Autori mobilnih aplikacija koje kupcima pomažu da identifikuju i bojkotuju američku robu kažu da su zabilježili nagli porast interesovanja u Danskoj i šire, nakon nedavnog zaoštravanja tenzija izazvanog nastojanjima američkog predsjednika Donalda Trampa da se domogne Grenlanda.
Kreator aplikacije „Made O’Meter“, Ian Rozenfeldt, navodi da je na vrhuncu transatlantske diplomatske krize krajem januara zabilježio oko 30.000 preuzimanja besplatne aplikacije u samo tri dana, od ukupno više od 100.000 od njenog lansiranja u martu.
Rozenfeldt, koji živi u Kopenhagenu i radi u digitalnom marketingu, odlučio je da kreira aplikaciju prije godinu dana, nakon što se priključio Fejsbuk grupi istomišljenika u Danskoj koji su željeli da bojkotuju američke proizvode.
- Mnogi ljudi su bili frustrirani i razmišljali: "Kako ovo zapravo možemo uraditi u praktičnom smislu". Ako koristite skener bar-koda, teško je vidjeti da li je proizvod zaista američki ili ne, da li je danski ili nije. A ako to ne znate, ne možete donijeti svjesnu odluku - prisjetio se 53-godišnjak.
Najnovija verzija „Made O’Metera“ koristi vještačku inteligenciju kako bi istovremeno identifikovala i analizirala više proizvoda, a zatim preporučila slične alternative proizvedene u Evropi. Korisnici mogu postaviti preference poput „No USA-owned brands“ ili „Only EU-based brands“. Aplikacija tvrdi da postiže tačnost veću od 95 odsto.
- Korišćenjem vještačke inteligencije možete uslikati proizvod… i aplikacija može izvršiti dubinsku pretragu kako bi pronašla tačne informacije o tom proizvodu na više nivoa - kazao je Rozenfeldt za Associated Press tokom demonstracije u jednoj kopenhaškoj prodavnici.
On kaže da se na taj način dobijaju informacije koje se mogu iskoristiti kako bi se donijela odluka u skladu s onim što neko smatra ispravnim.
Nakon početnog talasa preuzimanja, kada je aplikacija lansirana, njeno korišćenje je počelo da opada. Sve do prošlog mjeseca, kada je Tramp pojačao retoriku o potrebi da Sjedinjene Američke Države preuzmu kontrolu nad Grenlandom — strateški važnim i mineralima bogatim arktičkim ostrvom koje je samoupravna teritorija Danske.
- Korišćenje je dostiglo vrhunac 23. januara, kada je u jednom danu zabilježeno gotovo 40.000 skeniranja proizvoda, u poređenju s oko 500 dnevno prošlog ljeta. Od tada je broj opao, ali je ove sedmice i dalje bilo oko 5.000 skeniranja dnevno - rekao je Rozenfeldt, napominjući da „Made O’Meter“ koristi više od 20.000 ljudi u Danskoj, ali i korisnici u Njemačkoj, Španiji, Italiji, pa čak i u Venecueli.
- Postalo je mnogo ličnije - kaže Rozenfeldt, govoreći o „gubitku saveznika i prijatelja“.
Tramp je u januaru najavio uvođenje novih carina Danskoj i još sedam evropskih zemalja koje su se protivile njegovim zahtjevima za preuzimanje Grenlanda, da bi potom iznenada odustao od prijetnji, nakon što je, kako je rekao, uz pomoć generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea postignut „okvirni“ dogovor o pristupu mineralnim resursima Grenlanda. Malo detalja o tom sporazumu do sada je izašlo u javnost.
Sjedinjene Američke Države su krajem januara započele tehničke razgovore sa Danskom i Grenlandom kako bi se postigao dogovor o arktičkoj bezbjednosti. Danska i Grenland poručuju da njihov suverenitet nije na prodaju.
Rozenfeldt zna da takvi bojkoti neće nanijeti značajnu štetu američkoj ekonomiji, ali se nada da mogu poslati poruku supermarketima i podstaći veće oslanjanje na evropske proizvođače.
- Možda možemo poslati signal, ljudi će nas čuti i možda uspijemo nešto promijeniti - dodao je on.
Još jedna danska aplikacija, „NonUSA“, početkom februara je premašila 100.000 preuzimanja. Jedan od njenih tvoraca, 21-godišnji Jonas Piper, rekao je da je 21. januara zabilježeno više od 25.000 preuzimanja, te da je u jednom trenutku obavljeno 526 skeniranja proizvoda u minuti. Od ukupnog broja korisnika, oko 46.000 je u Danskoj, a oko 10.000 u Njemačkoj.
- Primijetili smo da su neki korisnici govorili kako osjećaju da im je dio pritiska skinut s leđa. Imaju osjećaj da su na neki način ponovo preuzeli moć u ovoj situaciji - rekao je Piper.
Ostaje upitno da li će takve aplikacije imati praktičan efekat.
Kristina Gravert, vanredna profesorica ekonomije na Univerzitetu u Kopenhagenu, kaže da u danskim supermarketima zapravo ima veoma malo američkih proizvoda — „otprilike od jedan do tri odsto“. To su, na primjer, orašasti plodovi, vina i slatkiši. Međutim, u Danskoj je široko rasprostranjena upotreba američke tehnologije, od Appleovih iPhonea do alata Microsoft Officea.
- Ako zaista želite da ostvarite uticaj, tu bi trebalo da počnete - rekla je ona.
Čak se i aplikacije „Made O’Meter“ i „NonUSA“ preuzimaju putem Appleovog App Storea i Googleovog Play Storea.
Gravert, koja je specijalizovana za bihevioralnu ekonomiju, kaže da su kampanje bojkota obično kratkog daha i da stvarne promjene često zahtijevaju organizovani napor, a ne samo djelovanje pojedinačnih potrošača.
- Zanimljivo može biti ako veliki trgovački lanci kažu: dobro, mi više nećemo držati ove proizvode jer ih potrošači ne žele kupovati. Ako govorimo o velikim kompanijama, to bi moglo imati određeni uticaj na uvoz koji ostvaruju - kazala je ona.
Jednog nedavnog jutra, kupci koji su izlazili iz jedne kopenhaške prodavnice bili su podijeljeni.
- Mi bojkotujemo, ali ne znamo svu američku robu. Dakle, uglavnom su to dobro poznati brendovi. To je lični osjećaj… imamo utisak da nešto radimo, iako znam da u stvarnosti ne činimo mnogo - rekao je Morten Nilsen, penzionisani mornarički oficir.
- Volim Ameriku, volim da putujem po Americi. Ne mislim da bi trebalo da protestujemo na taj način - dodala je 63-godišnja penzionerka Šarlot Fuglsang.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kriza oko Grenlanda podigla popularnost danskih mobilnih aplikacija za bojkot američke robe

