Jedan od osumnjičenih za brutalni napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, član obezbjeđenja kontroverznog biznismena Zorana Bećirovića, Ljubiša Dukić pušten je na slobodu. On je pušten da se brani sa slobode odlukom Krivičnog vijeća Osnovnog suda u Podgorici. Prema informacijama Portala ETV, ni postupajuća tužiteljka u predmetu Romina Vlahović, ni rukovodilac u Osnovnom državnom tužilaštvu Duško Milanović nijesu bili upoznati s ovom odlukom. Bećirović i drugi član njegovog obezbjeđenja Mladen Mijatović, prema odluci ovog vijeća, ostaju u pritvoru. Kako se navodi u saopštenju Osnovnog suda, Krivično vijeće djelimično je uvažilo žalbu branioca osumnjičenih, advokata Danila Mićovića, pa je preinačilo rješenje sudije za istragu na način što je ukinut privor protiv Dukića i on je odmah pušten na slobodu.&nbsp; - Istim rješenjem odlučeno je da u odnosu na osumnjičene Bećirovića i Mijatovića rješenje sudije za istragu Osnovnog suda u Podgorici ostaje neizmijenjeno, što znači da će oni ostati u pritvoru - navodi se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241112181128_2cc986e5edc2911621eae79877cbbbe9737a2c57bbc93cd927b467f89cd45ab6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241112181128_2cc986e5edc2911621eae79877cbbbe9737a2c57bbc93cd927b467f89cd45ab6" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Ljubo Dukić"> <figcaption>Dovođenje Ljuba Dukića na saslušanje u ODT(Photo: Portal ETV/M.Ž.)</figcaption> </figure>  Kako dodaju, odlučujući po žalbi branioca osumnjičenih, Vijeće ovog suda je ocijenilo da je sudija za istragu pravilno donio odluku u odnosu na Bećirovića i Mijatovića, cijeneći da su oba osumnjičena osnovano sumnjiva da su izvršili krivično djelo nasilničko ponašanje. - Prema ocjeni Vijeća, u konkretnom postoje razlozi i naročite okolnosti koje opravdavaju zaključak sudije za istragu da bi u slučaju puštanja na slobodu osumnjičeni Bećirović mogao izvršiti krivično djelo kojim prijeti, dok bi osumnjičeni Mijatović mogao u slučaju boravka na slobodi ponoviti krivično djelo. Osim toga, u daljem toku postupka je potrebno saslušati svjedoka u odosu na kojeg postoji opravdana bojazan da bi osumnjičeni mogli uticati, zbog čega je Vijeće sudije za istragu pravilno odlučio kada je ovim osumnjičenima odredio pritvor, zbog opasnosti od uticanja - navodi se u saopštenju. Sa druge strane, kako su kazali, rješenjem Vijeća ovog suda ukazano je da se nakon izvršene pojedinačne analize svih dokaza prikupljenih u dosadašnjoj fazi postupka, pa i onih koji su prikupljeni nakon odluke sudije za istragu, s obzirom na to da je saslušan još jedan svjedok, ne može utvrditi da je Dukić zaista osnovano sumnjiv da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje. - Iskaz oštećene u dijelu kojim se navodi da je i ovaj osumnjičeni udario njenog sina nije potvrđen ostalim prikupljenim dokazima, iz kojih proizilazi da je Dukić moguće ostvario kontakt sa oštećenim prilikom razdvajanja lica koja se tuku, što je životno prihvatljivo i takav kontakt se za sada ne može cijeniti kao radnja koja predstavlja obilježje bića krivičnog djela nasilničko ponašanje - naveli su iz Osnovnog suda.&nbsp; Ovo posebno, kako ističu, imajući u vidu ponašanje Dukića tokom cijelog događaja, te analizu video materijala iz kojeg se jasno vidi da je upravo Dukić osoba koja je sve vrijeme pokušavala da smiri situaciju i da razdvoji zavađene strane. - Te da je na kraju upravo on štitio oštećenu Raičković od ostalih osumnjičenih, a što ni sama oštećena ne spori u svom iskazu. Osim toga, nakon što je Dukiću određen pritvor od sudije za istragu, saslušan je još jedan svjedok koji je potvrdio navode njegove odbrane, ističući da je siguran da Dukić ni u kom trenutku nije zadavao udarac oštećenom sinu Raičković - kazali su iz Osnovnog suda. Kako samo navodi Raičković, kako su naveli, u ovom trenutku predstavljaju jedini dokaz protiv Dukića, to je Vijeće cijenilo da su bili dovoljni za utvrđivanje osnova sumnje po kojem je osumnjičenom određeno zadržavanje. - Ali ne i za postojanje kvaliteta dokazne građe koja bi ukazivala na postojanje osnovane sumnje koja je nužna da bi osumnjičenom odredio pritvor. Kod ovako nesporno utvrđenog činjeničnog stanja, po ocjeni vijeća se ne može zaključiti da je osumnjičeni Dukić osnovano sumnjiv da je izvršio krivično djelo koje mu je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici stavilo na teret - zaključili su iz Osnovnog suda u Podgorici.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šokantno: Jedan od osumnjičenih za napad na novinarku Pobjede Ljubiša Dukić pušten na slobodu

