Kada se zasniva na jasnim kriterijumima i principu meritornosti, proširenje doprinosi stabilnosti, prosperitetu i strateškoj autonomiji cijele Evrope, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović na sastanku ministara vanjskih poslova Grupe prijatelja Zapadnog Balkana i šefova diplomatija država regiona u Beču.
Ibrahimović je učestvovao na ovom događaju na poziv austrijske ministarke vanjskih poslova Beate Majn Rajzinger. Sastanku Grupe prijatelja prisustvovala je i Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i bezbjednost Kaja Kalas.&nbsp;
Ministri su razmijenili mišljenja o budućnosti politike proširenja Evropske unije, ulozi regiona u kontekstu savremenih geopolitičkih izazova, kao i potrebi daljeg jačanja političkog dijaloga između EU i Zapadnog Balkana.&nbsp;
Ibrahimović je istakao da je ova inicijativa potvrdila svoju vrijednost kao konstruktivna politička platforma koja održava proširenje visoko na agendi Evrpske unije i jača povjerenje, dijalog i posvećenost među partnerima.&nbsp;
Naglasio je da se Crna Gora snažno zalaže za postupnu integraciju država Zapadnog Balkana u političke, mehanizme i procese EU, ocjenjujući da takav pristup jača otpornost, ubrzava reforme i priprema institucije i društva regiona za punopravno članstvo.&nbsp;
U tom kontekstu, podsjetio je da su Crna Gora i Evropska unija prije nekoliko dana održale Prvi dijalog u oblasti bezbjednosti i odbrane, kojim je uspostavljen novi okvir za dublju koordinaciju i potvrđena spremnost EU da intenzivira angažman prema državama kandidatima. Ministar je naglasio da je potrebno razviti sveobuhvatnu evropsku strategiju za efikasnije promovisanje važnosti politike proširenja javnostima država članica.
On je dodao da je Crna Gora spremna da doprinese tom procesu sopstvenim primjerom, ukazujući da je najnoviji izvještaj Evropske komisije potvrdio najviše ostvarene rezultate do sada i posvećenost ispunjavanju obaveza iz evropske agende.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ibrahimović na sastanku Grupe prijatelja ZB: Proširenje doprinosi stabilnosti i prosperitetu cijele Evrope

Rasprava i radionica pod nazivom „Strateški pogled na proširenje EU i nedostatak diskusije u Njemačkoj“ već je u samom naslovu ukazala na problem o kojem se od dolaska nove vlade početkom maja govori u Berlinu.
Tu raspravu je organizovalo Njemačko društvo za spoljnu politiku (DGAP).
Mnogi koji se u njemačkoj prijestonici bave Zapadnim Balkanom mišljenja su da demohrišćansko-socijaldemokratskojvladi Fridriha Merca, uprkos usredsređenosti na spoljnu politiku, region Zapadnog Balkana nije visoko na listi prioriteta.
Doduše, na mjesto ministra spoljnih poslova došao je Johan Vadeful, koji kroz razne dužnosti i članstva u parlamentarnim tijelima ovaj region prati već godinama, ali uprkos tome ovom regionu ne posvećuje toliku pažnju kao njegova prethodnica na toj poziciji, Analena Berbok.
Prvi znak je i ukidanje funkcije posebnog izaslanika za zapadni Balkan, funkcije koju je obavljao političar Zelenih Manuel Zaracin.
<h2>Velika očekivanja od Njemačke</h2>
I predstojeća, prva posjeta novog ministra spoljnih poslova regionu, ne ukazuje, kako je tokom rasprave u DGAP-u rekao poslanik njemačkih Zelenih Boris Mijatović, na to da Njemačka regionu pridaje posebnu pažnju. „Šest zemalja u dva dana“, pri čemu je posjeta Bosni i Hercegovini u nedjelju uveče označena kao „radna“.
Pri tom se od Njemačke, kako je tokom rasprave rekla državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova Crne Gore Biljana Papović, mnogo očekuje kada je u pitanju postavljanje smjernica i određivanje tempa napretka zemalja.
Od šest zemalja regiona zapadnog Balkana, Crna Gora i Albanija su otišle najdalje, pri čemu Crna Gora sljedeće godine očekuje zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja. Cilj za ulazak je 2028. godina.
- Mi se držimo krilatice "28 u 28" - kaže u razgovoru za Dojče vele Papović, aludirajući na želju Podgorice da Crna Gora 2028. postane 28. članica Evropske unije.
Kao realnu mogućnost vidi da napredak Crne Gore u procesu evropskih integracija može da ima širi efekat na region i može da posluži možda i snaženju podrške Evropskoj uniji u zemljama regiona, prije svega Srbiji ali i šire.
<h2>Opasnost blokada zbog bilateralnih problema</h2>
Ali ne radi se samo o ispunjenju kriterijuma, već i o dinamici unutar same Evropske unije i njenoj spremnosti za prijem novih članica. Nakon zatvaranja poglavlja sledi mukotrpan proces ratifikacije u državama članicama. Podrška prijemu novih članica je, čak i u zemljama čiji građani ne slove kao evroskeptični, niska – u Njemačkoj ispod 49 odsto za naspram 47 odsto protiv.
Osim toga, tu je i problem blokade zbog bilateralnih pitanja, poput aktuelne bugarske blokade pregovora Sjeverne Makedonije. Mijatović je rekao da se u Sjevernoj Makedoniji s pravom pitaju: „Šta ako ispunimo i ove zahtjeve Bugarske, nakon što smo već zbog Grčke promijenili ime, i ako se nakon toga pojavi neki novi zahtjev?“
I Slovenija je godinama zbog graničnog spora u Piranskom zalivu kočila ulazak Hrvatske u EU. Crna Gora je imala sa članicom EU Hrvatskom bilateralnih problema, ali su oni, kako kaže Papović, u međuvremenu riješeni.
- Od samog početka pregovora Hrvatska je bila izuzetno snažan partner Crnoj Gori u ovom procesu i mnogo su pomogli u ostvarivanju mnogih obaveza na ovom našem putu. Tačno je da postoje mnoga otvorena pitanja između Hrvatske i Crne Gore i mi smo već u prethodnoj godini formirali radni tim koji radi na rješavanju ovih otvorenih pitanja i trudimo se da ovim zahtjevima pristupimo kao prioritetu. Svakako ne vidimo da bi Hrvatska blokirala ulazak Crne Gore u Uniju i naše puno članstvo - kaže Papović.
<h2>Naredna godina ključna</h2>
Zaključak rasprave, u kojoj je učestvovao i Tomas Haglajtner, direktor Odeljenja za strategiju proširenja pri Evropskoj komisiji, jeste da se napokon, 22 godine od famoznog „obećanja iz Soluna“, kojim je svim zemljama regiona pružena evropska perspektiva, u procesu približavanja punopravnom članstvu nešto događa.
Nikola Ksavijeref iz DGAP-a smatra da će 2026. biti ključna u ovom procesu, i to ne samo zbog kretanja u samim državama kandidatima, nego i unutar same Unije, pri čemu se ukazuje na izbore u Mađarskoj.
- Mislim da sljedeća godina može definisati, ne samo za Crnu Goru nego i za ostale zemlje, postoji li uopšte šansa za članstvo, kao i pitanje modaliteta kojim će se taj proces odvijati - kazao je Ksavijeref.

