Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine uputilo je 5. septembra protest Mađarskoj zbog izjava šefa diplomacije Petera Sijarta, dan ranije tokom zvaničnog prijema Milorada Dodika, kojeg je predstavio kao "predsjednika Republike Srpske (RS)".
Sud BiH pravosnažno je osudio Dodika zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita, nakon čega mu je oduzet mandat predsjednika RS-a. CIK je zakazao prijevremene izbore za 23. novembar, dok je Skupština RS-a raspisala referendum o nepriznavanju odluka državnih institucija, iako je Ustavni sud već presudio da entiteti nemaju pravo na takve referendume.
Sijarto je 4. septembra u Budimpešti Dodika nazvao "predsjednikom", ističući da "Mađarska poštuje volju birača", te poručio da "ni Brisel ni drugi ne trebaju određivati budućnost RS-a".
- MVP BiH s posebnom zabrinutošću ističe kako je tokom jučerašnje posjete Budimpešti prilikom javnog nastupa, a u prisustvu ministra Sijarta, Milorad Dodik zagovarao secesiju i prijetio teritorijalnom integritetu BiH, bez očekivane reakcije ministra Sijarta - navodi se, pored ostalog, u protestnoj noti koju je MVP BiH uputio Ambasadi Republike Mađarske u Sarajevu.
Iz MVP BiH su ocijenili da ovakvi postupci predstavljaju kršenje diplomatske prakse, nepoštovanje odluka institucija BiH, uvredu za građane zemlje, te doprinose stvaranju ozračja nepovjerenja prema političkim namjerama Mađarske.
Mađarske vlasti gaje dobre odnose sa Dodikom, te je zvanična Budimpešta blokirala bilo kakve pokušaje Evropske unije da ga sankcioniše.
Prije mjesec, Dodik je bio u posjeti Budimpešti, kod mađarskog premijera Viktora Orbana, nakon pravosnažne presude, ali dok mu mandat još nije bio oduzet. Tada je Orban kazao da "ne priznaje" presudu Suda BiH.
Prema zvaničnim podacima Ministarstva financija BiH, entitet Republika Srpska se 2022. godine zadužila kod mađarske EXIM Banke za 215,5 miliona eura (oko 110 miliona eura), a krajem aprila 2025. ovaj entitet je bio dužan mađarskoj banci oko 112 miliona eura.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

BiH uputila protest Mađarskoj, jer je ugostila Dodika

Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore posredstvom diplomatskih kanala, odgovorilo je na notu Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske. To je za Televiziju E potvrđeno iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova.&nbsp;
Navode da su u odgovoru na protestnu notu jasno istakli spremnost Crne Gore da se, kroz konstruktivan i iskren dijalog, bavi svim zajednički identifikovanim otvorenim pitanjima u odnosima sa Hrvatskom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fhrvatski-mvp-za-tv-e-ocekujemo-izbjegavanje-jednostranih-i-simbolicki-provokativnih-poteza&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjećaju na već postignuti dogovor tokom bilateralnih konsultacija održanih u januaru i maju ove godine, kojim je između ostalog predviđeno formiranje specijalizovanih komisija sa obje strane, radi razmjene relevantne argumentacije i pronalaženja bilateralnog rješenja konkretnog pitanja.
Crna Gora, dodaju iz Ministarstva vanjskih poslova, ostaje apsolutno opredijeljena za jačanje odnosa sa Republikom Hrvatskom na temeljima dobrosusjedstva, prijateljstva i zajedničkih evropskih i evroatlantskih ​​​​​​​vrijednosti.
Podsjetimo, iz hrvatskog ministarstva vanjskih poslova naveli su da je protestna nota upućena zbog odluke crnogorskog Ministarstva odbrane, na čijem je čelu Dragan Krapović da izradi značke sa slikom školskog broda Jadran, čije je vlasništvo jedno od otvorenih pitanja Crne Gore i Hrvatske. U protestnoj noti se navodi i da detaljnom analizom ukupne vojne sukcesije, Crna Gora toj državi duguje više od dvije milijarde američkih dolara.

MVP odgovorilo na protestnu notu Hrvatske: Crna Gora spremna da se bavi otvorenim pitanjima