Izmjene Zakonika o krivičnom postupku kojima se predviđa da osoba može ostati u pritvoru do pet godina u slučaju neizricanja prvostepene presude djeluju kao ad hoc rješenje koje treba da umiri javnost, ocijenio je advokat i bivši ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović.
On je ukazao da je bilo slučajeva da je pritvor znao da traje desetak godina, i da je odredba kojom se on ograničava na tri godine uvedena kao sredstvo zaštite koje je trebalo da prevenira kršenja Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Sekulović je rekao da ne vidi posebnu vrijednost u tome što se rok produžava.
- Više mi djeluje kao ad hoc rješenje koje treba da umiri javnost - kazao je Sekulović agenciji MINA.
On smatra da je, ako se išlo u izmjene, onda taj rok trebalo u potpunosti izbrisati.
Fokus, kako je istakao Sekulović, ne treba da bude na ovome, nego da pritvori traju što kraće, da su optužnice dobro napisane, da ima ko da sudi i da se oduzima imovina stečena kriminalnom djelatnošću.
- Bojim se da će sudovi po inerciji produžavati pritvore, da će njihove odluke ukidati Ustavni sud, a da će njegove odluke suštinski biti bez pravnog dejstva i tako u krug - rekao je Sekulović.
Komentarišući optužbe Sudskog savjeta sa jedne i Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije sa druge strane, nakon što su u Podgorici ubijene dvije osobe koje su puštene iz pritvora zbog neizricanja presude u zakonskom roku od tri godine, Sekulović je rekao da se, kada se desi ovakav tragičan događaj koji uznemiri cjelokupnu javnost, pokušava sanirati šteta.
On je kazao da izvršno-upravna vlast, konkretnije Vlada i bezbijednost sektor, sa jedne, i pravosuđe sa druge strane, iznose argumente koji treba da javnost ubijede da problem nije primarno u njihovom dvorištu.
- Tako nas ubjeđuju da je pritvor isto što i kazna zatvora, da nema dovoljno sudija i sudnica, da su optužnice loše napisane i/ili politizovane i slično - naveo je Sekulović.
Ono sto nama treba jeste najširi drustveni dogovor da mafija nije jača od države, a da će država funkcionisati na principu vladavine prava.
Ne treba nam, istakao je Sekulović, politizacija, egzibicionizam i površnost.
- Ovo je moguće jedino ako dugogodišnje zarobljavanje države nije uzelo toliko maha da ne postoji zdravo društveno i političko tkivo koje nas može iščupati iz ovoga - dodao je on.
On je kazao da se bez jasnog i iskrenog društvenog konsenzusa ne može izaći iz ove situacije, te da je sve drugo stanje poluhaosa.
Sekulić je naveo da zatvaranje pregovaračkog poglavlja 23 i 24 zavisiti od toga koliko je ozbiljna namjera da se od Crne Gore napravi moderno i zdravo društvo.
- Ako ovo bude uvod u dodatne anomalije, gdje će suđenja trajati u nedogled, pod uslovom da ima ko da sudi, ili gdje će se stvari stavljati pod tepih sve dok imate dovoljno argumenata da krivicu prebacite da nekog drugog, mi ćemo tapkati u mjestu - rekao je Sekulović.
On je kazao da svi treba da dignu glas i pokažu spremnost da se otvoreno priča o problemu.
- Argumentovan dijalog nam je nasušno potreban.Tako se kreće u rješavanje - rekao je Sekulović.

Sekulović: Produženje roka za pritvor ad hoc rješenje kako bi se umirila javnost

Potpredsjednica Liberalne partije Jelena Marković ukazala je da se prijedlogom da pritvor može trajati do pet godina krše sve preporuke Evropskog suda i konvencije o ljudskim pravima po pitanju suđenja u razumnom roku na kojem insistira i Evropska komisija.
- Potpredsjednik Vlade i kordinator bezbjedonosnih službi Aleksa Bečić gromoglasno najavi izmjenu krivičnog zakonika u dijelu člana koji predviđa da lice lišeno slobode ostaje u pritvoru do tri godine, u slučaju neizricanja prvostepene presude, on predlaže da se to produži na pet godina. To znači da se suđenje u razumnom roku pomjera - navela je Marković dodajući da se ova inicijativa ne može izvesti a da se o tom pitanju ne izjasni Venecijanska komisija.
Ovim se, kako je naglasila, krše sve kovencije o ljudskim pravima, a koje se tiču upravo suđenja u razumnom roku.
- Ovo se radi samo da bi se Bečić zaklonio iza navodno naknadnih i brzopletih odluka, a ustvari neće da prizna da je odgovoran za sva ova dešavanja u Crnoj Gori i sada to pokušava prebaciti na sudije koje nemaju nikakve uslove za rad i kojih nema u dovoljnoj mjeri da presuđuju u roku koji im je dat. Umjesto da on kao vlast podrži sudsku granu, Bečić trazi rješenja samo da bi druge okrivio za svoju nesposobnost i nesposobnost ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića - ocijenila je Marković.

Marković: Bečić pokušava da prebaci odgovornost na sudije, prijedlogom o produženju pritvora do pet godina krše se konvencije o ljudskim pravima

U zajednici sa hiljadu mudraca i deset budala, društvenu klimu neće određivati mudri, već ovi drugi.
14.11.
16.00 h
Svaki čovjek, posebno političar, najviše zna o sebi, jer samog sebe najbolje poznaje.
Ta samospoznaja tjera ga na pomisao da ostali nijesu njemu ravni.
Da su ajvani.
Ili da to nijesu, dok on ne otkrije da jesu.
Do tada će nositi u sebi promisao da nema prave odluke i istine - do njegove.
Evo, jedna žena iz jedne NVO o kojoj na osnovu ličnog iskustva imam mišljenje koje ću džentlmenski zadržati za sebe, reče danas da je neprihvatljivo držati nekoga u pritvoru pet godina. Kako to vlast predlaže.
Tako je spasila moj javno izrečeni identični stav o tome. Koji sam saopštio još ljetos.
Bio je i opasan.
Zato što su ovi iz vlasti mogli zbog toga da predlože da pritvor traje deset godina, nošeni mišlju da iza moje tvrdnje stoji duvanska, trafikantska, šljunkarska, šumska, pravosudna i ostala narko mafija.
Liječiti svoje neznanje i nesposobnost poput one zapljene cigareta u Slobodnoj carinskoj zoni u Baru, jer se nije znalo kako spriječiti legalne cigarete da izađu iz Zone i postanu nelegalne, koje Koprivica sada "spašava" pominjući Upravni i Vrhovni sud, zaboravljajući da postoji i Privredni sud, koji će o šteti, jer su u momentu zaplijene cigarete bile sto posto legalne, znači javno verifikovanje bolne nesposobnosti upravljanja državom.
Od koje se (nesposobnosti), hoće napraviti vrlina.
Život nam je dat da učimo. Nije - da se učimo.
Politike, posebno.
Učili su me književnici, filozofi, Berđajev, moji roditelji. Učiteljice su mi bile tuđe nafake, a među njima i moja.
Neki su zakasnili sa time.
Nijesu možda za jedno.
Da nas o jadu zabavljaju, dok ne nauče da nemaju mandat za taj luksuz.
P.S: U zajednici sa hiljadu mudraca i deset budala, društvenu klimu neće određivati mudri, već ovi drugi.
P.S 1: Ne reče Koprivica, da se vratim na duvan, ko će da ga uništi. Neka pica peć ili će biti brodom odvezene na mjesto gdje kažu oni što službeno gostuju u luci Bar.

