EU će morati da iskoristi 2026. da brzo krene ka ambicioznom uključivanju u svoje redove Zapadnog Balkana i Istočne Evrope ili pred kraj mandata aktuelne Komisije neće imati vremena za to, rekla je evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
Kos je pred praznike govorila za briselski portal Politiko o godini na izmaku i očekivanjima za iduću godinu.
- Biće bolja (2026. godina) od 2025. godine- rekla je Kos insistirajući da je "čak i 2025. bila veoma uspješna".
Takođe je rekla da će u narednih 12 mjeseci biti potrebne aktivnosti da bi se osiguralo da nove članice budu primljene na vreme.
 
 - Zašto tako mislim? Prvo, to je geoplitika. Drugo, to je stvarno angažovanje nekih zemalja kandidata- rekla je Kos za Politiko.
Eurokomesarka je rekla i da se ne radi samo o kandidatima, već i o EU - da li ona može da se nosi sa izazovima.
- Da li je to dobro za našu bezbjednost... da li popunjavamo praznine koje smo ostavili u prošlosti? Da! Da li nam je potrebna Ukrajina u EU? Da!- istakla je Marta Kos.
Kako je rekla slovenačka eurokomesarka, do kraja sljedeće godine EU "još neće biti veća", ali "završićemo bliže" cilju proširenja.
- Vjerovatno ćemo tada završiti sve pregovore sa Crnom Gorom- rekla je Kos.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović je rekao za Politiko da se u sljedećoj godini mora postići napredak Crne Gore ka pristupanju EU, ako se želi da se to ostvari u mandatu ove Evropske komisije.
Milatović je rekao da je optimista da će tokom šestomjesečnog predsjedavanja Kipra EU od 1. januara biti formirana radna grupa pod pokroviteljstvom Savjeta za izradu ugovora o pristupanju Crne Gore.
- To je zaista veliki korak. To će sigurno značiti da će Crna Gora postati 28. članica EU 2028. godine-rekao je crnogorski predsjednik.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kos: Na kraju 2026. EU neće biti veća, ali će biti bliža proširenju

The coming year will be decisive. Leadership that is focused and courageous will be required, leadership that lives European values on a daily basis. More than ever, Montenegro needs national unity in order to reach its goal – said Commissioner for Enlargement Marta Kos after the Intergovernmental Conference held in Brussels, at which Montenegro closed five negotiating chapters.
Kos added that they will provide support at every step until Montenegro becomes a member of the EU.
- Montenegro is a frontrunner and continues to prove it, with a total of 12 chapters closed. This is a major step forward. Montenegro has never been closer to the European Union, but the hardest part lies ahead. You said you want to close all chapters by the end of 2026, but to achieve that you must progress quickly. Reforms must be completed, the rule of law must be ensured, judges must be able to make decisions independently, and the fight against corruption must continue. This requires professional institutions that operate independently, without the influence of loyalty to political parties. Free media are the backbone of democracy. We also require alignment with the EU’s visa policy – Kos stated, among other things.
Montenegrin citizens deserve reforms as well, which is why the coming year will be decisive.
- This requires courageous political leadership. More than ever, national unity in Montenegro is needed to reach the finish line – Kos said.
She emphasized that 2025 was an excellent year for Montenegro and believes that 2026 can be even better.
Danish Minister for European Affairs Marie Bjerre pointed out that Montenegro continues to make commendable progress and has strengthened the foundations for the next phase of negotiations.
- The political commitment Montenegro has shown in recent years is evident, reforms are visible, progress is visible. Important work remains – the rule of law, free media, and the fight against corruption. Reforms will show how quickly Montenegro can become a member – Bjerre stated.
She added that Denmark will continue to support Montenegro.
- Montenegro has demonstrated commitment. You have shown that European integration is not just a destination, but a process of reforms that strengthen institutions and the economy – Bjerre assessed.
Prime Minister Milojko Spajić emphasized that Montenegro has closed more than 36 percent of negotiating chapters, more than any country in the past 16 years.
The work of all Montenegrin institutions has been recognized in European institutions and supported in the European Council – Spajić stated.
He added that they are grateful to France.
- They gave us a difficult task, but showed that we can overcome any problem together. Our friends are there to challenge us in order to confirm our commitment to true values – Spajić said.
Today, when, according to him, all forces are trying to pursue their agendas without precedent, we Europeans can have no greater ideal than a united Europe.
- A Europe of all citizens. That is why enlargement must remain the most important pillar of the EU. Today’s closure of these five chapters brings additional confidence to this process. By Montenegro’s accession, Europe gains, in a short period of time, a country that has moved from being the poorest republic of the former Yugoslavia to standing shoulder to shoulder with EU member states, a country that has been in NATO for eight years and contributes to security, is aligned with the EU’s foreign policy values, is economically stable, and where the rule of law and democracy are not just values we aspire to, but the foundations upon which our state is built – Spajić emphasized.
He added that Montenegro’s future membership will cost every EU citizen only two cents.
- Montenegro is ready and is entering the next year with great energy to close all chapters. If our goal is a strong and secure Europe, we Europeans must be united in our common home – the European Union. With faith that Montenegro’s membership will bring hope in the true value of this project, I congratulate everyone on this outstanding result – Spajić said.
Commenting on the work over the weekend, when France questioned the closure of two out of the five chapters, the Prime Minister said that there are technical issues that must be addressed, both with the European Commission and with each member state.
- Through teamwork on our side, we succeeded, and this work did not go unnoticed in the European Commission and among member states, and we received support to close all five chapters – said Spajić.
Bjerre said she expects the support of 26 member states when adopting conclusions on enlargement.
Kos said that the closure of chapters next year depends on Montenegro.
Spajić assessed that closing all chapters during the coming year is a realistic goal.
- If we can close five chapters, it shows our resilience. This day proves that it can be achieved. A great deal of work lies ahead in Montenegro. We have strong political support at home, and important work is being done by institutions, both the executive branch and parliament. More than one hundred laws are currently in procedure in the Parliament of Montenegro. A tsunami of change is taking place in Montenegro, and we are preparing for everything to be perfectly completed by the end of next year – Spajić stated.
Today, Chapter 3 – Right of Establishment and Freedom to Provide Services, Chapter 4 – Free Movement of Capital, Chapter 6 – Company Law, Chapter 11 – Agriculture and Rural Development, and Chapter 13 – Fisheries were closed.
The government delegation led by Spajić also includes Deputy Prime Ministers Ervin Ibrahimović and Nik Đeljošaj, as well as Ministers Maida Gorčević, Novica Vuković and Vladimir Joković.