Protiv Beranca R.A. podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Policijski službenici su pretresom kod R.A. pronašli više od pola kilograma eksploziva, pištolj marke "Crvena Zastava” M70 kalibra 7,65mm, 16 komada municije različite vrste i kalibra i tri okvira od navedenog pištolja.
- Službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever” će i u narednom periodu nastaviti sa intenzivnim kontrolama i operativnim aktivnostima u cilju otkrivanja i suzbijanja posjedovanja oružja u ilegalnom posjedu - poručili su iz policije.

Kod Beranca pronađeni pola kg eksploziva, pištolj, municija i okviri

Zbog nasilnog prekida utakmice FK Budućnost i kasnijih nereda u centru Podgorice, policija je tokom više dana procesuirala 34 pripadnika navijačke grupe „Varvari“, podnijevši prekršajne prijave zbog nasilničkog ponašanja, narušavanja javnog reda i mira, kao i drugih prekršaja, saopštila je Uprava policije.
Predsjednik FK Budućnosti je, 24. janutra oko 15:20 sati, prijavio podgoričkoj policiji da su pripadnici navijačke grupe “Varvari” prekinuli utakmicu koja se odigravala između tog klouba i FK Ilarion, tako što je na teren ušlo 30 maskiranih osoba uz upotrebu pirotehničkih sredstava. Tom prilikom su pokupili lopte korišćene tokom utakmice i odnijeli ih.
Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, a obavještenja su prikupljena od izvršnog direktora FK “Budućnost”, kao i od M.D. (23), A.L. (20), A.B. (23) i četiri maloljetnika starosti 17 i 15 godina.
- Nakon preduzimanja svaobuhvatnih mjera i radnji u odnosu na ovaj događaj službenici Uprave policije su protiv pomenutih sedam lica podnijeli zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz člana 30 Zakona o sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Istog dana, u večernjim satima, su se kod sjeverne tribine Gradskog stadiona “Pod goricom” okupili pripadnici ove navijačke grupe koji su tom prilikom izrazili nezadovoljstvo upravom kluba. 
Od ove lokacije ova grupa se uputila do zgrade Opštine Glavnog grada gdje su skandirali pogrdne riječi na račun gore predsjednika FK “Budućnost”. Rom prilikom su, kako su rekli iz policije, neke osobe bacale pirotehnička sredstva ispred zgrade Opštine.
- U odnosu na ovaj događaj policija je preduzela aktivnosti iz svoje nadležnosti, identifikovala i procesuirala 27 osoba - A.J. (30). N.V. (18), E.Š. (26), S.B. (29), I.M. (37), S.V. (29), M.V. (27), D.V. (26), S.K. (32), K.Đ. (25), L.M. (27), Lj.V. (42), E.I. (39), M.K. (35), B.V. (36), R.R. (45), D.Š. (28), M.B. (28), M.M. (45), N.B. (34). S.R. (43), A.S. (18), Ć.T. (29), V.L. (39), A.R. (40), A.G. (33) i Š.R. (22) - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Protiv njih su podnijete prekršajne prijave zbog prekršaja iz člana 5 Zakona o javnom redu i miru.
Osim toga, 29. januara, vršeći kontrolu u Aerodromskoj ulici, uočena su dvije osobe za koje su postojala saznanja da su pripadnici navijačke grupe “Varvari”. Međutim, oni nijesu kod sebe imali ličnu kartu, pa su radi utvrđivanja identiteta dovedeni u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica.
Utvrđeno je da se radi o A.B. (23) i L.J. (19) i protiv njih su izdati prekršajni nalozi jer prilikom legitimisanja nisu imali lična dokumenta.
Takođe, 5. februara službenici policije su vršili kontrolu u ulici Šarla De Gola.
Tom prilikom kontrolisani su N.O. (27) i dvije osobe koje kod sebe nisu posjedovale lična dokumenta. Jedna od njih je imala manje pvc pakovanje sa marihuanom i drobilicu, a druga jedno pvc pakovanje sa istim sadržajem. 
- Lica su dovedena u službene prostorije gdje je utvrđeno da je riječ o L.Ć. (25) i A.B. (23) i oni pripadnici navijačke grupe “Varvari”. Njima su izdati prekršajni nalozi zbog prekršaja iz Zakona o ličnoj karti, dok će biti podnijeti prekršajne prijave zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - ističe se u saopštenju Uprave policije.
U odnosu na ove događaje i lica policijski službenici su izvršili pretrese na devet lokacija.

UP: Procesuirana 34 pripadnika „Varvara“ zbog prekida utakmice i nereda u Podgorici