Kako je spašen moj stav o pritvoru

Premijer Milojko Spajić ocijenio je na današnjoj pres konferenciji da je najveći problem u bezbjednosnom pogledu to što se ne donose prvostepene presude, ali i da sada nije vrijeme da se mjeri bilo čija odgovornost.
- Možete da zamislite koliko je teško, a naročito imajući u vidu da Uprava policije posluje u odnosu na izmjene Zakona o MUP-u ima dosta ograničene mogućnosti pratnje kriminalnih lica, a naročito imajući u vidu činjenicu da samo na Cetinju imamo preko 120 propadnika jednog ili drugog klana koji su potencijalne mete ili počinioci - rekao je on.
Dodatno je, podvlači, kompleksno nedonošenje prvostepenih presuda - a zbog toga, kako je rekao, trenutno je na slobodi 40 kriminalaca.
- Imali smo produktivnu i dugu diskusiju sinoć na Vijeću za nacionalnu bezbjednost i došli smo do zaključka operativnih koraka koji su zajednički: imali smo predstavnika opozicije predsjednika odbora za bezbjednost Filipa Adžića, predstavnike sudske vlasti i tužilaštva i svi smo se složili. Jedan od koraka je zakon koji je PES predložio juče: onemogućavanje zloupotrebe advokata u postupku koji se vodi pred sudom - naveo je Spajić.
Ovo, kaže, nije samo stav izvršne vlasti nego svih koji su sinoć bili na Vijeću za nacionalnu bezbjednost.
- To ne znači da će bilo ko automatski dobiti pet godina pritvora. To je maksimalno koliko neko može da dobije i isključivo za najteža krivična djela. To je strategija koja će da promijeni dosadašnju strategiju advokata da odugovlače proces. Na primjer: ako se jedan od okrivljenih ne pojavi - nema ročišta. Zbog te slabosti sistema imamo situaciju kakvu imamo - smatra Spajić.
<h2>Molba parlamentu da usvoji izmjene KZ - da bi se pritvor mogao produžavati do pet godina</h2>
Ti ljudi su, cijeni Spajić, najbezbjedniji upravo u zatvoru.
- Kada izađu postaju meta. Jedan od dvojice koji su ubijeni skoro, izašao je iz zatvora prije 15 dana jer nije bilo presude - istakao je Spajić.
On je zamolio parlament da usvoji prijedlog poslanika PES-a - kojim je predviđeno da se pritvor može produžiti i do pet godina, a ne maksimalno tri kako je sada moguće, sve dok nema prvostepene presude.
- Nadam se da će parlament imati više svijesti nakon nemilih događaja. Ukoliko bilo ko od predstavnika poslaničkih klubova ima zamjerku, može direktno sa mnom da razgovara i da ubijedim svakoga da je ovaj zakon dobar - poručio je Spajić.
<h2>Preispitivanje odgovornosti - kad bude vrijeme za to</h2>
Poručio je da će sva odgovornost biti preispitana - ali kad bude vrijeme za to.
Kada se završi slučaj Alije Balijagića koji se sumnjiči za ubistvo brata i sestre Jovana i Milanke Madžgalj u bjelopoljskom selu, a kojeg naša i srpska policija potražuju još od 25. oktobra, i nedonošenje presuda, premijer misli da će biti bolja situacija.
- Ne pada nam na pamet da u sred postupka naprimjer potrage za Balijagićem za traženje odgovornosti bilo koga. Podrobno ćemo preispitati to bez izuzetka. Od najnižeg do najvišeg nivoa. Imamo internu a MUP će imati i eksternu provjeru. MUP već ima odjeljenje koje to radi - poručio je Spajić dodajući da su zabrinuti zbog situacije sa Alijom Balijagićem.
Biće, tvrdi, vrlo transparentno.
- Doći će vrijeme za odgovornost. I ja sam frustriran, ali nije sada vrijeme da mjerimo odgovornost - naveo je Spajić.
Na pitanje je li država zakasnila sa reakcijom na sjeveru, nakon dvostrukog ubistva Madžgalja, premijer je podsjetio da su policija i Vojska tamo poslale 200 ljudi.
- Znate li šta znači odvojiti 200 ljudi za jedan slučaj? I ja sam pitao je li to zakašnjela reakcija, dobio sam odgovor, ali nije vrijeme sada za to. Imamo vremena da izmjerimo svačiju odgovornost. Nadamo se da će Balijagić biti uhapšen i da će biti vremena za ispitivanje odgovornosti, ali sada nije vrijeme da se to radi - rekao je Spajić, dodajući da ne brani nikoga u sistemu.
<h2>Izvršna spremna da pomogne sudskoj vlasti za bolje uslove</h2>
Rekao je da će se danas održati Sudski savjet na temu broja sudija, naročito u Specijalnom odjeljenju.
- Očekujemo pomak da se obezbijede dodatni kapaciteti. Izvršna vlast je spremna da pomogne sudskoj da se naprave uslovi u sudovima. Jedan od razloga je nedostatak sudija i operativnog drugog kadra. Sada gradimo institucije - naveo je Spajić.
Ministarstvo pravde je, kaže, već poslalo Evropskoj komsiiji i Savjetu Evrope koji će da riješe 90 odsto akutnih problema sudija.&nbsp;
- Jedna od njih su blok suđenja koja su bitna da ne bi odlagali suđenja. To treba da bude nema danas - ajmo sjutra. Izmjene zakona podrazumijevaju proceduru da se savjetujemo sa GREKO i Evropskom Komisijom. Ministar pravde nas je obavijestio i mislim da će ta reforma brzo da uslijedi - kazao je Spajić.
Imamo, naglašava, i problem oko Ustavnog suda.
- Koji je takođe poništavao pritvor: dva puta potvrdi, treći put ne. Da se to ne bi dešavalo potreban nam je predsjednik Ustavnog odbora. Insistiraću na tome - rekao je premijer.
<h2>Vanredno stanje ne bi doprinijelo situaciji</h2>
Na pitanje jesu li razmatrali uvođenje vanrednog stanja, premijer je pitao čemu bi to doprinijelo.
- Razumijem stav građana i potpuno se saosjećam sa njima, ali država radi sve što je u našoj moći i ubijeđen sam da će to dati rezultate. Tako ne bi doprinijeli situaciji na bilo koji način - istakao je on.

Anja Ivanović

Spajić: Ovo nije trenutak da se mjeri bilo čija odgovornost, nedonošenje prvostepenih presuda je najveći problem