Jasmina Beharovic

Kos: More than ever Montenegro needs national unity to reach its goal; Spajić: We are ready and entering the next year with great energy to close all chapters

Naredna godina će biti odlučujuća. Biće potrebno rukovodstvo koje je fokusirano i hrabro, svakodnevno živi evropske vrijednosti. Više nego ikad je Crnoj Gori potrebno nacionalno jedinstvo da bi se stiglo do cilja - poručila je komesarka za proširenje Marta Kos nakon održane Međuvladine konferencije u Briselu na kojoj je Crna Gora zatvorila pet pregovaračkih poglavlja.&nbsp;
Kos dodaje da će pružiti podršku na svakom koraku dok Crna Gora ne postane članica EU.
- Crna Gora jeste predvodnica i nastavlja to da dokazuje, a zatvoreno je ukupno 12 poglavlja. Ovo je veliki korak naprijed. Crna Gora nikad nije bila bliža Evropskoj uniji, ali najteži dio je pred nama. Kazali ste da želite da zatvorite sva poglavlja do kraja 2026, ali da biste to postigli morate brzo da napredujete. Moraju se završiti reforme, mora se obezbijediti vladavina prava, da se obezbijedi da sudije donose odluke samostalno, da se nastavi borba protiv korupcije. To zahtijeva profesionalne institucije koje rade samostalno, bez uticaja politčke lojalnosti. Slobodni mediji su suština demokratije. Zahtijevamo i usaglašenost sa viznom politikom EU - navela je, pored ostalog, Kos.
Reforme zaslužuju i crnogorski građani, zato će iduća godina biti odlučujuća.
- To zahtijeva hrabro političko vođsto. Više nego ikada potrebno je nacionalno jedinstvo u Crnoj Gori da bi se stiglo do završne linije - rekla je Kos.
Ističe da je 2025. godina bila odlična za Crnu Goru, vjeruje da 2026. može biti još bolja.
Ministarka evropskih poslova Danske Mari Bjere ističe da Crna Gora nastavlja da napreduje zavidnim korakom, te da je ojačala temelje za iduću fazu pregovore.
- Primjećuje se politička posvećenost koju je Crna Gora pokazala prethodnih godina, reforme se primjećuje, progres se primjećuje. Važan posao ostaje - vladavina prava, slobodna medija i borba protiv korupcije ostaju. Reforme će pokazati koliko brzo Crna Gora može da postane članice - navela je Bjere.
Dodaje da će nastaviti da podržavamo Crnu Goru.
- Crna Gora je pokazala posvećenost. Pokazali ste da evropske integracije nisu samo destinacija, već proces reforme koje jačaju institucije i ekonomiju - ocijenila je Bjere.
Premijer Milojko Spajić istakao je da je Crna Gora zatvorila više od 36 odsto pregovaračkih poglavlja, što je više nego bilo koja zemlja u posljednjih 16 godina.
- Rad svih crnogorskih institucija prepoznat je u evropskim institucijama i podržan u Evropskom savjetu - naveo je Spajić.
Zahvalni su, kako dodaje, Francuskoj.
- Dali su nam težak zadatak, ali pokazali da možemo bilo koji problem zajedno prevazići. Naši prijatelji su tu da nas izazovu kako bi potvrdili posvećenost pravim vrijednostima - rekao je Spajić.
Danas kad, prema njegovim riječima, sve sile pokušavaju sprovoditi svoje agende bez presedana, mi Evropljani ne možemo imati veći ideal od ujedinjene Evrope.
- Evropa svih građana. Zato proširenje mora ostati najvažniji stub EU. Današnje zatvaranje ovih pet poglavlja donosi dodatno povjerenje ovom procesu. Evropa pridruživanjem Crne Gora dobija u kratkom periodu od najsiromašnije države bivše Jugoslavije državu koja je rame uz rame sa državama članicama, koja je već osam godina u NATO-u i daje doprinos bezbjednosti, usklađena je sa spoljnopolitičkim vrijednostima EU, koja je ekonomski stabilna, gdje vladavina prava i demokratije nisu samo vrijednosti kojima stremimo, već su temelji na kojima se naša država zasniva - ističe Spajić.
Dodaje da će naše buduće članstvo koštati svakog građanina EU samo dva centa.
- Crna Gora je spremna i pristupa idućoj godini sa puno energije da se zatvore sva poglavlja. Ako je naš cilj jaka i bezbjedna Evropa, mi Evropljani moramo biti ujedinjeni u našoj kući - Evropskoj uniji. Sa vjerom da će članstvo Crne Gore donijeti nadu u pravu vrijednost ovog projekta, čestitam svima na izuzetnom rezultatu - poručio je Spajić.
Komentarišući rad za vikend, kada je Francuska dovela u pitanje zatvaranje dva poglavlja od pet, premijer je rekao da postoje tehničke stvari na kojima moramo raditi, kako se Evropskom komisijom, tako i sa svakom državom članicom.
- Sa timskim radom sa naše strane uspjeli smo i ovaj rad nije prošao neopaženo u Evropskoj komisiji i državama članicama i dobili smo podršku da zatvorimo svih pet poglavlja.
Bjere je rekla da očekuje podršku 26 država članica prilikom usvajanja zaključaka o proširenju.
Kos je rekla da zatvaranje poglavlja iduće godine zavisi od Crne Gore.
Spajić je ocijenio da je realističan cilj zatvaranja svih poglavlja tokom iduće godine.
- Ako možemo zatvoriti pet poglavlja to pokazuje našu izdržljivost. Ovaj dan dokazuje da se to može postići. Predstoji nam puno posla u Crnoj Gori. Imamo snažnu političku podršku kod kuće, imamo važan rad institucija kako izvršne vlasti tako i u parlamentu. Više od stotinu zakona je u proceduri u Skupštini Crne Gore. Cunami promjena se dešava u Crnoj Gori i pripremamo se da sve bude savršeno urađeno do kraja iduće godine - naveo je Spajić.
Danas su zatvorena Poglavlje 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, Poglavlje 4 – Sloboda kretanja kapitala, Poglavlje 6 – Privredno pravo, Poglavlje 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj te Poglavlje 13 – Ribarstvo.
U delegaciji Vlade, koju predvodi Spajić, su i potpredsjednici Ervin Ibrahimović i Nik Đeljošaj, kao i ministri Maida Gorčević, Novica Vuković i Vladimir Joković.

Kos: Više nego ikad Crnoj Gori potrebno nacionalno jedinstvo kako bi se stiglo do cilja; Spajić: Spremni smo i pristupamo idućoj godini sa puno energije da se zatvore sva poglavlja