Dok se Crna Gora nada brzom ulasku u EU, zvanični Berlin previđa cijeli region?

Nove zemlje bi mogle da se pridruže Evropskoj uniji bez punih prava glasa, u potezu koji bi mogao učiniti lidere poput mađarskog premijera Viktora Orbana sklonijim da prihvate, recimo, priključenje Ukrajine bloku, piše Politiko.
Prijedlog za promjenu pravila o članstvu u EU je u ranoj fazi i morao bi da bude odobren od svih postojećih članica, navode tri evropska diplomata i jedan zvaničnik EU upoznat sa diskusijama, piše Politiko.
Ideja je, kako piše, da bi novi članovi stekli puna prava tek nakon što Unija sprovede reformu svog funkcionisanja, kojom bi se otežalo pojedinačnim državama da stavljaju veto na zajedničke politike.
Ovo je najnoviji pokušaj vlada koje podržavaju proširenje EU, poput Austrije i Švedske, da "udahnu novi život" procesu proširenja koji trenutno blokiraju Budimpešta i još nekoliko prijestonica, piše ovaj medij, zabrinutih da bi ono moglo donijeti nepoželjnu konkurenciju na lokalnim tržištima ili ugroziti bezbjednosne interese.
Ova inicijativa bi omogućila zemljama koje su trenutno na putu ka članstvu, poput Ukrajine, Moldavije i Crne Gore, da uživaju mnoge pogodnosti članstva u EU, ali bez prava veta - instrumenta koji su vlade država članica oduvijek smatrale ključnim sredstvom za sprečavanje sprovođenja politika Unije koje im se ne dopadaju, piše u tekstu ovog medija.
Ideja koja stoji iza ovog prijedloga - o kojem se prema riječima istih diplomata i zvaničnika trenutno neformalno razgovara među državama članicama EU i Evropskom komisijom - jeste da bi prijem novih zemalja bez prava veta, makar u početnom periodu članstva, omogućio njihov ulazak pod fleksibilnijim uslovima, bez potrebe za sveobuhvatnim izmjenama osnovnih ugovora EU, što mnoge vlade smatraju neprihvatljivim, piše ovaj medij.

Politiko: Nove članice mogle bi da se pridruže EU bez punog prava glasa, prijedlog je u ranoj fazi pripreme

Evropska komisija u potpunosti podržava cilj Crne Gore da do kraja naredne godine zatvori sva pregovaračka poglavlja, kazala je evropska komesarka za proširenje Marta Kos. U govoru pred poslanicima Vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta, Kos je istakla i da je u prethodnih sedam mjeseci zatvoreno više poglavlja sa zemljama kandidatima, nego u proteklih deset godina.
- Crna Gora brzo napreduje. Privremeno smo zatvorili šest poglavlja, a uskoro očekujemo da ćemo zatvoriti još poglavlja. Cilj Crne Gore da zatvori sva poglavlja do 2026. godine je ambiciozan, ali realan ako se reforme nastave, i mi ga u potpunosti podržavamo - kazala je Kos.
Komesarka za proširnje je ocijenila i da su oređene zemlje kandidatkinje razumjele da je pred njima ozbiljan “momentum” i da ispunjavaju reforme brže nego ranije.
Podsjetila je da je Albanija do sada otvorila 24 pregovaračka poglavlja, te da je uz Crnu Goru najnaprednija zemlja kandidat posebno u vladavini prava.
- Ali ipak, šta god da radimo sa zemljama kandidatima, mora da postoji nest što ja zovem 'orlovskim pogledom'. Dakle, mi smo jak kontrolor onoga što se tamo dešava. Tu je riječ o implementaciji. Nije dovoljno da usvoje zakon. Moramo da vidimo implementaciju. A to je najteži dio - ocijenila je Marta Kos.
Govoreći o ostalim zemljama regiona, Kos je istakla da stvarni napredak u Srbiji zavisi od vraćanja povjerenja javnosti i angažovanja svih zainteresovanih strana.
- Rekla sam i predsjedniku Vučiću da njegova posjeta Moskvi šalje pogrešan signal i otežava naše napore da se zalažemo za Srbiju - istakla je Kos.
Osvrćići se na situaciju na Kosovu, komesarka je istakla da je od suštinske važnosti da se nakon februarskih izbora brzo formiraju institucije i krene naprijed sa ključnim reformama u pravosuđu, medijima i javnoj upravi.
- Funkcionalna vlada i skupština su od ključne važnosti da Kosovo ima koristi od mehanizma za reformu i rast. Komisija je spremna da pripremi mišljenje o članstvu Kosova u EU kada ga Savjet zatraži. Ali da budem jasna, put Kosova ka EU ide kroz normalizaciju sa Beogradom kroz dijalog uz posredovanje EU, a ne kroz jednostrane akcije - istakla je Kos.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, komesarka Kos ističe da politička situacija nastavlja da odlaže napredak.
- Vrata ka EU ostaju širom otvorena, ali Bosna i Hercegovina sada mora ispuniti preostale obaveze. Sesionistička politika Milorada Dodika vuče zemlju nazad, a ne naprijed, i vrijeme je da oni koji vjeruju u EU budućnost zemlje udruže svoje snage i provedu reforme - kaže Kos.
Ističe i da je cilj Komisije da sa Sjevernom Makedonijom, otvori pregovore o klasteru koji se odnosi na fundamentalne reforme čim se usvoje neophodni ustavni amandmani.

Kos: Podržavam cilj Crne Gore da zatvori sva poglavlja do kraja godine

Za Evropsku uniju bio bi neuspjeh ukoliko ne bi uvela nijednu novu članicu u vrijeme aktuelne Evropske komisije, kazala je u intervjuu Radiju Slobodna Evropa komesarka Evropske unije za proširenje Marta Kos.
Ona je iznijela očekivanja da bi do kraja njenog mandata na mjestu komesarke u Evropskoj komisiji, funkcija na koju je stupila septembra 2024, Crna Gora i Albanija mogle postati članice Evropske unije.
- Mogli bismo to da uradimo sa Crnom Gorom. Sva poglavlja su otvorena, tako da ih zatvaramo kako bismo mogli da završimo proces krajem 2026. sa tehničke tačke gledišta - istakla je Kos.
Ona je navela da još kada je bila kandidatkinja za komesarku, da je govorila da je proširenje danas drugačije nego što je bilo prije pet godina.
- Međutim, danas kažem da je proces proširenja drugačiji nego što je bio u januaru, jer se toliko toga promijenilo, uključujući i novu Vladu Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Geopolitika se promijenila u smislu da je bila prioritet prije proširenja, ali nije bila toliko uvezana sa dijelom koji se odnosi na bezbjednost i mir. I opet, nekako sa proširenjem danas, vraćamo se osnovama zbog čega je EU uspostavljena - rekla je Kos.
Ona je istakla da je to bilo zbog osiguravanja mira, slobode, prosperiteta i da bi se danas moglo dodati i zbog bezbjednosti.
- To je ono što mi, u stvari, i radimo u cjelokupnom procesu. Naravno, i dalje je riječ o poglavljima i klasterima i referentnim vrijednostima, ali ovo je daleko važnije u smislu da, ako ne uspijemo u ovome, u stvari, reći ću ovako, ne smijemo podbaciti. Tako da je danas mnogo važno da ne smijemo podbaciti u procesu proširenja, koji je najuspješnija spoljna politika EU - kazala je, pored ostalog, Kos.

Kos: Bio bi uspjeh kada bi Crna Gora postala članica u ovom mandatu EK

Austrijska ministarka za evropska pitanja Klaudija Plakolm, članica Austrijske narodne partije (ÖVP), zahtijevala je da se ubrza proširenje Evropske unije.&nbsp;
- Na Zapadnom Balkanu moraju konačno da uslijede konkretni koraci koji će biti osjetni za stanovništvo - rekla je ona u intervjuu za APA.
Ona se nada da će EU primiti prve kandidate za članstvo „u narednih nekoliko godina“, a najkasnije do 2030. godine. S obzirom na agresivnu trgovinsku politiku američkog predsjednika Donalda Trampa, ona smatra da Evropa mora „sama da preuzme inicijativu“, umjesto da se samo nada.
Plakolm ističe da se „više od 20 godina priča o Zapadnom Balkanu, ali bez značajnog napretka, jer najčešće susjedne zemlje koče proces“. U tom kontekstu, otvorena je za mogućnost ograničavanja prava veta unutar EU.
- Bilo bi korisnije kada bismo mogli neke korake da preduzmemo brže, a da se tek na kraju procesa ponovo vratimo na jednoglasnost. Ali i dalje smatram da je važno da u ključnim pitanjima pronađemo saglasnost i vodimo dijalog - rekla je ona.
EU rizikuje da izgubi kredibilitet na Zapadnom Balkanu, upozorava ministarka.
- Postoji opasnost da, ako propustimo evropsku integraciju, Zapadni Balkan postane igračka drugih globalnih sila - rekla je, vjerovatno aludirajući na uticaj Rusije i Kine.
- Osjeća se, posebno kada se osvrnemo na demonstracije u Srbiji, da je stanovništvo više nego ikada spremno za reforme, za evropske integracije i da su mu sada konačno potrebna konkretna poboljšanja. Vidi se da to podržavaju i mladi ljudi, studenti koji izlaze na ulice i imaju zahtjeve za političare - objasnila je tridesetogodišnja ministarka za Evropu, integracije i porodicu.
Plakolm se zalaže za „postepenu integraciju“ naprednijih kandidata u EU, kroz uključivanje u EU programe.
- Već sada možemo da idemo korak po korak i širimo, ili pokrećemo evropske programe u zemljama koje su već na dobrom putu - rekla je ona.
Zemlje koje smatra najnaprednijima su Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija. Na pitanje da li bi one mogle postati članice do 2030, odgovorila je: „Nadam se, to bih voljela.“
Za status kandidata Ukrajine kaže da je to bila geopolitička odluka.
- Jasno je da podržavamo Ukrajinu kao Austrija i kao EU, jer je 24. februara 2022. napadnuta zemlja na evropskom tlu. A bliže približavanje našim evropskim principima, našim vrednostima može biti samo od koristi. Ali čak i ako se rat za agresiju Rusije uskoro završi, Ukrajina neće biti spremna da postane članica Evropske unije preko noći - kazala je austrijska ministarka. Ona je podsjetila da je proces za neke zemlje trajao i više od 20 godina.
- U tom pogledu, Zapadni Balkan je daleko ispred Ukrajine - istakla je ona.
Na prijedlog o članstvu Kanade u EU, koji je predložio bivši njemački ministar spoljnih poslova Zigmar Gabrijel, oštri protivnik Trampovih ideja o aneksiji, Plakolm nije reagovala pozitivno.
- Već ima dovoljno kandidata koji čekaju - kazala je ona.&nbsp;
Međutim, smatra da EU treba da ojača svoje međunarodne partnerske odnose – i sa Kanadom.
Govoreći o aktuelnim globalnim turbulencijama, koje su, između ostalog, izazvane Trampovom trgovinskom politikom, Plakolm je pozvala na jačanje evropskog samopouzdanja.
- Važno je da se Evropa ne povuče, da jačamo stratešku suverenost, da ne zavisimo od milosti drugih i da budemo viđeni kao snažan globalni igrač, a ne kao pijun - dodala je ona.
EU je uporedila sa „starim brodom koji stoji na moru i čeka povoljan vjetar“, dodajući da „možemo i sami da okrenemo jedra kako bismo iskoristili vjetar“.
Po pitanju trgovinskog sporazuma sa državama Mercosura, kaže da još ima prostora za razgovore, posebno zbog zabrinutosti koje dijele i druge EU zemlje.&nbsp;
- Austrija nije usamljena. Treba da pronađemo pametnu sredinu koja će omogućiti pristup novom tržištu za našu industriju, posebno auto-industriju. Dva od tri eura u Austriji se zarađuju izvozom - dodala je ona.
Plakolm pozdravlja plan Evropske komisije za jačanje evropske odbrane (ReArm Europe/Readiness 2030).
- Drago mi je što preuzimamo odgovornost da se sami ojačamo, posebno po pitanju odbrane. Austrija će, u skladu sa svojim ustavom, iskoristiti sve dostupne mogućnosti, posebno finansijske - istakla je ona.
Govoreći o budžetu EU nakon 2027, podvukla je da će Austrija, koja se trenutno bori sa visokim budžetskim deficitom, nastaviti da se zalaže za štedljiv pristup.
- Naša pozicija ostaje nepromijenjena jer će i naš status neto doprinosioca Evropskoj uniji takođe ostati nepromijenjen. Stoga se, naravno, zalažemo za pažljivo i razborito korišćenje finansijskih resursa Evropske unije. Postojao bi određeni potencijal za efikasnost i uštede kada bismo se manje gubili u detaljima i sitnicama. Dakle, višegodišnji finansijski okvir treba da odražava i to što se mi bavimo velikim pitanjima, odbranom i bezbjednosti konkurentnosti - kazala je ona.
Na pitanje da li bi EU mogla finansirati i planirani evropski protivvazdušni štit (Sky Shield), odgovorila je: „Takve stvari možemo svakako razmotriti.“
Ministarka se uzdržala od oštre kritike mađarskog blokiranja odluka EU, tvrdeći da je dijalog ono što je činilo Evropu snažnom.
Na pitanje da li podržava anti-EU retoriku Viktora Orbana, odgovorila je: „Ne. I ovim pitanjima se bavimo sasvim jasno. Ali vjerujem da uskraćivanje dijaloga zapravo samo jača poziciju jedne države članice.“
O namjeri Mađarske da napusti Međunarodni krivični sud rekla je da to mora da se poštuje, jer svaka zemlja odlučuje za sebe, i navela da neke velike demokratije poput SAD i Izraela nisu članice tog suda.
Kada je riječ o velikim digitalnim platformama poput TikToka, Plakolm traži strožu regulaciju od strane EU.
- Imamo pravni okvir – Digital Services Act, taj okvir mora da funkcioniše. Moramo imati mogućnost da tražimo posljedice za platforme koje ne žele da sarađuju i ne brišu radikalne, antidemokratske i ekstremističke sadržaje - rekla je ona.
Zabrana bi, kaže, trebalo da bude krajnja mjera, jer bi se u suprotnom problem samo preselio na druge kanale.

Austrijska ministarka: Najnaprednije Crna Gora, S. Makedonija i Albanija, voljela bih da uđu u EU do 2030.

Evropski savjet podržao je večeras zaključke o proširenju Savjeta EU za opšte poslove i istakao kontinuirani značaj proširenja kao geostrateškog ulaganja u mir, bezbjednost, stabilnost i napredak.
Zaključci koje je podržao obuhvataju i Crnu Goru, BiH, Srbiju, Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Tursku, Ukrajinu, Moldaviju, Gruziju.
U zaključcima Savjeta EU za opšte poslove naglašava se i da je proširenje geostrateško ulaganje u mir, sigurnost, stabilnost i potvrđuje puna i nedvosmislena posvećenost perspektivi članstva zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije u EU.
Lideri EU danas su u Briselu, osim o proširenju EU, razgovarali i o Ukrajini, Bliskom istoku, ulozi EU u svijetu, otpornosti i pripremljenosti EU, migracijama, kao i o drugim pitanjima iz oblasti spoljnih poslova EU, prenosi "Srna".

Evropski savjet podržao zaključke o proširenju

Kandidatkinja za funkciju visoke predstavnice Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kalas rekla je u utorak na saslušanju da će se obavezati na jačanje sigurnosti EU, kao i da će sarađivati sa susjedima koji dijele zajedničke vrijednosti i težnje za članstvo u EU.
U toku su saslušanja u Odboru za vanjsku politiku Evropskog parlamenta, koji mora potvrditi Kalas za nominovanu poziciju.
Šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i države članice EU predložile su Kalas, bivšu premijerku Estonije, da bude nova šefica evropske diplomatije.
U prošlom sazivu tu funkciju je obavljao Žozep Borelj.
Kalas je u utorak navela da proširenje EU jača samu Uniju, ali i zemlje koje teže članstvu.
Prema njenim riječima, privlačna snaga EU inspiriše države od Zapadnog Balkana do istočne Evrope za reforme i posvećenost eurointegracijama.
- Zajedno sa komesarom za proširenje radit ću na tome da proširenje postane stvarnost - rekla je ona i dodala da će "današnji problemi naših komšija biti naši problemi sjutra".
Zemlje Zapadnog Balkana – osim Kosova – kao i Ukrajina, Moldavija, Gruzija i Turska su kandidati za članstvo u EU.
Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo, ali isti još nije razmotren.
Kalas je rekla i da je sigurnost EU usko povezana sa NATO-om i da će biti posvećena nastavku transatlantske saradnje.
Prema njenim riječima, glavni izazovi za EU i saveznike odnose se na približavanje Rusije, Kine, Irana i Sjeverne Koreje, zemalja koje, kako je ocijenila, osporavaju svjetski poredak.
Nastavak pomoći Ukrajini smatra prioritetom, a pobjedu Kijeva "neophodnom za Evropu".
Saslušanje za izbor novih 26 članova Evropske komisije se završava u utorak.
Funkcija predsjednice Evropske komisije Ursula fon der Lajen već je potvrđena.
Tokom dana biće saslušana četiri kandidata koji su predloženi za izvršne potpredsjednike Evropske komisije.
Do sada je 20 kandidata završilo saslušanja i svi su, osim kandidata iz Mađarske Olivera Varheljija, dobili podršku.
Ako svi kandidati dobiju podršku parlamentarnih odbora, Evropski parlament mora 24. ili 25. novembra potvrditi novi sastav Evropske komisije.
Bude li potvrđena, Komisija počinje sa radom 1. decembra tekuće godine.

Kalas: Radiću na tome da proširenje EU postane stvarnost

Novi komesar EU za proširenje mogao bi da dođe iz Slovenije, nagovijestio je premijer te države Robert Golob u intervjuu za Televiziju Slovenije.
- Odsjek za koji se takmičimo je upravo kako da obezbijedimo stabilnost i mir u našem neposrednom susjedstvu, ali i šire. I kako da doprinesemo tome da će evropska ideja zapravo pomoći da se stabilizuju i Zapadni Balkan i istočna Evropa - rekao je premijer, prenosi N1 Slovenija.
On je ovim nagovijestio da u budućoj podjeli resora u Evropskoj Komisiji Slovenija želi da dobije resor koji je do sada pripadao mađarskom komesaru Oliveru Varheljiju.
Međutim, Slovenija je jedina država koja još nije zvanično predložila svog kandidata za Evropsku komisiju, jer prijedlog Vlade te zemlje da ih Marta Kos predstavlja u toj instituciji još nije prošao procedure u tamošnjem Parlamentu.
Zbog toga je neizvjestan ishod sastanka zakazanog za utorak, na kome bi predsjednica EU Komisije Ursula fon der Lajen predstavnicima političkih grupa Evropskog parlamenta trebalo da predstavi prijedlog sastava novog Koledža Komesara i oblasti koje će voditi.
U ovom trenutku poznata su imena svih kandidata za Komesare EU, ali ne i resori koje će svako od njih voditi.

Golob: Novi komesar EU za proširenje mogao bi da dođe iz Slovenije

Perspektiva prijema novih članica u Evropsku uniju (EU) do kraja mandata buduće Evropske komisije (EK) izgleda optimističnije nego ikada u posljednjoj deceniji.
I ako ne dođe do punopravnog članstva jedne nove članice, realno je očekivati da do kraja ove dekade, barem jedna zemlja zaključi pregovore o članstvu i samo čeka datum prijema.
Tokom kasne jeseni će početi petogodišnji mandat nove Evropske komisije.
Predsjednica ove izvršne institucije Ursula fon der Lajen je već najavila da će proširenje EU biti osnovni prioritet institucije koju će ona ponovo voditi i u novom mandatu do 2029. godine.
Tačno prije deset godina, prilikom prvog govora kao šef Evropske komije (EK) u Evropskom parlamentu, tadašnji predsjednik te komisije, Žan Klod Junker je u septembru 2014. godine prvi javno izgovorio da tokom njegovog mandata EU neće rasti.
Bio je to "hladan tuš" za zemlje regiona kojima je od 2003 godine, redovno obećana evropska perspektiva.
Junkerov mandat je okončan 2019. godine, a prevaziđena su njegova najmračnija predviđanja.
<h2>Namjenski komesar za proširenje – dokaz posvećenosti procesu</h2>
Predsjednica Evropske komisije je nedavno potvrdila da će imenovati posebnog komesara za proširenje, što je, prema njoj dokaz povećane važnosti portfelja.
- Proširenje je bilo prioritet tokom prvog mandata ove Komisije i predsjednica Fon der Lajen je već jasno stavila do znanja da će to i dalje biti strateški prioritet, unapređujući njenu namjeru da u budućem kolegijumu imenuje namjenskog komesara za proširenje - izjavila je za Radio Slobona Evropa (RSE) Ana Pisonero, portarolka EK.
Godinama je u EU dominirao takozvani "zamor od proširenja".
Invazija Rusije na Ukrajinu bila je neka vrsta poziva za buđenje.
Moguće članstvo u EU se vidi kao alat da se ublaži uticaj Rusije na neke zemlje koje su van EU granica, a koje plutaju između istoka i zapada.
<h2>Deset zemalja na čekanju</h2>
Prije rata u Ukrajini, dio procesa proširenja je bilo sedam država: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Kosovo i Turska.
Sa obzirom da je sad u procesu proširenja čak deset država, jer su tu obuhvaćene države iz Istočnog partnerstva (Ukrajina, Gruzija i Moldavija), to je sada postao važan resor u Evropskoj komisiji. Shodno s tim i zanimanje je puno veće nego što je bilo na početku prvog mandata Fon der Lajen, 2019. godine.
Posljednji komesar koji se bavio isključivo proširenjem, bio je Oli Ren i tokom njegovog mandata je došlo do posljednjeg proširenja EU, kada je Hrvatska postala punopravna članica.
Poslije Rehna, troje komesara koji su naslijedili tu funkciju (Štefan File, Johanes Hahn i Oliver Varhelji) su u portfelju imali i proširenje i susjedstvo EU.
Iako komesari za proširenje, svi oni su imali mnogo veći broj država u sektoru susjedstva nego proširenja.
Jana Jurova, ekspert iz Instituta za evropske politike (EUROPEUM), je mišljenja da unutar EU sada zaista postoji politička volja za prijem novih članica u evropski blok.
- Vjerujem da trenutno imamo određenu političku volju unutar EU, a prioritet je dat proširenju koje nismo vidjeli u prošloj deceniju i po. Znak za to je i najava Ursule fon der Lajen da će u okviru nove evropske komisije, postojati namjenska pozicija komesara za proširenje koje bi moglo pomoći da se poboljšaju smjernice koje su date za zemlje kandidate, i dalje ubrzati proces. Ako jedna zemlja pokaže ubjedljiv napredak u ispunjavanju kriterijuma za pristupanje, moglo bi biti moguće vidjeti još jedno proširenje Unije do 2030. ili u najmanju ruku završetak procesa pristupanja i početak ratifikaciju ugovora o pristupanju - ocijenila je Jurova u izjavi za RSE.
<h2>Sedam talasa proširenja, jedan "Big Bang"</h2>
Od njenog formiranja 1957. godine, Evropska unija je sedam puta primila nove članice. 2004. godine je došlo do najvećeg proširenja u istoriji, takozvani "Big Bang" (Veliki prasak) kada je EU odjednom primila 10 novih članica.
Niko nema više očekivanja da će se "Big Bang" ponoviti.
EU će najvjerovtnije nastaviti da se širi, u više talasa, ali sa manjim brojem država.
- Imajući u vidu da s obzirom na velike razlike i različite nivoe pripremljenosti među kandidatima, ovo skoro sigurno neće biti još jedan "veliki prasak" proširenja već će se primenjivati princip "Regate", dozvoljavajući da svaka zemlja koja je spremna da prva napreduje - mišljenja je Jana Jurova.
<h2>Srbija i Crna Gora lideri iz regiona</h2>
Nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, narativ evropskih zvaničnika o proširenju EU se uglavnom odnosni na buduće članstvo Kijeva.
Međutim, ne mogu se zaobići zemlje Zapadnog Balkana koje su daleko naprednije u pristupnom procesu i mnogo duže čekaju prijem.
Crna Gora i Srbija se smatraju liderima iz regiona u pristupnim procesima.
Doduše ove dvije zemlje se nalaze u nejednakim fazama u pristupnim pregovorima.
Pregovori između Beograda i Brisela su praktično zaleđeni već tri godine zbog neuvođenja sankcija Rusiji kao odgovor na agresiju protiv Ukrajine.
Crna Gora je u junu ove godine odmrzla pregovore o članstvu; otvorila sva poglavlja te radi ka zatvaranju istih. Najnaprednija je zemlja iz grupe proširenja.
Eksperti iz Evropske komisije ne isključuju mogućnost da bi Crna Gora, pod uslovom da postoji politička volja, mogla zatvoriti sva poglavlja u naredne dvije godine kako bi se otvorio put ka punopravnom članstvu do 2028, najdalje 2030. godine.
<h2>EU dostigla rekord u zastoju proširenja</h2>
Predsjednik Evrpskog savjeta Šarl Mišel je prošle godine poručio da EU treba biti spremna za prijem novih članica do 2030. godine.
Dok su redovno oklijevali da se obavezuju datumima, nakon ovog trenutka, razni zvaničnici EU nisu oskudevali da spomenu ovaj vremenski okvir kao mogućnost.
Međutim i u slučaju da se ostvare najambicioznija predviđanja, i EU zaista primi, barem jednu novu članicu do kraja ove dekade, ili se makar završe procedure za članstvo, EU je već sada postigla rekord najdužeg perioda zastoja u širenju.
Biće skoro dvadeset godina da EU nije više rasla.
Hrvatska najduže uživa status najmlađe članice EU.
Nikad u istoriji EU, nije bilo toliko duge pauze, a da nisu primljene nove članice.
Nakon prijema Hrvatske 2013. godine, ne da se EU nije širila, već se i služila, odlaskom Velike Britanije, nakon Bregzita, referenduma koji je održan 2016. godine o izlasku ove zemlje iz evropske porodice.