Evropska unija (EU) od Crne Gore traži jasan balans rezultata istraga, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda u oblasti borbe protiv teškog i organizovanog kriminala, uključujući korupciju, kazao je evropski komesar za unutrašnje poslove i migracije, Magnus Bruner.
Bruner je, u intervjuu agenciji MINA, rekao da napredak Crne Gore tokom prethodne godine pokazuje da, uz političku volju i jasnu težnju ka reformama, država može ostvariti strateške ciljeve&nbsp;
Odgovarajući na pitanje o ključnim izazovima Crne Gore na putu ka punopravnom članstvu u Uniji, on je naglasio da su najvažnija i najzahtjevnija poglavlja koja se odnose na vladavinu prava i bezbjednost.&nbsp;
- To su centralni djelovi ovog procesa za svaku buduću državu članicu EU, ali i oni od kojih će, prije svega, korist imati građani Crne Gore - kazao je Bruner.&nbsp;
Prema njegovim riječima, Crna Gora ima podršku EU za nastavak zajedničkog puta sa istom odlučnošću kao tokom prethodne godine.
- To je najbolja investicija u budućnost Crne Gore. I to je u potpunosti u rukama crnogorskog naroda - naveo je Bruner.
Na pitanje da li bi to što je dio regiona Zapadni Balkan, koji je, kako se često navodi, tranzitna ruta za drogu, oružje i organizovani kriminal, moglo biti barijera za Crnu Goru na putu ka EU, on je rekao da bi to, prije svega, bila barijera za crnogorsko društvo.&nbsp;
- To bi spriječilo Crnu Goru da na najbolji način iskoristi svoje potencijale. EU nudi drugačiju perspektivu, a Crna Gora je napravila izbor da postane njen dio. Pristupni proces i reforme koje sprovodite zaštitiće vašu zemlju i dati joj alate koji su joj potrebni za izgradnju jačih i otpornijih institucija - kazao je Bruner.
Kako je istakao, uspjeh Crne Gore može poslužiti i kao model promjena za cijeli region.
Na pitanje šta bi EU smatrala ključnim indikatorom mjerljivih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i da li su pravosnažne sudske presude za visoku korupciju i organizovani kriminal među najvažnijima, Bruner je odgovorio da su upravo to snažni indikatori.
On je rekao da pristupni proces nije samo usvajanje zakonodavstva, iako to jeste važan i neophodan dio, ističući da je prava transformacija primjena zakona u praksi.&nbsp;
- Jasan bilans rezultata istraga, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda u svim oblastima teškog i organizovanog kriminala, uključujući korupciju, upravo je ono što tražimo od zemlje kandidata koja je ponosni predvodnik procesa pridruživanja - naveo je Bruner.
Prema njegovim riječima, kako se Crna Gora bude približavala cilju, to će EU sve više tražiti.
Komentarišući saradnju sa Europolom i odgovarajući na pitanje koliko je Crna Gora danas kredibilan i pouzdan partner kada je u pitanju razmjena osjetljivih bezbjednosnih informacija, Bruner je rekao da je operativni sporazum sa Crnom Gorom iz 2016. godine izgradio čvrstu saradnju.&nbsp;
- Između 2024. i prošle godine, Crna Gora je učestvovala u više od 70 zajedničkih operativnih akcija, predvodeći zajedno sa partnerima inicijative protiv organizovanog kriminala i visokorizičnih mreža - kazao je Bruner.&nbsp;
