Prvi put od uvođenja instituta zviždača u Crnoj Gori jednom „uzbunjivaču“ je ukinuta zaštita i to presudom Upravnog suda 10. januara ove godine, a po tužbi advokata Mladena Tomovića, zastupnika Crnogorskog elektroprenosnog sistema i od avgusta prošle godine člana i potpredsjednika Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, institucije koja je službeniku crnogorske elektroenergetske kompanije koji je 2021. prijavio sumnju u korupciju, 2023. dodijelila status zaštite zviždača koji ga je čuvao od progona u firmi u kojoj radi. Portal ETV u kontinuitetu prati slučaj zviždača iz CGES-a kojeg godinama proganja advokat Tomović u ime i za račun ove kompanije i koji je u martu prošle godine pred Upravnim sudom pokrenuo spor kojim je tražio ukidanje zaštite zviždaču. <h2>Prljava igra</h2> U presudi Upravnog suda piše da je vijeće sudija u kojem su bili Ljiljana Šoškić, predsjednica vijeća, te Tamara Bulajić i Krsto Pejović kao članovi, donio presudu kojom je usvojena tužba Tomovića i poništeno mišljenje Agencije za sprječavanje korupcije broj 03-02-183-22-6 od 19. maja 2023. godine. U više navrata Portal ETV je upozoravao na mogućnost ukidanja zaštite zviždaču iz CGES-a, a nakon što je u Savjet Agencije za sprječavanje korupcije izabran njegov progonitelj, advokat Tomović. Agencija je prvo mjesecima odugovlačila da dostavi izjašnjenje Upravnom sudu i to je učinjeno tek nakon što je naš portal ukazao na tu činjenicu, a onda je advokat Tomović pribjegao odgađanju ročišta. Na kraju, Upravni sud je presudio u korist CGES-a. - Mladen Tomović je, prljavom igrom i zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, uspio da poništi Mišljenje Agencije za sprječavanje korupcije kojim mi je bila određena zaštita. Ubijeđen sam da je ovo jedinstven primjer u svijetu da član nadzornog organa institucije koja štiti zviždače, a kakva bi trebalo da bude Agencija za sprječavanje korupcije, poništi zaštitu čovjeku koji je prijavio korupciju i čiju prijavu je ta ista Agencija proslijedila nadležnom državnom tužilaštvu na dalje postupanje - kazao je juče za Portal ETV zviždač iz CGES-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250128090112_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250128090112_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: Nikola Saveljić)</figcaption> </figure>  Objašnjava da je sud mišljenje poništio zbog formalnih nedostataka. - Prvenstveno, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između štete koja mi je učinjena (vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere) sa podnešenom prijavom korupcije?! Ovakav stav suda može da znači samo jedno, da sudu nijesu dostavljeni svi spisi predmeta, a prije svega, očigledno je da sudu nije dostavljen akt Agencije za sprječavanje korupcije, broj 03-02-140-21-8 od 24.05.2022. godine, kojim je ova institucija, shodno članu 57 stav 1 Zakona o sprječavanju korupcije („Sl. list Crne Gore“ br. 53/14 i 42/17) kompletne spise predmeta formiranog po mojoj prijavi korupcije, sa prikupljenom dokumentacijom, proslijedila Specijalnom državnom tužilaštvu na dalje postupanje – uvjeren je zviždač. Prema njegovim riječima, ovaj dokument Agencije, koji je, ističe on, bez sumnje morao biti dio spisa predmeta i koji je morao biti dostavljen sudu, ne dokazuje samo kauzalnu vezu između štete koja mu je načinjena i podnešene prijave korupcije, već potvrđuje osnovanost mišljenja ASK-a.&nbsp; - Da bi obezbijedili ukidane mišljenja Agencije kojim mi je bila određena zaštita, član Savjeta Agencije i zamjenik predsjednika tog tijela Mladen Tomović i v.d. direktora Agencije Dušan Drakić morali su da krivotvore dokaze dostavljene sudu, na način što su iz spisa predmeta očigledno uklonili one koji im ne odgovaraju za ostvarivanje njihovog cilja – kategoričan je sagovornik Portala ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250128090112_0bc52b33b875757780cafb2d1cbe5ddebe45286c39372c73d3c68b554765dcf0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250128090112_0bc52b33b875757780cafb2d1cbe5ddebe45286c39372c73d3c68b554765dcf0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Smatra da ovakvim postupanjem Mladen Tomović, između ostalog, želi da prikrije činjenicu da je prvostepeno izgubio spor pred Osnovnim sudom u Podgorici, kojim je kao nezakonita poništena odluka kojom je ovom službeniku CGES-a izrečena disciplinska mjera.&nbsp; - Ta presuda još nije pravosnažna, jer je Tomović izjavio žalbu, a Viši sud u Podgorici je ne rješava iako je prošlo godinu i mjesec dana o njenog podnošenja – ističe zviždač. On najavljuje da će protiv ove presude tražiti vanredni pravni lijek pred Vrhovnim sudom Crne Gore. <h2>&nbsp;Obrazloženje presude</h2> Mišljenjem Agencije za sprječavanje korupcije, broj 03-2-183-22-6 od 19. maja 2023. godine, a na osnovu dostavljenih informacija, stepena ugrožavanja i posljedica koje mogu nastupiti zbog ugrožavanja javnog interesa u Crnogorskom elektroprenosnom sistemu, te zbog činjenice da je po zviždača nastala šteta zbog podnošenja prijave, kao i da postoji mogućnost nastanka dalje štete utvrđeno je da podnosilac ispunjava zakonske uslove za zaštitu zviždača.&nbsp; Tomović je, međutim, pred Upravnim sudom osporio zakonitost mišljenja iz svih zakonom propisanih razloga.&nbsp; On je u prijavi osporio, a sud prihvatio, da progon koji je uslijedio protiv zviždača u CGES-u, a nakon što je prijavio korupciju nema nikakve veze sa njegovom prijavom korupcije?! Zviždač je disciplinski gonjen, zbog čega mu je Agencija i dodijelila zaštitu kako bi ga sačuvala od daljeg progona. On je pred Osnovnim sudom u Podgorici protiv CGES-a podno tužbu zbog disciplinskog postupka i prvostepeno dobio slučaj. Advokat CGES-a i potpredsjednik Savjeta ASK-a, institucije zadužene za zaštitu zviždača, međutim, u tužbi je istakao kako po rezonovanju ASK-a proizilazi da „zviždači od momenta kada podnesu prijavu mogu počiniti beskonačno mnogo povreda radnih obaveza, a poslodavac treba da preduzme pasivnu ulogu“, na taj način pravdajući disciplinski postupak pokrenut u kompaniji protiv zviždača. Ustvrdio je, a sud prihvatio, da ASK nije utvrđivao „postojanje uzročno-posljedične veze između podnesene prijave i disciplinskog postupka“ koji je inicirao CGES protiv zviždača.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250128090112_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250128090112_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK"> <figcaption>Ilustracija(Photo: ASK)</figcaption> </figure>  - ...iz spisa se ne može utvrditi na koji način su radnje koje je XX preduzeo 2021. godine (kada je prijavio korupciju Agenciji) i radnje koje su mu stavljene na teret Odlukom o pokretanju disciplinskog postupka (u pitanju je radnja iz avgusta 2022) u bilo kakvoj uzročno-posljedičnoj vezi – suština je odluke Upravnog suda kojom je prvi put, prema javno dostupnim podacima, u Crnoj Gori ukinuta zaštita zviždaču.&nbsp; Tročlano vijeće sudija odredbu člana 59 stav 1 tačka 4 Zakona o sprječavanju korupcije tumači da se ona „odnosi na situacije kada se utvrdi da je disciplinski postupak pokrenut, a disciplinska mjera izrečena upravo zbog radnje prijavljivanja korupcije, a ne zbog bilo koje radnje koja naknadno uslijedi“?! Istina, kako piše u presudi, indikativno je i sudijama da zviždač „u ranijem periodu nije bio disciplinski gonjen i kažnjavan i da je predstavljao uzornog radnika, ali to ne može voditi zaključku da je u konkretnom vođenje disciplinskog postupka uslijedilo kao odmazda za prijavljivanje korupcije“?! - Posebno ne u situaciji kada je tužilac pokrenuo disciplinski postupak, konkretizovao povredu radne dužnosti i na kraju za to izrekao disciplinsku mjeru – precizira troje sudija Upravnog suda koji su ukinuli zaštitu zviždaču. <h2>Zviždač „na ledini“</h2> Agencija, prema presudi, sada treba da donese novo mišljenje.&nbsp; S obzirom na to da progonitelj zviždača sjedi u Savjetu ASK-a teško je očekivati da će službeniku CGES-a ponovo biti dodijeljena zaštita. Pogotovo pri činjenici da je i Upravni sud ocijenio, što je zaista začuđujuće, da se status zaštite zviždača može dobiti jedino u slučaju kada poslodavac otvoreno i direktno proganja zapošljenog zbog prijave korupcije?! Prilično je nelogično da će bilo koji poslodavac pokrenuti disciplinski postupak protiv službenika koji je prijavio korupciju, a u svjetlu činjenice da zviždači imaju zaštitu. Upravni sud, ovakvom presudom, pridružio se institucionalnom nizu onih koji nijesu vidjeli ništa sporno u činjenici da je u Savjet ASK-a izabran čovjek koji goni zviždača i traži ukidanje zaštite.&nbsp; Poslije ove odluke, teško da će neki službenik pokušati da prijavi ne sumnju u korupciju, nego i očiglednu korupciju, jer institucionalnu zaštitu neće dobiti ili će mu ona naknadno biti osporena. - Da se može utvrditi veza materijalnim dokazima između prijave korupcije i progona onoga ko je prijavio sumnju u korupciju onda bi bilo utvrđeno i krivično djelo. Baš zbog ovakvih situacija zviždač uživa zaštitu, jer nijesu potrebni materijalni dokazi, već samo sumnja da postoji korupcija – objašnjava nezvaničan sagovornik Portala ETV Zviždač iz CGES-a sada je „na ledini“ – kompanija već ujutro može da mu uruči otkaz, ukine ili promijeni radno mjesto, pokrene nove disciplinske postupke i kazni ga, onemogući mu napredovanje, mada ni sa statusom zaštite nije imao šansu da od aktuelnog menadžmenta dobije priliku da napreduje... Portal ETV nastaviće da prati slučaj zviždača iz CGES-a, čije je iskustvo, nažalost, potpuno obeshrabrujuće za one koji su imali ideju da prijave sumnju u korupciju u firmama ili javnim ustanovama u kojima rade.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zviždač: Tomović i Drakić prikrili dokaze od suda da bi mi ukinuli zaštitu

Guru Demokrata, predsjednik njihovog Kluba poslanika, Boris Bogdanović oglasio se saopštenjem za javnost, „uskačući“ da pomogne i pojača poruke koje je sa vanredne konferencije za novinare uputio neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, koji se u pokušaju da opravda zabrinjavajuću bezbjednosnu situaciju u zemlji, obrušio, neprihvatljivo sa pozicije koju obnaša, na pravosudne vlasti. Bogdanović je dodatno zaprijetio svima koji ne podržavaju 44. Vladu, od predsjednika države, političara do sudija da će biti izloženi progonu. „Objasnio“ je kako je prezentacija rezultata Sektora za borbu protiv kriminala, kojim rukovodi njihov kadrovik Šćepanović, „otkrila dvije nesporne činjenice: prvo, da dio sudija ne radi u interesu pravde, već kao saveznik kriminala, i drugo, da pojedini političari, zajedno s tim destruktivnim elementima, rade na podrivanju stabilnosti Crne Gore i rušenju 44. Vlade“. Nije Bogdanović pojasnio zašto njihov neformalni direktor policije Šćepanović ne podnosi krivične prijave protiv tih sudija, iako je u zoni krivične odgovornosti ako ne postupa u slučaju kada raspolaže informacijama da neko pomaže kriminalcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_4da82408c8ac963da11001cbe0f7eb5e153c3ff0df79bf49f44aa253caa999db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241123201116_4da82408c8ac963da11001cbe0f7eb5e153c3ff0df79bf49f44aa253caa999db" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović"> <figcaption>Neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović</figcaption> </figure>  Nije pojasnio ni zašto Šćepanović ne procesuira političare koji „podrivaju stabilnost Crne Gore“. To je, takođe, teško krivično djelo. Retorički je Bogdanović lamentirao u saopštenju – „kako objasniti da je sud puštio na slobodu Vuka Lalatovića, iako je isti priznao ubistvo Ranka Vuletića, dobrovoljno se predao policiji, a svi prikupljeni materijalni dokazi potvrđuju njegovo priznanje?“... Kako razumjeti, kaže Bogdanović, da je upravo ta sloboda omogućila da to lice izvrši novo ubistvo – na kružnom toku u Podgorici?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_c190432b9bbf753ee65bfe2a6d5362a3a28e56449401d39608f16104caa69003.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241123201116_c190432b9bbf753ee65bfe2a6d5362a3a28e56449401d39608f16104caa69003" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Ko je dozvolio da osumnjičeni za nedavno dvostruko ubistvo u Podgorici pobjegne, iako je bio pod mjerama nadzora"> <figcaption>Ko je dozvolio da osumnjičeni za nedavno dvostruko ubistvo u Podgorici pobjegne, iako je bio pod mjerama nadzora</figcaption> </figure>  Ni neformalni direktor policije, ni Bogdanović nijesu pojasnili ko je odgovoran što je Lalatović, iako je sud naložio mjeru nadzora, pobjegao i iz bjekstva, kako oni sumnjaju, počinio zločin na kružnom toku u Podgorici. Koja je uloga policije u tome i čija je odgovornost za njegovo bjesktvo? - Ovo je izdaja pravde, izdaja bezbjedosti, izdaja svakog građanina Crne Gore! Ovo je jasna poruka da pojedine sudije, umjesto da budu stubovi pravnog sistema, postaju saveznički oslonci kriminala. Njihove odluke ne služe zakonu, već destruktivnim interesima – ogorčeno je saopštio crnogorskoj javnosti Bogdanović. Naravno, o mogućoj „izdaji“ policije, ni riječi. A onda je plasirao opasnu konstrukciju – „ovo je dio šireg plana u kojem su pojedini političari i sudije spregnuti sa mafijom“?! - Njihov cilj je politička destabilizacija i rušenje 44. Vlade Crne Gore. Njihov cilj je da se narod ponovo vrati u strah, da kriminal ponovo zavlada institucijama, a pravda ostane daleka i nedostižna – tvrdi Bogdanović. Potom je „nacrtao“ ko su ti političari – oni „koji danas sprječavaju reforme unutar bezbjednosnog sektora, a spregnuti su sa bivšim režimom“, zatim „oni koji štite 'generale prve familije', koji vraćaju zakone i blokiraju popunjavanje Uprave policije novim, nekompromitovanim kadrovima“. - To su političari koji su se Bogu molili da Bajilagić ne bude uhapšen. Oni koji su, o trošku države, ljetovali u luksuznim vilama i po 40 dana tokom samo jedne turističke sezone, zahtijevali da ih čak 53 puta prate ronioci dok su se brčkali u plićacima, i tražili vozila sa sedam sjedišta da bi udobno vozili cijele porodice na ljetovanja i zimovanja, baš onako kako su to radili predstavnici bivšeg režima sa kojima danas pokušavaju destabilizovati vlast i sa kojima su srušili vlast u Podgorici – poručio je Bogdanović, jasno etiketirajući predsjednika države Jakova Milatovića, obračunavajući se sa njim što ne podržava 44. Vladu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_b42dfab4172edef1044fd7fc2a2d42e7116d1a6682ab33619ad3e7171ab0d02e.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241123201116_b42dfab4172edef1044fd7fc2a2d42e7116d1a6682ab33619ad3e7171ab0d02e" data-rendition-name="original" width="921" height="681" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> <figcaption>Predsjednik države Jakov Milatović na meti Borisa Bogdanovića(Photo: Tanjug/Strahinja Aćimović)</figcaption> </figure>  Požalio se i kako su to političari koji su ćutali za vrijeme bivšeg režima. - Oni sada brane Zorana Lazovića, Petra Lazovića, Ljuba Milovića, Vesnu Medenicu, Blaža Jovanića, Veselina Veljovića i mnoge druge, ne zbog pravde, već zbog svojih interesa. Oni su ti koji pokušavaju zaustaviti svaki korak ka reformi i žele vratiti staro vrijeme, vrijeme kada su kriminalci krojili zakone, a narod trpio nepravdu – „poentirao“ je Bogdanović. Poslao je nedvosmislenu poruku sudijama koji postupaju u ovim predmetima da ih čeka odmazda za slučaj da ne osude ove optužene. Prezumpcija nevinosti i dokazi za gurua Demokrata ne znače ništa. - Ali, baš njima poručujemo da niko neće biti iznad zakona, bez obzira na političku, finansijsku ili klanovsku zaštitu. Oni koji pokušavaju zaustaviti napredak suočiće se sa narodom koji zna šta hoće – pravdu, bezbjednost i državu koja radi za građane, a ne protiv njih – zaključio je Bogdanović, najavljujući da će aktuelna većina nastaviti sa tužilačko-policijskom represijom i sijanjem straha, odvratnim etiketiranjem, ali i stalnim prijetnjama krivičnim progonom svakom ko se ne bude povinovao njihovom viđenju Crne Gore. Demokrate i Pokret Evropa sad, partije koje čine „kičmu“ 44. Vlade, ali i čuvaju „fotelju“ vođi parlamentarne većine, proruskom i prosrpskom političaru Andriji Mandiću i njegovim koalicionim partnerima, od izbora do izbora gube podršku. Tako su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi, sa šest, spali na svega tri mandata, a u Podgorici sa 19, na 13...

Bogdanović zaprijetio pravosudnim vlastima da se moraju potčiniti policiji

Predsjednik Sindikata medija Radomir Kračković ocijenio je da potez specijalnog tužioca Miloša Šoškića, kojim je targetirao i pokušao da &nbsp;ućutka &nbsp;bivšeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića, institucionalni pritisak na rad novinara.
Šoškić je u poneđeljak dopisom ultimativno od uprave dnevnog lista Pobjeda zatražio da mu, ,,u što kraćem roku“ dostave sve novinske tekstove objavljene u listu i na portalu Pobjede ,,u periodu dok je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik - a koji koji su vezani za krivični postupak koji se vodi protiv okrivljenih Zorana Lazovića i Milivoja Katnića“.
- Ukoliko Šoškić smatra da su mu prava povrijeđena pisanjem Đuranovića, zna se kako se traži zadovoljenje eventualne neke pravde. To sigurno nije korišćenjem institucije u kojoj radi da bi tražio određene stvari koje se lako mogu naći na internetu ili pretragom arhive Pobjede – naveo je Kračković u izjavi za Televiziju E.
On je podvukao da bi Specijalno državno tužilaštvo bi prije svega trebalo da ima određene procedure koje se tiču odnosa prema novinarima, pisanju i izvještavanju medija.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Ftuzilac-soskic-ponovo-targetira-i-pokusava-da-ucutka-novinara-duranovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Tužilačkog savjeta Portalu ETV je saopšteno da će razmotriti &nbsp;pitanja i navode glavnog i odgovornog urednika Portala ETV Duška Mihailovića koji se jutros obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i članovima Savjeta povodom skandaloznog poteza Miloša Šoškića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5148%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvdt-tuzilacki-savjet-odlucivace-o-eventualnom-preispitivanju-postupaka-soskica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ipak, Kračković ne vjeruje da će do konkretne reakcije doći.
- Ne očekujem da će reagovati ovim povodom, ali vidjećemo.. Možda dođe do neke reakcije – dodao je Kračković.
Podsjećamo, ovo nije prvi put da SDT pokušava da ugasi slobodnu riječ. Tužilac Šoškić je targetirao šest novinarki i novinara - Kaćušu Krsmanović, Tamaru Nikčević, Draška Đuranovića, Šekija Radončića, Darka Šukovića, Samira Rastodera, kao i nagrađivanog pisca i dobitnika Njegoševe nagrade Milorada Popovića da su - ostvarivali komunikacije sa Katnićem - iako je to profesionalna komunikacija novinara sa tadašnjim glavnim specijalnim tužiocem - dok je doslovno bio na državnoj funkciji?! To je bio i osnov za produženje pritvora Katniću, ali i za sramnu optužbu Šoškića na račun novinara da su &nbsp;,,pod uticajem organizovanog kriminala“?!

Anja Ivanović

Kračković o Šoškićevom targetiranju Đuranovića: Institucionalni pritisak na rad novinara

Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića formiran je juče u Podgorici kako bi uvjerljivim analizama i dokazima razotkrio ideološku i političku pozadinu slučaja i obavijestio domaću i međunarodnu javnost o političkom progonu bivšeg glavnog specijalnog tužioca i ostalih inkriminisanih dužnosnika.
Forum čini 132 intelektualca iz Crne Gore i inostranstva, a na njegovom čelu je pisac Milorad Mijo Popović.&nbsp;
- Veliki teror što ga država Crna Gora danas sprovodi nad Milivojem Katnićem uporediv je samo sa fašističkim i staljinističkim procesima, u kojima su, tridesetih godina 20. vijeka, zbog svoje političke ili nacionalne pripadnosti, stradali nevini ljudi - saopšteno je iz Foruma.
Deklaracijom upućenom domaćoj, regionalnoj i međunarodnoj javnosti, Forum želi da upozori da državni "teror crnogorskih Višinskih Crnu Goru polako pretvara u Arhipelag Gulag".
Deklaraciju Foruma za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića prenosimo u cjelosti:
U Crnoj Gori se danas masovno krše ljudska prava i slobode. Crna Gora je jedina evropska država, uz autokratske države Rusiju i Bjelorusiju, u kojoj se politički protivnici u zatvoru. Sprovodi se politički revanšizam, hapse se politički i ideološki protivnici, funkcioneri bivše vlade, ministri, sudije, tužioci, direktori javnih preduzeća i agencija za sprečavanje korupcije, profesori univerziteta i akademici, sa izmišljenim i montiranim optužbama za zloupotrebu položaja, korupciju i tobožnju pripadnost kriminalnim organizacijama. Zbog slobode govora procesuiraju se i optužuju pisci, novinari i intelektualci, a brojni javni djelatnici, intelektualci, novinari i građanski aktivisti stavljeni su pod mjere tajnog nadzora.
Progonu i zatvaranju srednjovječnih i penzionisanih bivših funkcionera, u sedmoj i osmoj deceniji života, prethodio je javni linč režimskih glasila, a njihova privođenja u tužilaštvo sprovođena su uz brutalno kršenje ljudskih prava, međunarodnih standarda i konvencija: uz prisustvo kamera, vezane osumnjičenike sprovode maskirani policajci sa dugim cijevima. Uz kršenje zakona i Ustava, odugovlače se istrage i bez suđenja, podnesenih optužnica i presuda optuženi se mjesecima i u nekim slučajevima godinama zadržavaju u pritvoru.
O ukupnom političkom ambijentu u Crnoj Gori, stanju demokratije u njoj, svjedoči i činjenica da je u obrazloženju za produženje pritvora Milivoju Katniću kao otežavajuća okolnost navedena njegova privatna telefonska komunikacija sa poznatim crnogorskim novinarima i piscima, samo zato što su, profesionalno obavljajući svoj posao, branili pravo i slobodu, štitili ljudska prava i prezumpciju nevinosti.
Politički progon Milivoja Katnića presedan je čak i za režime hibridnog fašizma. Jer u krivičnopravnom smislu, optužbe kojima Specijalno tužilaštvo tereti svog bivšeg šefa – da je navodno štitio pojedine članove kriminalne organizacije, iako ih je baš Katnić na desetine uhapsio i procesuirao, te za učešće u navodnom ratnom zločinu – po svojoj neargumentovanosti i besmislenosti neobično podsjećaju na procese u vrijeme italijanskog fašizma, frankizma i staljinizma, gdje su tužioci bili iznad sudija i zakona.&nbsp;
U političkom kontekstu progon Milivoja Katnića, po svojoj pozadini, nacionalističkoj netrpeljivosti i bezobzirnosti nalik je aferi Drajfus. Istina, društvena i politička uloga Katnića u odnosu na francuskog kapetana jevrejskog porijekla koji je, ni kriv ni dužan, bio optužen za špijunažu neuporedivo je značajnija. Jer bivši glavni specijalni tužilac imao je najznačajniju ulogu u sprečavanju pokušaja državnog udara 2016. godine, koji bi u Crnoj Gori neminovno izazvao građanski rat nesagledivih posljedica, a u kojem su jasnu ulogu imali i nosioci današnje državne vlasti.
Naime, Milivoje Katnić je vodio tužilačko-policijski tim koji je razotkrio pripreme državnog udara i uhapsio zavjerenike, što je spriječilo građanske sukobe u Crnoj Gori i, uz ispunjenje drugih uslova za prijem u članstvo, presudno uticalo da Crna Gora 2017. godine postane članica NATO saveza. Samo zbog toga u svakoj suverenoj državi Milivoje Katnić bi bio persona grata, uvažen i poštovan. Međutim, u današnjoj Crnoj Gori Milivoju Katniću je borba za građanski mir, zaštitu ustavnog poretka i suverenitet države magnum crimen, veliki zločin. Nad Katnićem se uz primjenu političke zloupotrebe krivičnog progona i grube manipulacije tužioca primjenjuje revanšizam i osveta najgore vrste.&nbsp;
Nosioci pučističke rusko-srpske osovine koji su osvojili vlast na izborima 30. avgusta 2020. godine, kako je i karakteristično za klasične ideološko-političke prevrate, Milivoja Katnića su pretvorili u najomraženiju osobu – uz bivšeg predsjednika Mila Đukanovića. Politički progon Milivoja Katnića ne svjedoči samo o surovoj sudbini jednog revnosnog, sposobnog i hrabrog državnog funkcionera nego umnogome određuje blisku i dalju budućnost crnogorskog društva.&nbsp;
Hapšenje Milivoja Katnića, kao i drugih optuženih i pritvorenih, a još neosuđenih bivših funkcionera, pored osvetoljubivosti tipične za pripadnike autoritarnih režima, prvenstveno ima zadatak da zaplaši građane. Od toga da li će crnogorska tužilaštva i sudovi funkcionisati u skladu s propisima demokratske pravne države ili će ostati instrument u rukama političkih i kriminalnih klanova, presudno će zavisiti hoće li se Crna Gora konačno stabilizovati kao država i društvo koje će baštiniti vrijednosti liberalne demokratije - vladavine prava, ljudskih prava, prezumpcije nevinosti i slobode medija.
Glavni zadatak Foruma za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića je da uvjerljivim analizama i dokazima razotkrije ideološku i političku pozadinu slučaja i obavijesti domaću i međunarodnu javnost o političkom progonu bivšeg specijalnog tužioca i ostalih inkriminisanih dužnosnika.
Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića, između ostaloga, organizovaće međunarodnu konferenciju o političkim zatvorenicima, kršenju individualnih i kolektivnih ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori, zahtijevaće međunarodne arbitraže povodom produženja pritvora bolesnom šezdeset sedmogodišnjem pritvoreniku, kojega tužilac Miloš Šoškić proglašava i homicidnim – smrtonosnim za društvenu sredinu – premda u dosadašnjem životu nikad nije bio osuđivan. Tražićemo da suđenju Milivoju Katniću prisustvuju inostrani pravni eksperti i predstavnici demokratskih medija, kako bi se raskrinkala ova nezapamćena sudsko-političko-kriminalna farsa.
Zaštita ljudskih prava bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i ostalih bespravno uhapšenih političkih ličnosti, kao i targetiranih i diskriminisanih pisaca i novinara, građanskih aktivista i profesora, od presudnog je značaja za odbranu temeljnih demokratskih vrijednosti. Jer bezakonje, etnički i klerikalni nacionalizam i šovinizam, sprega politike, crkve i kriminalno-paravojnih struktura stvara pravnu i ekonomsku nesigurnost, apatičnost i strah, provincijalizam i predrasude, koje neminovno ubrzavaju svakovrsno propadanje Crne Gore.
Zato je zadatak Foruma za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića da ukaže na grubo kršenje ljudskih prava u slučaju Milivoja Katnića, kao i da uz pomoć domaćih i međunarodnih eksperata, aktivista za ljudska prava, ukaže na političku i kriminalnu pozadinu progona bivšeg glavnog specijalnog tužioca i ostalih visokih činovnika bivšeg režima. U širem kontekstu, zadatak Foruma je zaštita Ustava i zakona, zaštita ljudskih prava i građanskih sloboda.
Članovi Foruma za zaštitu ljudskih prava i potpisnici Deklaracije:
1. Mijo Adžić, akademski slikar;
2. Ante Armanini, pisac, Hrvatska;
3. Miodrag Miško Bajković, arhitekta;
4. Dino Bajramović, novinar, Bosna i Hercegovina;
5. Tomica Bajsić, predsjednik Hrvatskog centra PEN-a, Hrvatska;
6. Snježana Banović, spisateljica, Hrvatska;
7. Alek Barović, crnogorski politikolog i kolumnista, doktorand na Univerzitetu u Padovi;
8. Đorđe Begović, građanski aktivista;
9. Žarko Begović, građanski aktivista;
10. Nikola Belada, advokat;
11. Nermin Bijedić, građanski aktivista, Bosna i Hercegovina;
12. Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava, Srbija;
13. Vlado Bogdanić, aktivista za ljudska prava, Hrvatska;
14. Valentina Tina Boljević, građanska aktivistkinja;
15. Žarko Božović, građanski aktivista;
16. Ahmed Burić, pisac, Bosna i Hercegovina;
17. Mihailo Burić, red. prof. dr;
18. Aleksandra Burzan, građanska aktivistkinja;
19. Nenad Čanak, političar, Srbija;
20. Adnan Čirgić, prof. dr, predsjednik Crnogorskog PEN centra;&nbsp;
21. Ranko Ćetković, magistar političkih nauka, Hrvatska;
22. Ana Đukanović, advokatica;
23. Bojan Đuranović, politikolog;
24. Branislav Brano Đuranović, mašinski inženjer;
25. Roman Đuranović, slikar;
26. Vladimir Đuranović, slikar, redovni profesor;
27. Slavko Đurđić, novinar;
28. Branka Đuričković, dipl. ecc.;
29. Milovan Đuričković, dipl. ecc.;
30. Mia Evans Kesselman, dr, Njemačka
31. Davor Gjenero, politikolog, Hrvatska;
32. Jason Gold, Chief International Foreign Policy Advisor, Institute for the Protection of Democratic Values, Velika Britanija;&nbsp;
33. Irena Ilić, građanska aktivistkinja;
34. Azur Imširović, politikolog, Bosna i Hercegovina;
35. Darko Ivanović, novinar, reditelj i NVO aktivista;
36. Ervin Jahić, pisac, Hrvatska;
37. Luka Jovanović, advokat, Srbija;
38. Milan Jovanović, predsjednik Foruma za bezbjednost i demokratiju, Srbija;
39. Slobodan Jovanović, publicista;
40. Vido Jovanović, građanski aktivista;
41. Danilo Kalezić, politički analitičar, saradnik na UCG;
42. Milorad Katnić, prof. dr;
43. Radan Katnić, dip. ecc.;
44. Radomir Katnić, ppukovnik u penziji;
45. Katnić Slavko, službenik;
46. Dražen Katunarić, pisac, Hrvatska;
47. Željko Kavaja, građanski aktivista;
48. Enver Kazaz, prof. dr, Bosna i Hercegovina;
49. Nena Keselmann, predsjednica udruženja Montenegro, Njemačka;
50. Slavko Kljajić, građanski aktivista;
51. Aleksandar Konatar, mr ek. nauka;
52. Boro Kontić, novinar, Bosna i Hercegovina;
53. Proročić Božidar, pisac;
54. Elifa Kriještorac, aktivistica Amnesty International, Njemačka;
55. Hajdana Lompar Huter, Centar za građanska prava;
56. Marko Ljubić, novinar, Hrvatska;
57. Marjan Marković, advokat;
58. Zoran Zonjo Marković, The Books of Knjige;
59. Nikola Martinović, advokat;
60. Veljko K. Martinović, građanski aktivista, predsjednik MEDYART, Španija;
61. Danilo Marunović, reditelj i producent;
62. Dragica Milić, pravnica;
63. Saša Mrduljaš, prof. dr politikologije, Hrvatska;
64. Nebojša Mrvaljević, građanski aktivista, Forum slobodnih građana Luča;
65. Marina Mugoša, pravnica;
66. Jasmina Muminović, novinarka, vlasnica i glavna i odgovorna urednica portala Standard;
67. Sonja Nedović, građanska aktivistkinja;
68. Jašo Nikač, dipl. inž. maš.;
69. Tamara Nikčević, novinarka;
70. Anto Nobilo, advokat, Hrvatska;
71. Boris A. Novak, prof. dr, ppredsjednik Međunarodnog PEN-a, Slovenija;
72. Aleksandar Olenik, advokat, Srbija;
73. Žaklina Oštir, glumica;
74. Dijana Pajković, predsjednica Crnogorskog kulturnog društva Montenegro, Slovenija;
75. Ivana Pajović, građanska aktivistkinja, Centar za građanska prava;
76. Lazar Pajović, kapetan duge plovidbe;
77. Musić Svetlana Pajović, građanska aktivistkinja, Centar za građanska prava;
78. Neven Pajović, predsjednik Društva Montenegro-UK Society, Velika Britanija;
79. Antun Pavešković, pisac, Hrvatska;
80. Senad Pećanin, advokat, Bosna i Hercegovina;
81. Ana Pejović, doktorandica i magistrica književnosti;
82. Željko Perović, ambasador;
83. Ljiljana Pešić, građanska aktivistkinja;
84. Danijela Popović, grafička dizajnerka;
85. Milorad Popović, književnik, predsjednik Crnogorskog društva nezavisnih književnika;
86. Nenad Popović, pisac, Hrvatska;
87. Ivica Prtenjača, pisac, Hrvatska;
88. Vukić Pulević, akademik CANU;
89. Vesna Pusić, prof. dr, bivša ministrica vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Hrvatska;
90. Aleksandar Radoman, doc. dr, dekan FCJK;
91. Aleksandra Radoman-Kovačević, građanska aktivistkinja;
92. Šeki Radončić, novinar, pisac, antiratni aktivista i borac za ljudska prava, direktor NVO „Dokument“;&nbsp;
93. Dragan Radović, građanski aktivista;
94. Ljubo Radović, predsjednik Saveza Crnogoraca Hrvatske, Hrvatska;
95. Vedran Radović, građanski aktivista;
96. Ana Radulović, pravnica;
97. Branislav Radulović, prof. dr, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore;
98. Momčilo Radulović, predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori;
99. Biljana Radusinović, dip. ecc.;
100. Maja Raković, građanska aktivistkinja;
101. Aleksandar Sekulović, dr, pravnik i politikolog, Srbija;
102. Violeta Senić, građanska aktivistkinja;
103. Nada Sineštaj, građanska aktivistkinja;
104. Čedomir Stojković, advokat, Srbija;
105. Dušan Šarotar, pisac, Slovenija;
106. Darko Šuković, novinar, vlasnik i glavni urednik Antene M;
107. Tanja Šuković, novinarka;
108. Marina Šur Puhlovski, spisateljica, Hrvatska;
109. Marijana Šutić, spisateljica, Hrvatska;
110. Rajko Todorović Todor, slikar, profesor;
111. Kosara Tošković, građanska aktivistkinja;
112. Ratko Tošković, građanski aktivista;
113. Rada Trajković, prof. dr, Evropski pokret, Srbija;
114. Nick Trefs, dr, bankar, Frankfurt;
115. Ivan Valek, akademik, Hrvatska;
116. Ivan Videnović, prof. dr, Srbija;
117. Miodrag Vlahović, dipomata, predsjednik CHO;
118. Azem Vlasi, advokat, Kosovo;
119. Nebojša Vučinić, prof. dr, bivši sudija Evropskog suda;
120. Čedomila Vujošević Đurđić, pjesnikinja i novinarka;
121. Sreten Vujović, akademik DANU, potpredsjednik Crnogorskog PEN centra;
122. Branka Vukašinović, dipl. kulturolog;
123. Danica Vukašinović, mr psihologije;
124. Ljubica Vukašinović, diplomirani ekonomista;
125. Slavoljub Vukašinović, diplomirani ekonomista;
126. Vesna Vukčević, građanska aktivistkinja;
127. Srđan Vukmirović, građanski aktivista iz dijaspore, Kanada;
128. Dragana Vuković, pravnica;
129. Zoran Vuković, pravnik;
130. Zoran Vuletić, političar, Srbija;
131. Zoran Vulević, književnik, pisac;
132. Predrag Peđa Vušurović, građanski aktivista.
&nbsp;

Portal ETV

Formiran Forum za zaštitu ljudskih prava Milivoja Katnića: Politički progon bivšeg GST presedan i za režime hibridnog fašizma

Fudbaleri Petrovca u polufinalu Kupa Crne Gore igraće protiv Dečića, dok će Iskra biti rival Mornara, odlučeno je danas žrijebom u Kući fudbala, u Podgorici.
U polufinalu Kupa Crne Gore igraju se dvije utakmice.
Prvi mečevi, u kojima će domaćini biti Iskra i Petrovac, na programu su 16. aprila, dok su revanš mečevi 14 dana kasnije.
Finale Kupa Crne Gore zakazano je za 29. maj.

Iskra sa Mornarom, Petrovac rival Dečića

Rusija je objavila danas da je proglasila personama non grata rumunskog vojnog atašea i njegovog pomoćnika, kojima je naloženo da napuste zemlju, kao odgovor na sličnu mjeru koju je Bukurešt preduzeo u martu prema ruskim diplomatama.
Rusko ministarstvo spoljnih poslova objavilo je da su ataše za pitanja odbrane u diplomatskoj misiji u Moskvi i njegov pomoćnik proglašeni personama non grata.
Ruska otpravnica poslova u Rumuniji, Liliana Burda, pozvana je danas u ministarstvo da joj se prenese ova poruka, piše u saopštenju.
- Ta mjera je odgovor na nemotivisanu odluku rumunske strane da proglasi nepoželjnim osobama vojnog atašea ruske ambasade u Bukureštu i njegovog pomoćnika - saopštilo je rusko ministarstvo.
Rumunija je objavila ta protjerivanja ruskih diplomata 5. marta optužujući Moskvu za miješanje oko osude predsjedničkog kandidata ekstremne desnice, Kalinu Đorđeskuu.
Rumunsko ministarstvo je kao opravdanje za ta protjerivanja navelo aktivnosti kojima se krši Bečka konvencija, bez davanja dodatnih detalja.
Bukurešt jedan dan uoči tih objava ukazao na niz hibridnih akcija namenjenih podrivanju demokratije u Rumuniji.
Prema medijima ime protjeranog pomoćnika vojnog atašea pojavilo se u sudskom spisu Kalina Đorđeskua. Đorđesku je osumnjićen da je iskoristio rusko miješanje tokom rumunskih predsjedničkih izbora u novembru 2024. na kojima je bio prvi u prvom krugu, ali koji su na kraju bili poništeni.

Rusija protjerala dvojicu rumunskih diplomata

Astro psihološki konsultant Nenad Gogić govorio je za emisiju "Srećan dan" na Televiziju E o tome kako na karakter utiče podznak u horoskopu koji označava ključno obilježje ličnosti, specifični sklop emocionalno, motivaciono, socijalno moralnih i kognitivnih izrazitih crta po kojima se ona razlikuje od svih drugih.
- Podznak je glavni razlog zbog čega nijansiramo naš sami znak, Sunce u Ribama, u znaku Vage, ili bilo kom znaku predstavlja naš ego, naša potreba kako se predstavljamo, a podznak u astrologiji ukazuje na to kako bi mi željeli da nas drugi vide, to jest kako nas vidi okruženje. Vrlo lako je odrediti podznak, mijenja se na svakih dva sata i u suštini on nam govori o nekim bitnim stavkama koje se tiču i komunikacije i izgleda - rekao je Gogić.
Gogić kaže da podznak predstavlja našu masku, ono što bi mi voljeli da vidimo i to je glavni konflikt, dodaje on, koji se javlja u odnosu samog znaka i podznaka, tačnije ega i maske.
- Loša stavka u koju mnogi vjeruje jeste da podznak vlada od 30.godine života, što je zabluda, jer je podznak prisutan od samog rođenja i aktivan je tokom cijelog života, i upravo na osnovu vladara samog podznaka mi pravimo planetarne aspekte i dajemo informacije kada će se koji događaj odigrati. Sami podznak dominantno govori i o fizičkom izgledu, vlada fizičkim izgledom, figurom, govori o našem stavu i načinu komunikacije, o socijalnoj poziciji - istakao je Gogić.
Možda i najvažnija osobina podznaka je, vjeruje Gogić, način na koji mi reagujemo u kriznim i stresnim situacijama, mi reagujemo kroz poziciju svog podznaka, a ne kroz poziciju svog znaka.
- Postoje mnoge tehnike iz ugla astropsihologije sa kojima se može raditi, ako se znaju dobre i loše osobine koje pripadaju znaku, dobre i loše osobine koje pripadaju podznaku, kao u psihološkom savjetovanju se može voditi dnevnik emocija i reakcija na svakodnevnom planu, bilježiti reakcije znaka, bilježiti reakcije podznaka. Ne treba se osloboditi uticaja podznaka, već ga jednostavno integrisati, iskoristiti za bolje funkcionisanje. To je kao kad glumac hoće da bude hirurg, pa živi kroj svoj podznak, ali ne može nikad biti hirurg, već može samo glumiti - naglasio je Gogić.
Gogić objašnjava da vladar samog podznaka često u praksi bude mnogo bitniji od svih ostalih planeta u natalnom horoskopu. On, kako navodi, može otkriti puno događaja koji će se odigrati do najsitnijih detalja opisati mentalni sklop i kako će osoba reagovati u određenoj situaciji.
- Prvo polje ascendent ili podznak je polje identiteta, kako se predstavljamo pa ćete reći ako je neko Škorpija, a ima podznak u Strijelcu ili Raku, ma on je mršav, Škorpioni mršavi i tanani, ali podznak u Raku uvijek donosi kilograme, Jupiter uvijek donosi kilograme, ispred sebe možete da vidite jako gojaznu osobu. Podznak će govoriti i o tome koliko smo debeli, koliko smo mršavi, koliko ćemo biti visoki, vi ako dobro analizirate djetetu natalnu kartu možete da znate koju će visinu dijete imati u odraslom dobu. Govori o stilu komunikacije, govori kakvi smo u tißini kad ostanemo sami sa sobom, tako da je podznak jedna ozbiljna priča kad je riječ o astrologiji. U astrologiji svaki znak nosi osobenosti nižeg i višeg tipa, jer kad su znak i podznak isti dobre i lijepe osobine dolaze do izražaja, ali takođe podznak govori i o tome šta drugi ljudi projektuju na određenu osobu - zaključio je Gogić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfABPLDTntWU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gogić: Podznak dominantno govori i o fizičkom izgledu, stavu i načinu komunikacije

Zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, protiv B.G (54),zaposlenog na poslovima zaštitara u jednoj podgoričkoj firmi, oduzet je pištolj i podnešena &nbsp;krivična prijava, saopšeno je iz Uprave policije.
U saopštenju dostavljenom medijima ističe se da su sužbenici saobraćajne policije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, preduzimajući preventivne mjere i radnje na kontroli učesnika u saobraćaju, izvršili kontrolu lica u mjestu Lužnica i kod istog pronašli pištolj.
Policija je, kako navode, pregledom putničkog motornog vozila marke Pežo, podgoričkih registarskih oznaka, kojim je upravljao B.G.(54) zaposleni na poslovima pružanja fizičko-tehničke zaštite u jednoj kompaniji iz Podgorice, pronašla i oduzela pištolj marke Glock 17 sa okvirom u kom se nalazilo 10 komada municije.
Ističu da prilikom kriminalističke obrade B.G. nije policijskim službenicima pružio dokaz o važećoj licenci za rad u pomenutom pravnom licu.
- Po završenoj kriminalističkoj obradi, a po nalogu postupajućeg tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici protiv B.G. je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija- zaključuje se u saopštenju UP.

UP: Od zaštitara oduzet pištolj

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Tag: progon