Projekti Velje brdo i Gradski stan nijesu ni socijalni ni priuštivi modeli, već komercijalni projekti koji neposredno odstupaju od obaveza iz važeće državne Strategije socijalnog stanovanja, saopštili su iz Udruženje podstanara Moj Dom.
- Udruženje upozorava da se stambena politika u Crnoj Gori sprovodi u potpunoj suprotnosti sa državnom Strategijom socijalnog stanovanja i evropskim principima, iako se u javnosti stalno govori o evropskim praksama, a delegacije putuju u Beč i druge evropske gradove kako bi ih navodno proučavale - navodi se u saopštenju.
Kako su kazali, dok se institucije predstavljaju kao promoteri savremenih modela socijalnog stanovanja, u praksi donose i sprovode projekte koji sa evropskim standardima nemaju nikakve veze.
- Umjesto stvaranja javnog fonda stanova za priuštivi zakup, što je osnovni evropski standard koji je Beč razvio još prije 100 godina, kod nas se nude projekti koji se zasnivaju na prodaji stanova, bez trajnih rješenja i bez sistemske brige o najugroženijim grupama. U isto vrijeme, oni koji putuju u evropske gradove i javno govore o „evropskim modelima“, kada se vrate – ćute, drže se „pametno neutralni“ i time ostaju potpuno beskorisni u procesu unapređenja stambene politike - dodali su iz Udruženja.
Udruženje podstanara je zato pokrenulo inicijativu za donošenje Zakona o zaštiti prava podstanara, predatu Skupštini, Ombudsmanu i Ministarstvu.
- Pozdravljamo činjenicu da je inicijativa evidentirana u skupštinskoj proceduri i očekujemo da će poslanici i nadležni organi konačno otvoriti institucionalni dijalog o položaju preko 100 hiljada podstanara u Crnoj Gori - dodaje se u saopštenju.
U narednim danima, kako su najavili, uputiće i zvanične zahtjeve Ministarstvu, Glavnom gradu i svim akterima koji su učestvovali u evropskim studijskim posjetama, tražeći javno objašnjenje o tome zašto se zvanična Strategija ne poštuje, zašto se evropski modeli selektivno koriste samo u promotivne svrhe i zašto se uporno izbjegava razvoj sistema socijalnog i priuštivog stanovanja, iako je to jedini održivi evropski put.
- Udruženje ostaje posvećeno cilju da Crna Gora napokon dobije pravedan, održiv i evropski model stanovanja, i zakon koji će prvi put u istoriji zaštititi prava podstanara - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Udruženje podstanara: Projekti Velje brdo i Gradski stan nijesu ni socijalni, ni priuštivi modeli

Udruženje podstanara Crne Gore izrazilo je zabrinutost zbog izostavljanja projekta Velje Brdo iz javnih nastupa ministarke javnih radova Majde Adžović, povodom najave investicione konferencije „Pametni rast, zelena budućnost“.
- Podsjećamo da je upravo gospođa Adžović u ranijim nastupima pompezno najavljivala Velje Brdo, ističući da apsolutno vjeruje u taj projekat i da on predstavlja ključnu šansu da se riješi jedno od najtežih pitanja u Crnoj Gori – stambeno zbrinjavanje građana i podstanara. Danas, međutim, kada se govori o desetinama drugih projekata u energetici, saobraćaju, zdravstvu i obrazovanju, Velje Brdo se više nigdje ne pominje - navode iz Udruženja.
Oni upozoravaju da to otvara ozbiljna pitanja – da li je projekat skrajnut sa liste prioriteta, da li se svjesno prećutkuje, ili je javnost dovedena u zabludu kroz najave koje, kako tvrde, „nisu imale realnu osnovu“.
Za desetine hiljada podstanara u Crnoj Gori, poručuju, Velje Brdo nije politička tema već pitanje egzistencije i dostojanstva.
Udruženje zahtijeva od Ministarstva javnih radova i Vlade da hitno saopšte precizan status projekta, potvrde da li ranije date izjave o „apsolutnom povjerenju“ i dalje važe, te obezbijede učešće predstavnika podstanara u budućim procesima vezanim za rješavanje stambenog pitanja.
- Stambena kriza je realnost za ogroman broj građana. Prećutkivanje projekata koje je sama Vlada predstavljala kao sistemsko rješenje samo povećava nepovjerenje i nesigurnost. Udruženje će i dalje insistirati na transparentnosti i odgovornosti svih institucija kada je u pitanju pravo na dom – osnovno ljudsko pravo koje ne smije biti predmet političkih kalkulacija i nerealnih obećanja - zaključuje se u saopštenju.

1084x550

Udruženje podstanara: Vlada hitno da izađe u javnost sa informacijama o statusu projekta Velje Brdo

U ključnom dokumentu Vlade Crne Gore, Strategiji stambene politike do 2034. — stoji jasan putokaz za projekat „Velje brdo“: izmjena planske dokumentacije i raspisivanje tendera za infrastrukturne radove (vodovod, elektro i dr.) do kraja 2026. godine. Međutim, u dokumentu nema ni riječi o izgradnji stambenih zgrada u tom roku.
To znači da je bar prema strateškom planu, u naredne skoro dvije godine nemoguće očekivati useljenje, jer nije planirana ni jedna nova stambena jedinica na toj lokaciji do kraja 2026.
<h2>ŠTA KAŽE STRATEGIJA?</h2>
U dijelu „Aktivnosti koje se odnose na realizaciju izgradnje stambene izgradnje (Projekat Velje Brdo)“, dokument precizira:
„Izmijenjena planska dokumentacija i sprovedeni tenderi za izradu projektne dokumentacije za izgradnju infrastrukture … na lokaciji Velje brdo”, piše u Strategiji.
Dakle, namjera je da se u periodu do kraja 2026. urade planovi, projekti i pripremni radovi, ali ne i konkretna gradnja stambenih objekata.
U Strategiji se ne navodi ni projekcija broja stanova koji će biti gotovi do tog datuma niti okvirni rokovi za njihove konstrukcije, ali to svakako neće biti uskoro jer su predstavnici ministarstva urbanizma i prostornog planiranja tokom izrade Strategije saopštili da će izmjene planskih dokumenata i konkursi za idejna rješenja trajati dvije godine.
<h2>RASKORAK IZMEĐU OBEĆANJA I PLANA</h2>
Projekat „Velje brdo“ je od početka predstavljen kao velika ambicija Vlade. Ali već postojeći pokazatelji i medijski izvještaji ukazuju na to da je stvarni napredak simboličan, spor i nepodudaran s obećanjima.
Vlada je krajem 2024. aktivirala portal za prijavu interesa za stanove na Veljem brdu, sa obećanjem da će prvi stanovi biti gotovi do kraja 2026. godine, što je i potvrdio Milojko Spajić da će prve stambene jedinice biti useljive sredinom 2026.
No, shodno vladinim dokumentima obećanje za useljenje tokom 2026. godine biće samo bajka. Ako je vjerovati planerima iz MInistarstva urbanizma i prostornog planiranja, ni do 2028. se ne može očekivati da će ijedna lopata biti zabodena u projekat Velje brdo.
Planirana je gradnja na površini od 923 hektara, s očekivanom populacijom od oko 42.000 stanovnika u budućem naselju. Cijena stana je najavljivana na oko 1.000 €/m², a rata za stan od 100 m² bi, prema najavama, iznosila oko 390 €, bez početnog učešća.
<h2>INTERESOVANJE GRAĐANA</h2>
Za stanove u kompleksu „Velje brdo“ već je prema dostuonim podacima pristiglo 10.886 prijava.
Najveći broj prijava došao je iz regije Podgorica / Danilovgrad / Kolašin — 5.142 kandidata. Zatim slijede opštine sjevera: Berane/Rožaje/Plav/Andrijevica (1.091), Bijelo Polje/Mojkovac (1.062), Nikšić/Plužine/Šavnik (982), Pljevlja/Žabljak (710).
Što se tiče željene kvadrature, najviše je interesa za stanove od 60 m² (5.830 prijava), a zatim za stanove od 100 m² (5.056 prijava).
<h2>IZMEĐU STRATEGIJE I STVARNOSTI</h2>
Dok Strategija stambene politike jasno predviđa da će se do kraja 2026. baviti isključivo planiranjem i infrastrukturom, u javnosti su već kružila očekivanja da bi tada moglo početi useljavanje. Ta očekivanja su barem prema strateškom dokumentu neutemeljena.
Veliki broj prijava za stanove pokazuje da postoji ogromna potreba za stanovima po pristupačnim uslovima, ali stvarnost implementacije projekta mora potvrditi da ti stanovi neće ostati samo najava. Do tada, građani imaju opravdan razlog da traže transparentnost, specifikacije budžeta, jasno definisane kriterijume, i da prate napredak „od papira do cigle“.

Velje brdo bez stanova još najmanje dvije godine

&nbsp;Udruženje podstanara pozvalo je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, da povuče trenutne onlajn prijave za projekat Velje Brdo i uvede transparentan i dostupan način prijavljivanja, uključujući mogućnost prijave mimo interneta.
Udruženje podstanara izrazilo je zabrinutost zbog trenutnog načina online prijava za projekat Velje Brdo, koji, kako tvrde, nije dostupan svim građanima u realnoj stambenoj potrebi.
- Smatramo da ovakav sistem prijavljivanja predstavlja diskriminaciju i uskraćuje fer šanse građanima koji nemaju mogućnost online prijave - rekli su iz Udruženja.
Ukoliko njihovi zahtjevi ne budu uvaženi, Udruženje podstanara, kako su najavili, biće primorano da se obrati relevantnim sudskim i drugim institucijama kako bi zaštitilo zakonitost i fer šanse za sve građane.
- Pozivamo sve podstanare da se jave Udruženju podstanara i popune formular za prijavu, koji će biti dostavljen kao vjerodostojan dokaz građana u realnoj stambenoj potrebi - zaključuje se u saopštenju.

Udruženje podstanara traži povlačenje onlajn prijava za projekat Velje Brdo

Projekat Velje brdo može biti istorijska šansa za rješavanje stambene krize u Crnoj Gori, ali samo ako je vođen u interesu građana koji stvarno nemaju krov nad glavom, smatraju u Udruženju podstanara Crne Gore.
- Ignorisanje Udruženja podstanara, izbjegavanje uspostavljanja registra podstanara i nepostojanje dokaza o validnosti prijava jasno pokazuju nedostatak volje da se projekat sprovede pravedno i transparentno. Ako se to ne promijeni, Velje brdo rizikuje da postane još jedna propuštena prilika, a podstanari ponovo ostanu bez rješenja - navodi se u saopštenju.
Udruženje podstanara, kako su rekli, pozdravlja namjeru države da kroz projekat Velje brdo omogući dostupne stanove, ali upozorava da se iza brojki i obećanja kriju ozbiljni rizici i nedoumice.
- Više od 11 hiljada prijava jasno pokazuje da je stambena kriza u zemlji alarmantna i da građani traže rješenja, ali pitanje je – hoće li ovaj projekat odgovoriti na njihove potrebe - pitali su iz Udruženja.
Iz Udruženja su naveli da su pozitivni aspekti ciljna cijena od oko hiljadu eura po kvadratu, ukoliko ostane održiva, predstavlja veliko olakšanje u odnosu na tržišne cijene, kao i plan od šest hiljada stanova do 2030. koji bi mogao stabilizovati tržište i pružiti sigurnost hiljadama porodica.
- Naše bojazni se odnose na rokove o useljenju do naredne godine koji su nerealni i prijeti opasnost od višegodišnjeg kašnjenja, javnost i dalje nema uvid u jasne kriterijume dodjele, niti garancije da će cijena zaista ostati na obećanom nivou - navodi se u saopštenju.
Bez paralelnog razvoja infrastrukture odnosno škole, vrtića, saobraćaja i vode, novo naselje rizikuje da postane urbano problematična zona. Postoji realna opasnost da prioritet dobiju privilegovani, a ne oni koji zaista žive u podstanarstvu.
Oni su naveli da u posebne probleme spada ignorisanje Udruženja podstanara.
- Država i nadležni organi do danas nijesu uspostavili komunikaciju sa Udruženjem podstanara Crne Gore, iako upravo podstanari predstavljaju glavnu ciljnu grupu ovog projekta. Ovakvo ignorisanje nas dovodi u jasnu sumnju kome i sa kojim ciljem su buduće stambene jedinice namijenjene - dodaje se u saopštenju.
Udruženje, kako su podsjetili, već godinama traži uspostavljanje nacionalnog registra podstanara, koji bi na transparentan i objektivan način pokazao ko su građani u stvarnoj potrebi za stanom.
- Uporno izbjegavanje ovog zahtjeva otvara prostor za zloupotrebe i netransparentnu dodjelu stanova. Bez takvog registra, nema ni pravične stambene politike - navodi se u saopštenju.
Dodatnu zabrinutost, kako smatraju, izaziva činjenica da se za projekat prijavljivalo isključivo putem internet stranice Vlade, koja od građana nije tražila nikakve podatke osim imena, prezimena i matičnog broja.
- Zbog toga se s pravom postavlja pitanje: da li se među 11 hiljada prijavljenih zaista nalaze porodice koje decenijama žive kao podstanari, ili su prijave podnosili i oni kojima stan nije životna potreba? Odsustvo dokaza i kriterijuma već u samoj fazi prijave baca sjenku na transparentnost i pravednost čitavog procesa - ocijenili su iz Udruženja.
Iz Udruženja podstanara su zahtijevali hitno utvrđivanje i objavljivanje transparentnih kriterijuma za dodjelu stanova – prioritet moraju imati podstanari i mlade porodice, javnu garanciju da će se cijena zadržati na najavljenih hiljadu EUR po kvadratu, kao i redovno i transparentno izvještavanje javnosti o svakoj fazi projekta.
Iz Udruženja traže i paralelnu izgradnju infrastrukture, uključivanje te NVO u savjetodavna i kontrolna tijela projekta, kao i uspostavljanje nacionalnog registra podstanara, bez čega se ne može govoriti o socijalno pravednoj stambenoj politici.

Projekat Velje brdo da bude vođen u interesu podstanara

Konsultanska kuća Fidelity consulting zaključuje da Vlada kroz projekat Velje brdo želi da gradi 20.000 stanova iako već postoji 170.000 praznih.
- Prema podacima iz Strategije stambene politike do 2034. godine, u Crnoj Gori ima ukupno 396.000 stanova od čega je 170.000 ili 43 odsto - prazno. Što se veli - imamo suficit praznih stanova. E zamislite sad da država oće da gradi novih 20.000 stanova na Veljem brdu iako već imamo 170.000 praznih stanova - navedeno je u objavi Fidelity consultinga na mreži X.
Zato ironično predlažu da se projektu Veljeg brda doda i izgradnja kosmodroma, što bi, kako kažu u toj konsultantskoj kući, "dovelo do pojave jedinstvene retro vizije, koja u kombinaciji sa strastvenim naduvanim ambicijama predviđa elegantan sunovrat investicionih promašaja". 
- Zato, podignimo šašave čaše i nazdravimo budalastom projektu Velje brdo - poručili su objavi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFidelity_cg%2Fstatus%2F1936674544292348048%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1936674544292348048%7Ctwgr%5E77a31a466300117ae4374a0859571048532e6090%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Fidelity consulting: Imamo suficit praznih stanova, a na Veljem brdu bi da grade 20.000 novih

Na društvenim mrežama Fidelity consultinga objavljen je, kako tvrde, izvještaj podgoričkog Vodovoda i kanalizacije u vezi sa priključenjem na mrežu budućeg naselja Velje brdo.
- Podgorica u riziku da ostane bez vode zbog projekta Velje brdo - navode iz Fidelity consultinga i prenose izvod iz tenderske dokumentacije koji objavljujemo integralno:
"U vezi vašeg zahtjeva za izdavanje tehničkih uslova priključenja na hidrotehničke instalacije saobraćajnice bulevara sa pratećom infrastrukturom u naselju Velje Brdo, na dijelu katastarskih parcela 387/1 i 366/21 KO Velje Brdo, navodimo sljedeće:
Za predmetno područje nije urađena planska dokumentacija UP, DUP, LSL, GUR i PUP, te nije poznato ni hidrotehničko rješenje vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda na ovom području.
Od planskih dokumenata u toku su izrade PUP-a Podgorice i GUR-a „Velje brdo", koji će definisati izgradnju saobraćajne infrastrukture sa komplet hidrotehničkim instalacijama. Takođe, sugerisali smo da je prije definisanja i usvajanja ovih planskih dokumenata potrebno uraditi detaljna hidrogeološka istraživanja šire zone izvorišta Mareza i predmetnog lokaliteta, sa akcentom na uticaj na izvorište Mareza.
Takođe, potrebno je izvršiti istražne radove na izvorištima Zagorič i Ćemovsko polje, u cilju obezbjeđivanja dodatnih kapaciteta iz bunarskih izdani, koje bi nadomjestile količinu vode koja bi se sa Mareze distribuirala u naselje Velje Brdo, a da se ne ugrozi postojeće uredno vodosnabdijevanje Glavnog grada.
Dalje ukazujemo na neophodnost izrade nove Studije izvodljivosti vodosnabdijevanja, odvođenja i prečišćavanja otpadnih voda Glavnog grada Podgorice, jer u postojećoj iz 2011.godine, na koju se oslanja Nacrt PUP-a Glavnog grada Podgorice, nije razmatran razvoj grada u smislu izgradnje novog naselja, u kome će biti koncentrisan veliki broj stanovnika.
Još jednom naglašavamo da je, ukoliko bi se naselje Velje brdo i budući rezervoari bez detaljne analize povezali na postojeće potisne cjevovode sa izvorišta "Mareza" (što je bio predlog u nacrtu Projektnog zadatka za I fazu izgradnje naselja), moguć je rizik od ugroženosti kompletnog sistema vodosnabdijevanja na teritoriji Podgorice".
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFidelity_cg%2Fstatus%2F1932068439696269515%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1932068439696269515%7Ctwgr%5Eb8af92fc68d9a6564dba5ec4eb25bb06198e0eb3%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Fidelity consulting: Podgorica u riziku da ostane bez vode zbog projekta Velje brdo

Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) i KANA (Ko ako ne arhitekt) iizražavaju zabrinutost povodom objavljenih javnih poziva Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine – jednog za izradu idejnog rješenja i glavnog projekta i drugog za reviziju glavnog projekta Bulevara Velje brdo, u ukupnoj vrijednosti od 95.000 eura bez PDV-a, koja će biti isplaćena iz budžeta – dakle, novcem građana.
- Iako se čini da su u pitanju aktivnosti u pravcu razvoja, postavlja se ključno pitanje: na osnovu kojeg planskog ili zakonskog dokumenta se ove javne nabavke sprovode, s obzirom na to da Izmjene Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Glavnog grada Podgorica nisu usvojene, kao ni Prostorni plan Crne Gore (PPCG) do 2040. godine, te lokacija Velje brdo nije obuhvaćena važećim strateškim i planskim dokumentima - kazali su oni u zajedničkom saopštenju.
<h2>Raspisane dvije javne nabavke za izgradnju Bulevara Velje…</h2>
CZIP i KANA su napomenilu da na to se započeta realizacija dešava bez zakonske i planske osnove, kojoj su prethodili skandalozno sprovedena javna rasprava u decembru 2024, te ignorisanje upozorenja stručne javnosti i civilnog sektora kroz upućene komentare.
- Čak do sada nemamo izvještaj sa javne rasprave iako su predstavnici Minstarstva tvrdili da će se ove Izmjene usvojiti do kraja prethodne godine. U isto vrijeme, dok se javni novac nemilice troši na populističke i neutemeljene ideje aktuelne vlasti, suštinski važna pitanja za život građana Podgorice ostaju neriješena – poput izgradnje novih škola, domova zdravlja, javnog prevoza i vrtića. Umjesto toga, zelene površine se betoniraju i privremeno pretvaraju u parkirališta, dodatno urušavajući kvalitet života i urbani ambijent glavnog grada - saopštili su CZIP i KANA.
Uzimajući sve navedeno u obzir, jasno je, prema njihovim riječima, da javne nabavke za idejna rješenja i reviziju projekta nemaju zakonsko uporište, jer nisu zasnovane na važećim planskim dokumentima, a da je trošenje javnog novca za ove aktivnosti neosnovano i predstavlja rizičan presedan, koji mora biti hitno zaustavljen.
- Pozivamo Ministarstvo i ostale nadležne institucije da odmah obustave sve aktivnosti povezane s ovim projektima dok se ne usvoje validni planski dokumenti kroz transparentan i inkluzivan proces koji uključuje stručnjake i javnost - kazali su oni.
Kada je riječ o potencijalnim uticajima na biodiverzitet i ekosistem područja, u ovom trenutku, navode, posljedice nisu lako sagledive jer se nikada nije desilo da u neposrednoj blizini parka prirode i u dijelu treće zone zaštićenog prirodnog dobra bude izgrađen kompletan novi grad za 40 000 stanovnika.
- Uzurpacija prostora u ovakvom obimu zasigurno je prijetnja mnogim biljnim i životinjskim vrstama, jer ugrožava njihova staništa, smanjuje biodiverzitet i potencijalno dovodi do lokalnog izumiranja određenih vrsta. Ne smije se zaboraviti ni činjenica da je glavno gradsko vodoizvorište ugroženo i da intenzivna gradnja i povećanje broja stanovnika mogu dovesti do kontaminacije podzemnih voda usled neadekvatnog upravljanja otpadnim vodama, hemijskog zagađenja, upotrebe pesticida u urbanim baštama, itd. Takođe, možemo pretpostaviti da bi Rijeka Zeta mogla pretrpjeti promjene u hidrološkim karakteristikama zbog povećane upotrebe vode, odvođenja površinskih voda i mogućeg ispuštanja neprečišćenih otpadnih voda. Nije zanemarljiv ni uticaj povećanja saobraćaja - zaključuju u saopštenju iz CZIP i KANA.

CZIP i KANA: Na osnovnu kojeg zakonskog dokumenta se sprovode javne nabavke za Velje brdo kada PUP nije usvojen?

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović optužio je opoziciju za eventualno kašnjenje realizacije projekta Velje Brdo. On, za razliku od premijera Milojka Spajića, smatra da je teško ostvarivo da se prvi stanari usele do sredine 2026. godine, a očekuje da se to desi krajem te ili tokom 2027. godine.
Radunović je, odgovarajući na pitanja poslanika u parlamentu, kazao da zbog opstrukcije rada poslanika nijesu usvojeni zakonski akti koji bi omogućili donošenje Prostornog plana Crne Gore, kao i Prostornog plana Podgorice koji su preduslov za realizaciju najavljenog projekta.
Njega je o projektu Velje Brdo pitala poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković-Kuč. Ona smatra da je priča u useljavanju prvih stanara do sredine 2026. godine blef i trik vlasti u funkcionerskoj kampanji.&nbsp;
- Sve što funkcioniše na blefu i triku može da liči na vatromete, ali upravo će poslije ove vlasti ostati spržena zemlja. Velika šteta će ostati iza nje, zato moramo postavljati pitanja. Ovo pitanje će biti na dnevnom redu svaki put kad budete u skupštinskoj sali - poručila je Vuković-Kuč.
Radunović je ocijenio da je pitanje poslanice DPS-a ironično.
- Vrlo je licemjerno da neko ko dolazi iz strane koja je na svaki način opstruisala parlament da pita zašto kasni ovaj projekat. Znate da da bi bio usvojen Prsoroni plan Podgorice, mora da bude usvoje Prostorni plan Crne Gore, a da bi se do desilo trebalo je da budu usvojeni zakoni o uređenju prostora i izgrandji. Sve je bilo planirano da se usvoje početkom decembra. Međutim, kako ste se trudili na sve način da parlament ne usvoji zakone, a samim tim ni ova dva plana nisu mogla da dođu na red. Za bilo kakvo kašnjenje, ako ga bude, razlog je pravne prirode, a prije bih rekao opstruktivne - poručio je Radunović.
Ministar je rekao da će biti teško ostvarivo da se prvi stanari usele na Veljem Brdo do sredine 2026. godine.
- Mislim isto da je to manje bitno hoće li biti pola godine prije ili poslije. Za ovako veliki projekat to je nebitno. Vjerovatno je ta razlika u iskustvu između mene i premijera Milojka Spajića doprinijela da iznese onakvu procjenu. Lično bih prije rekao da će to biti 2027. godine. Očekujem da će do kraja 2026, ili tokom 2027. godine biti prva useljenja. Mislim da je to brzo - poručio je Radunović.
Vuković-Kuč ga je zatim pitala da li će sredinom 2026. "podnijeti ostavku kao odgovoran čovjek", ali Radunović nije odgovorio na njen komentar.

Tamara Klikovac

1250x600

Radunović kontra Spajiću: Teško ostvarivo da se prvi stanari na Veljem Brdu usele do sredine 2026.

Izjava premijera Milojka Spajića da će prvi stanovi izgrađeni u projektu "Velje brdo" biti završeni sredinom naredne godine, ostaće vjerovatno samo još jedno neispunjeno (predizborno) obećanje – projekat nije ni započet, a iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine za Dan su kazali da se o tom pitanju neće oglašavati dok se ne usvoji Prostorno-urbanistički plan (PUP) Podgorica.
Dan je pitao Ministarstvo koliko je građana dosad, putem sajta veljebrdo.gov.me, iskazalo interesovanje za kupovinu stana, da li se u ovom trenutku preduzimaju aktivnosti u pravcu početka realizacije ovog projekta, da li postoje prepreke za početak njegove realizacije, te da li i dalje imaju očekivanja da bi prvi stanovi mogli biti gotovi sredinom 2026. godine. To je, na predstavljanju projekta "Velje brdo", osam dana prije podgoričkih izbora izjavio predsjednik Vlade Milojko Spajić.
– Povodom Vašeg zahtjeva, ovim putem Vas informišemo da dok se PUP Podgorica ne usvoji, Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine neće se oglašavati u vezi sa projektom "Velje brdo" – odgovor je iz resora ministra Slavena Radunovića na upit tog lista.
Projekat rješavanja stambenih potreba građana pod povoljnim uslovima predstavljen je 21. septembra prošle godine. Spajić je tada najavio da će prvi stanovi na tržištu biti sredinom naredne godine i da će kvadrat koštati 1.000 eura sa kamatom od 1,2 odsto.
– Amerika ima američki san. Crna Gora će uskoro da dobije crnogorski san – rekao je Spajić osam dana uoči lokalnih izbora u Podgorici.
Prema tadašnjoj računici predstavnika Vlade, rata kredita za stan od 100 kvadrata iznosila bi 390 eura s tokom otplate od 30 godina. Mjesečna rata za stan od 60 kvadrata navodno će iznositi 290 eura.
Projekat je planiran na površini od 923 hektara, a na Veljem brdu bi, prema ranijim najavama predstavnika Vlade, trebalo da živi 42.000 ljudi.

"Velje brdo" – premijerovo obećanje nedosanjani crnogorski san

Nedavne secesionističke poruke predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori, usmjerene na izazivanje tenzija i na stalno podgrijavanje strasti kad su u pitanju nacionalna osjećanja, kazao je u emisiji „Načisto“ na Televiziji „Vijesti“ poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković.&nbsp;
Podsjetimo, Vraneš je nakon završetka dionice Mijakovići-Vrulja kazao je da je narod već dao imena mostovima koji se nalaze na toj dionici.
- Narod je već dao ime ovom dužem mostu - most kralja Aleksandra Karađorđevića - ujedinitelja. Ovaj drugi most, dužine 128 metara, građani već nazvaše most kralja Petra I Karađorđevića - oslobodioca... Želja naroda živi. Ona se nekad čeka godinama, decenijama, pa i vjekovima sigurno. Uvijek na kraju bude ostvarena. Želja za ujedinjenjem živi - poručio je tada Vraneš.
Laković, ipak, smatra da ova izjava nema nikakav značaj.
- Nema nikakav značaj ako on kaže: “narod je dao" ili "građani su dali ime”. U kojoj proceduri su oni dali ime? Niko njemu nije rekao da je narod dao to ime, nego je on to ime sam htio - kazao je Laković.&nbsp;
Istakao je da on lično nema razumijevanja za to što PES još podržava Vraneša u Pljevljima, navodeći da Vranešove izjave ne idu u korist ni Novoj srpskoj demokratiji (NSD).
- Ovo odstupa od našeg koalicinog sporazuma, vidimo da Nova srpska demokratija toleriše - iako ovo odstupa. Mislim da ovakvo ponašanje ni njima u ovom trenutku ne ide u prilog. Oni promovišu evropske integracije – dodao je Laković.&nbsp;
On je pojasnio da Pokret Evropa sad prati ponašanje Nove srpske demokratije.&nbsp;
- Mi, naravno, kao dio parlamentarne većine i kao njihovi partneri pratimo to kako će se oni ponašati u odnosu na važna državna pitanja - koja su u ovom trenutku tema broj jedan po važnosti – naveo je Laković.&nbsp;
Ubijeđen je, kaže, da ta partija ne „vodi kolo“.&nbsp;
- Mi zajedno kao palamentarna većina donosimo odluku kada je u pitanju integracioni proces. Institucije ozbiljno prate ono što se govori iz usta političara. I Marko Kovačević je govorio na Grahovcu, a za taj govor je kasnije uspostavljeno da se radi o prekršajnom djelu – naglasio je Laković. &nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.0117%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvranes-narod-mostove-u-pljevljima-nazvao-kralj-petar-i-i-kralj-aleksandar-karadjordjevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Ne razumijem zašto PES još podržava Vraneša u Pljevljima - njegove izjave idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija obratile su se u četvrtak problematičnom venezuelanskom lideru Nikolasu Maduru, dok predsjednik SAD-a Donald Tramp pojačava pritisak na njegovo uklanjanje, što otvara mogućnost da bi Maduro mogao potražiti utočište u inostranstvu.
Maduro je u telefonskom razgovoru sa Trampom 21. novembra rekao da je spreman napustiti Venecuelu pod uslovom da on i njegova porodica dobiju punu pravnu amnestiju, naveli su izvori za Reuters.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko u četvrtak je održao drugi sastanak u 17 dana sa Hesusom Rafaelom Salazarom Velaskesom, venecuelanskim ambasadorom u Moskvi.
Prema bjeloruskoj državnoj novinskoj agenciji Belta, Lukašenko je 25. novembra rekao izaslaniku da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da posjeti zemlju.
U četvrtak je Belta citirala Lukašenka koji je podsjetio Velaskesa da su se na prvom sastanku dogovorili da će usaglasiti određena pitanja sa Madurom.
- Dogovorili smo se da ćete, nakon rješavanja određenih pitanja, naći vremena da dođete kod mene i ponovo se sastanemo kako bismo mogli donijeti odgovarajuću odluku, koja je u našoj nadležnosti. A ako bude potrebno, tada ćemo uključiti i predsjednika Venecuele - naveo je on.
Reuters je zatražio komentar iz Lukašenkovog ureda o značaju sastanaka i o tome da li bi Bjelorusija bila spremna ponuditi utočište Maduru ako podnese ostavku, ali nisu odgovorili.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u telefonskom razgovoru sa venecuelanskim liderom u četvrtak ponovo potvrdio svoju podršku politici vlade Nikolasa Madura, usmjerenoj na zaštitu nacionalnih interesa i suvereniteta suočenih sa rastućim spoljnim pritiscima.
Trampova administracija saopštila je da ne priznaje Madura, koji je na vlasti od 2013. godine, kao legitimnog predsjednika Venecuele. Maduro je tvrdio da je pobijedio na prošlogodišnjim izborima, koje su SAD i druge zapadne vlade odbacile kao lažne. Nezavisni posmatrači rekli su da je opozicija uvjerljivo pobijedila.
Tokom posljednjih mjeseci, Tramp je pojačao pritisak na Venezuelu, posebno masovnim vojničkim raspoređivanjem u Karibima.

Lukašenko i Tramp: Maduro potencijalno traži utočište dok SAD pojačava pritisak

Više od 600 predmeta velike kulturne vrijednosti ukradeno je iz arhive muzeja u Bristolu, saopštila je policija, prenosi britanska televizijska mreža Bi Bi Si (BBC). 
 
Vojni suveniri, nakit, predmeti iz istorije i rezbarene figurice od slonovače, bronze i srebra ukradeni su iz arhive u ranim jutarnjim satima 25. septembra.
Policija je objavila slike četvorice muškaraca snimljenih na video nadzoru nakon što je dio muzejske kolekcije Britanske imperije i Komonvelta ukraden.
Filip Voker šef kulture i kreativnih industrija u Gradskom vijeću Bristola, koje upravlja muzejom, rekao je da je krađa bila „razarajuća“ i dodao da je krađu otkrilo osoblje sljedećeg dana.
&nbsp;- Bilo je kutija koje su bile otvorene i bačene. Sadržaj – ako nije bio odnijet – prosut je po podu, police su bile u neredu, a kolekcije razbacane okolo. Dakle, to je bio prilično razarajući prizor - rekao je Voker.
Predmeti su bili iz kolekcije bivšeg Muzeja britanske imperije i Komonvelta, koja je poklonjena muzeju u Bristolu posle njegove likvidacije 2013. godine.
Iako artefakti nisu bili izloženi u muzeju u Bristolu, Voker je rekao da su pomogli u stvaranju važne veze između grada i njegove istorije.
- Ti predmeti su bili dio kolekcije koja dokumentuje veze Velike Britanije i zemalja koje su ranije bile dio Britanskog carstva od kraja 18. do kraja 20. vijeka - rekao je Voker.
&nbsp;BBC nije naveo zašto se ta pljačka nije ranije pominjala u medijima.

Pljačka muzeja u Bristolu, stotine vrijednih eksponata ukradeno

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija razgovarali su s predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom i njegovim predstavnicima, dok američki predsjednik Donald Tramp pojačava pritisak da Maduro napusti vlast.
Prema saznanjima Reutersa, Maduro je 21. novembra u telefonskom razgovoru poručio Trampu da je spreman da napusti zemlju ako on i njegova porodica dobiju potpunu amnestiju.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko održao je drugi sastanak u manje od tri sedmice sa veneuelanskim ambasadorom u Moskvi, Jesusom Rafaelom Salazarom Velasquezom. Prema navodima bjeloruske agencije Belta, Lukašenko je ambasadoru poručio da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da tu zemlju posjeti. Takođe je podsjetio da su ranije dogovorili koordinaciju određenih pitanja u vezi sa Venecuelom.
Reuters je zatražio komentar Lukašenkovog kabineta o tim susretima i eventualnoj spremnosti Minska da pruži utočište Maduru, ali odgovor nije dostavljen.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u razgovoru s Madurom ponovio podršku politici njegove vlade u zaštiti „nacionalnih interesa i suvereniteta“ u uslovima sve jačeg spoljnjeg pritiska.
Administracija Donalda Trampa ne smatra Madura legitimnim predsjednikom, navodeći da su izbori na kojima je on proglasio pobjedu bili neregularni. Nezavisni posmatrači tvrde da je opozicija ubjedljivo pobijedila.
Tramp je posljednjih mjeseci pojačao pritisak na Venecuelu, uključujući i raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom basenu. U nedavnom intervjuu izjavio je da su Madurovi „dani odbrojani“, ali nije želio da odgovori da li razmatra slanje američke vojske.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izrazila je nadu da će SAD izbjeći otvoreni sukob, upozoravajući na moguće „nepredvidljive posljedice“ za cijelu zapadnu hemisferu.
Lukašenko održava bliske veze s Karakasom, ali je ove godine otvorio dijalog i sa Vašingtonom nakon dugog perioda izolacije zbog stanja ljudskih prava u Bjelorusiji i njegove podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu. Trampova administracija je počela ublažavati sankcije Minsku, a prošlog mjeseca imenovan je posebni izaslanik John Coale za pregovore o oslobađanju političkih zatvorenika.

Bjelorusija nudi utočište Maduru?

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: projekat-velje-brdo