Otkako su Demokrate i bivši DF uskočili u vladin voz, crnogorska vanjska politika ka Hrvatskoj se kreće prugom provokacija. Svaki novi korak završi – protestnom notom iz Zagreba.
Analitičari vjeruju da nije riječ o seriji nespretnih političkih gafova već o planskom zaokretu koji zapravo sabotira EU integracije…
<h2>Niz pogrešnih poteza</h2>
Sve je počelo u avgustu 2023. godine. Tadašnja tehnička vlada premijera Dritana Abazovića organizovala je obilježavanje 90 godina školskog broda Jadran. Iako je riječ o vojnoj imovini čiji status još nije riješen sukcesijom bivše SFRJ, Crna Gora organizuje svečani skup u Tivtu, a brod se predstavlja kao isključivo crnogorski.
Stigla je prva protestna nota i upozorenje da takvi jednostrani potezi nisu u skladu s evropskim normama.
Do drugog incidenta nisu prošla ni dva mjeseca. Oktobar 2023. Neregistrovani portal IN4S pokreće bilbord kampanju “Ponosni na svoje srpsko”. Lica poznatih kulturnih ličnosti poput Valtazara Bogišića i drugih – predstavljena kao Srbi. Kampanja širom zemlje, uključujući Tivat i Kotor, gradove brojnom hrvatskom zajednicom.
Stiže i druga protestna nota, u kojoj se upozorava da je riječ o pokušaju prisvajanja hrvatskog identiteta i da takve poruke nisu u duhu dobrosusjedskih odnosa.
Tada su već na vlasti Demokrate i prosrpske partije okupljene oko bivšeg DF-a. U oba grada – i u Tivtu i u Kotoru – na čelu opština su ljudi iz Demokrata.
Upravo u Tivtu ubrzo izbija još jedan spor. Dom kulture u Donjoj Lastvi, koji godinama koristi hrvatska zajednica, Opština krajem 2024. predaje državi Crnoj Gori, a prethodno hrvatskoj zajednici nalaže da se iseli iz njega. Time se poništava dugogodišnji dogovor po kojem je prostor ustupljen na korišćenje hrvatskoj nacionalnoj manjini.
Zagreb reaguje diplomatski suzdržano, ali poruke hrvatske zajednice u Tivtu nisu tihe – to nazivaju direktnim udarom na starosjedilačku zajednicu.
U proljeće 2024. priča se seli u Kotor. Hrvatsko Ministarstvo turizma i sporta u julu te godine preporučuje svim vaterpolo klubovima iz Hrvatske da ne igraju na bazenu u Kotoru, koji je tri godine ranije nazvan “Zoran Džimi Gopčević”. U dopisu se navodi da je Gopčević bio stražar u logoru Morinj, gdje su tokom devedesetih mučeni i zatočeni hrvatski civili. Odluku o imenovanju bazena donijela je Skupština Opštine Kotor – u kojoj su, pogađate, većinu činile Demokrate i njihovi partneri.
Odluka koja je najviše poljuljala odnose dvije države došla je mjesec ranije, 9. maja 2024. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić, lider bivšeg DF-a, najavljuje usvajanje rezolucije o genocidu u logorima Jasenovac, Dahau i Mauthauzen.
Hrvatska odmah odgovara – trećom protestnom notom. Upozorava da se rezolucijom pitanje ratnih zločina koristi za političke svrhe i unutrašnje podjele, a ne iz pijeteta prema žrtvama.
<h2>Nepoželjni zvaničnici</h2>
Bez obzira na upozorenja, rezolucija se usvaja krajem juna. Stoga, Hrvatska u julu 2024. proglašava trojicu crnogorskih zvaničnika za personae non gratae – Andriju Mandića (NSD), Milana Kneževića (DNP) i Aleksu Bečića (Demokrate).
A onda, decembar 2024, Hrvatska formalno blokira zatvaranje poglavlja 31, ključno za usklađivanje vanjske politike sa Evropskom unijom. Brisel nijemo posmatra – ali šalje jasnu poruku da Crna Gora ne može naprijed dok ne popravi odnose sa susjedima.
Taman kad se činilo da bi se tenzije mogle smiriti, iz Hrvatske dolazi četvrta protestna nota. Ministarstvo odbrane Crne Gore, na čijem je čelu Dragan Krapović iz Demokrata, izdaje značke sa slikom školskog broda “Jadran”. Hrvatska reaguje – tvrdi da se radi o političkom svojatanju broda koji je predmet sukcesije i o činu koji nije u skladu s principima evropske solidarnosti.
Četiri protestne note u dvije godine. Tri osobe nepoželjne. Jedno poglavlje EU pregovora blokirano. Dva lokalna incidenta – oba u gradovima koje vode Demokrate. Koristi nikakve - posljedice za sada nesagledive.

Amra Tahirović

Diplomatski pehovi ili politička strategija?