Predstavljanje ovogodišnjeg Paketa proširenja Evropske komisije nedvosmisleno je Crnu Goru lansiralo kao kandidata broj jedan za članstvo u EU, ali uz to i objelodanilo činjenicu da u Briselu još uvijek postoje brojne nejasnoće oko modela po kojem bi našoj državi moglo biti dodijeljeno članstvo u narednim godinama. U prilog tome govore različiti glasovi koji dolaze sa najvažnijih evropskih adresa, od pominjanja mogućnosti ukidanja veta za nove članice, do stavljanja na „probni period“. Komesarka za proširenje EU Marta Kos izjavila je da bi nove članice EU mogle biti stavljene „na probni rok“ kako bi se spriječilo da se po ulasku u EU ponašaju kao trojanski konj Rusije. Sa druge strane, sredinom oktobra čuli su se glasovi o tome kako pojedini zvaničnici EU, ali i predstavnici zemalja članica zagovaraju prijedlog po kojem nove članice ne bi imale pravo glasa u Evropskom savjetu. Dodatnu konfuziju stvara i izostanak dokumenta pod nazivom „EU spremna za proširenje: pregled politika i reforme“, koji je trebalo biti objavljen zajedno sa Paketom proširenja. Naime, prvobitno je planirano da ovaj dokument, koji bi sadržao prijedloge reformi i ne bi bio zakonski obavezujući već bi služio kao politički okvir i smjernica za dalju raspravu o ovom pitanju među članicama, ugleda svjetlost dana 29. oktobra. Potom je njegovo prezentovanje odloženo za 4. novembar, da bi na kraju okviran datum bio planiran za drugu polovinu novembra. <h3>ČLANICA DRUGOG REDA</h3> Portparol Evropske komisije saopštio je da se marljivo radi na tome da se što prije finalizuje komunikacija i objave smjernice po kojima će se u Briselu dogovarati modaliteti proširenja, sa ciljem da se sačuva interes EU, ali i budućih članica. U međuvremenu, građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić za Pobjedu ističe kako najnoviji događaji pokazuju šta Evropa misli o državama aspirantima za članstvo u EU, među kojima je i Crna Gora. - Komesarka Kos je od nedavno javna glasnogovornica mogućnosti da nove članice budu isključene iz Unije u slučaju nazadovanja u oblasti demokratije, koje EU očigledno ne bi iznenadilo. To posebno govori o tome koliko se u EU napredak naših zemalja čini održivim i temeljnim - smatra Bajramspahić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920120920_1d49eac2c5d37e9e0097f1d04a9066b886e336bd3e61f90600b9b5b0a7d54314.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240920120920_1d49eac2c5d37e9e0097f1d04a9066b886e336bd3e61f90600b9b5b0a7d54314" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Dina Bajramspahić"> </figure>  Kako dodaje, Zapadni Balkan i dalje, nažalost, više podsjeća na Mađarsku nego na napredne i uzorne zemlje članice, koje se ističu kvalitetom rada institucija. - Sve to izaziva rezerve kod država članica koje ne žele da unesu tektonski poremećaj u Uniju. Ako se desi da se u Evropskoj uniji usvoji najavljeni plan i Crnoj Gori bude ponuđeno drugorazredno članstvo u Evropskoj uniji, za to će biti odgovorna vlast koja se uljuljkala u površnim izjavama o napretku, dok iza zatvorenih vrata niko nije povjerovao u toliki napredak Crne Gore i vrlo su svjesni stvarnog stanja stvari - navela je ona. Sagovornica Pobjede ističe da ne priželjkuje da Crna Gora postane članica drugog reda u Evropskoj uniji. - Crna Gora mora biti ravnopravna sa svim drugim zemljama članica, jer nije ništa manje vrijedna. Ali da bi bila ravnopravna, stanje u državi treba da se popravlja na mnogo ozbiljniji način nego što je to sada slučaj - zaključila je Bajramspahić. <h3>ISTA PRAVA</h3> Odgovarajući na pitanja novinara na pres konferenciji povodom usvajanja Paketa proširenja, komesarka Marta Kos kazala je da se nije raspravljalo o mogućnosti ukidanja veta za nove članice EU. - Jedino protiv čega sam je uspostavljanje dvije različite kategorije država članica, sa prvim i drugim rangom - poručila je Kos. Komesarka je dodala i da „jednom kada primimo nove članice one moraju imati ista prava“. Da stvari ipak neće teći tako glatko naslućuje se iz druge izjave Kos, da se, uprkos retorici zemalja članica o podršci proširenju, iza kulisa kriju nešto drugačiji stavovi. - U privatnim razgovorima mnogo se opreznije govori kada je riječ o prijemu novih članica nego što bi se to moglo zaključiti iz javnih izjava podrške – upozorila je Kos. Prema pojedinim izvorima, nekoliko članica EU zagovara prijedlog ukidanja prava glasa svim novim članicama. Sa druge strane, pažnju je privukao i prijedlog predsjednika Evropskog savjeta Antonia Košte, da se preispita pravilo jednoglasnosti u cijelom procesu proširenja EU. Kos je, odgovarajući na pitanje o tome, kazala kako se o tome „uopšte nije razgovaralo unutar Komisije“. Uoči predstavljanja Izvještaja EK, Kos je na Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET) kazala da je Komisija fokusirana na osiguravanje da „budući ugovori o pristupanju moraju sadržati jače zaštitne mjere“, te da se uz to mora insistirati na principu jednakosti. To bi, prema njenim riječima, moglo uključivati posebne odredbe u Ugovorima o pristupanju tokom prelaznog perioda, koje bi omogućile suspenziju određenih prava ako se naruši vladavina prava u novim državama članicama. <h3>PRINCIP JEDNAKOSTI</h3> Uvođenje privremenih ograničenja prava glasa za nove članice poput Crne Gore, predstavljalo bi značajan izazov za temeljna načela prava EU. Naime, takva mjera bi potkopala princip jednakosti država članica iz člana 4 Ugovora o Evropskoj uniji, jer bi nove članice bile podložne odlukama u čijem donošenju ne učestvuju ravnopravno. Time bi se narušila i jednakost građana EU, zagarantovana članom 9, budući da bi građani novih članica imali slabiju političku zastupljenost unutar institucija Unije. Osim što bi stvorila pravnu nejednakost, ova praksa bi bila i politički kontradiktorna, jer bi došlo do toga da se postojeći zastoji unutar Unije rješavaju kažnjavanjem budućih članica i to za probleme koje su izazvale postojeće države unutar bloka. Time bi EU svakako rizikovala narušavanje vlastitih ustavnih principa i kredibiliteta kao zajednice zasnovane na ravnopravnosti i vladavini prava. <h3>Milatović ćuti, Vlada protiv ukidanja veta</h3> Pojedini članovi Vlade Crne Gore, na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem izrazili su jasan stav kada je u pitanju mogućnost da Crne Gora postane članica EU bez prava veta. Najprije je Spajić na jednom panelu u Londonu saopštio da je protiv ideje da pojedine članice Evropske unije pri ulasku nemaju pravo glasa, rekavši kako je „suverenitet veoma bitan Crnogorcima“. Spajić je tom prilikom istakao kako je Crna Gora već 13 godina usklađena sa politikom EU, te da nema prostora sumnji da bi bilo drugačije nakon članstva. Slično je prije par dana u Briselu izjavio i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović. Osim stava da Crnoj Gori ne treba oduzimati pravo glasa, Ivanović je prokomentarisao i mogućnost „probnog perioda“ nakon učlanjenja, rekavši da je Crna Gora na probi već 13 godina, te da se to, po njegovom mišljenju, prekida u trenutku kada se zatvore sva poglavlja. Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević rekla je, u intervjuu dnevnom listu Dan, da Vlada očekuje članstvo u EU koje će omogućiti punopravno učešće u odlučivanju i poštovanje suvereniteta zemlje, posebno u pitanjima od strateškog značaja. Sa druge strane, od predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića nijesmo imali priliku da čujemo stav po ovom pitanju. Pobjeda je prije dvije sedmice uputila kabinetu predsjednika pitanja o tome kakav je stav Milatovića u vezi inicijative pojedinih članica EU da Crna Gora nema pravo glasa nakon članstva. Odgovore, do zaključenja ovog broja, nijesu dobili.

