Predsjednika Odbora direktora Instituta "Dr Simo Milošević" Predraga Dragojlovića uhapsila je srpska policija zbog sumnje da je dio kriminalne grupe koja je nezakonito stekla više miliona eura, objavio je crnogorski nedjeljnik Monitor.
Njegova beogradska kompanija u stečaju "Bleecker" našla se na meti Tužilaštva za organizovani kriminal Srbije, zbog sumnje da je učestvovala u spornom sticanju oko 2,8 miliona eura.
U saopštenju od 25. novembra, Tužilaštvo je navelo da je tim povodom uhapšeno sedam osoba, među kojima je osoba sa njegovim inicijalima - P.D.
Sam Dragojlović nije odgovarao na pitanja Radija Slobodna Evropa poslata na mail adresu i broj telefona.
Iz Vlade Crne Gore nisu odgovorili na upit da li su upoznati sa slučajem predsjednika Odbora direktora Instituta, koji je u većinskom vlasništvu države.
A da Specijalno tužilaštvo mora hitno ući u sve crnogorske institucije sa kojim je on povezan i izvršiti detaljan uvid u sve poslove zatražila je poslanica vladajuće većine Jelena Kljajević.
<h2>Srpsko tužilaštvo sumnja u lažni stečaj</h2>
Srpsko Tužilaštvo za organizovani kriminal saopštilo je krajem novembra da je uhapšeno sedam osoba zbog sumnje za prouzrokovanje lažnog stečaja i pranje novca.
Tužilaštvo ističe da je B.Č. organizovao ostale osumnjičene za kreiranje lažnih dugova u cilju ispunjavanja uslova za otvaranje stečaja nad kompanijom "Bleecker", čime bi se zadržalo njeno upravljanje jednim hotelom u Beogradu.
- Čime su protivpravno stekli imovinsku korist u iznosu ne manjem od 264.859.559 dinara i 545.487 eura, da bi potom nelegalno stečeni novac prenijeli na račune privrednog društva "Lumia" - piše u saopštenju.
Prema podacima iz privrednog registra Srbije, prva kompanija se nalazi u vlasništvu Predraga Dragojlovića a druga u vlasništvu Kristine Dragojlović.
On je u imovinsko kartonu dostavljenom crnogorskoj Agenciji za sprečavanje korupcije prijavio da se njegova supruga zove Kristina.
Međutim, nisu prijavljene kompanije van Crne Gore.
U saopštenju srpskog Tužilaštva se navodi da je jedan od uhapšenih osoba pod inicijalima P.D., a da je krivična prijava podneta i protiv osumnjičene K.D. "koja se trenutno nalazi van teritorije Srbije".
Iz Tužilaštva nisu zvanično potvrdili RSE-u da su to oni.
Dragojlovići nisu odgovorili na upite vezano za slučaj.
<h2>Hotelski biznis u Srbiji i u Crnoj Gori</h2>
Pored "Bleeckera" u Beogradu, Predrag Dragojlović je kompaniju pod istim imenom prije četiri godine - 2021. godine - osnovao i u crnogorskom gradu Herceg Novi.
Kompanija je sa Srpskom pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori iste godine potpisala ugovor o dugoročnom zakupu njene zgrade u istorijskom dijelu Herceg Novog, grada na sjeveru crnogorske obale.
Cilj je, prema dokumentima na internet stranici grada, da se zgrada rekonstruiše u butik hotel sa četiri zvjezdice.
Gradske vlasti su ove godine donijele odluku da se njegova kompanija privremeno oslobodi plaćanja naknada za komunalno opremanje, jer ona nije, ističe se, predviđena za hotele te kategorije.
Sam hercegnovski "Bleecker" posluje u plusu.
Prošle godine je, prema podacima Poreske uprave Crne Gore, ostvario profit od oko 85.000 eura.
U pratećim napomenama se navodi da crnogorski "Bleecker" potražuje 17.000 eura na ime dugovanja od beogradske kompanije u stečaju "Bleecker", koje su, obje, u vlasništvu Dragojlovića.
<h2>U Odboru direktora od 2021.</h2>
Iste godine kada je osnovao kompaniju, Dragojević je postao i član Odbora direktora Instituta "Dr Simo Milošević", koji je u većinskom vlasništvu države.
Od ove godine je izabran za njegovog predsjednika.
Ova institucija se godinama nalazi u višemilionskim dugovima, a Odbor direktora je krajem prošle godine odborio Plan restrukturiranja.
Plan, prema pisanju crnogorskih medija, predviđa prodaju dijela Instituta, nakon čega bi se od tih sredstava i kredita rekonstruisao drugi dio i doveo do nivoa od četiri zvjezdice.
Inače, Dragojlovića su na mjesto u Odboru direktora predložili iz državne Razvojne banke Crne Gore, drugog najvećeg akcionara.
Iz Banke su za RSE kazali da nisu zvanično obaviješteni o istrazi ili hapšenju "s obzirom da se događaj desio u drugoj državi".
- S tim u vezi ne možemo komentarisati okolnosti slučaja, ali pratimo situaciju i obavijestićemo javnost kada budemo imali provjerene informacije - istaknuto je u odgovoru.
Iz Banke ističu da nisu bili u bilo kakvim poslovnim vezama sa Dragojlovićem ili njegovim kompanijama.
Direktor Instituta Zoran Kovačević kazao je za RSE da, osim iz medija, nisu zvanično upoznati sa "trenutnim statusom" Dragojlovića.
Kovačević je istakao da članove Odbora direktora predlažu vlasnici, bez konsultacija sa menadžmentom, i oni nisu u stalnom radnom odnosu.
- Konačno, sigurni smo da situacija vezana za Dragojlovića neće uticati na pozitivne poslovne trendove u tekućoj godini i dinamiku postupka oporavka Instituta definisanu Planom restrukturiranja koji je usvojila Vlada zajedno sa manjinskim akcionarem - naveo je on.
<h2>Na meti Agencije za sprečavanje korupcije</h2>
Iz crnogorske Agencije za sprečavanje korupcije su za RSE kazali da je član Odbora direktora Instituta godinama imao obavezu da prijavljuje prihode i imovinu, ali da tu zakonsku obavezu nije poštovao sve do 2025.
Zakonom o sprečavanju korupcije propisano je da je javni funkcioner dužan da najmanje jednom godišnje dostavlja izvještaje o prihodima i imovini. Za one koji to ne urade, propisana je novčana kazna do 2.000 eura.
Zbog nedostavljanja imovinskih kartona, Agencija ga je do sada kaznila tri puta – jednom upozorenjem, a dva puta novčano.
RSE je pitala Agenciju da li je Dragojlović prekršio Zakon u dijelu koji se tiče prenosa vlasništva, jer se i dalje vodi kao direktor crnogorskog "Bleeckera".
Zakonom je propisano da je javni funckioner dužan u roku od 30 dana od imenovanja da izvrši prenos vlasništva. Oni koji to ne urade mogu biti kažnjeni do 2.000 eura.
Iz Agencije su kazali da će sprovesti provjeru izvještaja o prihodima i imovini Dragojlovića.
Dragojlović u jedinom predatom imovinskom kartonu nije dao saglasnost Agenciji za uvid u bankrske račune.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Iz Vlade bez odgovora o hapšenju predsjednika borda direktora Instituta Igalo; Kovačević: Nismo zvanično upoznati sa trenutnim statusom Dragojlovića