Komentarišući izjavu ministra odbrane Dragana Krapovića o školskom brodu Jadran, koji Hrvatska potražuje od Crne Gore i smatra otetim vlasništvom, bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske Miro Kovač je rekao da se takvim izjavama ugrožava evropski put Crne Gore.
Krapović kaže da je Jadran vlasništvo Crne Gore, a ne Hrvatske, te da resor kojim rukovodi neće popustiti pod političkim pritiscima koji se, kako navodi, "kamufliraju evropskom retorikom".
- Ako je to rekao ministar odbrane Crne Gore onda mu bilateralni odnosi sa Hrvatskom nijesu bitni i nije mu bitno ni pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji. Ako službena Crna Gora zna da je za Hrvatsku postupanje u odnosu na školski brod Jadran sporno, da ga Hrvatska smatra hrvatskom imovinom, ako se zna da je to i dio paketa pregovora o hrvatsko - crnogorskim odnosima i ako se i dalje rade ovakve stvari, može se samo zaključiti da je riječ o provokaciji- saopštio je hrvatski diplomata za TV Nova M.
Kovač je naveo da bi to moglo lako ugrožiti evropski put Crne Gorei dodao da bi to značilo da ta zemlja još jednom može blokirati zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, odbrabena i bezbjednosna politika, a to se već jednom desilo kada je Skupština Crne Gore usvojila rezoluciju o Jasenovcu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fkrapovic-nije-bilo-potrebe-za-protestom-i-reakcijom-hrvatske&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kovač: Krapović ugrožava zatvaranje poglavlja 31 i evropski put Crne Gore

Dobrosusjedski odnosi jedna su od najvažnijih preporuka za članstvo u Evropsku uniju, pa forsiranje provokativnih tema sa Hrvatskom nijesu produkt neznanja, već potezi proizašli iz ideoloških orijentacija antisuverenističkih partija koje su na vlasti u Crnoj Gori. To je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E kazao bivši ministar odbrane i nekadašnji ambasador Crne Gore u Hrvatskoj Boro Vučinić.&nbsp;
Protestna nota Crnoj Gori upućena iz Hrvatske tokom vikenda druga je u posljednjih godinu koja stiže iz te članice Evropske unije. Iz hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova objasnili su da je upućena zbog odluke crnogorskog Ministarstva odbrane da na značkama stavi školski brod Jadran, čije je vlasništvo jedno od otvorenih pitanja Crne Gore i Hrvatske.&nbsp;
Uložen je veliki napor da se odnosi Hrvatske i Crne Gore, nakon ratnih devedesetih saniraju i dovedu do najboljeg primjera dobrosusjedske saradnje u regionu. Odnos dvije zemlje se danas, kaže Vučinić, opet usložnjava.
- Teško možemo govoriti da je ovdje u pitanju samo neznanje, čudi da Vlada Crne Gore, kojoj su dnevno puna usta evropskih integracija, forsira provokativne teme prema susjedu sa kojim nas ujedno dijeli i najbliža granica koju imamo sa Evropskom unijom. Ako čujemo neke najuticajnije dijelove vlasti u Crnoj Gori, koji dominantno utiču na spoljnu politiku Crne Gore i odnose sa susjedima, dok mašu zastavicom Evropske unije oni čine stvari koje se duboko kose sa tradicionalnim evropskim vrijednostima, poput sada aktuelnih nastojanja da se izvrši revizija istorije - rekao je Vučinić.
&nbsp;Dodaje da se protestna nota iz Hrvatske mogla i očekivati ako se značke nađu u javnosti, pa je trebalo izbjeći njihovo objavljivanje.&nbsp;
- U ovom trenutku mnogo važnijih stvari je pred nama, koje su nam neophodne i koje treba sa susjedima kroz dobrosusjedsku saradnju da riješimo i istovremeno dobijemo podršku za naš evropski cilj i izbjegnemo sve teme koje nas potencijalno mogu dijeliti i koje nas međusobno udaljavaju. Mislim da je ovo što je urađeno sa značkom školskog broda Jadran u ovom trenutku bilo potpuno nepotrebno, posebno ako imamo u vidu perspektivu našeg članstva u EU - istakao je Vučinić.&nbsp;
Kaže i da je jedna od najboljih preporuka za članstvo u EU dobrosusjedska saradnja, a potezi vladajuće većine nijesu dobra preporuka za to.
- Nadam se da ćemo konačno prestati sa takvim stvarima i da ćemo konačno da se držimo onoga što deklarativno najavljujemo, a to je stvarno članstvo u Evropskoj uniji, da ne bude samo da nam je članstvo u paravani iza koje se kriju druge radnje - naglasio je Vučinić.
Postoji, upozorava on, realna opasnost, da pitanje sukcesije vojne imovine sa hrvatske strane ostane i dalje otvoreno, a imajući u vidu činjenicu da se najveći dio pomorske vojne imovine nekadašnje SFRJ nalazio na teritoriji Republike Hrvatske u trenutku kad je ona postala samostalna.
- Tek kasnije, kad su nastupili ratni sukobi, značajan dio tih plovila je povučen iz Hrvatske i prema Crnoj Gori, najviše. Zato se može smatrati da je shodno Sporazumu o sukcesiji sve što se u trenutku proglašenja nezavisnosti države sukcesora, to je tada bila Savezna Republika Jugoslavija, a kasnije kao sukcesor SR Jugoslavije to je bila i Crna Gora i po tom osnovu se i brod Jadran našao u Crnoj Gori, sve što se zateklo na teritoriji jedne članice smatralo se njenom imovinom. To ipak, ako pogledamo stvari na ovakav način nosi sa sobom dosta rizika i dosta opasnosti i mnogo je razloga zbog kojih ovakve stvari ne treba lomiti preko koljena, ne treba raditi na prečac i treba učiniti sve da dođemo do dogovora sa našim susjedom i da imajući sve to u vidu u konačnom pokušamo izaći iz tih otvorenih pitanja, koje još imamo, &nbsp;sa najmanje štete po same sebe, jer plašim se da ćemo na kraju sami imati najviše štete od svega ovoga što danas radimo - poručio je Vučinić.
Ako se uzme u obzir ideološka orijentacija stranaka na vlasti,dodaje on, jasno je da ona dominantno utiče na kreiranje spoljne politike Crne Gore.
- Sve nekadašnje antisuverenističke snage su danas na vlasti u Crnoj Gori, uz to znamo kako one vide događaje iz ratnih devedesetih, ratnog raspada bivše Jugoslavije, tako da narušavanje odnosa sa susjedom je nešto što samo po sebi nije dopustivo i što nikako ne čini preporuku za članstvo u EU, i to je i na neki način sistematsko skretanje ne samo sa evropskog kolosijeka, već i sa euroatlantskog kolosijeka, koji jedini u ovom trenutku održava crnogorski suverenitet i koji je jedini još koliko - toliko, nadam se dovoljan, garant naše državnosti - zaključio je Vučinić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKjgOZxSXbOA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vučinić: Forsiranje provokativnih tema sa Hrvatskom nijesu produkt neznanja već ideoloških orijentacija antisuverenističkih partija