Kako je istakao, dugogodišnji angažman pokazuje kako partnerstvo donosi stvarne rezultate na polju bezbjednosti.&nbsp;
- Sa predstojećom revizijom mandata Europola, ove operativne veze postaće još jače - naveo je Bruner.
Na pitanje da li vidi prostor za jače prisustvo Frontexa u Crnoj Gori, on je kazao da je Crna Gora ključni partner u upravljanju spoljnim granicama EU.
On je ukazao na to da je skoro 80 službenika Frontexa raspoređeno na aerodromima, u lukama, na kopnenim granicama i na Jadranu, dodajući da ti napori daju stvarne rezultate.
- Broj ilegalnih prelazaka preko zapadnobalkanske rute smanjen je za 95 odsto od 2022. godine, spriječena su opasna putovanja, a mreže krijumčarenja migranata se povlače - naveo je Bruner.
Prema njegovim riječima, snažna posvećenost Crne Gore jasna je i kroz njeno prihvatanje Zajedničke deklaracije Globalne alijanse za borbu protiv krijumčarenja migranata.&nbsp;
- Sa predstojećim revizijom mandata Frontexa, operativna saradnja će se produbiti, što će dodatno ojačati bezbjednost EU i njenih susjeda - kazao je Bruner.
Na pitanje o usklađivanju crnogorske vizne politike sa politikom EU, Bruner je naglasio da će vizna politika Crne Gore morati da bude usklađena sa politikom EU i da očekuje da se to dogodi vrlo brzo.&nbsp;
- To je jedno od mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja o bezbjednosti, koje je, kao što sam ranije napomenuo, od vitalnog značaja za proces pridruživanja - kazao je Bruner.
Prema njegovim riječima, neusklađenost funkcioniše kao privlačni faktor za ilegalnu migraciju i predstavlja značajan bezbjednosni rizik.&nbsp;
- S obzirom na brzinu kojom pregovori napreduju za Crnu Goru i ambiciozne ciljeve Vlade da ih zaključi do kraja godine, očekivao bih da će se potpuno usklađivanje dogoditi vrlo brzo - rekao je Bruner.
Kako je naveo, treba razmisliti o tome ka čemu Crna Gora teži - da postane dio najvećeg područja slobode kretanja na svijetu.&nbsp;
- Stoga, priprema za članstvo u EU znači pripremu za članstvo u Šengenu u pravnom, strateškom i operativnom smislu - pojasnio je Bruner.
Upitan o implementaciji ETIAS regulative, on je kazao da sa zabrinutošću prati trenutnu situaciju sa blokadama na granicama, koje stvaraju ozbiljne smetnje u prekograničnom drumskom prevozu.&nbsp;
- Ovo je pitanje koje ima našu punu pažnju, a naš dijalog koji je u toku daje nam priliku da razjasnimo neke zablude - kazao je Bruner.&nbsp;
On je naglasio da novi sistem nije promijenio pravila.
Bruner je pojasnio da je ograničenje kratkotrajnog boravka u Uniji bilo i ostaje 90 dana u bilo kom periodu od 180 dana, a da oni koji moraju ostati duže imaju mogućnost da podnesu zahtjev za dugoročne vize ili boravišne dozvole.&nbsp;
- Nemojte se zavaravati – ovdje nije riječ o stvaranju prepreka za vrijedne ljude, poput vozača kamiona. Ali kompromis sa bezbjednošću nije opcija, države članice EU su po tom pitanju bile vrlo jasne - naglasio je Bruner.
On je dodao da su zato formirali radnu grupu koja će se fokusirati na procjenu stvarnog uticaja novog sistema na drumski prevoz i istraživanje svih opcija koje postojeće zakonodavstvo nudi, uz razmatranje dugoročnih rješenja u okviru nove Vizne strategije.

Bruner: EU od Crne Gore traži jasan balans rezultata istraga, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda

Umjetnica koja je na muzičkoj sceni regiona ostavila upečatljiv trag i simbolizuje trajanje i snagu muzike. Energija koja plijeni, emocija koja osvaja i glas kojije istovremeno jedinstven i moćan. Kaliopi je posebna umjetnica koja muziku ne izvodi nego živi. U to će se uvjeriti i publika na njenom koncertu 14. februara u okviru 57. Praznika mimoze u Herceg Novom. A Dan mimoze, sa simbolikom radosti, proljeća iljubavi, prirodan je okvir njenog muzičkog izraza. - Ta simbolika se savršeno uklapa u moj muzički izraz, kao i u moj način življenja - kaže Kaliopi, potvrđujući da između njenog života i umjetnosti ne postoji jasna granica. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBPO_Goo1Gc4&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Crnogorska publika za nju ima posebno mjesto. To nije samo publika, već partner sa kojima dijeliosjećanja. - Biću srećna da ponovimo isti osjećaj i atmosferu koje smo doživjeli prošli put, prije par godina, na tom istom mjestu… Taj osjećaj sa Praznika mimoze i danas nosim sa sobom – vješto spakovan u najljepšim sjećanjima u mom koferu ljubavi - kazala je Kaliopi. U tom simboličnom koferu nalaze se pjesme koje su obilježile decenije i živote. Mnoge njene pjesme smatraju se bezvremenskim ljubavnim baladama. Nastupajući u periodu Dana zaljubljenih, Kaliopi podsjeća da ljubav u muzici nije samo romantična emocija, već oblik trajanja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260208100244_3683a580d26040eef61db9b7f918dab837d342a2e521912feaea57476f831b19.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260208100244_3683a580d26040eef61db9b7f918dab837d342a2e521912feaea57476f831b19" data-rendition-name="original" width="3996" height="6006" loading="lazy" alt="Kaliopi"><figcaption>Kaliopi(Photo: Martin Šiškovski)</figcaption></figure>  - Smisao tih pjesama je u tome što žive dugo, obilježavajući mnoge živote već nekoliko decenija unazad. Prenosila sam ih na način kako sam ih doživljavala i kako sam umjela. Ne vjerujem da je ikada iko, kada je o muzici riječ, uspio lažnom emocijom da „kupi“ publiku. - rekla je ona. <h2>Kofer ljubavi, glas koji ostaje</h2> A, za Kaliopi, muzika je i za Dan zaljubljenih ali i svakog dana najčistiji dar. - Nema ljepšeg poklona. Bez muzike, bilo koji dan u našem životu izgubio bi smisao - ističe ona. Upravo u toj rečenici sažeta je njena umjetnička filozofija – muzika nije dodatak životu, ona je njegova osnova. Tokom godina, njen odnos prema muzici nije slabio, već se produbljivao. - Ljubav prema muzici mijenjala se tako da je postajala sve veća i veća. Za dugotrajnu ljubav – u životu i u muzici – bitni su povjerenje i lojalnost. Na tim vrijednostima temeljim i odnos prema publici - dodala je ona.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260208100244_3c6557deca85403df798eecb81abed04d18cc04c62373e360930f8c8960f0e60.