U slučaju pritvora bivšeg visokog policijskog službenika Zorana Lazovića, nadležno tužilaštvo je predložilo određivanje pritvora po tački 4, ali sudija za istragu taj prijedlog odbio.
To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji na Televiziji E rekao advokat odbrane Stefan Jovanović.&nbsp;
&nbsp;- Nakon toga po žalbi nadležnog tužilaštva krivično vijeće je potvrdilo stav sudije za istragu i našlo da pritvor po tom osnovu treba odrediti tek nakon nekog određenog vremena. Tu tačku četiri je, hajde da kažem, na mala vrata uveo Apelacioni sud Crne Gore, potpuno protivno onome što Zakonik propisuje. Na osnovu istih okolnosti na osnovu kojih smo imali pravosnažno rješenje da ta tačka nije neophodna i da zbog toga Zoran Lazović ne treba da bude u pritvoru, nakon nekog vremena, onako na jedan volšeban način, mi smo dobili sljedeću situaciju, a to je da na osnovu istih tih okolnosti, ipak, ta tačka treba da stoji, što je apsolutno nepoznato u sudskoj praksi da se uopšte desilo - objasnio je Jovanović.
Vrhovni sud je bio dužan, kaže on, da odluku kojom je ispravljena greška, u određivanju pritvora, dostavi advokatima, ali to se, kako kaže, nije desilo.&nbsp;
- Nikakva odluka Vrhovnog suda Crne Gore, kojom je neka greška ispravljena, odbrani, ni dan danas nije dostavljena. Tužilaštvo goni! Kada je podnijet predlog za produženje pritvora, o kojem je odlučivao Vrhovni sud Crne Gore, čak ni tužilac, koji goni Zorana Lazovića, nije naveo okolnost koju je je Vrhovni sud uzeo u svom rješenju kao otežavajuću, a to je ono famozno skidanje zabrane dvojici srbijanskih državljana, nakon čega su oni, navodno, počinili teška krivična djela na štetu crnogorskih državljana. To se apsolutno nije desilo, jedan ogroman vremenski razmak je između ta dva događaja je postojao, pa se sada postavlja pitanje otkud sudijama Vrhovnog suda takav stav, otkud sudijama Vrhovnog suda takvo utvrđenje, ako ni tužilac u tom pravcu ne predlaže, ako ni tužilac ne tvrdi, kako su sudije mogle doći do tog utvrđenja?! A onda, nakon podnošenja krivične prijave, od strane kolege Zorana Piperovića, mi smo imali donošenje tog nekog ispravljenog rješenja, koje ni dan danas odbrana nije dobila - rekao je Jovanović.
Očigledno je, cijeni on, da je tužilac imao na raspolaganju to rješenje.
- Jer opet smatram da je bio dužan da pozove prijavljena lica, da ih sasluša na prijavljene okolnosti, a da tek nakon toga donese sud o sudbini te krivične prijave - dodao je advokat.
Kad predsjednik Višeg suda kaže da su mediji mogli uticati na pojedine odluke sudija, advokat kaže da je u tom slučaju svaki komentar suvišan, jer i nije to samo uticaj medija, već i, dodaje on, politike.&nbsp;
- Živimo u takvim okolnostima gdje je pravo javnosti nesporno da zna, i javnost treba da zna, ali način na koji se izvještava, ili što je još bitnije, tajming, definitivno dogovore neke stvari. Ako predsjednik Višeg suda u Podgorici ne može tu mogućnost da isključi, neću je ni ja isključivati, pogotovu u predmetima koji su u fokusu te iste javnosti. U slučaju Zorana Lazovića, mislim da je to definitivno imalo uticaja, ne znam ko je očekivao ono veče kad se odlučivalo o prijedlogu tužilaštva da li će se odrediti pritvor Zoranu Lazoviću ili ne, ja ne znam ko je očekivao u onoj atmosferi da se taj pritvor ne odredi, upravo zbog razloga koji su navedeni - poručuje Jovanović.&nbsp;
<h2>Lazović posljednja osoba na planeti koja bi se dala u bjekstvo</h2>
&nbsp;Na sjutrašnjem ročištu povodom kontrole optužnog akta, protiv Zorana Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, objašnjava Jovanović, ukazaće se na sve ono što ide u korist optuženog.&nbsp;
- Iznijeće se argumentacija koja opovrgava tezu optužbe, i svakako da će se ukazati na mogućnost na izricanje neke od alternativnih mjera, što je odbrana činila i tokom faze istrage. Okolnosti za određivanje pritvora treba cijeniti od slučaja do slučaja. Okolnosti u slučaju Zorana Lazovića su takve da je njemu bio određen pritvor zbog opasnosti od bjekstva. Te okolnosti je praksa vrlo jasno normirala, precizirala. Zoran Lazović je mjesec dana prije nego što je uhapšen, ja sam to govorio, ja ću to uvijek isticati, obavijestio kako specijalnog državnog tužioca, tako i vrhovnog državnog tužioca da zna da mu se sprema filmsko hapšenje, kako mu je poručeno, da on stoji na raspolaganju državnim organima, da je dovoljno da ga okrenu na broj telefona ili da ga potraže na njegovoj adresi - naveo je on.
Upravo postupajući na takav način Zoran Lazović je, kaže Jovanović, ukazao da nema takozvane opasnosti od bjekstva.
- I uprkos svemu tome njemu je određen pritvor, upravo iz onih razloga koji su navedeni. Zoran Lazović je, ljudski i profesionalno tvrdim to, posljednja osoba na planeti Zemlji, koja bi ostavila svoju porodicu i dala se u bjekstvo, niti za tim ima potrebe, niti je takav čovjek - istakao je on.
&nbsp;Određivanje pritvora po tački 4 člana 175 Zakonika o krivičnom postupku je aktuelno u poslednje vrijeme, dodaje on, i definitivno, kako kaže, služi, da lica budu u pritvoru, bez ikakvog osnova.
- Stav predsjednika Višeg suda, nekoga ko je u specijalnom odjeljenju, koje se bavi organizovanim kriminalom, i svim onim predmetima koji su u fokusu javnosti, da postoji alternativa i toj famoznoj tački četiri. U pitanju su alternativne mjere koje sud može odrediti, a kojima bi se opet obezbjedila svrha nesmetanog vođenja postupka. Na primjer ako ne jemstvom, ja sam saglasan da se jemstvom ona ne može anulirati, ali mjerom zabrane napuštanja stana svakako da može. Od slučaja do slučaja te okolnosti treba cijeniti i na taj način treba djelovati - istakao je Jovanović.&nbsp;
Ako predsjednik Višeg suda u Podgorici ne može, kako je naveo, da isključi mogućnost uticaja medija na sudove, to neće činiti ni on, pogotovu, kako dodaje, u predmetima koji su u fokusu te iste javnosti.
<h2>Stav Radovića i Božovića da je previše pritvora - potvrda svega na što advokati ukazuju&nbsp;</h2>
Stav predsjednika Višeg suda Zorana Radovića i ministra pravde Bojana Božovića da je previše pritvora Jovanović smatra za potvrdu svega na što advokati odbrane ukazuju. Jer je, ističe on, pritvor postao kazna.&nbsp;
- Pritvor je samo jedna od mjera Zakonika o krivičnom postupku, čiji cilj da se obezbjedi aktivno učešće okrivljenog u postupku u smislu nesmetanog vođenja postupka. Nažalost taj pritvor je postao, kao što sam već rekao, kazna, i gotovo je pravilo da ga nadležna tužilaštva predlažu, odnosno da ga sudovi određuju, iako postoji niz drugih, takozvanih alternativnih mjera - rekao je Jovanović.
&nbsp;Politici nije mjesto u sudskim postupcima&nbsp;
Politika nastoji da izvrši određeni uticaj, smatra on, naročito u predmetima koji su od javnog interesa, i to na način, dodaje on, da političari utiču na birače, hvatajući se za neki sudski predmet koji je, kako kaže, u toku.&nbsp;
- Davanjem komentara, sugestija, pozdravljanjem akcija hapšenja, definitivno političari stvaraju određeni vid pritiska na sud, upravo postupajući na taj način - istakao je Jovanović.&nbsp;
Karakteristika izvršne vlasti u posljednje vrijeme je, smatra on, da stvaraju određeni vid pritiska na sudije u bilo kojoj fazi postupka.&nbsp;
&nbsp;- Stvaraju pritisak na sud u bilo kojoj fazi, i to od sudije za istragu u onoj fazi kad on treba da odluči da li će neko lice ići u pritvor ili ne, tako i u svim kasnijim fazama postupka kada se odlučuje o optužbi da li će se potvrditi, odnosno u krajnjem o krivici onog lica koje sjedi na optuženičkoj klupi - naglasio je Jovanović.&nbsp;
Da je kršenje pretpostavke nevinosti normirano kao krivično djelo, kaže on, tada političari ne bi pribjegavali onome čemu, kako kaže, danas pribjegavaju.&nbsp;
- Potreba javnosti jeste da zna, ali je vlast u Crnoj Gori, shodno Ustavu, vrlo jasno podijeljena i smatram da politici apsolutno nije mjesto u sudskim postupcima koji su aktivni, koji traju na način na koji se to danas, nažalost, dešava - poručio je Jovanović.
&nbsp;Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtDqu4gYik18&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jovanović: Vrhovni sud odbrani nikada nije dostavio ispravljeno rješenje za Lazovića