Crnogorska Vlada, a posebno resorni ministar obrane Dragan Krapović, trebalo bi ozbiljno da shvate protestnu notu Hrvatske. To je za Televiziju E kazala posebna savjetnica ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Vanda Babić Galić. Dodaje da bi ministar Krapović, ako ne zna što je bilo, trebalo da pita svoje prethodnike ili pogleda u arhive.
 Babić Galić kaže da je u tim arhivama moguće pronaći bilješke o tome kako su, u proteklih 20-ak godina, brojni visoki zvaničnici Ministarstva obrane i Vojske Crne Gore bili detaljno informisani o visini hrvatskih potraživanja po pitanju, kako je navela, protivpravno otete sukcesijske mase vojne imovine JNA na koju pravo vlasništva polaže Republika Hrvatska. O tome, dodala je ona, postoji opsežna dokumentacija u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Hrvatske.
- Ministar Krapović ovakvim porukama, nažalost, svjesno obmanjuje crnogorsku javnost ili je naprosto talac neke druge politike, koja Crnoj Gori ne donosi napredak. Najbjelodaniji primjer je nesudjelovanje na svečanom Mimohodu Hrvatske vojske povodom obilježavanja 30. obljetnice Vojno redarstvene operacije Oluja- kazala je ona.
Navodi i da je puno je poteza koji ovo potvrđuju. Kako je i navedeno u noti, kaže Babić Galić, Hrvatska ima sve potrebne stručne analize i precizne izračune o svim stavkama otete vojne sukcesijske mase, njenu finansijsku vrijednost, s kojima će u određenom trenutku upoznati kako crnogorsku, tako i međunarodnu političku javnost. 
- Hrvatska, usprkos svemu, podržava europsku perspektivu Crne Gore koja će se, dakako, ocjenjivati ispunjavanjem svih potrebnih uvjeta i kriterija. Ne treba zaboraviti da su dobrosusjedski odnosi nadkrovljujuće načelo EU. Sada je na Crnoj Gori da pokaže spremnost na dijalog i bilateralno rješavanje ovog i drugih pitanja koja opterećuju naše međudržavne odnose- istakla je ona.
Protestna nota Crnoj Gori upućena iz Hrvatske tokom vikenda druga je u posljednjih godinu koja stiže iz te članice Evropske unije. Kako je saopšteno Televiziji E iz hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova, upućena je zbog odluke crnogorskog Ministarstva odbrane da na značkama stavi školski brod Jadran, čije je vlasništvo jedno od otvorenih pitanja Crne Gore i Hrvatske.
U protesnoj noti se navodi i da detaljnom analizom ukupne vojne sukcesije, Crna Gora toj državi duguje više od dvije milijarde američkih dolara. To je demantovao crnogorski ministar odbrane Dragan Krapović, uz poruku da zvanična potvrda informacije o dugu ne postoji. Krapović smatra da je protesna nota nepotrebna, i da su značke na kojima je brod Jadran izrađene za posadu i odražavaju pomorsku tradiciju i značaj tog broda za Crnu Goru.
Hrvatska je protesnom notom ranije reagovala zbog rezolucije o genocidu u Jasenovcu koju je usvojila crnogorska Skupština.

