Članica Izvršnog odbora Akademije za razvoj demokratije (ADD) Aleksandra Jerkov predstavila je danas inicijativu za izmjenu zakonske definicije silovanja u zemljama Zapadnog Balkana, u toku koje je saopšteno da je ADD pokrenula inicijativu u cijelom regionu Zapadnog Balkana da se zakonska definicija silovanja izmijeni tako da se svaki seksualni odnos bez jasnog pristanka smatra silovanjem, te da se iz zakona ukloni uslov upotrebe fizičke sile.
Ona je pojasnila da su sve zemlje Zapadnog Balkana zadržale prevaziđenu i netačnu definiciju silovanja koja podrazumijeva upotrebu fizičke sile ili prijetnju fizičkom silom, što se, u praksi, rijetko dešava jer žrtve reaguju na različite načine i ne pružaju fizički otpor, što im onemogućava da dokažu krivično djelo koje je nad njima počinjeno.
Jerkov je objasnila i da istraživanja pokazuju da se više od 85 odsto žena u situaciji silovanja “zamrzne”, a da je to još izraženije kada su u pitanju djevojčice – gdje 98 odsto njih ne pruža fizički otpor silovatelju.
- Važeća zakonska definicija silovanja ne prepoznaje ove reakcije i zato je žrtvama gotovo nemoguće da dokažu da su silovane, čak i kada se odluče da, uprkos svim drugim preprekama, prijave ono što im se dogodilo. Osim što je netačna i prevaziđena, trenutna zakonska definicija silovanja nije u skladu sa međunarodnim standardima i odredbama Istanbulske konvencije Savjeta Evrope, koju su sve zemlje regiona ratifikovale - navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Ona je navela da je ADD u prethodnom periodu sproveo detaljnu analizu krivičnih zakonika svih zemalja regiona i predložio konkretne izmjene koje treba unijeti, kao i amandmane koje treba predložiti. Paralelno s tim, ADD je intenzivno sarađivao sa političkim partijama kako bi se obezbijedilo usvajanje ovih izmjena u parlamentima.
Jerkov je istakla i da su Crna Gora i Kosovo već usvojile izmjene krivičnog zakonika koje uvode neophodnost pristanka u definiciju silovanja, dok su u Federaciji Bosne i Hercegovine predložene izmjene zakonika koje takođe uklanjaju uslov primjene fizičke sile i uvode pristanak kao ključni element.&nbsp;
Jerkov je naglasila da vladajuća partija u Srbiji nije pokazala apsolutno nikakvo interesovanje da ovu temu stavi na dnevni red, otvori raspravu, pa čak ni da je razmotri – čime bi se omogućila bolja zaštita žrtava silovanja.
Projekat „Razvijanje politika za borbu protiv seksualnog nasilja nad djevojčicama i ženama na Zapadnom Balkanu“ Akademija za razvoj demokratije sprovodi uz podršku Laburističke partije Velike Britanije i Vestminsterske fondacije za demokratiju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Jerkov: Zakonska definicija silovanja mora se izmijeniti kako bi pružila veću zaštitu žrtvama

Predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić oglasio se na društvenoj mreži X povodom izjave srpskog istoričara Čedomira Antića da u Crnoj Gori treba da se stvori nova Republika Srpska na centrom u Nikšiću.
- Velikosrpski šovinista Čeda Antić je dao politički oligrofenu izjavu da u državi CG treba da se stvori nova Republika Srpska s centrom u Nikšiću. STAV nivoa budala, ali on je lice zle namjere iz Beograda prema Crnoj Gori i Crnogorcima. Stop monstrumima protiv Crne Gore. Avetluk- poručio je Adžić.

