Američki predsjednik Donald Tramp izrazio je u utorak podršku demonstrantima u Iranu, poručivši da je „pomoć na putu“, čime je dodatno pojačao pritisak na vlasti u Teheranu. Njegova poruka dolazi nakon što je ranije zaprijetio uvođenjem carina od 25 odsto zemljama koje nastave poslovanje s Islamskom Republikom Iran.
Tramp je na društvenoj mreži Truth Social pozvao, kako je naveo, „iranske patriote“ da nastave proteste i da „preuzmu“ državne institucije.
- Sačuvajte imena ubica i zlostavljača. Platiće veliku cijenu. Otkazao sam sve sastanke s iranskim zvaničnicima dok ne prestane besmisleno ubijanje demonstranata. Pomoć je na putu - napisao je Tramp.
Organizacije za ljudska prava tvrde da iranske vlasti brutalno guše proteste. Prema njihovim podacima, poginulo je više od 600 ljudi, dok je agencija Rojters, pozivajući se na neimenovanog zvaničnika, objavila da bi broj stradalih mogao iznositi oko 2.000.
Prema navodima organizacija za ljudska prava, među kojima je i Iran Human Rights sa sjedištem u Norveškoj, iranske vlasti se spremaju da pogube prvog antivladinog demonstranta optuženog tokom aktuelnog talasa nemira, što je izazvalo zabrinutost širom svijeta.
Tramp je u ponedjeljak najavio da će svaka zemlja koja posluje s Iranom biti suočena s carinom od 25 odsto na svu trgovinu sa Sjedinjenim Američkim Državama.
- S trenutnim dejstvom, svaka zemlja koja posluje s Islamskom Republikom Iran plaćaće carinu od 25 odsto na sav i svaki posao koji obavlja sa Sjedinjenim Američkim Državama - naveo je Tramp na Truth Socialu.
Carine bi, kako je pojašnjeno, plaćali američki uvoznici robe iz tih zemalja.
Iran, član Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK), već godinama je pod strogim američkim sankcijama. Većinu nafte izvozi u Kinu, dok su među njegovim glavnim trgovinskim partnerima i Turska, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati i Indija.
- Ova naredba je konačna i obavezujuća - poručio je Tramp, bez dodatnih detalja.
Na zvaničnom sajtu Bijele kuće za sada nema dokumentacije o toj mjeri, niti informacija o njenoj pravnoj osnovi, kao ni da li bi carine obuhvatile sve trgovinske partnere Irana.
Kineska ambasada u Vašingtonu oštro je kritikovala Trampov pristup, poručivši da će Kina preduzeti „sve potrebne mjere“ kako bi zaštitila svoje interese, te da se protivi „nezakonitim jednostranim sankcijama i eksteritorijalnoj primjeni jurisdikcije“.
- Stav Kine protiv neselektivnog nametanja carina je dosljedan i jasan. Carinski i trgovinski ratovi nemaju pobjednika, a pritisci i prisila ne mogu riješiti probleme - saopštio je portparol kineske ambasade na mreži Iks.
Japan i Južna Koreja saopštili su da pažljivo prate razvoj situacije. Južnokorejsko ministarstvo trgovine navelo je da će reagovati kada konkretni potezi američke administracije postanu jasni, dok su iz Tokija poručili da će detaljno analizirati moguće posljedice po Japan.
Iran se trenutno suočava s najvećim antivladinim demonstracijama u posljednjih nekoliko godina. Protesti su započeli zbog teške ekonomske situacije, ali su ubrzo prerasli u otvorene pozive na rušenje duboko ukorijenjenog klerikalnog establišmenta.
Organizacija HRANA saopštila je da je od početka protesta 28. decembra potvrđena smrt 599 osoba – 510 demonstranata i 89 pripadnika bezbjednosnih snaga.
Iako vazdušni napadi ostaju jedna od opcija koje SAD razmatraju, „diplomatija je uvijek prva opcija predsjednika“, izjavila je portparolka Bijele kuće Karolin Livit.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp poručio demonstrantima u Iranu: Pomoć je na putu