Babić Galić: Crna Gora, a posebno ministar Krapović, da ozbiljno shvate protestnu notu Hrvatske

Ministar odbrane Dragan Krapović stava je da nije bilo potrebe za protestom i reakcijom zbog odluke njegovog resora o izradi znački s motivom školskog broda "Jadran".
- Školski brod Jadran bio je i ostaće trajni simbol naše pomorske kulture i međunarodne saradnje. Kao što mi nijesmo komentarisali niti reagovali na brojne javne poruke hrvatskih zvaničnika o njihovom vlasništvu nad školskim brodom "Jadran" koje su slate čak i sa teritorije Crne Gore, smatram da u ovom konkretnom slučaju jednostavno nije bilo nikakve potrebe za protestom i reakcijom, kao što smatram da nema potrebe ni prostora da produbljujemo ili pojačavamo postojeće razlike u stavovima - poručio je Krapović za TVCG.
Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske saopštilo je za TV E da je ta zemlja uputila protestnu notu Crnoj Gori zbog jednostrane odluke Ministarstva odbrane.
Takvi potezi i poruke, kako su ocijenili, nisu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje.
Školski brod &nbsp;"Jadran" predstavlja dio hrvatske vojne imovine, zvaničan je stavu te zemlje. Notom je najavljena detaljna analiza ukupne vojne sukcesije, prema kojoj joj Crna Gora duguje više od dvije milijarde američkih dolara.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fhrvatski-mvp-za-tv-e-ocekujemo-izbjegavanje-jednostranih-i-simbolicki-provokativnih-poteza&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Krapović: Nije bilo potrebe za protestom i reakcijom Hrvatske

Hrvatska je uputila protestnu notu Crnoj Gori zbog jednostrane odluke Ministarstva odbrane Crne Gore o izradi znački s motivom školskog broda "Jadran", potvrđeno je Televizije E iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova te zemlje.&nbsp;
Takvi potezi i poruke, dodaju, nisu u duhu dobrosusjedskih odnosa te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.2551%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fministarstvo-vanjskih-i-evropskih-poslova-hrvatske-u-izostanku-konstruktivnog-dijaloga-o-brodu-jadran-razmotricemo-druge-nacine-rjesavanja-ovog-pitanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Školski brod &nbsp;"Jadran" predstavlja dio hrvatske vojne imovine, zvaničan je stavu te zemlje. Notom je najavljena detaljna analiza ukupne vojne sukcesije, prema kojoj joj Crna Gora duguje više od dvije milijarde američkih dolara.&nbsp;
U odgovoru Televiziji E navode da Hrvatska ostaje posvećena dijalogu i da će nastaviti da se zalaže za evropski put Crne Gore, ali i da očekuje izbjegavanje jednostranih i simbolički provokativnih poteza.&nbsp;
Rezultat niza novootvorenih spornih pitanja tokom posljednjih pet godina između dvije države bilo je i blokiranje otvaranja pregovaračkog poglavlja vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, krajem prošle godine.&nbsp;
Takođe, zbog usvanja rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Hrvatska je dodijelila status "persona non grata" Andriji Mandiću, Aleksi Bečiću i Milanu Kneževiću.&nbsp;
Posljednji u nizu poteza povukao je ministar odbrane Dragan Krapović, odlukom da na ovogodišnje obilježavanje operacije "Oluja" ne ide vojni, već samo diplomatski predstavnik Crne Gore.

Hrvatski MVP za TV E: Očekujemo izbjegavanje jednostranih i simbolički provokativnih poteza

