Neto platu veću od 4.000 eura u januaru je primilo 29 osoba u Crnoj Gori, a na prvom mjestu je ljekar subspecijalista u barskoj Opštoj bolnici sa zaradom od 4.962 eura.
To pokazuje dokument "1.000 najvećih neto zarada u januru 2025." koji je objavilo Ministarstvo finansija.
Drugu po redu najveću platu primio je vanredni profesor Filozofskog fakulteta (4.882 eura), dok je na trećem mjestu jedan od direktora Kliničkog centra Crne Gore sa 4.646 eura neto.
Na četvrtom mjestu je redovni profesor Pomorskog fakulteta u Kotoru sa platom od 4.585 eura, a odmah iza njega direktor Kliničko-bolničkog centra Berane Milorad Magdelinić sa zaradom od 4.397.
Prate ih dva načelnika iz Kliničkog centra Crne Gore sa 4.316, odnosno 4.238 eura, te ljekar specijalista iz Kliničko-bolničkog centra u Meljinama sa 4.221 eura, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu koji je u januaru imao 4.216 eura, a šef službe u Kliničko-bolničkom centru u beranama 4.206 eura.
<h2>Tužioci i sudije</h2>
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković je na 16. mjestu sa neto platom od 4.140 eura, dok je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović 47. sa 3.767.
Sudija u Višem sudu koji postupa u predmetima organizovanog kriminala, korupcije i pranja novca, terorizma i ratnih zločina nalazi se na 86. mjestu sa platom od 3.515 eura, dok drugi prima platu od 3.341 euro, treći 3.152 eura...
Sudija Apelacionog suda koji se bavi istim predmetima prima platu od 3.155 eura.
Predsjednik Višeg suda u Bijelom Polju Milan Smolović je na 137. mjestu sa zaradom od 3.366 eura, dok je predsjednica Apelacionog suda Mirjana Popović na 147. mjestu sa platom od 3.334 eura.
<h2>Raonić zaokružuje prvih 100</h2>
Na listi je i generalni direktor Radio-televizije Crne Gore Boris Raonić sa 3.471 i on se nalazi na 100. mjestu na spisku Ministarstva finansija.&nbsp;
Raonićev pomoćnik za tehnologiju u Televiziji Crne Gore primio je platu od 2.773 eura, pomoćnik za korporativne poslove 2.651 euro, a onaj za razvoj programa 2.626 eura.
Urednik u Desku TV primio je u januaru platu od 2.500 eura.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Platu veću od 4.000 eura primilo 29 osoba, najveća ljekaru u barskoj bolnici

Nagrada Oktoih podstrek je za dobitnike tog najvećeg državnog priznanja u oblasti obrazovanja, ali i motivacija mladima da krenu njihovim stopama, kazala je ministarka prosvjete, nauke i obrazovanja, Anđela Jakšić Stojanović.
Nagradu Oktoih ove godine dobili su profesor Prirodno-matmatičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore Miljan Bigović, nastavnica istorije u podgoričkoj Gimnaziji “Slobodan Škerović” Vesna Kovačević i nastavnica geografije u rožajskoj Gimnaziji „30. septembar“ Sabaheta Ramović.
Jakšić Stojanović je na dodjeli nagrada rekla da se danas slave oni koji su na Cetinju štampali prvu ćiriličnu knjigu Južnih slovena – Oktoih prvoglasnik.
- Danas, više od V vjekova kasnije, divimo se nasljeđu koje nam je ostavljeno u amanet, spremni da prenesemo luču znanja generacijama ispred nas - poručila je Jakšić Stojanović.
Ona je dodala da se danas slave i oni koji vaspitavaju i obrazuju djecu.
- Oni koji svojim primjerom pokazuju da ne postoji ljepši i plemenitiji poziv od poziva prosvjetnog radnika - kazala je Jakšić Stojanović.
Čestitajući dobitnicima, Jakšić Stojanović je kazala da je sigurna da će im nagrada biti podstrek za budući rad, ali i motivacija mladim da krenu njihovim stopama”.
Predsjednik žirija Martin Ćalasan podsjetio je da je prva knjiga Oktoih nastala u mračnim vremenima kada je, kako je naveo, prijetio nestanak ne samo države, nego i naroda.
- Đurađ iz Mletaka ne donosi puške, neko štampariju - rekao je Ćalasan.
Tadašnji vladar Crne Gore, kako je dodao, znao je da knjiga narodu donosi znanje.
- Sloboda počinje tamo gdje završava neznanje - poručio je Ćalasan.
Prema njegovim riječima, i danas su znanje i kultura mač i štit kroz koji se može osigurati opstanak.
On je, obrazlažući odluku žirija, rekao da je Ramović ostavila neizbrisiv trag prepoznat kroz generacije mladih iz Rožaja.
Ćalasan je kazao da se Ramović, između ostalog, pokazala kao istinski lider u obrazovnoj zajednici, a posebno u realizaciji vannastavnih aktivnosti.
Prema njegovim riječima, Kovačević, koja je angažovana u obrazovnim reformama i mentorstvu učenika na takmičenjima, doprinosi obrazovanju u raznim oblasima.
Ćalasan je rekao da je Bigović pokazao nepokolebljivu posvećenost isticanju mladih talenata, kao i da ima veliki broj radova u međunarodnim časopisima, na konferencijama i seminarima.
- Kao pedagog i naučnik pokazuje sposobnost da inspiriše u motiviše mlade umove - poručio je Ćalasan.
Bigović, u ime dobitnika nagrade, kazao da je to priznanje odraz zalaganja da doprinesu nauci i obrazovanju.
- Nagrada predstavlja obavezu da u daljem radu budemo još i bolji - kazao je Bigović.
Nagrada „Oktoih“ dodjeljuje se građaninu Crne Gore ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore za ostvarene izuzetne rezultate u oblasti vaspitanja i obrazovanja, kao i učeničkog i studentskog standarda.
Današnjoj dodjeli u Vili Gorica prisustvovali su predstavnici državne vlasti i lokalnih vlasti, diplomatskog kora, civilnog sektora, naučne i obrazovne zajednice u Crnoj Gori.

Portal ETV

610x380

Jakšić Stojanović: Spremni da luču znanja prenesemo budućim generacijama

Više od 1.500 univerzitetskih profesora podržalo je danas javnim pismom studente u njihovim protestima i zahtjeve, a spisak potpisnika se neprestano širi.
- Poštovane građanke i građani Srbije, mi, nastavnici, saradnici i istraživači univerziteta širom Srbije odlučno stojimo uz svoje studente u zajedničkoj borbi za bolje društvo - poručili su profesori sa univerziteta u Srbiji.
Oni su oštro osudili svaki pokušaj vlasti da zastraši koleginice i kolege studentkinje i studente javnim dijeljenjem njihovih privatnih podataka, širenjem neistina o njima, kao i slanjem policijskih službenika i agenata Bezbjednosno-informativne agencije na njihove adrese i adrese njihovih roditelja.
- Ovim putem ponovo apelujemo na nadležne organe da savjesno i odgovorno obavljaju svoj posao - podvukli su profesori.

Srbija: Više od 1.500 univerzitetskih profesora podržalo studente

Sjutra se navršavaju dvije godine od kad je podnijeta krivična prijava Specijalnom državom tužilaštvu protiv bivšeg rukovodstva Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, na čelu sa Vesnom Bratić, zbog organizovane zloupotrebe službenog položaja na način što su nezakonito razriješeni direktori preko 220 vaspitno-obrazovnih ustanova u 2021. godini.
Na to su podsjetili u Centru za građansko obrazovanje (CGO) uz pitanje koliko još treba čekati na pravdu u ovom slučaju.
- Koliko je ovo pravno jasna stvar ukazuje podatak iz maja 2024. godine - od 140 pokrenutih postupaka čak 130 pravosnažno je, do tada, okončano u korist smijenjenih direktora, sa tendencijom da i ostali imaju taj ishod. Vlada je za odštetu inicijalno predvidjela 300.000 eura - no taj iznos je već gotovo potrošen, a dio direktora nije obeštećen - što znači da će šteta za građane i građanke Crne Gore dodatno rasti - ustvrdili su u CGO.
Oni pitaju što je još nejasno SDT-u.
- &nbsp;Kada će doći red na profesionalno procesuiranje ovog nespornog slučaja? Zašto Vesna Bratić uživa drugačiji tretman u odnosu na druge javne funkcionere protiv kojih su podnešene krivične prijave Tužilaštvu? - podvukli su u CGO.
Javnost, dodaju oni, zaslužuje i odgovor na pitanje: dokle se stiglo sa regresnom tužbom koju je protiv Bratić najavljivala zaštitnica imovinsko-pravnih interesa?
- Selektivna primjena zakona ozbiljno ugrožava inače nisko povjerenje u pravosudni sistem, ali i predstavlja opasnu kočnicu uspostavljanju funkcionalne vladavine prava - zaključili su u CGO.

Sjutra će biti dvije godine od kad je podnijeta krivična prijava protiv Bratić, koliko još treba čekati na pravdu?

Profesori Gimnazije "Slobodan Škerović" jedan za drugim negoduju zbog dopisa koji je u ime svih njih, bez prethodnih konsultacija, danas upućen javnosti i ministarki prosvjete, nauke i inovacija Anđeli Jakšić-Stojanović.
Sa mejl adrese profesorigimnazije@gim-pg.edu.me danas popodne je poslato saopštenje medijima u kome "Profesori Gimnazije" navode da se vodi "besprizorna medijska kampanja čiji je cilj brutlan napad na školu i njenog rukovodioca".
U pismu, ispod kog su izostala imena profesora koji su stali iza napisanog, zamjera se ministarki što nije osudila, kako su rekli, "linč kojem su bez prava na odbranu do danas izloženi" zbog ukazivanja na slučaj seksualnog uznemiravanja i traženja odgovornosti direktorice škole Biljane Vučurović zbog neadekvatne reakcije.
Prvobitno je javno istupio profesor matematike u Gimnazije Mato Kankaraš koji se ogradio od dopisa i napomenuo da je nedopustivo oglašavanja u ime svih profesora, bez njihovog pristanka.
Nakon toga uslijedile su reakcije i drugih profesora, a mejl prepiska sa autorima pisma osvanula je na društvenim mrežama.
U mejlu koji potpisuju Peđa Ražnatović, Dragana Ilić i Miomir Brajović navodi se da je reagovanje napravljeno u cilju očuvanja dostojanstva prosvjetnih radnika škole, te da je većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa prijedlogom dopisa.
Traže i da se izjasne oni koji nijesu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fdidileja%2Fstatus%2F1867656513453686813%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1867656513453686813%7Ctwgr%5E1de8583794998f76d43a8f3dab3331bc3fb032b3%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uslijedio je odgovor jedne profesorice koja je kazala da je bila u zbornici i da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma.
- Nijesam znala ni da je proces pisanja u toku - navela je ona u mejlu.
Još jedna profesorica se izjasnila da nije saglasna sa obraćanjem u ime svih profesora bez prethodnih konsultacija.
Danas je ispred te obrazovne ustanove održan protest sa koga je veliki broj građana zastražio ostavku direktorice Gimnazije "Slobodan Škerović" Biljane Vučurović i zabranu rada u obrazovnim institucijama profesoru književnosti Radomanu Čečoviću za dokazano i priznato seksualno uznemiravanje.
Prosvjetna inspekcija je sinoć predložila razrešenje Vučurović. Organizatori protesta su izrazili zahvalnost Ministarstvu prosvjete, nauke, inovacija i pravde, resornoj ministarki Anđeli Jakšič Stojanović, Ministarstvu pravde, kao i nevladinim organizacijama Prima i Roditelji, koje su pokazale da će se zalagati za zakon, a ne političke interese.

500x500

Profesori Gimnazije zloupotrijebljeni: "Bila sam u zbornici i niko me nije upoznao sa sadržajem pisma"

Profesor matematike u Gimnaziji "Slobodan Škerović" Mato Kankaraš ogradio se od dopisa upućenog javnosti i ministarki prosvjete, nauke i inovacija Anđeli Jakšić Stojanović, a koje potpisuju "Profesoti Gimnazije". Odnos koji ste pokazali prema nama nedopustiv“
- Kao jedan od profesora Gimnazije „Slobodan Škerović“, želim da se javno ogradim od pomenutog saopštenja prije svega zato što ono počiva na netačnoj informaciji – a to je navod da je ono donešeno u ime svih profesora ove ustanove. To može samo biti odraz mišljenja nekolicine sastavljača koji nijesu imali nikakav mehanizam kojim bi se mogao ispitati konsenzus povodom ovog napisa - naveo je Kankaraš u obraćanju za javnost.
Ovako nešto, navodi on, može samo da se donese na sjednici nastavničkog vijeća, a nikako u komisijama. Tvrdi da im je kao profesorima saopštenje proslijeđeno mejlom nakon što su ga pročitali u medijima i to sa njihovim potpisom.
- Kao da smo neka beslovesna bića koja po automatizmu podržavaju sve što se pred njih stavi, pa se ne pitaju ni za mišljenje. Primjera radi, saopštenje profesora Gimnazije „Slobodan Škerović“ povodom prepisivačkog skandala prošle školske godine smo tri sata raspravljali na nastavničkom vijeću - dodao je Kankaraš.
Prema njegovim riječima, ovakav način oglašavanja u ime svih zaposlenih i bez njihovog pristanka je nedopustiv.
- Isto kao što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dozvolili, bilo svjesno ili nesvjesno, da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od profesora naše škole kao i moguću štetu koju taj pojedinac mogao prouzrokovati zbog nje. Da bi apsurd bio potpun, u ovom saopštenju se govori o slovu zakona, a sam počiva na falsifikatu kao osnovi - zaključio je Kankaraš.
Sa mejl adrede profesorigimnazije@gim-pg.edu.me danas popodne je poslato saopštenje medijima u kome "Profesori Gimnazije" navode da se vodi "besprizotna medijska kampanja čiji je cilj brutlan napad na školu i njenog rukovodioca".
U pismu, ispod kog su izostala imena profesora koji su stali iza napisanog, zamjera se ministarki što nije osudila, kako su rekli, "linč kojem su bez prava na odbranu do danas izloženi".

Profesor Gimnazije Mato Kankaraš se ogradio od dopisa ministarki: Nedopustivo je oglašavanja u ime svih, bez njihovog pristanka

Neophodno je izvršiti inkluziju sadržaja roda u formalni obrazovni sistem, bilo da se radi o posebnom kurikulumu ili sastavnim dijelovima predmeta koji se već predaju, a kako bi obrazovanje učinkovitije doprinijelo formiranju zrelih i zdravih osoba sa izgrađenim odnosom prema sebi, drugima i okruženju - ocijenjeno je na treningu za nastavni kadar o podučavanju o rodnim temama, koji je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u Podgorici, u okviru projekta Protiv rodnih stereotipa i seksizma!, a uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.&nbsp;
Trening je okupio 18 profesora/ki srednjih i osnovnih škola iz Tivta, Nikšića, Podgorice, Bijelog Polja, Plava, Rožaja, Berana, Ulcinja, Sutomora i Nikšića i pružio im, kako su istakli su CGO, dodatna znanja i metode rada sa učenicima/cama koje razvijaju rodnu osjetljivost i osnažuju ih za aktivnu prevenciju u vršnjačkoj grupi, školi i zajednici, kao i kako da obrade pojavu i prepoznavanje seksističkog ponašanja i govora mržnje u medijskom i realnom prostoru, uz modalitete prevencije i postupke prijavljivanja.&nbsp;
- Promjene koje uvodimo u obrazovanje da bismo bolje odgovorili na specifične potrebe djevojčica ili dječaka, mladih žena ili muškaraca često će biti iste ili slične promjenama koje se uvode kako bi se svima pružilo kvalitetnije obrazovanje. Svaka promjena koju nastavnici mogu uvesti, a koja promovira rodnu ravnopravnost kroz obrazovanje će direktno unaprijediti sveukupni kvalitet obrazovanja - istakla je Ervina Dabižinović, koordinatorka Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, koja je bila jedna od predavačica.
Ona je poručila da je za uspješno i potpuno angažovanje učenika i učenica u procesu učenja, podjednako važan način na koji se sadržaji prenose, kao i sam sadržaj.
Ona je predstavila bazične pristupe nastavi koji poboljšavaju rodno osjetljivo, participatorno i inkluzivno učenje, kao i osnovni pojmovnik politika rodne ravnopravnosti, uz preporuku da se sadržaji koji se tiču roda vežu razvoja seksualnosti, ali i šire za izgradnju tolerancije i kvalitetnog mira.&nbsp;
- Seksizam je sveprisutan u našem javnom prostoru, u medijima politici i društvu. Žene često nijesu ni svjesne da seksičisticke ideje i rodne norme projektuju ne samo na druge žene nego i na sebe - izjavila je Vesna Rajković Nenadić, novinarka i edukatorka iz Instituta za medije Crne Gore.&nbsp;
Rajković je istakla da seksizam stvara atmosferu u kojoj se nasilje prema ženama i djevojčicama počinje tolerisati.
- Zato &nbsp;je uloga medija bitna, ali i građana i građanki da počnu prepoznavati koji mediji šire tu vrstu spornog sadržaja - naglasila je ona, &nbsp;podsjećajući na značaj edukacije javnosti o načinima prijavljivanja seksističkog govora, te pozvala pravosudne organe da adekvatno primjenjuju zakonske mehanizme koji su im na raspolaganju.
- Na ovaj trening sam se prijavila da unaprijedim znanja i vještine oko rodnih tema. Povezivanje i razmjena iskustva sa drugima u nastavnom procesu kroz specifične situacije, kao i cjelokupno predavanje i primjeri dali su dosta odgovora na koji način iskoristiti učionicu kao mjesto gdje se može mijenjati svijest i napraviti promjena. Ovo je neiscrpna i značajna tema koju sam samo osvijestila i treba provlačiti kroz nastavni sadržaj na kreativan način - istakla je Hasija Omerbegović-Loshiq, profesorka sociologije u SMŠ „Bratstvo-jedinstvo“ u Ulcinju.
Učešće na seminaru o rodnim temama je, kaže, izuzetno inspirativno iskustvo.
- Dobili smo duboke uvide u ključne aspekte rodne ravnopravnosti, a to nas osnažuje znanjem, i otvara prostor za konstruktivnu razmjenu mišljenja. Atmosfera je dinamična i motivišuća, a stručne predavačice nude praktične primjere i strategije za unaprijeđenje društvenih odnosa. Zahvaljujem se organizatorima na odličnoj realizaciji i prilici da budemo dio ovog programa - kazala je Karmen Trivundža, prof. CSBH jezika i književnosti OŠ „Božidar Vuković Podgoričanin“ u Podgorici.&nbsp;
Slične utiska ima i Senada Đešević, prof. CSBH jezika i književnosti MŠ „Bećo Bašić“ u Plavu.
- Seminar je uključio i radionice koje su unaprijedile moje pedagoške vještine i omogućio razmjenu iskustava s koleginicama kroz primjere dobre prakse. Ovo je bila dobra prilika da unaprijediim razumijevanje rodnih koncepata kroz interaktivne diskusije. Dobila sam i konkretne alate za integraciju rodne perspektive u nastavne planove i programe, kao i prilagođene pristupe za rad s učenicima/cama različitog uzrasta - zaključuje ona.

1250x600

1084x550

Rodno osjetljiva nastava ključ za unaprjeđenje kvaliteta obrazovanja i promociju ravnopravnosti

Predstavnici zdravstvenih institucija Sremske Kamenice prof. dr Ilija Andrijević, direktor Instituta za plućne bolesti Vojvodine, prof. dr Zoran Radovanović, direktor Instituta za onkologiju Vojvodine i prof. dr Aleksandar Redžek, direktor Instituta za kardiovaskularne bolesti Vojvodine, boravili su u jednodnevnoj posjeti crnogorskom zdravstvenom sistemu na poziv direktora Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), mr sc. dr Aleksandra Radovića. Radni boravak u Crnoj Gori profesori Andrijević, Radovanović i Redžak, započeli su posjetom Ministarstvu zdravlja, gdje su tokom razgovara sa državnim sekretarkama doc. dr Milenom Cojić, mr Slađanom Perišić i direktoricom Direktorata za kvalitet, dr Irenom Šubarić, dodatno razmotreni modaliteti saradnje sa institutima u Sremskoj Kamenici.&nbsp; - Tokom susreta je zaključeno da dosadašnja izvanredna saradnja može biti unaprijeđena kroz edukaciju zdravstvenog kadra, ali i upućivanje pacijenata na dijagnostiku i liječenje u ove zdravstvene ustanove, koje su usko specijalizovane za oblasti plućnih, onkoloških i kardiovaskularnih bolesti za one procedure koje se ne sprovode rutinski u Crnoj Gori - saopšteno je iz Kliničkog centra. Nakon sastanka u Ministarstvu zdravlja uvažene profesore primio je direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZOCG) dr Vuk Kadić. Na zajedničkom sastanku, pored direktora Fonda i njegovih saradnika, prisustvovao je direktor KCCG, dr Radović. - Tokom ove značajne posjete razgovarano je o inovacijama u dijagnostici i liječenju, kao i o mogućim zajedničkim projektima koji bi unaprijedili pristup zdravstvenim uslugama pacijentima. Naglašena je važnost koordinacije između različitih institucija kako bi se stvorila efikasnija mreža zdravstvene zaštite - navedeno je u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101712108_d8778cad5ec1094bd805b00e4cb3ef1e1192817a08dbac3a6522d7154d16365a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024101712108_d8778cad5ec1094bd805b00e4cb3ef1e1192817a08dbac3a6522d7154d16365a" data-rendition-name="original" width="4252" height="2834" loading="lazy" alt="KCCG"> </figure>  Radni boravak u Crnoj Gori profesori su završili posjetom KCCG-u. Na sastanku u KCCG, pored direktora dr Radovića i medicinskog direktora dr Đorđija Krnjevića, prisustvovao je i dr Kadić, zatim direktor Specijalne bolnice za plućne bolesti Brezovik dr Predrag Pejović, kao i rukovodioci organizacionih jedinica KCCG: direktor Centra za kardiohirugiju dr Aleksandar Mugoša, direktor Hirurške klinike dr Branko Čampar, direktorica Instituta za onkologiju dr Sanja Lekić, direkor Klinike za medikalnu onkologiju Instituta za onkologiju dr Nikola Milašević, načelnik Odjeljenja za pulmologiju Interne klinike dr Vladimir Jovanović i načelnik Centra za interventnu kardiologiju dr Siniša Dragnić. Tokom susreta u KCCG dogovoreni su modaliteti unaprjeđenja dalje saradnje u dijagnostici i liječenju pulmoloških, onkoloških i kardiovaskularnih, kao i u razmjeni iskustava i edukaciji kadra. &nbsp;Nakon sastanka gosti su obišli Institut za onkologiju, gdje su se detaljno upoznali sa radom ove organizacione jedinice KCCG.&nbsp; &nbsp;- Ova posjeta predstavlja važan korak ka jačanju regionalne saradnje i unaprjeđenju kvaliteta zdravstvenih usluga za sve građane Crne Gore - poručeno je iz Kliničkog centra.

KCCG: Posjeta profesora Sremske Kamenice važan korak ka jačanju regionalne saradnje

PV portal objavio je informaciju da je, na prijedlog episkopa mileševskog Atanasija Sveti Sinod Srpske pravoslavne crkve izabrao u eparhijski savjet mitropolije mileševske tri nova člana. To su Dario Vraneš predsjednia opštine Pljevlja, Dragoljub Krezović, predsjednik odbora direktora AD Rudnik Uglja Pljevlja i Milinko Gazdić predsjednik crkvenog odbora hrama na Gukama.
Mandat novoizabranih članova traje pet godina.&nbsp;
Novoizabrani članovi savjeta obećali su Atanasiju da će uložiti maksimalne napore da unaprijede odnose Opštine Pljevlja i Srpske pravoslavne crkve, prenosi Antena M.

U eparhijski savjet Mitropolije mileševske izabrani predsjednik opštine Pljevlja i predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja

Francuski predsjednik Emanueal Makron kazao je da bi ta zemlja u junu mogla da prizna Palestinu, a da bi zauzvrat neke bliskoistočne države mgole da priznaju Izrael.
- Moramo da krenemo prema priznavanju (palestinske države). I tokom sljedećih nekoliko mjeseci ćemo to učiniti. Ne radim to da bih nekome udovoljio. Učiniću to jer će u nekom trenutku to biti pravično- rekao je Makron na televiziji France 5.
Dodao je da želi da sudjeluje u kolektivnoj dinamici, što bi takođe omogućilo onima koji brane Palestinu da zauzvrat priznaju Izrael, nešto što mnogi od njih ne čine- dodao je Makron.
Iako je Palestinu priznalo skoro 150 zemalja, većina zapadnih sila to nije učinila, uključujući SAD, Veliku Britaniju, Francusku, Njemačku i Japan. Među zemljama koje ne priznaju Izrael su Iran, Sirija, Jemen i Saudijska Arabija.
- Naš je cilj da u junu, zajedno sa Saudijskom Arabijom, predsjedavamo konferencijom na kojoj bi mogli finalizovati plan recipročnog priznavanja- rekao je Makron.

Markon: Francuska bi u junu mogla da prizna Palestinu

Kvalitet vazduha u Evropi se značajno poboljšao tokom posljednjih nekoliko decenija, ali još postoje mjesta širom EU gdje koncentracija zagađivača premašuje trenutne standarde EU i još strože vrijednosti koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija, saopštila je danas Evropska agencija za životnu sredinu (EEA).
Nivoi nekih od najvećih zagađivača su, prema podacima za 2023. i 2024. godinu, bili ispod godišnjih granica koje trenutno propisuje Evropska unija.
EEA je istakla da će biti potrebne dodatne mjere, posebno u gradovima, da bi se u potpunosti dostigli standardi kvaliteta vazduha koji moraju da budu ispunjeni do 2030.
Standardi za nivoe finih čestica PM2,5 ispunjeni su na 99 odsto mjernih stanica, a za nivoe azot-dioksida na 98 odsto, navodi se u ovogodišnjem izvještaju EEA o kvalitetu vazduha.
Međutim, nivoi koje preporučuje SZO nijesu u velikoj mjeri ispunjeni i zagađenje vazduha ostaje najveći ekološki rizik po zdravlje u Evropi, izazivajući bolesti, snižavajući kvalitet života i dovodeći do smrti koje se mogu spriječiti.

Kvalitet vazduha u Evropi značajno poboljšan, ali potrebne dodatne mjere da se popravi standard

Ambasador Izraela u Etiopiji Avram Niguse izbačen je ove nedjelje sa jednog sastanka pod okriljem Afričke unije, potvrdio je danas jedan izraelski zvaničnik, a to je prethodno rekao i sam ambasador. 
 
Sastanak je bio posvećen obilježavanju genocida u Ruandi, a do izbacivanja izraelskog ambasadora došlo je na inicijativu predsjedavajućeg Komisije Afričke unije Mahmuda Jusuga, rekao je AP-u zvaničnik jevrejske države koji je tražio da ostane anoniman jer nema odobrenje da daje izjave novinarima.
- Novi predsjedavajući Komisije Afričke unije odlučio je da uvede antiizraelske političke elemente- rekao je juče ambasador Niguse preko društvenih mreža i dodao da to „otkriva fundamentalno nerazumijevanje istorija ruandanskog i jevrejskog naroda“.
Niguse je napisao da ga je na konferenciju pozvala Ruanda.
Jedan diplomata Afričke unije rekao je danas da je izraelski ambasador izbačen jer jevrejska država više nema status posmatrača u ovoj panafričkoj organizacijiu sa sjedištem u Adis Abebi, glavnom gradu Etiiopije. I ovaj zvaničnik je tražio anonimnost jer nema dozvolu da daje izjave novinarima.

Ambasador Izraela izbačen sa skupa koji je posvećen genocidu u Ruandi

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Tag: profesori