Odlukom Višeg suda, na prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva, bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću produžen je pritvor zbog, pored ostalog, i „opasnosti od ponavljanja krivičnog djela“ , odnosno zloupotrebe službenog položaja - iako je Katnić uveliko u penziji &nbsp;i ne obnaša nijednu funkciju sa koje bi mogao zloupotrijebiti svoj položaj. Na to je u razgovoru za Portal ETV ukazao i advokat Veselin Radulović. - Ako je bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću pritvor produžen zbog ponavljanja krivičnog djela „zloupotreba službenog položaja“ - onda taj osnov za produženje pritvora ne postoji - jer Milivoje Katnić nije više službeno lice, odnosno nije više glavni specijalni tužilac; pa ne može ni ponoviti ovo krivično djelo - jasan je Radulović.&nbsp; Sa druge strane, i Katniću i bivšem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću pritvor je produžen zbog opasnosti od bjekstva. Osim toga što se radi o penzionerima, postupajući u predmetu, specijalni tužilac Miloš Šoškić, time implicira na bojazan da će oni ako izađu iz pritvora „utočište“ naći kod šefa kavačkog klana Radoja Zvicera - za kojeg brojne policije i tužilaštva država Balkana ne znaju na kojem se kontinentu skriva.&nbsp; Na pitanje Portala ETV smatra li da je ovaj osnov za produženje pritvora valjan, Radulović je rekao da je faktično pitanje postoji li opasnost od bjekstva kao drugi osnov za produženje pritvora - ali da je SDT, kao i Viši sud, u obavezi da u prijedlogu za određivanje ili produženje pritvora da obrazloženje i razloge za to. - U svakom slučaju, sud bi morao da cijeni sve okolnosti od značaja za produženje pritvora i u rješenju o produženju pritvora trebao bi dati obrazloženje i razloge za svoju odluku - dodao je Radulović. <h2>SUMNJA U POLITIČKE ILI DRUGE MOTIVE</h2> Specijalno državno tužilaštvo podiglo je prije dva dana optužnicu protiv Katnića i Lazovića tereteći ih, pored ostalog, i da su skidanuli zabranu ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću januara 2021. godine. Specijalna tužiteljka Sanja Jovićević saslušana je 20. juna ove godine u svojstvu svjedoka u istrazi koju je SDT pokrenulo protiv Katnića i Lazovića i tada je pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem kazala da je nakon analize svih dokaza i podataka svojevremeno odbacila krivičnu prijavu protiv Zorana Lazovića i službenice Ministarstva unutrašnjih poslova koje su se upravo odnosile su se na ulazak Veljka Belivuka i Marka Miljkovića u Crnu Goru. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fsoskic-optuzuje-lazovica-i-katnica-iako-je-tuziteljka-jovicevic-2022-godine-odbacila-krivicne-prijave-za-isto-djelo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Iako je tada krivična prijava odbačena, a svjedokinja na to ukazala - SDT nije odustalo od ovih optužbi i protiv njih je podiglo optužnicu. <blockquote>Na kraju, sve eventualne protivrječnosti u optužbama tužilaštva u ovom, ali i u svim drugim predmetima, morao bi objektivno, stručno i nepristrasno da cijeni sud - poručio je Radulović ukazujući da je to razlog zašto je od izuzetnog značaja da imamo profesionalne i stručne sudije sa integritetom</blockquote> U tom kontekstu, Radulović je ukazao da je moguće da tužilaštvo odbaci krivičnu prijavu, a kasnije pokrene postupak - ali da, ako se u međuvremenu ne pribave drugi dokazi, ostaje sumnja da je odluka motivisana političkim ili nekim drugim razlozima. - Moguće je da tužilaštvo odbaci krivičnu prijavu, ali da kasnije ipak pokrene postupak. Ipak, ako se okolnosti nijesu promijenile, odnosno ako se u međuvremenu nijesu pribavili novi dokazi, ostaje utisak i sumnja da u takvim slučajevima prva ili druga odluka tužilaštva nije zasnovana na dokazima i da je motivisana političkim ili nekim drugim razlozima koji nemaju utemeljenja u zakonu i u činjeničnom stanju - ocijenio je advokat.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241013131012_485c7988af9a5b65584d1c13c21b5601ec2510cf6bc24f0826ce6ee6341b6d04.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241013131012_485c7988af9a5b65584d1c13c21b5601ec2510cf6bc24f0826ce6ee6341b6d04" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Veselin Radulović"> <figcaption>Veselin Radulović(Photo: HRA)</figcaption> </figure>  Iako je u istrazi saslušano više policijskih funkcionera, između ostalih: Milorad Žižić, Dragan Radonjić, Vesko Damjanović, Milovan Pavićević - koji su svi nepobitno potvrdili da je iz srpske policije traženo da se Belivuku i Miljkoviću skine zabrana ulaska u Crnu Goru - tužilac Miloš Šoškić nije odustajao da ,,krivično djelo skidanja zabrane ulaska” pripiše Zoranu Lazoviću - ali i Milivoju Katniću da je ,,kao član kriminalne organizacije Radoja Zvicera, a u cilju prikrivanja izvršenog krivičnog djela, u javnim i medijskim nastupima, obmanjivao javnost da su ta lica u Crnu Goru ušla na zahtjev policije Republike Srbije i da su prema njima Uprava policije Crne Gore i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje, u skladu sa zakonom“. Radulović na to kaže da bi sve eventualne nelogičnosti i neosnovanosti u optužbama državnog tužilaštva sud morao da cijeni adekvatno i u skladu sa zakonom.&nbsp; - Na kraju, sve eventualne protivrječnosti u optužbama tužilaštva u ovom, ali i u svim drugim predmetima, morao bi objektivno, stručno i nepristrasno da cijeni sud - zaključio je Radulović ukazujući da je to razlog zašto je od izuzetnog značaja da imamo profesionalne i stručne sudije sa integritetom.