Brisel vaga pod kojim uslovima da otvori vrata Crnoj Gori

Za Crnu Goru bi pristupanje Evropskoj uniji (EU) bilo moguće 2028. ili 2029. godine, kazala je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, dodajući da kandidati za članstvo napreduju samo ako isporučuju rezultate. 
 
 Ona je, u intervju za austrijske dnevne novine „Kleine Zeitung“, ocijenila da su novi pristupi mogući 2028. ili 2029. godine i poručila da je važno da zemlje kandidati imaju koristi prije toga, kroz roming ili zajednički platni prostor SEPA. 
 
 Kos je istakla da proširenje EU sada ima sasvim drugu dinamiku nego prethodnih godina, prenosi. 
 
 - Jedan razlog za to je što je to sada zaista prioritet EU, a drugi razlog je naravno promijenjena geopolitička situacija, koja čitav proces stavlja u novo svjetlo - dodala je Kos. 
 
 Ona je podsjetila da Crna Gora ima cilj da završi pregovore do kraja naredne godine, navodeći da nakon toga dolaze odluke u krugu šefova vlada EU i proces ratifikacije. 
 
 - Za Crnu Goru bi, dakle, pristupanje bilo moguće 2028. ili 2029. godine, za Albaniju nešto kasnije. Ali sve se to, naravno, zasniva na principu zasluga, što znači da kandidati za članstvo napreduju samo ako isporučuju rezultate - kazala je Kos. 
 
 Na pitanje kako bi objasnila zašto je proširenje bitno, ona je odgovorila da je to najuspješnija spoljna politika EU. 
 