Hrvatska je Crnoj Gori uputila protestnu notu zbog školskog broda Jadran, jednog od otvorenih bilateralnih pitanja s tom državom, piše Večernji list.&nbsp; Hrvatska insistira da se taj brod kojem je, kako navode, matična luka Split, vrati, a i dio je sukcesijske mase vojne imovine, "ali ga Crna Gora opet svojata". - Ovoga je puta izradila seriju znački posebno dizajniranih za posadu broda Jadran, što Hrvatska smatra neprihvatljivim i ne u duhu ranijih dogovora i spremnosti da jedna susjeda, uz to i NATO država, drugoj vrati njena potraživanja. I svaki put kad se čini da se odnosi s Crnom Gorom malo poprave i krenu korak naprijed, dogodi se incident koji se najčešće režira iz Beograda, koji preko svoje struje u Crnoj Gori zakomplikuje spremnost na rješavanje otvorenih pitanja i, štoviše, doliva ulje na vatru, te u konačnici dvolično manipuliše - piše u tekstu Večernjeg lista. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.2551%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fministarstvo-vanjskih-i-evropskih-poslova-hrvatske-u-izostanku-konstruktivnog-dijaloga-o-brodu-jadran-razmotricemo-druge-nacine-rjesavanja-ovog-pitanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Kao primjer navode da je Crna Gora 1991. uzela Hrvatskoj četiri kanadera vrijedna 20 miliona dolara, te ih već iduće godine prodala Grcima po cijeni jednog novog kanadera.&nbsp; - Sada, kada, bukte veliki požari, Crna Gora redovno moli Hrvatsku za pomoć pri gašenju - navodi se u tekstu. <h2>Obećanje pa ništa</h2> Školski brod Jadran takva je priča. - Još je u januaru ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman u društvu crnogorskog kolege Ervina Ibrahimovića bio na tom brodu, što je bila prva posjeta jednog hrvatskog zvaničnika nakon 34 godine. Tada su ministri rekli da je postignut dogovor o početku pregovora o otvorenim pitanja, a osim broda sporna je i kopnena granica na Prevlaci, te odšteta logorašima. Pregovori dvaju povjerenstava jesu počeli, ali iz Podgorice ponovno dolazi provokacija i reteriranje, pa bila to i obična značka - zbog simbolične poruke koju ona nosi. Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova na to je reagovalo diplomatskom notom, ponovivši da je Jadran hrvatski, te zadržavajući pravo da se to pitanje - ne riješi li se dogovorom - potegne i na nekom od međunarodnih sudova na temelju međunarodnog prava - dodaju iz Večernjeg lista. Takve, kakve navode, manipulacije koje se često pokreću baš u Beogradu vidjele su se i za tokom mimohoda ove sedmice. - Srbijanska propaganda povukla je temu o tome kako se nazočnost Bokeljske mornarice na mimohodu u Zagrebu pokušava sakriti u javnosti Crne Gore. "To otvara niz pitanja: Ko je odobrio učestvovanje Bokeljske mornarice na mimohodu u čast Oluje? Je li država Crna Gora, svjesno ili nesvjesno, preko svoje kulturne baštine simbolički dala legitimitet jednoj od najtragičnijih epizoda u istoriji srpskog naroda? Je li lokalna vlast u Kotoru i Tivtu upoznata s ovim aktivnostima i podržava li angažman koji ima očigledno političke, a ne kulturne motive", pita se angažovano beogradska Politika - citira Večernji list.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080311084_4f082cfea6ae5f8293910c2ab98ce89d1c5aeb680e61837aa8a2b12a699f9b58.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080311084_4f082cfea6ae5f8293910c2ab98ce89d1c5aeb680e61837aa8a2b12a699f9b58" data-rendition-name="original" width="1225" height="923" loading="lazy" alt="Školski brod Jadran"> <figcaption>Školski brod Jadran(Photo: Večernji list/UGC)</figcaption> </figure>  Teško da se, kako su rekli, pokušavalo išta sakriti s obzirom na to da je događaj bio javan, uz gledatelje, a prenosile su ga i gotovo sve TV kuće.&nbsp; - Nije bio iznenada prekidan u ključnim trenucima pa se mogla vidjeti i postrojba o kojoj piše Politika. No o čemu se tu zapravo radi? Ko je prolazio Vukovarskom ulicom? Za to treba malo znati istoriju. Bokeljska mornarica nastala je u Kotoru još 809. kao bratovština katoličkih pomoraca, ali su se Bokelji, pretežno Hrvati katolici, tokom istorije dosta selili prema Splitu, Rijeci, Puli i Zagrebu. Tamo su potom osnivali svoje bratovštine i nastavili čuvati tradiciju, pa se zato kaže da je mornarica “jedinstvena” od Kotora do tih hrvatskih gradova i da to nije sam crnogorska baština već i baština Republike Hrvatske.Na mimohodu je učestvovala Hrvatska bratovština Bokeljske mornarice 809, koja ima središte u Zagrebu i koja učestvuje nezavisno od one u Kotoru, ali s njom dijeli isto nasljeđe - ističu iz Večernjeg lista. <h2>Školuju se u Hrvatskoj</h2> Hrvatska je 2023. službeno zaštitila Bokeljsku mornaricu kao nematerijalnu kulturnu baštinu. Zvaničnici Republike Hrvatske nekoliko su puta predlagali da službeno Zagreb i Podgorica zajedno nominuju Bokeljsku mornaricu na popis nematerijalne kulturne baštine, ali je crnogorska strana ipak samostalno ušla u postupak kandidovanja, tako da je sada zaštićena u obje države.&nbsp; - Tokom postupka je uvažila prigovore predstavnike Hrvata u Crnoj Gori, te su u nominacijskom listu navedeni “katolici i Hrvati kao oni koji su dominantno baštinili i baštine ovu važnu instituciju, a zatim i Crnogorci i pripadnici ostalih nacionalnosti na prostoru Boke kotorske, koji su učestvovali u njenom očuvanju”. No, postavlja se tu i šire pitanje koje prelazi samu Bokeljsku mornaricu. Pitanje je zašto crnogorska vojska nije zapravo učestvovala na mimohodu, po odluci tamošnjeg ministra odbrane Dragana Krapovića. Riječ je o dvije susjedne zemlje, o dvije NATO saveznice, ali – i ono najapsurdnije – o tome da se crnogorski vojni kadrovi školuju upravo u hrvatskim ratnim fakultetima - zaključili su iz Večernjeg lista.

Večernji list: Diplomatska nota zbog Jadrana i bijes zbog Bokelja na mimohodu

Hrvatska će uputiti protestnu notu Srbiji zbog privođenja pet Hrvatica u Srbiji, najavio je ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, Gordan Grlić Radman.
Naime, pet hrvatskih državljanki, predstavnica nevladinih organizacija koje su u Beogradu učestvovale na radionicama u organizaciji Erste Stiftunga, provele su dobar dio noći u beogradskoj policiji, koja ih je na kraju jutros protjerala iz Srbije te im zabranila ulazak u zemlju na godinu dana, prenio je jutarnji.hr.
U Rješenju koje su im izdali kao razlog deportacije navedeni su “razlozi zaštite bezbjednosti Republike Srbije i njenih građana”. O svemu su obaviješteni Vlada i Ministarstvo spoljnih poslova te se očekuje reakcija.
- Sve su se sretno vratile kući uz punu podršku ambasade Republike Hrvatske u Beogradu, koja im je bila stalno na raspolaganju i pružila svu potrebnu konzularnu pomoć - rekao je Grlić Radman novinarima u Davosu. 
Poručio je da će Hrvatska preduzeti nekoliko mjera protiv Srbije.
- Uputićemo protestnu notu, upoznaćemo delegaciju Evropske unije u Beogradu o postupanju srbijanskih vlasti i njihovom ponašanju kojim su doveli u ponižavajući položaj hrvatske državljane. Sistemksi ćemo prikupiti sve slučajeve maltretiranja hrvatskih državljana i o tome ćemo upoznati Evropsku komisiju i poljsko predsjedanje (EU) i, naravno, revidiraćemo preporuku o putovanju hrvatskih državljana u Srbiju - naveo je on.
Grlić Radman je pojasnio da će se preporuka MVEP-a o putovanju u susjednu zemlju mijenjati radi zaštite i sigurnosti Hrvata. 
- Koliko vidim, sigurnost je upitna - naveo je šef hrvatske diplomatije.
Ministar je istakao da su hrvatske državljanke išle na radionicu Erste banke i da su “privedene bez ikakvog objašnjenja”, dodavši da ima informaciju da se isto dogodilo i rumunjskim i irskim državljanima.

Policija upala u hotel u Beogradu i privela pet Hrvatica; Grlić Radman: Uputićemo protestnu notu

U nesrećama izazvanim olujom Kristin u Portugalu poginulo je najmanje pet osoba, saopštile su lokalne vlasti.
Kako prenosi Anadolija, jaki vjetrovi rušili su drveće i oštetili kuće, puteve i ključnu infrastrukturu.
Gradonačelnik Leirije Gonsalo Lopes rekao je da su četiri osobe poginule u tom okrugu.
Još jedan smrtni slučaj zabilježen je u Vila Franca de Hira nakon što je na automobil palo drvo.
Portugalska Nacionalna uprava za vanredne situacije i civilnu zaštitu saopštila je da je oluja do ranog poslijepodneva izazvala više od 3,3 hiljade incidenata.
Većina incidenata povezana je s padom drveća i krhotinama koje blokiraju puteve, dok je nekoliko glavnih ruta poremećeno ili zatvoreno.
Operater elektroenergetske mreže E-Redes saopštio je da je oko 570 hiljada ljudi još bez struje.
Slike pokazuju da su jaki vjetrovi uništili gradski aerodrom u Coimbri, oštetivši avione uskladištene u hangaru.
Fudbalski stadion u Leiriji takođe je pretrpio ozbiljnu štetu.
Lokalni zvaničnici u Pombalu, u okrugu Leiria, upozorili su da bi nestanci struje mogli poremetiti javno vodosnabdijevanje i pozvali stanovnike da štede vodu dok se usluga u potpunosti ne obnovi.