Katniću neosnovano produžen pritvor zbog bojazni da će zloupotrijebiti položaj pošto više nije ni na jednoj funkciji

Odluka o produženju pritvora bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i nekadašnjem visokom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću je neosnovana - poručila je poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Sonja Milatović u izjavi za Portal ETV nakon što je Viši sud usvojio prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva da im se, nakon podizanja optužnice, pritvor ponovo produži i to po osnovu opasnosti od bjekstva, ponavljanja krivičnog djela, a u slučaju Lazovića i zbog „naročito teškog izvršenja krivičnog djela“.
Ona je izričita da je ova odluka proizvod medijskog pritiska sa ciljem da se politički i pravno progone nosioci najviših državnih funkcija prethodne vlasti kako bi se ona po svaku cijenu kriminalizovala.&nbsp;
- Takođe, očigledno je da je Specijalni državni tužilac zauzet brojanjem kućica krtole Milivoja Katnića, pa ne vidi leglo korupcije i kriminala koju vrši aktuelna vlast, čime još jednom potvrđuje da je ovo tužilaštvo - a što je jedan od njenih lidera Milan Knežević i potvrdio, formirano u Vladi kako bi slušalo i pratilo interes aktuelne vlasti - dodala je Milatović.
Demokratska partija socijalista nastaviće, poručuje ona, da se zalaže za nepristrasno i nezavisno pravosuđe koje neće biti partijsko-politički plijen.&nbsp;
- I koje neće biti sluga ni ovoj ni bilo kojoj drugoj vlasti, već isključivo građanima Crne Gore i pozitivnopravnim propisima – zaključila je Milatović.
Nešto duže od 48 sati prije posljednjeg roka specijalni državni tužilac Miloš Šoškić podigao je optužnicu i predao je Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici protiv okrivljenih Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, tereteći ih za krivična djela stvaranja kriminalne organizacije, zloupotrebe službenog položaja, kao i za nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Osim teških optužbi za saradnju sa kriminalnim klanovima, nekadašnjem visokom policijskom službeniku Lazoviću se još - neuobičajeno za ovu vrstu optužbi - pridodaje na teret da je ,,zarađivao oko 2.500 eura kada je vršio promet poljoprivrednih proizvoda i hrane iako nije bio upisan kao proizvođač poljoprivrednih proizvoda namijenjenih tržištu”?!
<h2>POLITIČKI MOTIVI OPTUŽNICE</h2>
Prvi put u istoriji Specijalnog tužilaštva, skraćeni sadržaj optužnice protiv Katnića i Lazovića obreo se u saopštenju, tek nepun sat nakon što je optužnica dostavljena Višem sudu.&nbsp;
Taj podatak ukazuje da je bilo od krucijalne važnosti za Specijalno tužilaštvo da se javnost upozori da su bivši državni funkcioneri Katnić i Lazović članovi kriminalnog klana i da se zbog toga traži da im se produži pritvor, iako je podizanjem optužnice izostao onaj bitan elemenat na kojem je tužilaštvo insistiralo – mogućnost uticaja na svjedoke.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fsoskic-optuzuje-lazovica-i-katnica-iako-je-tuziteljka-jovicevic-2022-godine-odbacila-krivicne-prijave-za-isto-djelo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zahtjev vrha Specijalnog državnog tužilaštva za produženje pritvora, pozivanje na mogućnost bjekstva dvojice penzionera i bojazan da će se tobože priključiti &nbsp;Radoju Zviceru - za kojeg brojne policije i tužilaštva država Balkana ne znaju na kojem se kontinentu skriva - ukazuje da akcija SDT-a protiv Katnića i Lazovića ima sve obrise politički motivisanog procesa.&nbsp;
O tome govore i ključne tačke optužnice. &nbsp;
Posebno tvrdnja specijalnog tužioca Šoškića da je u decembru 2020. godine Zoran Lazović, kao pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije, ,,protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja”, pribavio korist Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, pripadnicima kriminalne organizacije Radoja Zvicera. I to tako što im je ,,obezbijedio da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost”.&nbsp;
Iako je u istrazi saslušano više policijskih funkcionera, pored ostalih i Milorad Žižić, Dragan Radonjić, Vesko Damjanović, Milovan Pavićević – koji su svi nepobitno potvrdili da je iz srpske policije traženo da se Belivuku i Miljkoviću skine zabrana ulaska u Crnu Goru - tužilac Šoškić nije odustajao da ,,krivično djelo skidanja zabrane ulaska” pripiše Zoranu Lazoviću.&nbsp;
Ali i Milivoju Katniću. Tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu se stavlja na teret da je ,,kao član kriminalne organizacije Radoja Zvicera, a u cilju prikrivanja izvršenog krivičnog djela, u javnim i medijskim nastupima, obmanjivao javnost da su ta lica u Crnu Goru ušla na zahtjev policije Republike Srbije i da su prema njima Uprava policije Crne Gore i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje, u skladu sa zakonom?!”
Dakle: uprkos činjenicama iz istrage, ignorišući svjedočke iskaze, specijalni tužilac je ostao kod iste one tvrdnje o kriminalnim akcijama Lazovića i Katnića koje je svojevremeno zapisao u Naredbi za sprovođenje istrage. I koju je kasnije nespretno pokušao razraditi Prijedlogom za produženje pritvora za Zorana Lazovića i Milivoja Katnića od 9. jula. No, tročlano vijeće Vrhovnog suda ignorisalo je činjenice i donijelo je skandalozno neutemeljenu i nezakonitu odluku i konstatovalo ono što ni tužilac Šoškić nije tvrdio - da su Katnić i Lazović omogućili da Belivuku i Miljković da obave januara 2021. godine likvidacije dvojice članova škaljarskog klana koji su likvidirani još avgusta 2020. godine?!
Premda je kasnije Više državno tužilaštvo konstatovalo da je odluka troje sudija Vrhovnog suda bila ,,očigledno pogrešna”, iako svjedočki iskazi policijskih funkcionera apsolutno amnestiraju dvojicu okrivljenih, specijalni državni tužilac Šoškić je ostao pri tvrdnji da su Lazović i Katnić – počinili krivično djelo zloupotrebe položaja skidanjem zabrane Belivuku i Miljkoviću! &nbsp;
Sve je to specijalni tužilac Šoškić uradio iako je znao da je krivične prijave i optužbe protiv Lazovića i Katnića povodom navodnog skidanja zabrane Belivuku i Miljkoviću već razmatralo i odbacilo Specijalno državno tužilaštvo i to prije dvije godine!
<h2>IGNORISANJE ODLUKE TUŽITELJKE JOVIĆEVIĆ</h2>
Kako je Portal ETV već pisao, specijalna tužiteljka Sanja Jovićević saslušana je 20. juna ove godine u svojstvu svjedoka u istrazi koju je SDT pokrenulo protiv Katnića i Lazovića.&nbsp;
Ona je pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem kazala da je nakon analize svih dokaza i podataka – svojevremeno odbacila krivičnu prijavu protiv Zorana Lazovića i službenice Ministarstva unutrašnjih poslova koje su se odnosile su se na ulazak Veljka Belivuka i Marka Miljkovića u Crnu Goru.
- Na moje rješenje o odbacivanju krivične prijave izjavljena je pritužba, koju je kasnije i Vrhovno državno tužilaštvo odbilo kao neosnovanu – navela je Jovićević u iskazu.
U septembru 2021. formiran je predmet protiv Zorana Lazovića na osnovu krivične prijave tadašnjeg poslanika Marka Milačića. Protiv službenice MUP-a (identitet poznat redakciji Portala ETV, ne objavljemo ga radi zaštite integriteta osobe) krivičnu prijavu je podnio tadašnji sekretar u MUP-u Rade Milošević.&nbsp;