Senat Sjedinjenih Američkih Država jednoglasno je danas usvojio zakon koji omogućava žrtvama da podnose tužbe zbog neodobrenih, seksualno eksplicitnih slika generisanih vještačkom inteligencijom (AI), u kontekstu sve većih kritika zbog talasa grafičkog sadržaja na platformi Iks (X), čiji je vlasnik američki milijarder Ilon Mask.
Zakon, poznat kao "Defiance Act", daje žrtvama savezno građansko pravo da tuže autore pornografskih slika i nadograđuje prošlogodišnji zakon koji obavezuje društvene mreže da uklone ovakav sadržaj u roku od 48 sati od zahtjeva žrtve.
Cilj zakona je, navodi Blumberg, da odgovori na globalnu zabrinutost zbog hiljada slika nagih žena i djevojčica, nastalih bez njihove saglasnosti pomoću Grok AI alata na platformi Iks.
Demokratski senator Dik Durbin iz Ilinoja, koji je tražio usvajanje zakona, opisao je slike Grok alata kao "užasne".
- Nedavni izvještaji pokazuju da Iks, nekada Tviter, može da traži od AI četa Grok da razgolićuje žene i maloljetnice na fotografijama - rekao je Durbin na Senatskom zasijedanju.
Zakon "Take It Down", koji je u maju potpisao američki predsjednik Donald Tramp, predviđa krivične kazne za svakog ko namjerno širi eksplicitne slike bez saglasnosti prikazanih osoba.
"Defiance Act", koji je ko-sponzorovao republikanski senator Lindzi Grejem iz Južne Karoline, omogućava žrtvama da traže nadoknadu štete i dobiju zabranu prilaska.
Platforma Iks postala je glavno mjesto za slike ljudi koje je AI neodobreno "razgolitio", pokazalo je istraživanje Blumberga.
Tokom analize od 24 sata, nalog Grok je generisao oko 6.700 slika na sat koje su identifikovane kao seksualno sugestivne ili razgolićene.

Senat SAD usvojio zakon o tužbama za neodobrene AI eksplicitne slike

Rusija je u utorak oštro osudila ono što je opisala kao "subverzivno vanjsko miješanje" u unutrašnju politiku Irana, naglasivši da su američke prijetnje novim vojnim udarima na ovu zemlju "kategorički neprihvatljive".
Iz Ministarstva vanjskih poslova Rusije upućeno je ozbiljno upozorenje Zapadu, uz podsjećanje na događaje iz prošle godine.
- Oni koji planiraju iskoristiti nemire inspirisane izvana kao izgovor za ponavljanje agresije na Iran, počinjene u junu 2025. godine, moraju biti svjesni katastrofalnih posljedica takvih akcija po situaciju na Bliskom istoku i globalnu međunarodnu sigurnost - navodi se u saopćenju ruskog ministarstva.
Ova reakcija uslijedila je nakon telefonskog razgovora, koji je noć ranije obavio Sergej Šojgu, sekretar Vijeća sigurnosti Rusije, sa svojim iranskim kolegom Alijem Larijanijem.
Šojgu je tom prilikom "odlučno osudio još jedan pokušaj vanjskih sila da se miješaju u unutrašnje stvari Irana", potvrdila je pres služba Vijeća sigurnosti. Tokom razgovora, ruski zvaničnik je izrazio saučešće Larijaniju, sekretaru iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, zbog "brojnih žrtava" koje su rezultat nedavnih događaja u zemlji.
Obje strane su se složile da nastave kontakte radi koordinacije stavova o zajedničkim sigurnosnim pitanjima. Šojgu je istakao spremnost Moskve za dalji razvoj bilateralne saradnje na osnovu Sporazuma o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu, koji su Ruska Federacija i Islamska Republika Iran potpisale 17. januara 2025. godine.
Ovaj strateški sporazum, potpisan prošle godine, formalizovao je produbljivanje vojnih i ekonomskih veza između Moskve i Teherana. Takva saradnja nalazi se pod budnim okom zapadnih zemalja, koje učestalo kritikuju usklađivanje odbrambenih politika ove dvije države.

Moskva upozorila SAD: Ne igrajte se s vatrom, novi napad na Iran vodio bi u globalnu katastrofu

Tri grčka naftna tankera pogođena su neidentifikovanim dronovima u Crnom moru u utorak dok su bili na putu da ukrcaju sirovu naftu na terminalu na ruskoj obali, prenose izvori za Rojters.
Napadi dolaze u trenutku kada je proizvodnja nafte u Kazahstanu, većina koje se izvozi preko tog terminala, drastično pala početkom januara. Nije odmah bilo jasno ko stoji iza napada u utorak.
Ukrajina se nije odmah oglasila. Konzorcijum Kaspijskog naftovoda (CPC), koji upravlja terminalom na kojem su tankeri trebali preuzeti teret, odbio je komentarisati napad.
Prema osam anonimnih izvora, dva "Suezmax" tankera i jedan "Aframax" tanker pogođeni su na putu ka terminalu Južnaja Ozerejevka, mjestu ukrcaja za oko 80 odsto kazahstanske nafte namijenjene međunarodnim tržištima.
Ukrajinski dron je 29. novembra pogodio jedno od tri glavna pristaništa CPC-a na terminalu, smještenom blizu luke Novorosijsk.
Proizvodnja nafte i kondenzata u Kazahstanu pala je za 35 odsto između 1. i 12. januara u poređenju s prosjekom decembra, rekao je Rojtersu izvor upoznat s podacima, dodajući da je pad prvenstveno posljedica ograničenja izvoza preko Crnomorskog terminala. Ministarstvo energetike Kazahstana je u utorak saopštilo da CPC i dalje izvozi naftu preko jednog pristaništa.
Napadi na tankere u Crnom moru mogli bi povećati troškove transporta i osiguranja za one koji žele ukrcati naftu na ruskim terminalima u Crnom moru, koji rukuju više od dva odsto globalne sirove nafte.
Jedan od tankera, "Delta Harmony", upravlja grčka kompanija Delta Tankers, pokazuju podaci LSEG. Prema izvorima, očekivalo se da će ukrcati naftu proizvedenu u Kazahstanu od "Tengizchevroil", jedinice američkog naftnog giganta "Chevron".
Tanker Delta Supreme, takođe pod upravom Delta Tankers, takođe je napadnut. Delta Tankers se odmah nije oglasila na zahtjeve Rojtersa za komentar.
Treći brod, Matilda, unajmljen od strane podružnice državne kazahstanske kompanije "KazMunayGas" (KMG) i pod upravom grčke "Thenamaris", trebalo je ukrcati kazahstansku naftu iz Karačaganaka kada je pogođen, dodali su izvori. Zvaničnik ""Thenamarisa" potvrdio je da je Matilda pogođena sa dva drona dok je čekala u balastnom režimu 48 km od CPC pristaništa. KMG je takođe potvrdila napad.
- Nije bilo povrijeđenih, a brod je pretrpio manju štetu na palubnim strukturama prema inicijalnoj procjeni, koja se u potpunosti može popraviti. Brod, sposoban za plovidbu, sada napušta područje - rekao je zvaničnik "Thenamarisa".
Dva izvora iz oblasti pomorske sigurnosti navela su da je na brodu Matilda navodno izbio požar, koji je brzo ugašen.
Četvrti brod, Freud, pod upravom grčke kompanije TMS, prvobitno je također bio smatran pogođenim, ali je TMS kasnije demantovao da je bio napadnut.
Akcionari 1.500 km dugog naftovoda CPC uključuju KazMunayGas, jedinice "Chevrona", ruski Lukoil i "ExxonMobil".

Nepoznati dronovi pogodili čak tri tankera u Crnom moru, išli su ka ruskoj luci

Lider Demokratske narodne partije (DNP) izjavio je za Adria TV da je &nbsp;ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler, u nekoliko navrata, slao poruke da država mora da pokaže snagu u Botunu.
- Sada otvoreno sumnjam da je ambasador Satler u značajnoj mjeri doprinio akciji policije u Botunu. Mislim da će prvo morati da se obave konsultacije sa Satlerom, pa tek onda da se donese odluka da li da se uvaže zahtjevi Predsjedništva DNP-a - kazao je Knežević.

Knežević: Sumnjam da je ambasador Satler uticao na policijsku akciju u Botunu

Kolumne

Dosta je laži Crkve Srbije i Andrije Mandića

Hronika

Policija ćuti o zastrašujućim prijetnjama

Kneževićev rat za Botun: ,,Neki ćete da poginete, a neki ćemo da se vratimo...”

SRUŠENA OPTUŽNICA: Baković: Belivuku i Miljkoviću nije bila izrečena zabrana ulaska u Crnu Goru

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation

Tag: protestanti-u-iranu

Tramp poručio demonstrantima u Iranu: Pomoć je na putu

Senat SAD usvojio zakon o tužbama za neodobrene AI eksplicitne slike

Moskva upozorila SAD: Ne igrajte se s vatrom, novi napad na Iran vodio bi u globalnu katastrofu

Nepoznati dronovi pogodili čak tri tankera u Crnom moru, išli su ka ruskoj luci

Knežević: Sumnjam da je ambasador Satler uticao na policijsku akciju u Botunu

PRATITE TVe UŽIVO