 - Kod proširenja se, dakle, radi o mnogo više od ekonomskog procesa, radi se i o EU kao mirovnom projektu - navela je Kos. 
 
 Ona smatra da državama kandidatima treba ponuditi više od same perspektive članstva za nekoliko godina. 
 
 - Jedan primjer bio bi, recimo, ulazak u evropski platni prostor SEPA znatno prije samog pristupanja. To nije važno samo za privredu, već i za zemlje koje, poput Moldavije, imaju veliku dijasporu - rekla je Kos. 
 
 Drugi primjeri, kako je navela, bili bi roming, ili transportni koridori za prevoznike.&nbsp;

Kos: Za Crnu Goru bi pristupanje EU bilo moguće 2028. ili 2029, kandidati napreduju samo ako isporučuju rezultate

Predsjednik Jakov Milatović sjutra će sa hrvatskim kolegom Zoranom Milanovićem, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, održati predavanje na Fakultetu političkih nauka na temu „Proširenje EU kao geopolitički imperativ“, sa početkom u 12 sati.
- Predavanje je prilika da se istakne značaj procesa proširenja Evropske unije u kontekstu trenutnih geopolitičkih izazova, kao i da se razgovara o perspektivama zemalja Zapadnog Balkana na putu ka EU - istakli su u Milatovićevom kabinetu.
Dodaju da će to biti prilika za otvorenu diskusiju o reformama, regionalnoj saradnji i ulozi EU u očuvanju stabilnosti i prosperiteta u regionu.
- Nakon predavanja, dva predsjednika će odgovarati na pitanja studenata &nbsp;- dodali su u Milatovićevom kabinetu.

Milatović i Milanović sjutra će održati predavanje na FPN-u

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je danas u Tirani da će proširenje Evropske unije (EU) ostati prioritet i tokom njenog drugog mandata i pohvalila napore vlade Albanije u procesu evrointegracija.
Na početku zapadnobalkanske turneje, na zajedničkoj konferenciji za novinare poslije sastanka sa premijerom Albanije Edijem Ramom, Fon der Lajen je rekla da je Albanija postigla veliki uspjeh prošlonedjeljnim otvaranjem klastera 1 u pristupnim pregovorima sa EU, prenosi Juronjuz na albanskom.
- Možete da budete sigurni da će proširenje biti prioritet i u nastavku mog mandata, imamo sve mehanizme da uradimo dobar posao - kazala je Fon der Lajen, koja će tokom turneje posjetiti i Sjevernu Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Kosovo i Crnu Goru.
Ona je izrazila zadovoljstvo zbog otvaranja klastera 1 u pregovorima sa Albanijom i istakla značaj evropskog Plana rasta za Zapadni Balkan koji će Albaniji donijeti 920 miliona eura, od čega 64 miliona do kraja godine.
- Prošle sedmice smo otvorili prvi klaster u pristupnim pregovorima. Dragi Edi, to je veliki uspjeh koji dolazi kao rezultat mnogo, mnogo godina napornog rada, ali i posvećenosti tom zajedničkom cilju - navela je Fon der Lajen.
Dodala je da EU Planom rasta otvara vrata svakom partneru na Zapadnom Balkanu i pohvalila Ramin tim da je uradio "sjajan posao" kad je reformska agenda u pitanju.
- Sada moramo da počnemo finansiranje sa 64 miliona eura prije kraja godine. Albanija će ukupno dobiti više od 920 miliona eura iz Plana rasta koji će donijeti i druge rezultate. Na putu ste da postanete dio jedinstvenog područja plaćanja u evrima (sistem SEPA). To znači da će transferi novca biti sigurniji i brži - rekla je Fon der Lajen.
Fon der Lajen i Rama su razgovarali i o projektima u oblasti obnovljive energije i energetske efikasnosti i o ugljeničnoj neutralnosti.
- Znate da je EU počela da radi na ugljeničnoj neutralnosti do 2050. godine, ali to ne bi trebalo da bude veliki izazov za vas, jer ste lider u toj oblasti - kazala je Fon der Lajen.
Rama je rekao da je Albanija čvrsto opredijeljena za put ka EU i da je uvjerena u njegovu ispravnost.
- Želimo da budemo u EU ove decenije. Albanija je na svom putu uz Zapad - rekao je Rama.