Kakve su šanse za proširenje EU do 2030. godine i gdje je Crna Gora

Čega se pametan stidi to je osnov za busanje u prsa junačka nominalnom ministru finansija i utunjenom Ministarstvu finansija u vezi sa javnim dugom - kazala je ekonomska analitičarka Mila Kasalica za Televiziju E.
Javni dug Crne Gore manji od grčkog, italijanskog, francuskog, španskog. Ovako se Ministarstvo finansija pohvalilo podacima da je ukupan javni dug Crne Gore na kraju septembra iznosio 4,76 milijardi eura, odnosno 58,59 odsto bruto domaćeg proizvoda, odnosno da je bio u granicama mastrihtskih kriterijuma, prema kojima ne smije da bude veći od 60 odsto BDP-a.
Kasalica za našu informativnu emisiju "24 sata" kaže da nije Crna Gora bolja ni u formi ni u suštini oko podataka u vezi sa javnim dugom ni od Grčke, ni od Italije, ni od Francuske, ni od Španije.&nbsp;
- Nedavna inormacija Ministarstva finansija ne dobacuje do manipulacije, već predstavlja neki nedostojni instagramski tviter ili tviteraški post na Instagramu - rekla je Kasalica.
Takva vrsta informacije je, prema njenim riječima, u službi je prikrivanja upozorenja na račun javnog duga koje crnogorske vlasti dobijaju sa domaćih i stranih adresa.
- Treba da se sakrije činjenica da su zadnjih tri do pet mjeseci i Državna revizorska institucija i Međunarodni monetarni fond i sve evaluacije Evropske komisije tražile da se poštuje Zakon o fiskalnom budžetu i fiskalnoj odgovornosti, da se poštuju limiti koji su setovani i da se u vezi sa javnim finansijama ponašamo odgovorno. To, nažalost, 44. Vlada ne umije čak ni na nivou tviteraškog posta - ističe Kasalica.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša smatra da je informacija Ministarstva Vladino PR skretanje pažnje.
- U nedjelji kad se Vlada zadužila 450 miliona eura + 50 miliona eura od državnih obveznica namijenjenih građanima afirmiše se informacija o stanju duga na kraju septembra. U 2025. godini Vlada se zadužila preko 1,3 milijarde eura. U sljedećoj godini planirano potencijalno zaduženje do 3,2 milijarde eura. Podsjećam da će prema projekcijama Vlade javni dug na kraju 2028. biti šest milijardi eura (50 odsto veći nego prije pet i po godina). Da ne pričamo o strukturi BDP-a (njegovoj razvojnoj komponenti) i manipulativnom poredjenju dug/BDP sa zemljama EU - naveo je Mugoša na mreži Iks (X).
Evropska komisija je u posljednjem Izvještaju ocijenila da je budžet Crne Gore pod teretom javnog duga, te da će biti potrebne dodatne mjere kako bi se javni dug stabilizovao ispod 60 odsto BDP-a, imajući u vidu visoke mandatorne troškove te fiskalnu dinamiku koja je dodatno oslabljena smanjenjem doprinosa za PIO.&nbsp;
Za unapređenje tržišne ekonomije potrebno je, kako su ukazali, ograničiti javnu potrošnju i uz poštovanje fiskalnih pravila, povećati prihode.
Prilog novinarke TV E Marine Ilić.

Kasalica: Čega se pametan stidi to je osnov za busanje u prsa junačka nominalnom ministru finansija

U najpoznatijem muzeju na svijetu, Luvru, dogodio se novi incident nakon smjele pljačke dragulja koja je otkrila bezbjednosne propuste.
Otkriveno je da je prošlog mjeseca curenje vode oštetilo stotine knjiga u odjeljenju za egipatske starine u ovom pariškom muzeju, što je ukazalo na nove probleme u održavanju najposjećenijeg muzeja na svijetu.
Prema veb stranici La Tribune de l'Art, pogođeno je oko 400 rijetkih knjiga zbog lošeg stanja cijevi, dok odjel već godinama traži sredstva za zaštitu kolekcije.
Zamjenik administratora Luvra Fransis Stajnbok rekao je za BFM TV da je curenje zahvatilo jednu od tri prostorije biblioteke i da su oštećena djela uglavnom ona koja koriste egiptolozi, dok dragocjene knjige nisu pogođene.
Popravke su planirane za septembar 2026. godine.
Ovaj incident dolazi samo nekoliko sedmica nakon velike pljačke dragulja u muzeju u oktobru, kada su četvorica provalnika ukrala dragulje vrijedne 102 miliona dolara, otkrivajući ozbiljne bezbjednosne propuste.
Iako je nekoliko osoba uhapšeno u toku istrage o čuvenoj pljački, nakit još nije pronađen.
U novembru su strukturne slabosti dovele i do djelimičnog zatvaranja galerije s grčkim vazama.

Novi incident u Luvru: Oštećeno oko 400 rijetkih knjiga, otkriveni i novi propusti u muzeju

Četiri petine budžeta odnosi se na finansiranje rashoda koji su obavezni da se plate - funkcionisanje javne uprave, penzije, plate, zdravstvo, dok je za učešće kapitalnih izdataka predviđeno 10 odsto, što znači da 10 odsto ukupno projektovanog budžeta predstavlja razvojnu komponentu. S obzirom na ovakav odnos između ovih stavki u budžetu ne možemo govoriti o razvojnom budžetu - ocijenio je u informativnoj emisji "24 sata" na Televiziji E istraživač u Institutu za strateške studije i projekcije Milika Mirković.
Komentarišući budžet za iduću godinu, vrijedan 3,78 milijardi eura, navodi da, kada se pogleda struktura, može se vidjeti da se na tekuću potrošnju izdvaja 80 odsto, odnosno za zarade zaposlenih blizu 35 odsto, socijalna davanja oko 30 odsto i slično.
- Uzimajuću projektovane prihode i rashode vidimo da je projektovan i deficit, što znači da država planira da potroši više nego što može da prikupi kroz poreze i druge prihode - kazao je Mirković.
Govoreći o javnom dugu Crne Gore, ukazao je na to da je na kraju trećeg kvartala smanjen u odnosu na drugi kvartal i to zbog otplate dugova, kao i zbog toga što nije bilo zaduživanja u toku trećeg kvartala.&nbsp;
- Od septembra do danas javni dug se izmijenio, odnosno prije nekoliko dana povećan je za 450 miliona eura, a prethodno za 50 miliona, tako da će na kraju četvrtvog kvartala procenat javnog duga biti izmijenjen - rekao je Mirković.
Komentarišući povećanje javnog duga za 500 miliona eura smatra da je jasno da se država više oslanja na dug kao osnovni mehanizam održavanja budžetske stabilnosti.
- Zaduživanje nije sporno samo po sebi, ali je indikativno da se koristi u trenutki kad se obavezni rashodi poput zarada, penzija i zdravstva dostigli nivo koji ne može da se finansira shodno ekonomskim aktivnostima, odnosno iz sopstvenih izvora - istakao je Mirković.
Naredne godine je, kako dodaje, potencijalno zaduživanje više od tri milijarde.
- Ne radi se o jednokratnoj cifri, nego se nastavlja trend da se razlika između prihoda i rashoda finansira kroz kredite i takav budžet, koji funkcioniše na novim zaduživanjima, ne znači da dug više nije razvojna komponenta, već je sistem za održavanje i finansiranje potrošnje, što vuče za sobom određen fiskalne rizike - ocijenio je Mirković.
Govoreći o planiranim projektima, odnosno što je realizovano ranije, kaže da je u prvih devet mjeseci nivo izvršenja 95 odsto plana, prošle godine bilo je veće od plana, a 2023. znatno niže.&nbsp;
- Podaci pokazuju oscilaciju u realizaciji kapitalnih izdataka. Pored same liste kapitalnih projekata i infrastrukturnih projekata , važna je mogućnost realizacije. Godinama imamo da se projekti prebacuju i da se kapitalni budžet ne realizuje u potpunosti - naveo je Mirković.

Mirković: Ne možemo govoriti o razvojnom budžetu

Crnogorska plivačica Iskra Dedivanović sa četiri medalje, tri lična rekorda i nagradom za treću najbolju juniorku po IPC bodovima, završila je nastup na šestom &nbsp;Međunarodnom plaraplivačkog festivalu u Zagrebu, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta Crne Gore.
Odličan nastup imali su i ostali članovi podgoričkog kluba Mako Đurđa Borović (S14) i Ognjen Rončević (S14), koji su postigli &nbsp;značajan napredak, veliki broj ličnih rekorda i visoke plasmane u svojim klasama.
- Dedivanović je u konkurenciji juniorki, u kategoriji S9, sa ličnim rekordom pobijedila na 100 metara leđno, kao drugoplasirana završila je na 100 delfin i &nbsp;50 delfin sa ličnim rekordom. Bila je trećeplasirana na 100 slobodno, a svoj najbolji rezultat isplivala je i na 50 slobodno, što je bilo dovoljno za peto mjesto - precizirano je u saopštenju.
Trener Danijela Bulatović navela je da je Iskra ostvarila nekoliko vrhunskih rezultata, uključujući pobjedu na 100 metara leđno i tri lična rekorda.&nbsp;
- Osvojila je treće mjesto među najboljim juniorkama takmičenja - nagradu koja se dodjeljuje plivačicama sa najvećim zbirom IPC bodova iz četiri discipline u kategoriji Junior - kazala je Bulatović.
Rončević je u konkurenciji juniora, kategoriji S14, bio četvrti na 50 leđno (lični rekord) i 100 leđno, šesti na 200 slobodno, a 11. na 50 i 100 metara (lični rekord).
- Ognjen je zabilježio dva lična rekorda potvrđujući veliki napredak u kontinuitetu - navela je Bulatović.
U istoj kategoriji, u konkurenciji mladih, Borović je bila treća na &nbsp;100 prsno, kao petoplasirana završila je na 50 leđno (lični rekord), 100 leđno (lični rekord) i 50 prsno, dok je uz lični rekord kao šesta završila trku na 50 metara slobodno.
- Đurđa je nastupila izuzetno sigurno, ostvarivši tri lična rekorda i bronzu u disciplini 100 m prsno - rekla je Bulatović.
Ona je naglasila da je u Zagrebu bilo izvanredno takmičenje za malu ekipu plivačkog kluba Mako.
- Plivači su pokazali veliku zrelost, borbenost i pravi takmičarski duh. Ponosna sam na njih što iz svakog starta izvuku maksimum i što se na svakom međunarodnom takmičenju vidi njihov napredak. Zagreb je bio odlična završnica i veliki motiv za naredna takmičenja - zaključila je Bulatović.
Festival u Zagrebu okupio je plivače iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Austrije, Italije, Luksemburga, Norveške, Estonije i Crne Gore.

Dedivanović sa tri lična rekorda do priznanja za treću najbolju juniorku festivala

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Tag: prosirenje