Adžić o izjavi Čedomira Antića: Stav nivoa budala, on je lice zle namjere iz Beograda prema Crnoj Gori i Crnogorcima

Organizacije civilnog društva se oštro protive mogućnosti da jedna ulica u Glavnom gradu Podgorici bude imenovana po Pavlu Bulatoviću, osobi koja je neposredno odgovorna za ratni zločin deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica i izražavaju žaljenje što nijesu uvaženi naši raniji argumenti protiv ove inicijative, koje su iznijeli još prošle godine.
- Upozoravamo da bi donošenjem odluke o imenovanju ulice bila poslata poruka da su ratni zločini i dalje politički prihvatljivi. Time bi se potkopala vladavina prava i podrilo povjerenje u institucije. Na taj način se vrijeđaju žrtve, produbljuju podjele, otežava pomirenje i uništava izgradnja društva zasnovanog na pravdi i istini. Umjesto da se imenovanjem ulica njeguje kultura sjećanja, insistira se na legitimisanju ratne prošlosti i ideologije koja je iza sebe ostavila nepotrebna stradanja i masovne zločine- - navodi se u zajedničkom saopštenju civilnog sektora.
Podsjećaju da su odbornici Glavnog grada usvojili na sjednici Savjeta za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova, 29. jula 2025. godine, predlog odbornika Demokrata, Mitra Vukovića i Vladimira Čađenovića, da Pavle Bulatović, bivši ministar unutrašnjih poslova Crne Gore i ministar odbrane Savezne Republike Jugoslavije, dobije ulicu u Podgorici.
- Vuković i Čađenović su još 27. oktobra 2023. godine podnijeli ovaj prijedlog, ali je njegovo razmatranje bilo odloženo dok se ne dobije mišljenje Ministarstva kulture i medija. Ministarstvo je, međutim, u svom odgovoru istaklo da još uvijek nije imalo zakonski osnov da se izjašnjava o ovom pitanju, jer ga Savjet nije usvojio, pa je predlog vraćen. Takođe, 23 nevladine organizacije su i prošle godine pozvale predsjednika Demokratske Crne Gore, Aleksu Bečića, da utiče na odbornike svoje partije da predlog povuku, ali Bečić nikada nije odgovorio- podsjetili su.
Inicijativa je usvojena glasovima članova Savjeta iz vladajućih partija (Demokrate, Pokret za Podgoricu (PzPG) i Ujedinjena Crna Gora), uz jedan glas protiv - predstavnika Evropskog saveza, Miloša Đuričkovića. 
Đuričković je u međuvremenu, u znak protesta protiv pomenute odluke, podnio ostavku na članstvo u Savjetu, rekavši da se takva odluka kosi sa njegovim „moralnim i vrijednosnim uvjerenjima, ali i sa istinom o događajima iz tog perioda“.
- Podsjećamo da je Pavle Bulatović, kao ministar unutrašnjih poslova Crne Gore, bio neposredni nalogodavac nezakonite deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica 1992. godine. Po njegovom naređenju, crnogorska policija je, bez zakonskog osnova, uhapsila i izručila oružanim snagama Srpske Republike u BiH, prema zvaničnim dokumentima, najmanje 66 civila, od kojih je samo 12 preživjelo (presuda Ks. 6/12, od 22.11.2012, dostupna na portalu www.sudovi.me, str. 120). Ovo nisu spekulacije, već sudski utvrđene činjenice. Činjenica da Bulatović nije osuđen, jer je ubijen u atentatu 2000. godine, ne znači da nije bio odgovoran, a još manje je to razlog da danas bude glorifikovan- navode iz civilnog sektora.
Pored uloge u zločinu Deportacija, napominju oni, tokom mandata Pavla Bulatovića kao ministra odbrane SRJ (1993–2000), pripadnici vojske SRJ počinili su masovne ratne zločine u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu. Zamjenik glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, Grejem Bluit, izjavio je da je “ubijeni jugoslovenski ministar odbrane Pavle Bulatović bio pod istragom i to ne samo za događaje na Kosovu”.
- Odlukom Savjeta da se ulicom u glavnom gradu Crne Gore oda počast Pavlu Bulatoviću, gradske vlasti su uvrijedile porodice žrtava, koje i danas tragaju za posmrtnim ostacima svojih najmilijih, ali i sve građanke i građane Crne Gore koji vjeruju u pravdu i poštovanje ljudskih prava. Ovo je čin institucionalnog revizionizma koji podriva napore u izgradnji pomirenja i vladavine prava- ističu.
Posebno, kažu iz civilnog sektora, zabrinjava činjenica da su ovaj predlog podržali odbornici stranaka koje se javno predstavljaju kao građanske, dok u praksi učestvuju u rehabilitaciji aktera ratne prošlosti. Time pokazuju da su negiranje zločina i slavljenje ratne prošlosti sastavni dio i njihove politike.
Dodaju da je sada na potezu Ministarstvo kulture i medija, koje prema Zakonu o spomen-obilježjima treba da ocijeni da li Pavle Bulatović ispunjava uslove za „istaknutu ličnost“ (član 5). Takođe, napominjemo da član 10 izričito zabranjuje podizanje spomen-obilježja osobama koje su imale negativnu ulogu u istoriji Crne Gore ili čovječanstva.
- Nesporno je da Pavle Bulatović ne ispunjava zakonske kriterijume za istaknutu ličnost i zato pozivamo Ministarstvo da ovaj predlog odbaci bez odlaganja. Posebno ukazujemo da je veoma opasna rehabilitacija pojedinaca odgovornih za zločine i da je na to već upozorio i Evropski parlament u ovogodišnjoj Rezoluciji o Crnoj Gori. Ako država pristane na ovakvu praksu, šalje poruku da se zločini mogu nagraditi, a odgovornost minimizirati. Time se obesmišljava pravda, vrijeđaju se žrtve i stvara se društvo u kojem su nasilje i nekažnjivost prihvatljivi- zaključuje se u saopštenju.
Akcija za ljudska prava
Asocijacija Spektra
Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Centar za građanske slobode (CEGAS)
Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
Centar za istrazivacko novinarstvo (CIN CG)
Centar za monitoring i istraživanje (CeMI)
Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
Centar za zensko i mirovno obrazovanje ANIMA
Centar za ženska prava (CŽP)
Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro
Crnogorski PEN centar
Crnogorski ženski lobi
Crnogorsko filološko društvo
Društvo crnogorskih izdavača
Institut za društveno politička istraživanja Analitico
Institut za medije Crne Gore
Juventas
PRIMA
Sigurna ženska kuća
STEGA
Udruzenje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)
Udruženje “Štrpci – Protiv zaborava”
Udruženje pravnika Crne Gore
Alen Bajrović, građanski aktivista
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
Jovana Marović, građanska aktivistkinja

Civilni sektor: Imenovanjem ulice po Pavlu Bulatoviću šalje se poruka da su ratni zločini prihvatljivi

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović sastao se sa ambasadorkom Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke.
Šaranović je istakao da su istorijski rezultati u razbijanju kriminalnih grupa, borbi protiv krijumčarenja narkotika i procesuiranju korupcije na visokom nivou, ostvareni zahvaljujući snažnoj podršci i intenzivnoj saradnji sa institucijama za sprovođenje zakona Sjedinjenih Američkih Država.&nbsp;
- Podrška SAD-a bila je presudna za jačanje kapaciteta naše policije a zahvaljujući brojnim zajedničkim akcijama, otkriveni su i procesuirani slučajevi organizovanog kriminala koji su godinama unazad bili nedodirljivi. Prepoznavanje Crne Gore kao stabilnog partnera u borbi protiv transnacionalnog kriminala za nas nije samo uspjeh, to je i obaveza da sa još većim intenzitetom nastavimo reforme koje imaju za cilj punu profesionalizaciju i osiguranje integriteta policijskih službenika. Bezbjednost je prioritet koji ne trpi kompromise a sadašnji menadžment Ministarstva unutrašnjih poslova pokazuje da se kroz neselektivnost postižu mjerljivi rezultati i šalje nedvosmislena poruka da u Crnoj Gori niko nije iznad zakona- kazao je Šaranović.
Ambasadorka Rajnke je saopštila da je bliska međuagencijska saradnja jasan pokazatelj snažnog partnerstva Sjedinjenih Američkih Država i Crne Gore, te da Crna Gora može računati na dalju ekspertsku i tehničku pomoć u oblasti unutrašnjih poslova, sa posebnim fokusom namodernizaciju kapaciteta.
V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović je saopštio da sektor bezbjednosti redovno prati i odgovora na izazove, identifikuje i one najsavremenije, poput hibridnog djelovanja i ciljanog plasiranja dezinformacija.

Šaranović sa Rajnke: U Crnoj Gori niko nije iznad zakona

Jedan od poslanika PES-a koji nijesu podržali predlog zakona o amnestiji, Darko Dragović komentarisao je izjavu lidera Skupštine Andrije Mandića koji je kazao da će preispitati odnose u parlamentarnoj većini nakon što četiri poslanika najjače partije vlasti nisu dali podršku ovom zakonu.
Kako je kazao, Mandić je prilikom te izjave "bio malo vruć".
- Predsjednika Skupštine Crne Gore gospodina Mandića poznajem kao staloženog čovjeka koji je čak i u odnosu sa opozicijom uvijek bio spreman za dijalog i kompromis. Mislim da je bio malo vruć, pa ipak neka prođe par dana- rekao je poslanik PES-a za Pobjedu.
Kako je kazao, smatra da odnosi neće biti poremećeni u okviru koalicije na vlasti.
Podsjećamo, Mandić je nakon hvalospjeva na račun premijera Spajića kazao da zbog uzdržanosti poslanika PES-a "treba i da ispitamo i preispitamo kolege iz PES-a sva partnerstva koja imamo u okviru ove koalicije".

Dragović o izjavi Mandića: Bio je malo vruć, razgovaraćemo kad prođe par dana

Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su danas, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, u prostorije Agencije za sprječavanje korupcije i izuzeli dio dokumentacije vezan za odluke vršioca dužnosti ASK-a Dušana Drakića i predsjednika Savjeta ASK-a Pavla Ćupića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, na osnovu više prijava čelnik ASK-a Drakić se tereti da je nereagovanjem na nezakonitosti načinio štetu budžetu u iznosu od 44 hiljada eura. Prijavom obuhvaćen je i predsjednik Savjeta Ćupić. &nbsp; Na upit Televizije E i Portala ETV, da se dobije zvanična informacija o razlozima ulaska SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, nije bilo odgovora ni iz Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025073119078_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1785" loading="lazy" alt="VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora"> <figcaption>VIŠE PRIJAVA PROTIV ČELNIKA ASK-A: Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DRAKIĆENA POTVRDA &nbsp; Potvrda je, iako posredna, stigla od vršioca dužnosti direktora ASK-a Dušana Drakića. &nbsp;Istakao je da ne želi da komenatriše, ali i napomenuo da dio Savjeta i dio zaposlenih, koji su bili dio prošlog menadžmenta podnose prijave. &nbsp; -Mi odgovaramo, u skladu sa tim prijavama i u skladu sa zakonom. I to je jedini komentar koji imamo. Bez reprekusija, bez ikakvog pritiska prema njima, bez želje da se nešto svetimo, svako ima pravo da iznese svoje sumnje za bilo koju stvar i mi smo tu da odgovorimo, odnosno da učinimo sve transparentnim i javnim - kazao je Drakić . Na ponovljeno pitanje što su službenici SPO izuzeli od dokumentacije Drakić je rekao da je ,,ovo jedino što može reći”. &nbsp; RAZLIČITI ARŠINI Za razliku od akcije tokom hapšenja direktorice Agencije za sprječavanje korupcije Jelene Perović, kada je angažovano više od dvadeset policajaca sa fantomkama i dugim cijevima, ovog puta potraga za dokumentacijom sprovedena je diskretno, bez spektakularnih objava za medije. &nbsp;&nbsp; &nbsp;Inače, Upravni sud &nbsp;je 16. maja poništio odluku Savjeta ASK-a kojom je Jelena Perović razriješena sa mjesta direktorice, a ta presuda objavljena je na sajtu ovoga suda 30. maja. ASK-u je naloženo da u ponovnom postupku donese novu, zakonitu odluku. &nbsp; &nbsp;Savjet je, međutim, smislio način kako da se riješe nevolje u koju su upali nezakonitim odlukama, pa su odlučili da sačekaju da Perović istekne mandat 24. jula i samim tim, kako oni smatraju, više ne moraju da brinu o presudi Upravnog suda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250731190712_1f3f8bf2a0ea886a6f907f14bfb11c4a7aaebb0a60c5f6e8ebfce9068ecc2ea5" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović"> <figcaption>ZAKAŠNJELA SATISFAKCIJA: Jelena Perović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  SATISFAKCIJA ZA JELENU PEROVIĆ &nbsp;- Odluka Savjeta ASK-a je potvrdila da je moja funkcija direktorice trajala do formalnog isteka petogodinjeg mandata, odnosno 24. jula. Upravni sud je poništio njihovu odluku o mom razrješenju kao nezakonitu, a samim tim prema Zakonu o upravnom sporu i Zakonu o upravnom postupku, koji propisuju pravne poslijedice poništene odluke, stanje se vraća u vrijeme prije donijete nezakonite odluke. Izvrtanje činjenica od predsjednika i dijela članova Savjeta je poslužilo svrsi - obmana javnosti zarad sada već ogoljenih političkih interesa, uklanjanje neistomišljenika, kako bi ASK u daljem radu prikrivao koruptivne radnje pojedinih javnih funkcionera i korupciju u javnim preduzećima – kategorična je Perović u nedavnoj izjavi za Portal ETV. Jelena Perović žrtva je brutalne odmazde proruskih i prosrpskih crnogorskih vlasti čiji je jedan od prioriteta još od njihove prve vlade nakon izbora 2020. godine bilo ne samo njeno uklanjanje iz Agencije, već i hapšenje. &nbsp; ULOGA SPECIJALNOG TUŽILAŠTVA &nbsp; Ideju je u djelo sprovelo Specijalno državno tužilaštvo ma čijem je čelu Vladimir Novović, a čija je supruga Lidija Novović preko Nevladine organizacije MANS godinama gonila Perović. Specijalno tužilaštvo nalog za njeno hapšenje izdalo je 17. aprila prošle godine, kada su u spektakularnoj akciji maskirani specijalci, sa dugim cijevima upali u ASK i sa lisicima na rukama izveli Perović. Tokom ove skandalozne akcije inspektori su u njenom porodičnom stanu maltretirali i njeno maloljetno dijete. Dva dana kasnije ona je puštena na slobodu, pošto je sud odbio zahtjev Specijalnog tužilaštva da joj se odredi pritvor. U novembru prošle godine protiv Perović je podignuta optužnica. Sudski postupak je u toku. Do koje granice doseže beskrupuloznost i bahatost i crnogorskih vlasti i njihovog glavnog specijalnog tužioca razobličio je upravo slučaj Jelene Perović - njen predmet u slučaju tužbe za nezakonito razrješenje svojevremeno dopao je u ruke Novovićeve supruge Lidije Novović, sutkinje Upravnog suda. Ipak, reagovao je predsjednik ovog suda Miodrag Pešić koji je usvojio zahtjev zastupnika Perović, advokata Nikole Martinovića za izuzeće Novović, koja je 10. oktobra ,,skinuta sa slučaja“. &nbsp;

SPO ušao u ASK, provjeravaju dokumentaciju o odlukama Drakića i Savjeta Agencije

Danijela Mujović je, kao vlasnica firme GP Contour, od države u proteklih nekoliko godina (od 2015.) iz državnog budžeta prihodovala &nbsp;27.989 eura, od čega je 9.500 eura subvencija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_478f754f3b2746ce277e5c5416c5ff88f8349eda2c8ca3c70a8309102b75a62d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080118084_478f754f3b2746ce277e5c5416c5ff88f8349eda2c8ca3c70a8309102b75a62d" data-rendition-name="original" width="1206" height="1743" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  Samo prošle godine, firma je dobila 12.000 eura iz Budžeta. U 2023. godini joj je preusmjerena 5.400 eura, dok je 2022. inkasirala 7.500 eura, i to subvencija. Iako je traženje državne pomoći u poslovanju legitimno i zakonski dozvoljeno, ono što izaziva pažnju javnosti jeste kontrast između slike koju vlasnica firme ostavlja u javnosti i uslova u njenoj firmi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_ed7594b2f1dde1669e37d99dacdf1b2146eedf14c03b00381d58b6abaf5ee2f5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080118084_ed7594b2f1dde1669e37d99dacdf1b2146eedf14c03b00381d58b6abaf5ee2f5" data-rendition-name="original" width="1600" height="672" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  I dok uslovi rada, odnosno zarade zaposlenih u njenoj firmi nijesu za pohvalu, Danijela Mujović sa još jednom osobom kroz saradnju otvara u Budvi Medcontour Institut, što je ponosno objavila i na Instagramu.&nbsp; Pohvalno je širiti biznise, otvarati radna mjesta, ali bi bilo poželjno i tretirati radnike makar u skladu sa uslovima koje danas diktira tržište.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080118084_c4720e1c78b564c7351727844e973376b9b6336dc985244aaf03f5c4c0bbfdfd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025080118084_c4720e1c78b564c7351727844e973376b9b6336dc985244aaf03f5c4c0bbfdfd" data-rendition-name="original" width="1206" height="624" loading="lazy" alt="podaci"> </figure>  Dok bez problema nosi Dior papuče, na svaki pomen tog luksuza reaguje pokretanjem prijave policiji. Istovremeno, kako se može vidjeti, nije imala zadrške da svojim zaposlenima isplaćuje minimalne zarade, uprkos kontinuiranoj finansijskoj podršci države. Zaključak je &nbsp;- državni novac nije bio prepreka za luksuz, ali ni povod za bolje plate.

Danijela Mujović državne pare troši i Dior papuče nosi

Parlamentarna većina juče je djelovala potpuno raštimovano – a ono što se desilo tek je početak neminovnog raskola saveza koji sve vrijeme vodi Crnu Goru ka političkom ponoru. Raspad ovog vještačkog aranžmana mogao bi kulminirati već na jesen. Uvertira se već dogodila: premijer Milojko Spajić kontrira sopstvenoj većini izjavom da Kotor neće biti izbrisan sa UNESCO liste – jasno se suprotstavljajući ministru prostornog planiranja Slavenu Radunoviću iz NSD koji je propagirao referedndum o skidanju Kotora sa liste UNESCO. Istovremeno, zakoni o ANB-u i unutrašnjim poslovima povučeni su iz procedure, a potom je uslijedilo ono što je bilo neizbježno – disciplinovanje skupštinske većine od strane faktičkog šefa – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. A kada Zakon o amnestiji nije prošao, stigla je politička šamarčina – lider DNP-a Milan Knežević udario je packe PES-u i Bošnjačkoj stranci: – Imali smo jasan dogovor da taj zakon nije sporan i da će biti podržan. Nažalost, poslanici Bošnjačke stranke i dio kolega iz PES-a odlučili su da glasaju suprotno tom dogovoru. O tome nas nijesu ni obavijestili – izjavio je Knežević. Poslanici NSD-a i DNP-a izrazili su otvoreno nezadovoljstvo jer njihov predlog nije prošao, poručujući da će “imati u vidu” odnos partnera iz vlasti prema toj inicijativi. Jasna poruka: igra prestaje, ko ne igra po pravilima – ispada. Značajan moment bio je i povlačenje Zakona o ANB-u i izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima. Mandić je na završnoj sjednici proljećnog zasijedanja pokušao da ublaži poruku: – Parlamentarna većina podržava ova rješenja, ali ćemo, cijeneći da javnost nije dovoljno obaviještena, u narednom periodu nastojati da bolje komuniciramo zakone s građanima i međunarodnim partnerima. NE TOLERIŠE NEPOSLUŠNOST Međutim, odmah nakon toga, ton se mijenja. Mandić uzima riječ i, bez uvijanja, poručuje – red mora da postoji. Poruka je jasna gazda više ne toleriše neposlušnost. – Žao mi je što mnogi ne razumiju koliko se napora ulaže da se unaprijedi parlamentarna većina, kao što treba da preispitamo sva partnerstva koja imamo u okviru ove koalicije. Ne možete da budete partner samo kada se dobija, morate da budete partner i kada je nešto neprijatno. Politika je takva. Da vidimo ko je taj ko ne poštuje dogovor parlamentarne većine – rekao je Mandić, potvrdivši još jednom ko je stvarni šef vladajuće političke strukture.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080100080_0a3591a3261ef545bed289bbfbfc033e3aee23a4051642d6e4ec4d4f58bdf251.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025080100080_0a3591a3261ef545bed289bbfbfc033e3aee23a4051642d6e4ec4d4f58bdf251" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Mandić i Spajić"></figure>  “Korpu” je PES juče dobio i kada Skupština nije usvojila izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit pravnih lica u načelu, nakon što je podršku dalo 28 poslanika a njih 14 bilo uzdržano. Ovdje je propao pokušaj da se preko ove odluke puni ionako prazna kasa. Predlog zakona u skupštinsku proceduru su predali poslanici iz redova Pokreta Evropa sad. HAOS Narod bi rekao, pukla tikva. Nakon ovog otvorenog raskola, opozicija je odmah reagovala – tvrdeći da se sistem vlasti raspao. Svjedočili smo pokušajima da se različite inicijative proguraju kroz isključivo partijske interese, bez šireg konsenzusa i uvida u posljedice po institucionalnu stabilnost, kazao je juče na konferenciji za novinare predsjednik DPS-a Danijel Živković. - Zahvaljujući odgovornom djelovanju opozicije, a posebno poslanika Demokratske partije socijalista, ti pokušaji su doživjeli potpuni debakl. Ishod je, između ostalog, doveo i do ozbiljnog raskola unutar same parlamentarne većine- poručio je Živković. Istakao je da je ovo važan trenutak za demokratske procese u Crnoj Gori i podsjetnik da politička volja mora biti vođena javnim interesom, a ne uskostranačkim ciljevima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025080100080_3251bb25927e9f248bd14c4a611fea7538bb1e820ee45a6f08c7c55b18399977.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025080100080_3251bb25927e9f248bd14c4a611fea7538bb1e820ee45a6f08c7c55b18399977" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Danijel Živković"></figure>  Zavjesa se polako spušta. Parlamentarna većina ulazi u fazu otvorenog unutrašnjeg rata. Kraj je blizu.

Gazda Mandić im steže obruč, većina na ivici pucanja

Kabinet predsjednika Crne Gore saopštio je da je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj uputio niz prijetnji i neprimjerenih poruka predsjedniku Jakovu Milatoviću, neposredno nakon što je objavio da je vratio Zakon o porezu na nepokretnosti Skupštini na ponovno odlučivanje, "uz jasnu i obrazloženu pravnu argumentaciju".&nbsp;
S obzirom na, kako je saopšteno, ozbiljnost poruka i direktan pokušaj političkog pritiska na predsjednika države, Kabinet predsjednika Crne Gore je o tome obavijestio direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fmilatovic-vratio-parlamentu-zakon-o-porezu-na-nepokretnosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Očekujemo da nadležne institucije reaguju odmah, u skladu sa svojim obavezama prema Ustavu i zakonima Crne Gore - naglašeno je u saopštenju Kabineta predsjednika Crne Gore.
Zahtijevaju od predsjednika Vlade Milojka Spajića da bez odlaganja smijeni potpredsjednika Đeljošaja.&nbsp;
- Svaki minut ćutanja Vlade u ovom trenutku jeste poruka da su prijetnje dozvoljene - naglašeno je u saopštenju.
U Kabinetu predsjednika dodaju da su, poslije upućenih prijetnji Milatoviću, veoma brzo došli do informacija koje otkrivaju povod za ovakvo neprimjereno reagovanje Đeljošaja.&nbsp;
- Višegodišnji sudski sporovi koje Opština Tuzi ima sa kompanijom 13. jul Plantaže, a koji se tiču (nezakonitog) obračuna poreza na nepokretnost na poljoprivredno zemljište su razlog za postupke potpredsjednika Vlade Crne Gore. Sporovi se vode zbog protivzakonito obračunatih godišnjih poreza na nepokretnost koje je Opština Tuzi prinudno naplaćivala kroz blokade računa. Plantaže su bile primorane da pravdu i povraćaj sredstava traže sudskim putem. Ovi postupci traju i više godina, a sve do sada donesene odluke Upravnog suda po žalbama Plantaža bile su u korist kompanije. Ključnu ulogu u tom procesu imao je upravo sadašnji potpredsjednik Vlade, a tada predsjednik Opštine Tuzi, Nik Đeljošaj, protiv koga je kompanija Plantaže podnijela krivičnu prijavu pred Specijalnim državnim tužilaštvom - istaknuto je u saopštenju.
Predloženim zakonskim rješenjem, osim što se, kako napominju u Kabinetu predsjednika, ukidaju jedinstvene poreske olakšice za sve poljoprivredne proizvođače, pa time Plantaže, posebno sporno je "retroaktivno" dejstvo zakona koje bi omogućilo Opštini Tuzi da poništi tekuće sudske sporove sa Plantažama 13. jul.&nbsp;
- Time bi se legalizovao nezakonit obračun poreza od strane Đeljošaja, a kompanija bi ostala trajno finansijski oštećena za višemilionski iznos i dodatno bi bila narušena njena likvidnosna pozicija - ocjenjuju u Kabinetu Milatovića.
Kabinet predsjednika Milatovića je već obaviješten da ovo nisu prve prijetnje koje jeĐeljošaj uputio nekom od zvaničnika Crne Gore u vezi ovog spornog zakona.&nbsp;
- Zato, prijetnje potpredsjednika Vlade nijesu političko pitanje, već pitanje slobode, bezbjednosti i dostojanstva nosilaca najviših državnih institucija i funkcije predsjednika Crne Gore - naglašeno je u saopštenju.
Ukoliko Vlada Crne Gore bude ignorisala ovakvo djelovanje svog potpredsjednika, postavlja se pitanje, ističu u Kabinetu predsjednika, da li institucije smiju da odlučuju nezavisno, bez ucjena, prijetnji i privatnih interesa?
- Ako se danas prijeti predsjedniku države zato što je vratio zakon u skladu sa Ustavom, sjutra se može prijetiti svakom građaninu koji misli drugačije. Predsjednika Milatovića neće uplašiti bilo čija prijetnja, već će nastaviti da radi kao i do sada, čvrsto posvećen zaštiti ustavnog poretka i demokratskih principa na kojima se mora zasnivati Crna Gora: slobodna, pravna i jednaka za sve - poručuju iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Tag: promjena-zakona

Jerkov: Zakonska definicija silovanja mora se izmijeniti kako bi pružila veću zaštitu žrtvama

Adžić o izjavi Čedomira Antića: Stav nivoa budala, on je lice zle namjere iz Beograda prema Crnoj Gori i Crnogorcima

Civilni sektor: Imenovanjem ulice po Pavlu Bulatoviću šalje se poruka da su ratni zločini prihvatljivi

Šaranović sa Rajnke: U Crnoj Gori niko nije iznad zakona

Dragović o izjavi Mandića: Bio je malo vruć, razgovaraćemo kad prođe par dana

PRATITE TVe UŽIVO