Fon der Lajen počela zapadnobalkansku turneju: Proširenje EU ostaje prioritet

Događaji koji su planirani za dan parlamentarnih izbora 2016. nijesu tada doživjeli punu realizaciju u formi klasičnog prevrata i terorizma. Ta faza, odnosno militantna komponenta te faze, spriječena je, ali je proces nastavio da teče i završen je pobjedom litijaške kontrarevolucije 2020.
Podsjećanja radi, za one koji su zaboravili ili žele da zaborave, plan je uključivao nasilnu promjenu vlasti, likvidaciju tadašnjeg predsjednika Vlade Mila Đukanovića i uspostavljanje marionetske, prorusko-velikosrpske vlade koja bi zaustavila integraciju Crne Gore u NATO.
Imajući rezervnu varijantu, po onoj staroj da se u ozbiljnim operacijama koriste vagabundi i avanturisti, poput galerije likova poznatih crnogorskoj javnosti, računalo se da će, ako uspiju – dobro je, a ako ne uspiju – jednostavno biti odbačeni.
Međutim, njihova noseća podloga bila je dugotrajna i sistemska kampanja relativizacije i negiranja. Tu su kampanju bespogovorno nosili tada slavljeni nezavisni mediji i prvaci civilnog sektora. Riječju, zapadnim novcem finansirana je antizapadna ujdurma. Uz institucionalnu i logističku podršku crkve Srbije i uz političko pokroviteljstvo Demokratskog fronta, proces destabilizacije nastavljen je obrascima koji se označavaju hibridnima, iako suptilnost nije jača strana ruskim prijateljima.
U političkom smislu, očigledno, nije došlo do rasvjetljavanja tog procesa, u pravosudnom traljavo. Konsekventno, vinovnici, arhitekte, duhovni pokrovitelji i sponzori projekta koji lako može nositi radni naziv „Ukinuti Crnu Goru“ nijesu procesuirani. Naprotiv, danas su na ključnim državnim pozicijama, dok oni koji su nosili kampanju relativizacije izigravaju moralne vertikale i pripremaju se za nove, slične poduhvate.
Jedino za crnogorske pravosudne organe i partije na vlasti dva agenta GRU-a, kodnih imena Šišmakov i Popov, nijesu teroristi. Svuda drugo, uključujući Češku i Poljsku, oni su kao takvi jasno označeni.
Dodatni razlog za sumnju predstavlja ostavka predsjednice vijeća Apelacionog suda, koja ozbiljno narušava kredibilitet postupka. Pravo da sumnja ima onaj dio javnosti koji je i dalje dovoljno zreo i znaven da shvati da ovo nije običan krivično-pravni proces, već postupak čije političke posljedice mogu trajno obilježiti društvo.
Taj događaj, ta sudbina onih koji su ga planirali i sprovodili, paradigma je svega što se u Crnoj Gori dešavalo i onoga što će se dešavati.Istovremeno, taj događaj razobličava civilizacijski okvir, onako kako je to objašnjavao Samuel Huntington, sukob koji se odvija u Crnoj Gori. Zbog toga niko nema pravo da taj događaj ostavi nerazjašnjenim. Čak i u slučaju da presuda bude onakva kakvu su priželjkivali Aleksandar Vučić i njegovi politički saveznici Andrija Mandić i Milan Knežević, istina će, prije ili kasnije, ostati.
Iz takve pozicije, prije svega opozicija ima obavezu da ovu temu pokuša aktuelizovati, da traži odgovore, problematizuje i uporno postavlja pitanja – ne samo o ulozi Ruske Federacije, već i o aspektu koji je u cijeloj priči sistematski zapostavljen, a to je uloga zvaničnog Beograda i bezbjednosnih službi pod njegovom kontrolom.

Presuda Crnoj Gori

Američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je da će uvesti nove carine svakoj zemlji koja snabdijeva Kubu naftom, čime je eskalirao kampanju pritiska protiv komunističke vlasti tog ostrva, koje je dugogodišnji neprijatelj Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Tramp nije precizirao carinske stope, niti je izdvojio zemlje čiji bi proizvodi mogli da se suoče sa američkim carinama, javlja Rojters.
Kubanska Vlada je ubrzo nakon njegove najave upozorila da naredba prijeti da parališe proizvodnju električne energije, poljoprivrednu proizvodnju, vodosnabdevanje i zdravstvene usluge, na ostrvu koje već osjeća posljedice teške ekonomske krize, prenosi Tanjug.&nbsp;
- Koji je cilj? Genocid nad kubanskim narodom. Sve sfere života će biti ugušene od američke vlade - navela je kubanska Vlada u saopštenju koje je pročitano u večernjim vijestima na kubanskim televizijama.
Kubanski predsjednik Migel Dijaz-Kanel rekao je ranije da Vašington nema moralni autoritet da nametne sporazum Kubi, nakon što je Tramp predložio da Vlada tog ostrva postigne sporazum sa SAD.

Tramp zaprijetio carinama svakoj zemlji koja snabdijeva Kubu naftom

Sa nadzornih kamera na na kontrolno naplatnom punktu su izuzeti video snimci osoba koje su u Nacionalnom parku Lovćen srušili ogradu vozeći kvadove. Na osnovu tih snimaka će policija preduzeti istražnje radnje - saopštila je direktorica Nacionalnog parka Lovćen Kata Varagić gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Nakon što su iz Nacionalnih parkova objavili fotografije uništene zaštitne ograde u NP Lovćen ponovo je u fokusu pitanje kontrole i bezbjednosti unutar zaštićenih zona. Iako je vožnja quadovima van puteva strogo zabranjena ovaj slučaj pokazuje da fizičke barijere nijesu dovoljne da zaustave nepropisno kretanje kroz park.
Dežurni nadzornik zadužen za reon Ivanovih korita, kaže Varagić, je prilikom redovnog obilaska terena uočio da se na tom mjestu desila nelegalna aktivnost koja, kako podsjeća, podrazumijeva vožnju quada i rušenje ograde na tom prostoru.
- Kada god uočimo neku nelegalnu aktivnost naši nadzornici sačine službenu zabilješku u kojoj detaljno opišu zatečeno stanje i naprave fotografije sa lica mjesta. Tako je bilo i ovoga puta - rekla je Varagić.
Podsjeća da na licu mjesta nijesu zatečeni počinioci koji su devastirali infrastrukturu NP Lovćen pa se šef službe zaštite tog parka obratio cetinjskoj policiji, zatim su i samu prijavu proslijedili zvanično Nacionalni parkovi Crne Gore.
- Da bismo upotpunili prijavu izuzeli smo fotografije i video snimke sa kontrolno-naplatnih punktova koje potvrđuju ulazak quad vozila u zaštićeno područje. Na osnovu toga policija će preduzeti i izvršiti istražne radnje - zaključila je Varagić.
Cijeli razgovor možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Varagić: Prijavljen ulazak kvadova u zaštićeno područje

Sveobuhvatna strategija pristupačni objekata osobama sa invaliditetom je ključna, ali se na terenu vidi da se ta strategija ne sprovodi u potpunosti, a naročito ta pristupačnost nije u potpunosti obezbijeđena u objektima iz sektora obrazovanja - &nbsp;rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, viši programski savjetnik iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) - Marko Pejović.
U Crnoj Gori se sprovodi veliki broj strategija, kaže Pejović, koje se odnose na sprovođenje preporuka Komiteta Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom, međutim, u praksi se ne može govoriti o stvarnim iskoracima kada je u pitanju pristupačnost objekata, a posebno ne u sektoru obrazovanja.
Podsjeća da je u aprilu stigao i novi pravilnik koji se odnosi na prilagođavanje objekata licima sa invaliditetom, ali još uvijek ne može se govoriti i pristupačnosti objekata OSI u Crnoj Gori.&nbsp;
- Član 9 Konvencije Ujedinjenih nacija vrlo jasno propisuje da je pristupačnost osnovni preduslov kada govorimo o samostalnom životu i punom i ravnopravnom učešću osoba sa invaliditetom, te stoga vrlo jasno moramo istaći da je sama pristupačnost ključna kada govorimo o punom ostvarivanju prava osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori. Od 2017. godine kada je Komitet istakao u svojim zaključnim razmatranjima da je neophodno uraditi sveobuhvatnu strategiju pristupačnosti a mi do dana današnjeg nemamo nikakve rezultate po tom pitanju - rekao je Pejović.
Pravilnik sadrži, objašnjava on, instrukcije koje odredbe moraju biti ispoštovane i na koji način objekti moraju biti prilagođeni OSI, od adekvatnog prilaza, kako navodi, taktilnih traka za kretanje osoba sa invaliditetom, hodnika, stepeništa, učionica, toaleta za osobe sa invaliditetom u skladu sa svim pravilima.&nbsp;
- Posebno zabrinjava kada se radi izgradnja novih obrazovnih ustanova, bilo da su to vrtići, osnovne škole, srednje škole ili fakulteti, ni tu ne možemo svjedočiti poštovanju ovih standarda. Mi smo kao udruženje podnosili različite inicijative upravo da bi dodatno podstakli i same investitore i izvođače radova da poštuju standarde, međutim, nijesmo imali &nbsp;reakciju, a nažalost niti inspekcijski nadzor u ovoj oblasti ne daje dovoljno rezultata te stoga danas mi ne možemo govoriti da je veći broj objekata, čak i novoizgrađenih, pristupačan - zaključio je Pejović.

Tag: prosirenje-eu