U Portugalu usljed oluje Krsitin poginulo najmanje pet osoba

Nakon ulaska u NATO prije gotovo dvije godine, Švedskom, osim snijega, ove zime provijavaju i razmišljanja o uvođenju eura.
Iako je put do promjene valute dug, vladajuća koalicija u Švedskoj najavila je da će, kao prvi korak, sprovesti detaljnu analizu prednosti i mana eventualnog uvođenja eura.
Nakon što je Bugarska 1. januara ove godine postala nova članica eurozone, činilo se da se proces njenog daljeg širenja, makar privremeno, nalazi u zastoju. Međutim, švedska ministarka finansija Elizabet Svanteson najavila je u parlamentu otvaranje debate o mogućem prelasku Švedske na euro.
„Potrebna je obimna analiza prednosti i mana, uključujući i razmatranje bezbjednosne situacije“, kazala je Svanteson tokom parlamentarne rasprave, dodajući da se pitanje uvođenja eura neće otvarati prije parlamentarnih izbora zakazanih za septembar.
Osim stranke Moderati, koja predvodi vladajuću koaliciju desničarskih partija, pokretanje debate o uvođenju eura podržavaju i Stranka centra i Liberali. S druge strane, sve četiri stranke ljevičarske opozicije, predvođene Socijaldemokratskom partijom, protive se promjeni valute.
Švedski građani su se već izjasnili protiv uvođenja eura na referendumu održanom 2003. godine. Uz visoku izlaznost od 82 odsto, 55 procenata birača glasalo je protiv prelaska na zajedničku evropsku valutu. I tada je među političkim partijama vladalo slično raspoloženje kao danas, s tim što Socijaldemokratska partija zbog unutrašnjih nesuglasica nije zauzela zvaničan stav.
Iako je Švedska, prema Ugovoru o pristupanju Evropskoj uniji, u obavezi da uvede euro, za to ne postoji precizno određen rok. Zemlja je do sada odbijala da uđe u mehanizam deviznih kurseva ERM II, koji predstavlja preduslov za uvođenje zajedničke valute, čime je praktično odložila taj proces.
Osim Švedske, euro trenutno ne koriste ni Danska, Mađarska, Poljska, Rumunija i Češka. Jedino Danska ima formalno izuzeće od uvođenja eura, koje je dobila Mastrihtskim sporazumom iz 1992. godine, a građani su tu mogućnost odbili i na referendumu 2000. godine.
Preostale četiri države članice Evropske unije zasad ne planiraju da započnu primjenu kriterijuma konvergencije, zbog čega se ne očekuje da u skorije vrijeme uvedu euro.

Švedska razmišlja o promjeni valute: Dobija li evrozona novog člana

Pošta Crne Gore još nije ni na koji način osjetila posledice blokade teretnog drumskog saobraćaja, jer više od 90 odsto međunarodne razmjene (izvoz i uvoz pošiljaka) to preduzeće obavlja avio saobraćejem.
- Jedina poštanska razmjena koja se obavlja na drumskom graničnom prelazu (poštanske pošiljke za tri BiH operatera, Hrvatsku i Sloveniju) se obavlja na graničnom prelazu Ilino Brdo koji nije granica EU. Takođe, jedan dio e-trgovine nam dolazi preko graničnog prelaza Šćepan Polje koji takođe nije na granici sa EU - saopšteno je iz Pošte.
Međutim, naveli su iz Pošte, zbog blokade vraćeno im je vozilo iz Požege sa materijalom za Hibridnu poštu i Poštanski depo, a bez kojih ovi djelovi Pošte uskoro neće moći da obavljaju svoju djelatnost.

Pošta ne osjeća posledice blokade

Udruženje paraplegičara Cetinje, u partnerstvu sa Aktivnim centrom – Organizacijom osoba s invaliditetom, organizovalo je radionicu o prihvatanju različitosti kod mladih pod nazivom „Udahni toleranciju, izdahni predrasude“, koja je održana u JU Dom učenika i studenata Cetinje.
Ciljnu grupu činili su srednjoškolci Srednje likovne škole „Petar Lubarda“ i Srednje stručne škole JU Gimnazija Cetinje.
Trenerica radionice bila je sociološkinja Ana Kavaja.
Na početku radionice, predsjednik Udruženja paraplegičara Cetinje Dejan Tmušić ukazao je na značaj pravilne terminologije u javnom diskursu kada je riječ o osobama s invaliditetom, kao i na razliku između medicinskog modela i modela zasnovanog na ljudskim pravima.
Tmušić je naveo i brojne probleme sa kojima se osobe s invaliditetom suočavaju u svakodnevnom životu, posebno u ostvarivanju osnovnih prava i aktivnosti.
Sociološkinja Ana Kavaja govorila je o istorijskom razvoju prava osoba s invaliditetom, sa posebnim osvrtom na Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom i Povelju Evropske unije o temeljnim pravima, kao i na domaće propise, uključujući Zakon o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama i strategije inkluzivnog obrazovanja.
Istakla je da su društvo i država u obavezi da stvaraju uslove za dosljednu primjenu modela zasnovanog na ljudskim pravima, koji podrazumijeva jednakost i ista prava za sve građane i građanke, uključujući učenike i studente s invaliditetom u obrazovnom sistemu.
Tokom interaktivne radionice, uz aktivno učešće srednjoškolaca, diskutovalo se o stepenu senzibilisanosti zajednice za društvo jednakih šansi i mogućnosti za sve.
Posebno su naglašene ključne barijere koje otežavaju punu uključenost osoba s invaliditetom u društvo, među kojima su arhitektonske i psihološke prepreke, kao i prenaglašeni zaštitnički odnos porodice.
Radionica je realizovana u okviru projekta „Javno zastupanje i kreiranje javnih politika za OSI“, koji je odobrila Komisija za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija u oblasti zaštite i promocije ljudskih i manjinskih prava i zaštite lica s invaliditetom Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Tag: protestna-nota