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260208100244_3c6557deca85403df798eecb81abed04d18cc04c62373e360930f8c8960f0e60" data-rendition-name="original" width="3996" height="6006" loading="lazy" alt="Kaliopi"><figcaption>Kaliopi(Photo: Martin Šiškovski)</figcaption></figure>  Njen glas je prepoznatljiv i jedinstven, na pitanjekoliko je on dar, a koliko rezultat rada i discipline, Kaliopi odgovara da su i jedno i drugo podjednako važni. Glas je alat, ali svijest, disciplina i odgovornost prema pjesmi daju mu smisao. <h2>Najteža su raskršća</h2> Njena karijera je blistava, obilježena brojnim hitovima, vanvremenskim pjesmama, priznanjima, nagradama, ali bilo je i manje lijepih trenutaka, preispitivanja…Pitali smo je koji je bio najteži period u njenoj karijeri i šta joj je pomoglo da ga prevaziđe. - Najteža su raskršća – kada morate donijeti odluke gdje ne smijete pogriješiti. Tada pitam dijete u sebi kako bi ono postupilo. Tako ja riješavam i prevazilazim teške trenutke. To dijete je moj unutrašnji kompas - kaže Kaliopi. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dx4wSpVakc_U&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kritike su je, kaže, uvijek jačale, i danas je ne pogađaju drugačije nego na početku. - Mene su kritike uvijek samo jačale. Suštinske sam uvijek duboko analizirala, a besmislene zaboravljala.Najvažnije od svega je bilo prepoznati razliku i osjetiti koje su suštinske a koje besmislene - dodaje Kaliopi. <h2>Intuicija je najjača sila, moćnija i od talenta</h2> Danas, više nego ikad, Kaliopi se oslanja na intuicijui vjeruje da pjesma bira izvođača, a ne obrnuto. - Intuicija je moja najjača sila. Moćnija i od mog talenta. Uvijek tačno osjetim koja je pjesma moja. Imala sam sreću da me prate pravi ljudi i prave pjesme – one koje su ostavljale tragove putem kojim hodam - ističe muzičarka. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLBtzGJQIHHI&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Postoji dio njene ličnosti koji može da postoji samo kroz pjesmu, ali ona zna gdje je granica. Ne bi bilo fer prema muzici da u nju smjesti svaki dio sebe, kaže Kaliopi i dodaje da je kroz muziku naučila ono najvažnije a to je ne izdati sebe. A ono što je i danas pokreće, bez obzira na godine, iskustvo i priznanja, ostaje nepromijenjeno: „Moja zavisnost od muzike.“ Autorka teksta: Marina Drecun

Kaliopi: Muzika kao kofer ljubavi koji se nikad ne zatvara

Društvo

Čolović: Mala pobjeda hrabrih ljudi nad sistemom koji je godinama govorio da je dim – magla, a bolest – slučajnost

Đurašković najavio spektakl na Cetinje za 21. maj: Jedna od najvećih regionalnih zvijezda na Dvorskom trgu

Hronika

Porodica Drite Tafe tužila Klinički centar Crne Gore zbog propusta u liječenju

Sever: Sve što pratimo o RTCG u suprotnosti sa onim što propisuje Evropski zakon o medijskim slobodama

Tag: provjera-robe

Kriza oko Grenlanda podigla popularnost danskih mobilnih aplikacija za bojkot američke robe

Kod Beranca pronađeni pola kg eksploziva, pištolj, municija i okviri

UP: Procesuirana 34 pripadnika „Varvara“ zbog prekida utakmice i nereda u Podgorici

Bruner: EU od Crne Gore traži jasan balans rezultata istraga, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda

Kaliopi: Muzika kao kofer ljubavi koji se nikad ne zatvara

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO