Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge (SAMU) je donio Odluku o raspodjeli 900.053 eura iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija namijenjenih komercijalnim i neprofitnim elektronskim medijima za 2024. godinu.&nbsp;
Odlukom su raspodijeljena sredstva iz Fonda za povećanje obima, strukture i raznovrsnosti ponude sadržaja posvećenih tematskim oblastima od javnog interesa (grantovi za emitere).&nbsp;
Dodijeljena su i sredstva predviđena za grantove za pokriće operativnih troškova samoregulatornih tijela u iznosu od 126.157,65 eura.
Kako je pojašnjeno iz SAMU, dodijeljeni grantovi se odnose na 45 programskih sadržaja za ukupno 13 emitera – devet radijskih i pet televizijskih programa. Među njima su četiri lokalna, šest regionalnih i četiri nacionalna emitera.&nbsp;
Na javni konkurs je podneseno 14 blagovremenih prijava za grantove za emitere i jedan potpun i blagovremen zahtjev samoregulatornog tijela.&nbsp;
- Prosječan iznos dodijeljenih sredstava po emiteru iznosi 64.290 eura, pri čemu najviše je dodijeljeno 177.016 eura, najmanje 8.400 euta. Prosječno dodijeljen grant ima 56 emisija, odnosno 17 emisija po programskom sadržaju sa prosječnom dužinom trajanja emisije od 42 minuta. Ukupno trajanje podržanih grantova iznosi 30.771 minuta ili 513 sati programa. Jednom emiteru je dodijeljeno najviše pet grantova - dodaju u SAMU.
Najzastupljenija tematska oblast, koja će biti obrađena kroz osam programskih sadržaja, jeste oblast „Djeca, sport i mladi“. Po šest programskih sadržaja biće zastupljeno u okviru tematskih oblasti „Promocija zdravlja i zdravih stilova života“ i „Društvena integracija ranjivih kategorija društva“, dok će po jedan programski sadržaj biti posvećen tematskim oblastima: „Razvoj civilnog društva i volonterizma“, „Borba protiv korupcije“, „Afirmacija preduzetništva“, „Promocija kulturne raznolikosti, očuvanje tradicije i identiteta Crne Gore“ i „Borba protiv bolesti zavisnosti“.
Od 45 dodijeljenih, 28 grantova se odnosi na nove programske sadržaje, dok se 17 odnosi na programske sadržaje koji su u prethodne tri godine podržani iz Fonda.
Petnaest dodijeljenih grantova je namijenjeno poboljšanju ponude programskih sadržaja posvećenih ranjivim društvenim grupama ili su na albanskom jeziku.&nbsp;
- Sa podnosiocima prijava koji su stekli pravo na sredstva iz Fonda, biće zaključeni su ugovori o dodjeli sredstava, dok će se nedodijeljena sredstva u iznosu od 310.825,19 era (za grantove za emitere) i 118,73 eura (za grantove za samoregulatorna tijela) vratiti u budžet Crne Gore - kažu u SAMU.
Sva dokumentacija vezana za raspisivanje i donošenje odluka, među kojima je i Odluka o raspodjeli sredstava iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija namijenjenih komercijalnim i neprofitnim elektronskim medijima za 2024. godinu dostupna je na <a href="https://amu.me/">internet stranici Agencije za audiovizuelne medijske usluge</a>.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

SAMU: 900.053 eura za 45 programskih sadržaja 13 emitera

Premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski izjavio je da postoji scenario da njegova zemlja uđe u Evropsku uniju (EU) 2027. bez prava glasa, u okviru scenarija vezanog za mirovni plan za Ukrajinu, prenosi Beta.
- Postoji ideja koja se sve glasnije čuje u i oko Brisela, a ona uključuje mirovni plan za Ukrajinu, u kojem bi u praksi integracija Ukrajine, a sa ciljem buduće rekonstrukcije, unutar EU, bila na bržoj putanji. To bi bilo neprincipijelno prema Zapadnom Balkanu i postoje dva scenarija. Dobro je što smo u oba scenarija- rekao je Mickoski, a prenijeli lokalni mediji.
Premijer Sjeverne Makedonije je dodao da postoje dva obavezna uslova – zajednička spoljna i bezbjednosna politika i vladavina prava.
Na pitanje da li uslovi uključuju ustavne izmjene radi uvođenje Bugara u Ustav, Mickoski je rekao je da “pretpostavlja da će tako biti, jer je to usvojila prethodna vlada”.
- Ova integracija će se dogoditi 2027. godine. Drugi uslov je da se tome pridruže i druge zemlje u regionu, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo i Moldavija. Ovo se čuje u Briselu, ovo se čuje u Minhenu, ali zavisi od mnogih parametara, od mirovnog plana za Ukrajinu, od konsenzusa o mogućem mirovnom sporazumu i tako dalje. Svijet se dinamično mijenja i nastaviće da se mijenja, moramo biti pametni, predvidjeti te promjene i prilagoditi se- rekao je Mickoski.
Skoplje je u julu 2022. formalno počelo “prvu fazu” pregovora sa EU, ali da bi prešlo u “drugu fazu” i počelo da otvara poglavlja mora da uvede Bugare u Ustav, što stranka Mickoskog VMRO DPMNE od tada blokira, tražeći garancije da će to biti posljednji bilateralni zahtjev Sofije.
Vlade Bugarske odbijaju da pregovaraju sa Sjevernom Makedonijom o ublažavanju uslova pod kojima Skoplje može da počne pristupne pregovore sa Evropskom unijom.

Mickoski: Postoji opcija da Sjeverna Makedonija uđe u EU do 2027. bez prava glasa

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine zamrzlo je imovinu i financijska sredstva 11 državljana BiH povezanih s terorističkim organizacijama tzv. Islamska država (ISIL) i Al-Nusra, provodeći obaveze koje proizlaze iz Rezolucije Vijeća bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Za većinom sankcioniranih raspisana je i crvena potjernica Interpola na zahtjev vlasti Bosne i Hercegovine.
Odluke se odnose na zamrzavanje ekonomskih resursa i finansijskih sredstava osoba koje se dovode u vezu s kaznenim djelima povezanim s terorizmom i njegovim finansiranjem i objavljene su 19. februara.
Na popisu je Nusret Imamović, radikalni selefijski vođa koji se prije nekoliko godina našao na listi deset najtraženijih terorista u svijetu, te je pod sankcijama Ujedinjenih nacija, Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije. Prema dostupnim informacijama, s porodicom boravi u Siriji duže od deset godina.
Među sankcioniranima su i Muradif Hamzabegović, za kojega se pretpostavlja da se nalazi u Siriji, te njegova supruga Sena Hamzabegović, kojoj se sudilo zbog slanja novca u Siriju, ali je oslobođena, jer Tužiteljstvo nije dokazalo da je znala u koje se svrhe novac koristi.
Sud Bosne i Hercegovine osudio je Hamzabegovića u odsustvu &nbsp;2013. godine na šest godina zatvora zbog krijumčarenja ljudi.
Na listi su i Hariz Mešanović, te njegova dva sina, Adem i Meho, za koje se, takođe, pretpostavlja da se nalaze u Siriji.
Imovina je zamrznuta i Azuru Karasuljiću, Edinu Zukiću i Emiru Ćelamu, kao i Aleksandru Ružiću, za kojega se navodi da se pridružio terorističkim skupinama u Siriji.
Mjere se odnose i na Jasmina Grabusa, koji je takođe u Siriji.
Vijeće ministara navelo je da odluke imaju preventivni karakter, te su usmjerene na zaštitu sigurnosti Bosne i Hercegovine i ispunjenje međunarodnih obaveza države, uključujući obaveze prema MONEYVAL-u u vezi s izricanjem finansijskih sankcija za terorizam.
Istaknuto je da mjere ne predstavljaju utvrđivanje kaznene odgovornosti niti prejudiciraju ishod bilo kojeg postupka pred nadležnim sudovima ili tužiteljstvom.
Prema podacima obavještajnih i sigurnosnih agencija, iz Bosne i Hercegovine je tokom sukoba u Siriji i Iraku između 2012. i 2016. godine otišlo oko 300 državljana BiH, uključujući muškarce, žene i maloljetnike, te je u tim područjima rođeno više djece.
Veći dio odlazaka zabilježen je ranih godina konflikta.
Od tog broja, procjenjuje se da je između 80 i više od stotinu osoba poginulo ili umrlo na ratištu, dok se nekoliko desetaka vratilo u Bosnu i Hercegovinu, bilo privatno ili kroz organizirane repatriacije.
Prema podacima iz 2025. godine, više od 100 državljana BiH, uglavnom žena i djece, boravilo je u kampovima i pritvorskim objektima u sjevernoj Siriji, bez jasno utvrđenog datuma povratka.
Bosna i Hercegovina je 2014. godine uvela posebne kaznene odredbe koje kažnjavaju odlazak svojih državljana na strana ratišta za terorističke organizacije, uključujući organizovanje terorističkih grupa, pridruživanje stranim paravojnim formacijama i druga povezana djela.
Dosad je prvostepeno osuđeno više od 30 osoba za kaznena djela povezana sa Sirijom i terorizmom, s izrečenim zatvorskim kaznama do osam godina zatvora u mnogim slučajevima.
Najviše ih je osuđeno na oko tri godine zatvora, u slučajevima sporazuma o priznanju krivice ili zbog nedostatka dokaza za teže optužbe.

BiH sankcionisala 11 svojih državljana povezanih s ISIL-om i Al-Nusrom

U Albaniji je održan novi antivladin protest koji je protekao uz napetosti i sukobe s policijom, javlja Anadolu.
Protest opozicije održan je na 35. godišnjicu rušenja spomenika bivšem diktatoru Enveru Hodži, koja se obilježava 20. februara, uz zahtjev za ostavkom premijera Edija Rame. Organizovala ga je Demokratska stranka (PD) uz podršku drugih opozicionih stranaka ispred sjedišta Vlade Albanije u Tirani.
Protestnici su bacali Molotovljeve koktele i pirotehnička sredstva prema zgradi Vlade, pri čemu je tokom nereda izbio požar u vanjskom dijelu objekta. Policija je odgovorila vodenim topovima.
Predsjednik Demokratske stranke i bivši premijer Sali Beriša izjavio je da su oni istinska opozicija i da će spasiti Albaniju.&nbsp;
- Slobodna Albanija, Albanija slobodnih građana proglasiće krađu građana teškim zločinom. Kazniće dvostruko više one dužnosnike koji pobjegnu- poručio je Beriša.
Nakon njegovog obraćanja, protest se premjestio ispred zgrade plenarne dvorane Skupštine Albanije, gdje su sukobi nastavili.&nbsp;
Protestanti su ponovo bacali Molotovljeve koktele i pirotehnička sredstva, a policija je reagovala suzavcem i vodenim topovima. Suzavac je zahvatio i vanjski prostor džamije u blizini parlamenta, zbog čega su se neki protestanti sklonili kako bi izbjegli dim, dok su vjernici obavljali vjerske obrede u džamiji.
Organizatori tvrde da je tokom sukoba bilo i povrijeđenih
Opozicija takođe traži ostavku zamjenice premijera i ministarke infrastrukture i energetike Belinde Balluku, optužene za kršenje ravnopravnosti učesnika u javnim konkursima.
U proteklim mjesecima u Albaniji je održano više antivladinih protesta, a opozicione stranke najavile su njihov nastavak.

Protesti u Albaniji: Molotovljevim koktelima gađali zgradu Vlade

Posjeta predsjednika SAD Donalda Trampa Kini biće održana od 31. marta do 2. aprila, prenosi Rojters, pozivajući se na zvaničnika Bijele kuće.
Tramp je nedavno potvrdio planove da ovog proljeća posjeti Kinu, navodeći da se raduje susretu sa ineskim kolegom Si Đinpingom.
Tramp je izjavio da njegova zemlja ima veoma dobre odnose sa Kinom i da su i njegovi lični odnosi sa kineskim liderom dobri.
Ukupno se očekuje da će lideri Sjedinjenih Američkih Država i Kine imati četiri lična susreta tokom 2026. godine: Trampovu planiranu posjetu Kini, mogući susret na teritoriji SAD, samit G20 u Majamiju i moguću Trampovu posjetu samitu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEK) u Šenženu.

Tramp u Kini od 31. marta do 2. aprila

Hronika

KNEŽEVIĆ: Šuković posjećivao Delića kući, Budvanin mu bio logistika za postavljanje prisluškivača za Kana

Društvo

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Budva: Pacijenti iscrpljeni putovanjima, direktor koji nije ljekar tvrdi da je sve u njihovom interesu

Politika

Rakočević: Predviđa se formiranje fantomskog tijela sa većim nadležnostima od Vlade; Janović: Ugovor podstiče političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost

Tag: programski-sadrzaj

SAMU: 900.053 eura za 45 programskih sadržaja 13 emitera

Mickoski: Postoji opcija da Sjeverna Makedonija uđe u EU do 2027. bez prava glasa

BiH sankcionisala 11 svojih državljana povezanih s ISIL-om i Al-Nusrom

Protesti u Albaniji: Molotovljevim koktelima gađali zgradu Vlade

Tramp u Kini od 31. marta do 2. aprila

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO