prestanak službe i oduzimanje čina.
Krivokapić i Lalatović su s Marinkom Jovanovićem uhapšeni nakon proslave ktitorske slave u Visokim Dečanima 24. novembra zbog natpisa “Kosovo je Srbija” na registarskim tablicama, a dva dana kasnije određen im je tridesetodnevni pritvor koji je kasnije produžen za isto toliko dana.
Na teret im se stavljalo da su “podsticali mržnju i netrpeljivost”. Iako im je krajem decembra pritvor produžen do 23. januara, pušteni su sedam dana prije isteka tog roka, a dan kasnije je Specijalno tužilaštvo Kosova obustavilo istragu protiv trojice crnogorskih državljana. U pritvoru su proveli 55 dana.
Prema članu 63 Zakonu o Vojsci Crne Gore, lice u službi u vojsci može putovati u inostranstvo, ali je dužno da putovanje prijavi pretpostavljenom na položaju neposredno potčinjenog načelniku Generalštaba VCG.
Kosovska policija je 24. novembra saopštila da je, tokom proslave u manastiru Visoki Dečani, uhapsila tri osobe iz Nikšića (Krivokapića, Lalatovića i s Marinka Jovanovića) na čijem je vozilu naišla na natpis "Kosovo je Srbija". Tužilac je uhapšenima stavio na teret krivično djelo "izazivanje mržnje i netrpeljivosti".
Ministar odbrane Dragan Krapović je tri dana kasnije potvrdio da su dvije od tri osobe uhapšene na Kosovu pripadnici crnogorske vojske, navodeći da su "u sistemu već duže vrijeme, jedan od 2011. a drugi od 2022. godine".
On je saopštio da su obojica zvanično na bolovanju.
- Prema mojim saznanjima i ocjenama njihovih starješina, riječ je o dobrim i uzornim pripadnicima Vojske Crne Gore - rekao je tada Krapović.
Trojica Nikšićana pušteni su iz pritvora na Kosovu u januaru ove godine.
Natpise koji prikazuju Kosovo kao dio Srbije, kosovske vlasti tretiraju kao provokaciju i podsticanje na mržnju i nacionalnu netrpeljivost.
Crna Gora je priznala nezavisnost Kosova 2008. godine.

Vojnici koji su provocirali na Kosovu: Krivokapić kažnjen, Lalatović napustio VCG

Goranu Tirnaniću, rođenom u Austriji, a nastanjenom u Velikoj Plani u Srbiji, izrečena je novčana kazna od 1.200 eura jer je 17. maja provocirao okupljene građane tokom blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu, pokazujući tri prsta i fotografišući se.
Odluku je donijela sutkinja Suda za prekršaje u Podgorici Slavica Jovović.
Podsjećamo, predstavnici NVO CGP i građani koji su bili okupljeni na Kruševom ždrijelu predvođeni porodicama žrtava masakara na Cetinju, podnijeli su krivičnu prijavu protiv dvojice muškaraca cetinjskoj policiji 17. maja, nakon spornog događaja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdvojica-provokatora-sa-krusevog-zdrijela-privedeni-kod-sudije-za-prekrsaje-u-podgorici&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Sud je odluku donio na osnovu provedenih dokaza, izjave saslušanih svjedoka i fotografija sa događaja, odnosno utvrdio da je Tirnanić počio prekšraj iz člana 19 Zakona o javnom redu i miru po kome će se onaj ko na javnom mjestu govorom, natpisom, znakom ili na drugi način vrijeđa drugog po osnovu nacionalne, rasne ili vjerske pripadnosti, etničkog porijekla ili drugog ličnog svojstva, kazniti u iznosu od 250 eura do 1.500 eura ili kaznom zatvora do 60 dana.
- Svoju odluku ovaj sud je temeljio na izvedenim dokazma, iz kojih se jasno i nedvosmisleno utvrđuje da je okrivljeni 17. maja u 19:20 sati bio na magistralnom putu Podgorica-Cetinje, u mjestu Belveder. Utvrđeno je da se fotografisao putem mobilnog telefona na navedenom mjestu sa podignuta tri prsta u prisustvu građana koji su na tom mjestu protestovali i koji su zbog radnji okrivljenog izrazili negodovanje tako što su prišli njemu i osobi koja ga je fotografisaloa i zatražiIi oduzimanje telefona, brisanje fotografija i podnošenje prijave kod Uprave polcije - navedeno je u obrazloženju odluke suda.
Sud je mišljenja da je okrivljeni sa pokazivanjem tri prsta uvrijedio ljude koji protestuju zbog tragičnih događaja koji su se desili na Cetinju, a koji su prenijeli doživljaj da zbog sporne situacije cio događaj i njihov protest može biti shvaćen na drugačiji način.
Okrivljeni je u odbrani, na pretresu, izrazio žaljenje zbog događaja, ali nije prihvatio odgovornost za prekršaj koji mu je zahtjevom stavljen na teret. Pred sutkinjom je rekao da je došao u goste u Crnu Goru. Sa porodicom je bio u posjeti manastiru Ostrog, a u povratku su svratili na roštilj i krenuli da se vraćaju u Budvu preko Cetinja. Naišli su na blokadu - protest i njegov prijatelj Đorđije Cicmil koji je upravljao automobilom krenuo je da ide alternativnim putem, međutim navigacija ih je dovela do mjesto samog protesta i blokade.
Tirnanić je kazao da nije učestvovao ni u kakvim protestima do sada i da je htio da vidi kako izgleda ovaj na Kruševom ždrijelu iako, tvrdi, nije znao razlog okupljanja.
- Izvršene predmetne radnje - pokazivanje tri prsta okrivljenog - jesu vrijeđanje prisutnih građana u smislu člana 19 Zakona o javnom redu i miru i u navedenim radnjama po ocjeni ovog suda stekli su se svi bitni elementi prekšaja koji su okrivljenom stavljeni na teret za koji prekršaj je okrivljeni oglašen krivim - navedeno je u odluci suda.
Tirnanić će novčanu kaznu od 1.200 eura morati da plati odmah, prije pravosnažnosti rješenja suda.
Okrivljeni je dužan i da na ime troškova prekršajnog postupka plati 30 eura u istom roku kao i kaznu.&nbsp;
T.K.

Provokatoru kazna od 1.200 eura zbog dizanja tri prsta na Kruševom ždrijelu

Donald Tramp, novoizabrani predsjednik SAD, ponovo je pokušao da isprovocira premijera Kanade Džastina Trudoa.
Referirajući se na nedavnu "ideju" da Kanada postane 51. savezna država, Tramp je Trudoa nazvao "guvernerom veličanstvene savezne države Kanada".
- Bila mi je čast prije nekoliko noći imati večeru s guvernerom veličanstvene savezne države Kanada Džastinom Trudoom. Uzbuđen sam što ću ponovo sjesti s guvernerom kako bi dalje razgovarali o tarifama i razmjeni dobara. Rezultat tih razgovora biće spektakularan - objavio je Tramp.

Tramp ponovo provocira Trudoa: Čast mi je da večeram sa guvernerom veličanstvene savezne države

Turska privredna komora u Crnoj Gori ukazala je na značaj kontinuiranog i otvorenog dijaloga između institucija i poslovne zajednice, kao važnog preduslova za unapređenje investicionog i poslovnog ambijenta i jačanje povjerenja investitora.
Predstavnici kompanija članica Komore razgovarali su sa visokim zvaničnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore – državnom sekretarkom Draganom Kažanegra Stanišić i vršiocem dužnosti generalnog direktora Direktorata za građanska stanja i lične isprave Draganom Dašićem – o aktuelnim izazovima, zakonskim reformama i administrativnim procedurama od značaja za strane državljane i investitore.
Susretu je prisustvovala i ambasadorka Republike Turske u Crnoj Gori Ajda Ünlü, čime je dodatno potvrđen značaj institucionalne i diplomatske podrške jačanju ekonomskih odnosa između dvije države.
Predsjednik Turske privredne komore u Crnoj Gori Burhan Genć, koji je juče izabran na novi dvogodišnji mandat, istakao je da mu je cilj u narednom periodu dalje jačanje direktne i efikasne komunikacije između institucija i poslovne zajednice.
- Kontinuirani dijalog sa donosiocima odluka omogućava da se izazovi sagledaju realno i da se zajednički traže održiva rješenja. Naša uloga je da budemo pouzdan most između turske i crnogorske poslovne zajednice i konstruktivan partner institucijama - poručio je Genć.
Državna sekretarka Ministarstva unutrašnjih poslova Dragana Kažanegra Stanišić naglasila je da su odnosi Crne Gore i Republike Turske zasnovani na dugoročnom povjerenju i snažnoj ekonomskoj saradnji.
- Republika Turska se izdvaja kao jedan od najznačajnijih ekonomskih partnera Crne Gore. Samo tokom 2025. godine zabilježen je priliv stranih direktnih investicija od preko 870 miliona eura, pri čemu je Turska najveći pojedinačni investitor sa oko 127 miliona eura, odnosno približno 15 odsto ukupnog priliva - kazala je Kažanegra Stanišić.
Ona je istakla da saradnja u oblastima bezbjednosti, borbe protiv organizovanog kriminala i upravljanja migracijama predstavlja temelj stabilnosti i važan preduslov za sigurnost investitora i održivi ekonomski razvoj.
Govoreći o položaju stranih državljana u Crnoj Gori, vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za građanska stanja i lične isprave u Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore Dragan Dašić naveo je da podaci potvrđuju snažno interesovanje za boravak i poslovanje u Crnoj Gori.
- U Crnoj Gori trenutno boravi 11.966 državljana Republike Turske na privremenom boravku po osnovu privredne djelatnosti, dok 96 ima odobren stalni boravak. Državljani Turske nalaze se na trećem mjestu po brojnosti stranaca koji borave u Crnoj Gori, nakon državljana Ruske Federacije i Republike Srbije - saopštio je Dašić.
Dašić je govorio i o Zakonu o strancima, koji je nedavno stupio na snagu, kao i o izazovima u njegovoj primjeni.
Sagovornici su saglasni da nastavak institucionalnog dijaloga i partnerstva sa poslovnom zajednicom predstavlja ključ za jačanje povjerenja, unapređenje poslovnog ambijenta i dalji razvoj ekonomskih odnosa između Crne Gore i Republike Turske.
Predsjednik Turske privredne komore Burhan Genć završio je susret simboličnim uručenjem poklona državnoj sekretarki Kažanegri Stanišić.
Iz ovog poslovnog udruženja najavljeno je da će tokom godine biti organizovan niz susreta sa najvišim zvaničnicima i predstavnicima poslovnih zajednica, kao primjer dobre prakse razmjene iskustava i predloga.

Dijalog institucija i poslovne zajednice ključ za stabilan investicioni ambijent

Najveći američki nosač aviona USS Gerald R. Ford napustio je NATO bazu na Kreti i uputio se prema istočnom Mediteranu, gdje bi u roku od 24 sata trebao stići do Izraela usred rasta napetosti s Iranom.
Nuklearni nosač aviona USS Gerald R. Ford proveo je četiri dana u bazi Souda Bay na Kreti, gdje je bio na snabdijevanju, nakon čega je isplovio prema istočnom dijelu Mediterana. U okviru jačanja američkog vojnog prisustva u regiji, usljed povišenih tenzija s Iranom, brod je dobio zadatak da se pridruži američkoj floti raspoređenoj na Bliskom istoku.
Očekuje se da će Ford stići do izraelskih teritorijalnih voda u roku od 24 sata. Njegov dolazak uslijediće nakon što je nosač aviona USS Abraham Lincoln s pratećim brodovima stigao na Bliski istok prošlog mjeseca, čime će u regiji biti raspoređena dva velika američka nosača.
USS Gerald R. Ford, porinut 2017. godine, dug je 334 metra, ima istisninu veću od 100.000 tona i posadu od gotovo 4.600 članova. Riječ je o najvećem američkom ratnom brodu, koji je ujedno i nuklearno pogonjen i predstavlja ključni element američke pomorske moći.
Posljednji put kada su Sjedinjene Američke Države rasporedile dva nosača aviona na Bliskom istoku bio je u junu 2025. godine, tokom bombardovanja iranskih nuklearnih postrojenja, što u kontekstu sadašnjeg raspoređivanja dodatno naglašava mogućnost eskalacije.

Nosač aviona USS Gerald Ford isplovio s Krete: Za manje od 24 sata će biti pred obalama Izraela

Vijeće Vrhovnog suda produžilo je pritvor za još tri mjeseca Rožajcu Ahmetu Kujeviću (26) zbog sumnje da je pokušao da ubije A.F.
Okrivljenom je pritvor produžen zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo teško ubistvo u pokušaju.
Prema navodima iz naredbe o sprovođenju istrage i spisima predmeta, Kujević se sumnjiči da je 3. decembra prošle godine, oko 14:50 sati, u ulici Mustafe Pećanina u Rožajama, pokušao da ubije A.F. na, kako su rekli iz Vrhovnog suda, naročito svirep način i pri bezobzirnom nasilničkom ponašanju.
Kujević je automobilom namjerno udario oštećenog dok se kretao trotoarom, prislonivši ga uz betonsku ogradu. Potom je izašao iz vozila i držalom od sjekire više puta udario u predjelu gleve i ruku A.F. koji nije mogao da se kreće, nanoseći mu teške tjelesne povrede.&nbsp;
Dalje nasilje spriječili su prolaznici. Pritvor je okrivljenom produžen zbog opasnosti od bjekstva.
&nbsp;Sud je takođe cijenio da bi okrivljeni, boravkom na slobodi, mogao ometati krivični postupak, naročito uticajem na svjedoke koji tek treba da budu saslušani, kao i da bi njegovo puštanje na slobodu moglo izazvati uznemirenje javnosti, imajući u vidu naročitu težinu krivičnog djela i način njegovog izvršenja, odnosno činjenicu da je krivično djelo učinjeno danju, na javnom mjestu.
Okrivljenom Kujeviću pritvor je prvobitno određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Bijelom Polju 6. decembra 2025. godine, a produžen rješenjem Krivičnog vijeća tog suda 30. decembra 2025. godine.&nbsp;
Po ovom rješenju Vrhovnog suda Crne Gore, pritvor može trajati do 3. juna 2026. godine.

Protužen pritvor Rožajcu osumnjičenom za pokušaj ubistva sugrađanina

Nakon Andrije Nikolića, i poslanica Aleksandra Vuković-Kuč reagovala je povodom toga što još nije poznato da li će sjutra biti sjednice Skupštine Crne Gore.
- Je l’ se to śednica priprema u tajnosti, poslanici drže u neizvjesnosti, a javnost u mraku da bi se progurala dva ključna zakona kojima bi Crna Gora bila i formalno pretvorena u zarobljenu policijsku državu - naglasila ona.
Vuković-Kuč se time osvrnula na činjenicu da je iz Vlade saopšteno da su utvrđeni amandmani na Zakon o unutrašnjim poslovima i Zakon o ANB-u.

Tag: provokacija