Nikšićka policija podnijela je krivičnu prijavu protiv Ž.Đ. osumnjičenog za krivično djelo pronevjera, saopšteno je iz Uprave policije.
Ž.Đ. iz Nikšića je, kako se sumnja, krivično djelo izvršio na način što je 31. oktobra, kao zaposleni na mjestu vozača u jednoj zdravstvenoj ustanovi u tom gradu, na jednoj benzinskoj stanici tokom točenja goriva u službeno vozilo, jedan dio sredstava sa računa ustanove u kojoj je zaposlen zadržao za sebe.&nbsp;
- Na taj način je pribavio protivpravnu imovinsku korist na štetu pomenute zdravstvene ustanove - kaže se u saopštenju.
Iz policije su rekli da je protiv Ž.Đ. podnijeta krivična prijava u redovnom postupku.

Zbog pronevjere krivična prijava protiv jedne osobe

Protiv Ž.Đ. iz Nikšića podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je kao vozač zdravstvene ustanove tokom točenja goriva u službena kola dio sredstava sa računa zadržao za sebe.
Njemu se na teret stavlja pronevjera.
- Ovo krivično djelo na teret se stavlja Ž.Đ. iz Nikšića koje je, kako se sumnja, izvršio tako što je 31. oktobra, kao zaposleni na mjestu vozača u jednoj zdravstvenoj ustanovi u tom gradu, na jednoj benzinskoj stanici u Nikšiću tokom točenja pogonskog goriva u službeno vozilo, jedan dio sredstava sa računa ustanove u kojoj je zaposlen zadržao za sebe - saopšteno je iz Uprave policije.
Na taj način je, ističu oni, pribavio protivpravnu imovinsku korist na štetu pomenute zdravstvene ustanove, te je protiv njega podnijeta krivična prijava u redovnom postupku.

Nikšić: Vozaču zdravstvene ustanove krivična prijava zbog sumnje da je tokom točenja goriva dio novca zadržao za sebe

Direktorica DOO "Komunalno" Danilovgrad Danijela Zlatičanin umjesto da odgovori na pitanja koja se tiču rada preduzeća kojim rukovodi, odlučila je da mene targetira kao problem, pokušavajući da me ućutka krivičnom prijavom, kazao je odbornik Pokreta Preokret u lokalnom parlamentu Vuk Iković. Iković je 21. marta podnio zahtjev Osnovnom državnom tužilaštvu za pokretanje istrage radi utvrđivanja da li je Zlatičanin pokušala da prikrije nezakonite radnje unutar sistema, odnosno da su jedan ili više radnika Komunalnog preduzeća neovlašćeno prisvojili preko 6.000 eura, koje su građani platili za usluge. <h2>Prijava na prijavu</h2> Zlatičanin je na optužbe odgovorila krivičnom prijavom protiv Ikovića, tvrdeći da je u ovom slučaju preduzela sve potrebne zakonske radnje i mjere u najkraćim mogućim rokovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250329120356_4fa46e7e5cbbd736c39698dd0e07914c079b3f72e5fab97cc73c120b338c62ce.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250329120356_4fa46e7e5cbbd736c39698dd0e07914c079b3f72e5fab97cc73c120b338c62ce" data-rendition-name="original" width="800" height="400" loading="lazy" alt="Danijela Zlatičanin"> <figcaption>Danijela Zlatičanin(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Odmah po saznanju za manjak novca od 6.408,30 eura (a to je 25. februara2025.) izvršila direktorica uzima izjavu (3. marta 2025.) od &nbsp;Darka Pavićevića za koga se sumnja da je izvršio krivično djelo pronevjere. 25. februara uzeta je izjava i od njegovog pretpostavljenog Predraga Radonjića i 3. marta od Biljane Popović, referenta za predmetne poslove. Svim ovim licima je 10. marta uručeno rješenje o pokretanju disciplinskog postupka i upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze. 19. marta podnosi krivičnu prijavu ODT Podgorica protiv Darka Pavićevića, kao i eventualno protiv ostalih lica za krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti - stoji u obrazloženju prijave koju je podnijela Zlatičanin. Reagujući na njene navode, Iković je rekao da se prijavom protiv njega ne može sakriti suština problema. On je, kako je naveo na svom Instagram nalogu, osjećao potrebu da se obratim javnosti i jasno ukaže na suštinu problema koji se, tvrdi, pokušava zamagliti kroz lične obračune i zastrašivanje. - Kao odbornik izabran voljom građana, moja je obaveza da štitim javni interes i da ukazujem na nepravilnosti, posebno kada se radi o postupanju sa novcem građana. Upravo iz tog razloga sam podnio prijavu nadležnom tužilaštvu, pozivajući se na informacije koje ukazuju na finansijsku zloupotrebu u Komunalnom preduzeću, kao i na sumnjivo postupanje rukovodstva u vezi sa tim slučajem - istakao je Iković. Umjesto da umjesto da odgovori na pitanja koja se tiču rada preduzeća kojim rukovodi, Zlatičanin je odlučila, kaže Iković, da njega targetira kao problem, pokušavajući da ga ućutka krivičnom prijavom. Tužilaštvo će, navodi on, imati priliku da utvrdi sve činjenice, a javnost, poručuje, zaslužuje da zna istinu.&nbsp; <h2>Espresna i odložena reakcija</h2> - Ako je sve urađeno zakonito – nema razloga za strah od prijave koju sam podnio. Ako nije – pokušaj da se problem zataška napadom na mene neće uspjeti - naglasio je Iković. Prema njegovim riječima, posebno je indikativno to što je direktorici bilo potrebno više od godinu dana da podnese krivičnu prijavu protiv zaposlenog za kojeg postoji sumnja da je ukrao više od 6.000 eura u periodu od 1. januara 2024. do 15. februara 2025. iz budžeta građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920090956_02515dd2655940c9be7a06928a2b0195ed36125db3ddfd026c56fe458df20bf9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240920090956_02515dd2655940c9be7a06928a2b0195ed36125db3ddfd026c56fe458df20bf9" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Vuk Iković"> <figcaption>Vuk Iković(Photo: Preokret)</figcaption> </figure>  - Dok je protiv mene – koji sam podnio prijavu i slučaj iznio u javnost isključivo zarad zaštite javnog interesa – reagovala ekspresno, u roku od manje od nedelju dana - napomenuo je Iković. Još je zanimljivije i zabrinjavajuće, naglašasva on, to što je krivična prijava protiv osumnjičenog zaposlenog podnijeta tek neposredno prije nego što je on podnio prijavu i u javnost iznio podatke o tom slučaju.&nbsp; - Sasvim se legitimno postavlja pitanje – da li bi ta prijava uopšte bila podnijeta da predmetna dokumentacija nije dospjela u moje ruke? Vrijeme prijave izaziva sumnju i dodatno potvrđuje da se ovdje ne radi o principijelnom, već o reaktivnom i politički revoltiranom potezu. Ovakav odnos prema onima koji insistiraju na odgovornosti jasno pokazuje da se ne radi o brizi za zakonitost, već o pokušaju da se zaštite partijski podobni - zaključio je Iković.

Tamara Klikovac

Razmjena prijava zbog sumnje na pronevjeru u Komunalnom Danilovgrad; Iković: Zataškivanje problema napadom

Specijalno državno tužilaštvo, iako je 25. decembra prošle godine odbacilo krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora Crnogorskog elektroprenosnog sistema Ivana Asanovića zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj i oštetio kompaniju za više od 76.000 eura, ipak će ponovo morati da se pozabavi ovim slučajem, nakon što im je to naložilo Vrhovno državno tužilaštvo koje je prihvatilo pritužbu na rješenje o odbacivanju prijave. Iz obimne dokumentacije koja prati krivičnu prijavu, a koju je odbacila specijalna tužiteljka Nataša Bošković uz obrazloženje da nema dokaza, proizilazi sumnja da je Asanović pronevjerio 76.464 eura, koje je uplatio za navodnu sanaciju puta u budvanskoj Mjesnoj zajednici Gornji Pobori II.&nbsp; Zanimljivo je da je ista tužiteljka postupala u još jednom predmetu formiranom zbog sumnji u korupciju u CGES-u. Odnosno, nije postupala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030507034_605ef4b3c26c6efd6213b7e3fc51b72bfd196136783bde09910ba95dd631f1d5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025030507034_605ef4b3c26c6efd6213b7e3fc51b72bfd196136783bde09910ba95dd631f1d5" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Ivan Asanović"> <figcaption>Ivan Asanović(Photo: CGES)</figcaption> </figure>  Taj predmet formirala je Agencija za sprječavanje korupcije, po prijavi koju im je podnio zviždač iz CGES-a. &nbsp;On je iskazao sumnju u korupciju u procesu javnih nabavki, a ASK je spise dostavila Specijalnom tužilaštvu 24. maja 2022. godine. Tužiteljka Bošković držala je ovaj predmet dvije godine i dva mjeseca u fioci, sačekala je izmjene Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu i onda taj predmet proslijedila Osnovnom tužilaštvu u Podgorici?!&nbsp; <h2>Putešestvije prijave</h2> Krivičnu prijavu protiv Asanovića podnio je, takođe, zviždač iz CGES-a 12. septembra 2023. u kojoj je iskazao sumnju da je odlukom o dvije isplate u ukupnom iznosu 76.464 eura on zloupotrijebio službeni položaj. Prva isplata bila je donacija MZ Gornji Pobori II, krajem 2021. godine, u iznosu od 30.000, a druga početkom 2022. godine - ugovor sa firmom „Akropolis“ d.o.o. Nikšić vrijednosti od 46.464 eura sa pdv-om. Zviždač je kategoričan da se radi o izmišljenim troškovima koji „nemaju bilo kakvu vezu sa sanacijom lokalnog puta u opštini Budva oštećenog izgradnjom dalekovoda 400 kV Lastva – Čevo“, kako je to pravdano u aktima koji su pratili ove isplate.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030507034_d73a9900b6b79d3aaf2c616a988b2433669b8966b687030c4e1d8ee748ed58b3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025030507034_d73a9900b6b79d3aaf2c616a988b2433669b8966b687030c4e1d8ee748ed58b3" data-rendition-name="original" width="690" height="393" loading="lazy" alt="Dalekovod Lastva - Čevo"> <figcaption>Dalekovod Lastva - Čevo(Photo: PR centar)</figcaption> </figure>  Specijalna tužiteljka Bošković pokušala je da se otarasi i ovog predmeta. Ocijenila je da nije u nadležnosti Specijalnog tužilaštva, ali kada se nenadležnim oglasilo i Više tužilaštvo u Podgorici, onda je morala da postupi. Prije nešto duže od dva mjeseca, odbacila je krivičnu prijavu kao neosnovanu. Vrhovno tužilaštvo, međutim, nije se saglasilo s ovom odlukom i naložilo je njeno preispitivanje. - Povodom Vaše pritužbe kojom ste zahtijevali preispitivanje rješenja Specijalnog državnog tužilaštva Kt-S.br.313/23 od 25. 12. 2024. godine, kojim je odbačena Vaša krivična prijava od 12. 09. 2023. godine, podnijeta protiv Asanović Ivana zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja iz čl. 416 st. 3 u vezi st. 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, razmotreni su spisi predmeta Specijalnog državnog tužilaštva Kt-S.br.313/23, te ocjenom navoda pritužbe i predmetnog rješenja, isti su vraćeni Specijalnom državnom tužilaštvu na ponovni dalji postupak – saopšteno je zviždaču iz Vrhovnog državnog tužilaštva. On je pritužbi ukazao da tužiteljka Bošković nije uzela u obzir dostavljene dokaze, već je odluku temeljila na „dodatnoj dokumentaciji“ koju joj je, na njen usmeni zahtjev, dostavio CGES i to na dan kada je i donijela odluku o odbacivanju krivične prijave – 25. decembra 2024?!&nbsp; - Dana 25. 12. 2024. godine, od strane CGES-a, na usmeni zahtjev, dostavljena je dodatna dokumentacija i to: Akt Vlade Crne Gore broj: 07-374 od 28. 09. 2017. godine, više fotografija na kojima je prikazano stanje puta u MZ Gornji Pobori, prije i poslije rekonstrukcije, jedan CD sa sadržajem emisije RTCG, o sanaciji puta u MZ Gornji Pobori II, kao i jedna fleška sa identičnim sadržajem kao i CD – napisala je ona u obrazloženju odluke. Zviždač, s druge strane, smatra da tužiteljka nije uzela u razmatranje dio dokaza na koje je on ukazao i koje je dostavio uz krivičnu prijavu. - Izvještaje o realizaciji projekta DV 400 kV Lastva – Čevo za treći i četvrti kvartal 2020. godine; Ugovor o javnoj nabavci, zaveden kod CGES-a pod brojem 12823 od 23. 10. 2019. godine, zaključen sa firmom „Asfalt – beton gradnja“ DOO; Tendersku dokumentaciju za postupak javne nabavke broj 38/19, objavljenu na portalu javnih nabavi; Zahtjev za nabavku usluga Obezbjeđenje nadzora za sanaciju puta u MZ Gornji Pobori II – piše u pritužbi. &nbsp; <h2>Sanacija kao alibi</h2> Kategoričan je da je Asanović, kao odgovorno lice CGES-a, omogućio isplatu novca „iako je znao da su ovi radovi završeni još početkom 2020. godine“. Objašnjava da je projekat gradnje dalekovoda Lastva - Čevo - Pljevlja sproveden kroz gradnju dvije posebne partije – 400 kV dalekovod Lastva - Čevo i 400 kV dalekovod Čevo – Pljevlja. Dalekovod Lastva - Čevo, koji prolazi kroz opštine Kotor, Budva i Cetinje, pušten je u pogon, kako ističe, 2. aprila 2019. godine. Četiri mjeseca kasnije, 9. avgusta 2019, CGES je raspisao dva tenderska postupka – jedan za sanaciju lokalnih puteva oštećenih prilikom izgradnje DV 400 kV Lastva-Čevo u opštini Budva, procijenjene vrijednosti nabavke 200.000 eura sa PDV-om i drugi za sanaciju lokalnih puteva oštećenih prilikom izgradnje DV 400 kV Lastva-Čevo u Prijestonici Cetinje, procijenjene vrijednosti nabavke 137.000 eura sa PDV-om.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030507034_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025030507034_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>Isplate novca „pod lupom“ tužilaštva(Photo: CGES)</figcaption> </figure>  Istakao je da je u tenderskoj dokumentaciji jasno i precizno navedeno da se radi o sanaciji lokalnog puta Lapčići – Gornji Pobori u dužini od šest kilometara, oštećenog prilikom izgradnje DV 400 kV Lastva-Čevo u opštini Budva. - Na osnovu sprovedenog postupka po tenderskoj dokumentaciji br. 38/19, zaključen je Ugovor o javnoj nabavci sa firmom „Asfalt – beton gradnja“ DOO, zaveden kod CGES-a pod brojem 12823 od 23. 10. 2019. godine, a kod izvođenja ugovorenih radova pod brojem 2410/2019-01 od 24. 10. 2019. godine – naglasio je zviždač u pritužbi. Radove ugovorene sa firmom „Asfalt – beton gradnja“ doo, odnosno sanaciju lokalnih puteva u Opštini Budva koji su oštećeni tokom gradnje dalekovoda Lastva - Čevo, je, kako je napisao, trebalo okončati najkasnije do januara 2020. godine. <h2>Narudžbenica krunski dokaz</h2> Da su troškovi u iznosu od 76.464 eura izmišljeni i da nemaju bilo kakvu vezu sa sanacijom lokalnog puta u opštini Budva oštećenog izgradnjom dalekovoda 400 kV Lastva - Čevo, potvrđuju, tvrdi zviždač, i izvještaji o realizaciji Plana investicija CGES-a za treći i četvrti kvartal 2020. godine. - U oba ova izvještaja, koji su dostavljeni Odboru direktora kompanije na razmatranje, u dijelu koji se odnosi na Projekat izgradnje dalekovoda 400 kV Lastva - Čevo nedvosmisleno je navedeno da je sanacija lokalnih puteva u opštini Budva završena – precizirao je zviždač. Specijalna tužiteljka, istakao je on, zanemarila je još jedan dokaz koji joj je dostavljen uz krivičnu prijavu – „narudžbenicu broj 203-JN/22-542/1 od 19. 05. 2022. godine, koja shodno internim procedurama Crnogorskog elektroprenosnog sistema AD Podgorica, predstavlja Zahtjev za nabavku“. Ovim zahtjevom traženo je pokretanje nabavke čiji je predmet bio „Obezbjeđenje nadzora za sanaciju puta u MZ Gornji Pobori II“, procijenjene vrijednost 1.000,00 eura bez PDV-a. Tvrdi da „narudžbenica potvrđuje dvostruku zloupotrebu koja je učinjena sa namjerom prikrivanja pronevjere sredstava Crnogorskog elektroprenosnog sistema u ukupnom iznosu od 76.464 eura“.&nbsp; - Prva zloupotreba ogleda se u činjenici da je Zahtjev za nabavku usluga nadzora kreiran u DMS sistemu 19.05.2022. godine, skoro dva mjeseca nakon što su navodni radovi sanacije puta u Mjesnoj zajednici Gornji Pobori II završeni – piše on ukazujući da tužiteljka u rješenju o odbijanju krivične prijave citira dokument prema kojem su radovi okončani 27. marta 2022.&nbsp; Upravo taj datum upozorava na zloupotrebu – jer je u ugovoru precizirano „da se smatra da je Naručilac izvršio obavezu uvođenja Izvođača u posao ako mu je predao rješenje o imenovanju stručnog nadzora“. - Dakle dva i po mjeseca od ugovorenog datuma kad je izvođač trebao biti uveden u posao, odnosno skoro dva mjeseca nakon što su radovi, prema podacima iz građevinskog dnevnika, završeni, Crnogorski elektroprenosni sistem, 19.05.2022. godine, pokreće postupak nabavke usluga stručnog nadzora – upozorava zviždač, uz konstataciju da se postavlja pitanje ko je potpisao građevinski dnevnik za ove radove? Druga zloupotreba koju otkriva narudžbenica broj 203-JN/22-542/1 od 19. maja 2022. godine, jeste, kategoričan je zviždač, isplata donacije MZ Pobori. Donacija je, kako je i sam Asanović potvrdio u izjavi Specijalnom državnom tužilaštvu, isplaćena zbog oštećenja puta koja su navodno nastala gradnjom dalekovada 400 kV Lastva – Čevo - Pljevlja, međutim u narudžbenici su pokušali da navodna oštećenja prikažu kao posljedicu gradnje potpuno drugog dalekovoda. - U Narudžbenici iz maja mjeseca 2022. godine se navodi da je put navodno oštećen prilikom izgradnje dalekovoda 110 kV ulaz-izlaz u TS Lastva (odnosno dionica dalekovoda Lastva – Budva) dok je donacija data i sprovedena jednostavna nabavka za navodna oštećenja koja su nastala prilikom realizacije izgradnje dalekovoda 400 kV Lastva - Čevo. Ova dva dalekovoda su teritorijalno, fizički i naponski odvojena jedan od drugog, što dodatno dokazuje na učinjene zloupotrebe, odnosno ukazuje da su utrošena sredstva od 76.464 eura, za navodno asfaltiranje puta u MZ Gornji Pobori II prikazana i knjižena na potpuno drugom projektu od onoga za koji su data – precizirao je zviždač. <h2>Navodna greška</h2> Ukazao je i na izjašnjenje Asanovića, koji je Specijalnom policijskom odjeljenju dostavio pisanu izjavu u kojoj se pravdao da dodjelom donacije nije zloupotrijebio službeni položaj, „odnosno da je samo sprovodio Odluku Odbora direktora broj 31, donijetu na sjednici od 12.11.2021. godine“. - ...ovdje se očigledno namjerno pokušava relativizovati činjenica da je ta odluka Odbora direktora donijeta na osnovu Prijedloga dodjele donacija, sponzorstava i pomoći za 2021. godinu, broj 10292 od 03.11.2021. godine, u kojem je pod stavkom „Donacije kroz saradnju sa zajednicom“, u iznosu od 40.000,00 eura, predloženo 30.000,00 eura, za Mjesnu zajednicu Gornji Grbalj... Postupajuća specijalna tužiteljka je očigledno prihvatila obrazloženje koje je prijavljeni Ivan Asanović dao u pisanom pojašnjenju Specijalnom policijskom odeljenju broj 301/8-D/24-852/6 od 12.04.2024. godine, gdje je između ostalog kazao: „... da je prilikom pripreme predloga za dodjelu donacija učinjena očigledna greška jer je umjesto „Gornji Pobori II“ navedeno da se radi o MZ „Gornji Grbalj“, iz razloga jer su se pomenuti radovi na izgradnji dalekovoda obavljali na teritoriji obje mjesne zajednice, koje su geografski susjedne. Naveo je da za zahtjev podnijet od MZ „Gornji Grbalj“, nije bilo sredstava za realizaciju, a s obzirom da nije bio hitan, isti nije realizovan u 2021. godini već u 2022. godini, na osnovu čega je donijeta odluka o dodjeli sredstava MZ „Gornji Grbalj“, broj 1-1-D/22-3180/32 od 29.12.2022. godine, u iznosu od 14.000,00 eura, te potpisan ugovor sa tom MZ broj:301-D/22-337/1 od 30.12.2022. godine“ – citirao je dijelove Asanovićevog izjašnjenja. Zviždač je kategoričan da „sve da se i prihvate navodi koji vrijeđaju zdrav razum, da je 14.000,00 eura veći iznos od 30.000,00 eura, pa da zato nije bilo sredstava za realizaciju zahtjeva MZ Gornji Grbalj, koji je podnijet četiri mjeseca prije zahtjeva MZ Gornji Pobori II, jasno je da ovdje nije riječ o bilo kakvoj grešci, kako to pokušava prikazati izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović, već o svjesnoj namjeri“. Smatra da je „u prijedlogu o kojem je odlučivao Odbor direktora CGES-a navedena MZ Gornji Grbalj, koja se teritorijalno nalazi u Opštini Kotor, da bi se prikrila nesporna činjenica iz zvanične dokumentacije kompanije, da je u vrijeme davanja donacije bila završena sanacija puteva u opštini Budva, oštećenih prilikom izgradnje dalekovoda 400 kV Lastva – Čevo, u ime kojih je donacija uplaćena“. Ukazuje i na izjavu predsjednika Mjesne zajednice Gornji Pobori II Miodraga Ivanovića RTCG, iz koje proizilazi da je „za iznos od 76.464 eura asfaltirano 1,35 kilometra puta, od ukupno 3 kilometra“.&nbsp; - Dakle, bez prethodne pripreme (sanacije), koju je, ponovo prema priznanju imenovanog, izvršila Opština Budva, a mještani iz ličnih sredstava postavili propuste, šahte i betonirali 500 metara puta, sredstvima CGES-a je asfaltirano manje od 50% dužine puta u MZ Gornji Pobori II. Nakon svega, ne mogu a da se ne zapitam da li zaista neko može povjerovati u priču da su sredstva u iznosu od 76.464 eura iskorišćena za namjene za koje je naznačeno? Ne da nijesu, nego Crnogorski elektoprenosni sistem nije imao osnova za realizaciju posla za koji su sredstva navodno data – napisao je u pritužbi. On nema sumnju da se radi „o zloupotrebi službenog položaja i to od strane više lica, koja su pokušala da sanaciju lokalnog puta u MZ Gornji Pobori II opravdaju oštećenjima puta navodno nastalim prilikom izgradnje dalekovoda 400 kV Lastva-Čevo, sa ciljem pribavljanja sebi ili drugima koristi i to direktnim nanošenjem štete Crnogorskom elektoprenosnom sistemu AD“.

Kaćuša Krsmanović

1250x600

Asanović pod istragom zbog moguće pronevjere više od 76.000 eura

Bivši franuski premijer Žan Kasteks uhapšen je zbog falsifikovanja, korišćenja falsifikovanih dokumenata i pronevjere javnih fondova, javljaju francuski mediji.
Kako navodi tv kanal BFMTV, Kasteksa su uhapsili pripadnici žandarmerije u Monpeljeu.
Bivši francuski premijer je priveden okviru preliminarne istrage koju je pokrenulo tužilaštvo u tom gradu posle izvještaja agencije za borbu protiv korupcije Anticor koji se odnosi na događaje iz decembra 2023. godine, piše N1.
Istraga je fokusirana na odluke koje je Kasteks donosio 2017. dok je bio predsjednik saveza opština Konflan Kanigo u francuskom departmanu Istočni Pirineji.

Kasteks uhapšen zbog falsifikovanja i pronevjere javnih fondova

Ministarstvo unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije raspisalo je danas međunarodnu potjernicu za bivšim prvim vicepremijerom Sjeverne Makedonije i visokim funcionerom albanske opozicione partije DUI Artanom Grubijem, osumnjičenim u istrazi za pronevjeru u Državnoj lutriji.
Osim za Grubijem, MUP je međunarodnu potjernicu raspisao i za bivšim direktorom „Državne lutrije“ Sjeverne Makedonije Perparimom Bajramijem, koji je zajedno sa bivšim viceprmijerom osumnjičen za protivzakonitu nabavke VLT terminala, čime je to državno preduzeće za organizovanje igara na sreću, prema istrazi, oštećeno za oko osam miliona eura.
Osnovno javno tužilaštvo „Skoplje“ juče je saopštilo da će tražiti od MUP Sjeverne Makedonije raspisivanje potjernice za Grubijem i Bajramijer, kojima je Osnovni krivični sud u Skoplju odredio pritvor od 30 dana, jer su obojica nedostupni organima progona.
Artan Grubi je u nedjelju na Fejsbuku napisao da je u privatnoj posjeti Kosovu, a premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski je dan kasnije, u emisiji „Klik plus“ na kablovskoj TV21, objavio da je Grubi otišao na Kosovo diplomatskim vozilom sa jednim biznismenom.
- Moje informacije su da je bivši direktor Državne lutrije već duže vrijeme van zemlje. U međuvremenu, bivši potpredsjednik vlade je juče sa biznismenom, vozilom sa diplomatskim tablicama, napustio Makedoniju i uputio se ka našem sjevernom susjedu Kosovu - rekao je Mickoski.
Prema Skopskom tužilaštvu, bivši vicepremijer Sjeverne Makedonije Artan Grubi i bivši dorektor Državne lutrije Perparim Bajrami su pod istragom jer „postoji osnovana sumnja da su kao saizvršioci izvršili krivično djelo – pronevjera u službi“.
Preostaloj četvorici obuhvaćenoj istragom, koji su osumnjičeni za zloupotrebu službenog položaja i ovlašćenja, sudija je u prethodnom postupku na prijedlog skopskog javnog tužilaštva odredio mjere predostrožnosti, odnosno oduzimanje putnih isprava i obavezu povremenog pojavljivanja pred službenim licem u sudu.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije 13. decembra je podnijelo krivičnu prijavu protiv osam lica zbog „zloupotrebe službenog položaja i ovlašćenja“, „primanje mita“ i „zloupotreba postupka za javni poziv, dodjelu ugovora o javnoj nabavci ili javno-privatnog partnerstva“ u slučaju Državne lutrije Sjeverne Makedonije.
Nezakonitom nabavkom VLT terminala je, prema tužilaštvu, Akcionarsko društvo Preduzeće za priređivanje igara na sreću Državna lutrija Republike Sjeverne Makedonije u 2023. godini oštećeno za 501.319.119 denara (oko osam miliona eura) sa namjerom da drugom pribavi ta protivpravna imovinska korist.

Raspisana međunarodna potjernica za bivšim prvim vicepremijerom Sjeverne Makedonije

Belgijske vlasti saopštile su da su otvorile istragu o pronevjeri protiv bivšeg komesara EU za pravosuđe Didije Rejndersa, samo nekoliko dana poslije isteka mandata u Evropskoj komisiji.
Portparoka kancelarije glavnog tužioca Brisela rekla je za AP da je otvorena istraga o bivšem komesaru Rejndersu u vezi „moguće prakse pranja novca“. Ona je rekla da su u okviru istrage sprovedene i pretrage domova.
Istraga je početa samo nekoliko dana poslije isteka Rejndersovog mandata kao komesara EU za pravosuđe, tokom vikenda. On je bio na tom položaju od 2019. godine. Portparolka je odbila da govori o izvještajima listova Suar i Folou d Mani da je istraga vezana za pranje novca preko nacionalne lutrije.
Rejndersova poslanička grupa u Evropskom parlamentu Obnovimo Evropu (Renew Europe) saopštila je da neće komentarisati istragu koja je u toku.
Bilo kakav skandal koji bi uključio Rejndersa bi se odrazio i na Evropsku komisiju, gdje je bio zadužen da osigura da se tokom njegovog mandata poštuju zapadni principi vladavine prava, uključujući oštru borbu protiv korupcije, piše AP.
Prema belgijskim medijima bivši belgijski ministar i evropski komesar Rejnders je saslušan u belgijskoj policiji u utorak i njegov dom u Briselu pretresen, u okviru istrage vezane za sumnju o pranju novca.
Istraga, koju sprovodi glavni tužilac Brisela, otvorena je 2023. godine posle navoda Ćelije za obradu finansijskih informacija i nacionalne lutrije, prenijeli su mediji.
Rejnders (66) je osumnjičen da je sprovodio aktivnosti pranja novca preko kupovine igara na sreću u vrijeme kada je još bio ministar belgijske savezne vlade, a iznos o kome se radi nije preciziran, prenosi agencija Frans pres pisanje belgijskih medija.
Dva dana poslije završetka mandata kao evropskog komesara ispitala ga je policija, nije priveden, rekao je izvor blizak slučaju koji je dodao da je bilo nekoliko pretraga među kojima i u njegovom stanu u Briselu.
Prema listu Suar njegova vikendica u Valoniji takođe je pretražena.
Prije nego što je bio komesar EU za vrijeme prvog mandata Ursule fon der Lajen na čelu Evropske komisije (2019-2024) bio je u više belgijskih vlada, dugo je bio ministar finansija (1999-2011) prije nego što je postao ministar spoljnih poslova (2011-2019).
Ove godine kandidovao se za nastavak mandata kao evropskog komesara u ime Belgije, ali njegova partija Reformski pokret (MR, liberali) se opredijelila za Hađu Lahbib (54) koja je bila šefica belgijske diplomatije od jula 2022. godine.

Bivši komesar za pravosuđe EU pod istragom zbog pronevjere

Dobro je da ćemo zatvoriti pet, odnosno onoliko poglavlja koliko je u posljednje vrijeme i najavljivano, ističe poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
No, kako dodaje, nema prostora niti za radovanje, niti za manipulacije da je nekome krivo što će biti zatvorena i dva poglavlja iz poljoprivrede.&nbsp;
- Nije ovo vrijeme za dnevnopolitička sitničarenja i nezrela hvalisanja. Ostalo je jos 21 poglavlje medju kojima su i najkompleksnija. Kao što sam više puta ukazivao, proces proširenja nije samo donošenje zakona, podzakonskih akata, strategija, popunjavanje upražnjenih mjesta u raznim institucijama, bez obzira na kvalitet kandidata- dodaje on.
Proces evropskih integracija, kaže Mugoša, podrazumijeva adekvatnu primjenu propisa, izgradnju institucija odnosno stručnih kadrovskih kapaciteta, finansijsku stabilnost i održivost sistema i njegovu pripremljenost za zajedničko evropsko tržište, kao i jasnu političku volju zemalja članica.
- Ono što posebno zabrinjava je olako shvatanje nakompleksnije faze u procesu pregovaranja. To papagajisanje kako smo mi najuspješniji u regionu je daleko od dovoljnog da kompletiramo i ovu poslednju fazu EU integracionog procesa. Teza mi smo otvorili toliko a vi kad ste bili na vlasti toliko poglavlja je argument za “malu djecu” i pokazatelj odsustva odgovornosti i ozbiljnosti u mnogim segmentima sistema. Zatvaranje poglavlja ne smije da bude maska za stavljanje pod tepih brojnih izazova sa kojima se suočava naše društvo i nesprovođenje suštinskih strukturnih reformi- naveo je on.
Veoma je bitno kada ćemo, ali i kao kakva ćemo država ući u EU, smatra Mugoša.
- Zato 2026. mora biti godina suštinskih reformi i promjene mnogih loših praksi- zaključio je on. 
&nbsp;

Mugoša: Nema prostora za nezrela hvalisanja i olako shvatanje najkompleksnije faze pregovora

U Splitu je potvrđen izolovani slučaj gube, odnosno lepre, prenosei Index.hr.
Riječ je o stranom radniku iz Nepala koji već dvije godine živi u Hrvatskoj sa porodicom, a nadležni uvjeravaju kako je situacija pod kontrolom te da nema razloga za paniku. Zadnji slučaj gube u Hrvatskoj je bio 1993. godine
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a neliječena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta. Iako je stoljećima bila sinonim za stigmu i izolaciju, danas se guba uspješno liječi kombinacijom antibiotika te predstavlja izlečivu bolest. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, većina oboljelih uz pravovremeno liječenje može voditi normalan život bez rizika za okolinu.

Hrvatska: Registrovan slučaj gube kod radnika iz Nepala

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je danas da će SAD uzvratiti, nakon ubistva dva američka vojnika i jednog američkog civila u Siriji, za koja SAD krive organizaciju Islamska država.
- Ovo je napad Islamske države- rekao je američki predsjednik novinarima u Bijeloj kući uoči odlaska na fudbalsku utakmicu vojske i mornarice u Baltimoru.
On je izrazio saučešće porodicama troje ubijenih Amerikanaca i rekao da su troje ranjenih u istom napadu "dosta dobro".
Dva pripadnika američke vojske i jedan civilni prevodilac su danas ubijeni u napadu Islamske države u Siriji, kod Palmire, gdje su obavljali antiterorističke operacije, saopštilo je Ministarstvo odbrane u Vašingtonu.
Tri vojnika su tada ranjena, rekao je portparol Pentagona Šon Parnel.
Ministar odbrane Pit Hegset je rekao da su napadača ubile "partnerske snage" - Sirije. Arapski mediji prenose da su napad izvele snage Islamske države i da ranjenih ima i među sirijskim vojnicima koji su bili u patroli zajedno sa američkim.
Ovaj napad na američke trupe u Siriji prvi je sa fatalnim ishodom, nakon svrgavanja predsjednika Bašara al Asada pijre godiu dana.
Nastradali su helikopterom prevezeni do garnizona al Tanaf blizu granice sa Irakom i Jordanom.
Nevladina Sirijska opservatorija za ljudska prava čije je sjedište u Velikoj Britaniji, objavila je da je napadač bio pripadnik sirijskih snaga bezbjednosti.
Portparol sirijskog ministarstva unutrašnjih poslova Nur al Din al Baba rekao je da napadač, povezan sa Islamskom državom, otvorio vatru na kapiji vojne postave. On je dodao da sirijske vlasti ispituju da li je napadač član Islamske države, ili je samo zastupnik njene ekstremističke ideologije. Negirao je izvještaje da je napadač pripadnik sirijskih bezbjednosnih snaga.
SAD imaju stotine vojnika u istočnoj Siriji kao dio koalicije koja se bori protiv Islamske države. Američki vojnici u Siriji su i ranije bili meta napada.

Tramp zaprijetio da će SAD uzvratiti zbog ubistva troje Amerikanaca u Siriji

Nikola Šaranović novi je član SC Derbija, saopšteno je iz podgoričkog košarkaškog kluba.
- Šaranović je visok 200 centimetara i ima 22 godine, ponikao je u mlađim kategorijama Crvene zvezde, a potom nastavio razvoj u FMP-u. Iako još veoma mlad, Nikola već dugo nastupa u ABA ligi. Sa sobom donosi jak karakter, čvrstinu i agresivnost, a odlikuje ga dobar spot-up šut i posvećena igra u službi kolektiva. Njegov profesionalni pristup i kvalitet koji posjeduje biće od velike koristi timu pred izazove koji su pred nama- piše u saopštenju.

Šaranović novo pojašanje SC Derbija

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Vraneš: Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Tag: pronevjera