Osnovno državno tužilaštvo kojem je dostavljena prijava protiv službenice MUP -a dostavilo je spise predmeta Specijalnom državnom tužilaštvu jer se, prema riječima Jovićević, radilo o istom slučaju, odnosno skidanju zabrane Belivuku i Miljkoviću.
Međutim, nakon uzimanja izjava do tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica Milovana Pavićevića i nekadašnjeg načelnik Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Milorada Žižića, specijalna tužiteljka Jovićević je nepobitno utvrdila da je Lazović o ulasku Belivuka i Miljkovića obaviješten od upravo od njegovog kolege Žižića.&nbsp;
Istovremeno, Jovićević je na saslušanju istakla da tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić nikada nije bio prisutan prilikom prikupljanja obavještenja u ovom slučaju.&nbsp;
Žižić je, kako Portal ETV objavio, pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem i Zoranom Vučinićem potvrdio da mu je Pavićević prenio informaciju da će Belivuk i Miljković doći u Crnu Goru 17. januara. Pavićević je tu informaciju dobio od načelnika beogradske policije Veselina Milića.&nbsp;
Kada se zna da je crnogorska policija spriječila likvidaciju dvojice srpskih mafijaša na aerodromu u Tivtu krajem januara pred polijetalnje JAT-ovog aviona, ne treba imati specijalne vještine pa shvatiti da je neko u Beogradu želio da Belivuk i Miljković završe svoju karijeru baš na teritoriji Crne Gore.&nbsp;
<h2>PAKOVANJE OPTUŽBI&nbsp;</h2>
I kako je onda specijalni tužilac Miloš Šoškić mogao da ,,spakuje” optužbe protiv Lazovića i Katnića povodom skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru za Belivuka i Miljkovića?&nbsp;
Jedini odgovor je: politički motivisan progon dvojice bivših funkcionera Specijalnog državnog tužilaštva i Uprave policije!&nbsp;
Iako na prvi pogled formulacije koje koristi specijalno državno tužilaštvo djeluju zlokobno optužujuće za okrivljene Katnića i Lazovića, iz obimne dokumentacije kojom raspolaže i Portal ETV jasno se uočava da specijalni tužilac Šoškić svjesno prenebregava bitna svjedočenja policijskih funkcionera u korist okrivljenih.&nbsp;
Uočljiva je i stravična zluopotreba i iskrivljavanje činjenica u istrazi, a posebno tvrdnja da su Lazović i Katnić zloupotrijebili službeni položaj - ,,nepreduzimanjem krivičnog gonjenja prema istaknutim članovima svoje kriminalne organizacije, a radi sticanja nezakonite dobiti i moći…”
<h2>,,SLUČAJ ROGANOVIĆ” I DRUGE OPTUŽBE…&nbsp;</h2>
Iza ove formulacije skrivaju se optužbe SDT da su Lazović i Katnić ,,zajednički i protivpravnim iskorišćavanjem svojih službenih položaja i ovlašćenja i nevršenjem svojih službenih dužnosti” pribavili korist Dušku Roganoviću kojeg specijalni tužilac kvalifikuje kao ,,istaknutog člana kriminalne organizacije Radoja Zvicera”.&nbsp;
Specijalni tužilac Šoškić tvrdi da je Radoje Zvicer, kao organizator kriminalne organizacije, naredio pripdaniku njegove organizacije – Milivoju Katniću - ,,da ne pokreće postupak protiv Roganovića” iako je specijalni tužilac ,,i sam znao da postoje dokazi i obavještenja” da je Roganović ,,izvršio krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti”.&nbsp;
Koja i kakva djela je Roganović počinio i koji dokazi postoje, ne razrađuje se dalje u optužnici, a Katniću se na teret stavlja da je, po nagovoru Lazovića i Zvicera, naložio tadašnjem specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću da ,,ne podnosi sudu zahtjev za donošenje naredbe za pretresanje i njegovog stana i drugih prostorija”.&nbsp;
Osim toga, specijalni tužilac Šoškić tvrdi da je Katnić, po nalogu Lazovića, naredio Čađenoviću da ,,nevršenjem svoje službene dužnosti pribavi korist Petru lazoviću i Ljubu Miloviću ,,iako je znao da postoje osnovi sumnje da su učinili krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti…”
<h2>LAZOVIĆEVO PRIKRIVANJE PRODAJE ŠLJIVOVICE?!</h2>
U dostupnom sadržaju optužnice, nakon tvrdnji o Lazovićevoj i Katnićevoj pripadnosti kriminalnoj organizaciji, najčudnije djeluju optužbe protiv nekadašnjeg policijskog funkcionera za – prikrivanje prihoda od prodaje šljivovice.&nbsp;
Portal ETV je detaljno pisao o akciji istražitelja Specijalnog državnog tužilaštva i pretresu porododične kuće Zorana Lazovića u Bijelom Polju. Tada je detaljno popisivan podrum u kojem su smještena burad sa domaćom šljivovicom.&nbsp;
I to se, između ostalog, sada stavlja na teret Lazoviću: ,,postoji i osnovana sumnja i da je okrivljeni Z. L, u periodu od marta 2021. do marta 2024. godine, u Podgorici, lažno prikazivao činjenice i Agenciji za sprječavanje korupcije podnosio izvještaje u kojima je lažno prikazivao da je ostvarivao prihode od poljoprivrede u iznosima od po 2.500 € mjesečno…”
Osim toga, Lazoviću se pripsuje da je ,,neovlašćenom prodajom opojne droge i krijumčarenjem i prodajom cigareta svog sina (Petra Lazovića) počinio više krivičnih djela - neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i krijumčarenje...”
Iz teksta koji je objavljen na sajtu Specijalnog državnog tužilaštva se ne može nazrijeti kada se i kako Lazović bavio prodajom droge i cigareta, a nije su prezentirani ni dokazi, pa ni indicije preko kojih je švercerskih kanala to krivično djelo počinio visoki funkcioner Uprave policije.&nbsp;
Izvjesno je, međutim, da je specijalni tužilac Miloš Šoškić ultimativno tražio – produženje pritvora za Zorana Lazovića i Milivoja Katnića.&nbsp;
<h2>PRITVOR KAO KAZNA&nbsp;</h2>
I to pokazuje političku motivisanost specijalnog tužioca.&nbsp;
- Pritvor je izuzetna mjera, određuje se i produžava samo u izuzetnim situacijama, onda kada se obezbjeđuje svrha pritvora – omogućavanje nesmetanog vođenja krivičnog postupka i obezbjeđenje prisustva okrivljenog kada to nije moguće nekom blažom mjerom– ističe advokat Marko Radović.&nbsp;
Govoreći za ,,24 sata” na Televiziji E, Radović ističe da se u posljednje vrijeme pritvor olako određuje iako bi trebalo da je praksa da se pritvor, nakon podizanja optužnice, određuje samo u nekim izuzetnim situacijama.&nbsp;
- Po pritvorskom osnovu uticaja na svjedoke, praksa nalaže da se ukidaju razlozi za određivanje pritvora podizanjem optužnice. Kada je riječ o mogućnosti bjekstva, kao pritvorskom osnovu, zakon nalaže da, nakon podizanja optužnice, slabe razlozi za taj pritvorski osnov, istakao je Radović, uz napomenu da ne bi trebalo da – ni tužilaštva, ni sudovi – mjeru pritvora tumače kao svojevrsnu kaznu za okrivljene.&nbsp;
Kako je pisao Portal ETV, na prijedlog Specijalnog državnog tužiulaštva, Vijeće Vrhovnog suda u sastavu sutkinje Vesne Vučković kao predsjednice vijeća i sutkinja Marijane Pavićević i Ane Vuković kao članica vijeća produžilo je 12. jula pritvor Zoranu Lazoviću i Milivoju Katniću.&nbsp;
Lazoviću i Katniću pritvor je prvobitno, 16. aprila, određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici Gorana Šćepanovića, a 14. oktobra u 06:00 sati ističe šestomjesečno trajanje boravka Lazovića i Katnića u Istražnom zatvoru u Spužu.&nbsp;
,,Svim korisnicima koji prenose ili preuzimaju objavljenu informaciju o predmetima u kojima su lica prijavljena, osumnjičena, okrivljena ili optužena za krivična djela iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva, ukazuje se na pretpostavku nevinosti predviđenu Ustavom Crne Gore i Zakonikom o krivičnom postupku - da se svako smatra nevinim dok se njegova krivica za krivično djelo ne utvrdi pravosnažnom odlukom suda”, piše kao napomena na kraju sažetka optužnice na sajtu SDT-a.

Milatović: Cilj produženja pritvora Katniću i Lazoviću je progon i kriminalizacija nosilaca najviših državnih funkcija u prethodnoj vlasti

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo je optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
To je Portalu ETV potvrdila samostalna savjetnica Višeg suda Marija Raković.
Ona nam je saopštila i da je SDT predložilo produženje pritvora za Katnića i Lazovića. Ta odluka je sada na Vijeću Višeg suda.
Katnić i Lazović su 14. aprila uhapšeni zbog sumnje da su zloupotrijebili položaj skidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru tadašnjem šefu kriminalne organizacije iz Beograda Veljku Belivuku i njegovom kompanjonu Marku Miljkoviću. Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore optužilo ih je da su navodnim učestvovanjem u skidanju zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću januara 2021. godine postali direktni saučesnici u zločinu, likvidaciji Damira Hodžića i Adisa Spahića u Danilovgradu avgusta 2020. godine - dakle šest mjeseci nakon što se to ubistvo desilo.
Specijalni tužilac Miloš Šoškić prethodnog puta je zatražio da se Katniću pritvor za tri mjeseca produži, između ostalog, zbog komunikacija sa novinarima u periodu kad je bio glavni specijalni tužilac. Time je profesionalna komunikacija medija po SDT-u uvezana sa navodnim uticajem OKG.&nbsp;
Tužilac Šoškić je, podnoseći prijedlog za produženje pritvora Milivoju Katniću, targetirao pet novinara i novinarki - Šekija Radončića, Kaćušu Krsmanović, Tamaru Nikčević, Draška Đuranovića, Darka Šukovića, Samira Rastodera, kao i poznatog crnogorskog pisca, dobitnika Njegoševe nagrade Milorada Popovića.
Vijeće Vrhovnog suda prihvatilo je prijedlog Šoškića.
Advokat Zoran Piperović zbog toga je podnio krivičnu prijavu protiv Vijeća Vrhovnog suda, ali je ona odbačena.
Specijalno tužilaštvo ih tereti i da su bili dio kriminalne organizacije, odnosno radili za mafiju i zloupotrijebili službeni položaj. Lazovića sumnjiče da je bio na čelu kriminale grupe, čiji su članovi postali Katnić, zatim i specijalni tužilac Saša Čađenović, te Lazovićev sin Petar Lazović, službenik policije. &nbsp;Tužilac Šoškić pokušava da dokaže da je ova grupa, umjesto u interesu države, radila u korist Radoja Zvicera, jednog od vođa mafije - kavačke kriminale grupe.&nbsp;
Lazoviću i Katniću, na teret je stavio i da su odgovorni što nije podignuta optužnica protiv Duška Roganovića, visokopozicioniranog člana kavačke grupe.
Katnić je mjesecima štrajkovao glađu i žeđu zbog toga što specijalni tužilac Miloš Šoškić i sudija za istragu Goran Šćepanović krše njegova zakonom garantovana prava i pokušavaju da osujete njegovo učešće u postupku i saslušavanje svjedoka u istrazi koja se vodi protiv njega.
Na to su danima ukazivali građani koji se okupljaju ispred zgrade Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) zahtijevajući da se Katniću omogući da se brani sa slobode.

Marija Žižić

SDT podiglo optužnicu protiv Katnića i Lazovića, traže produženje pritvora

Sudije Vijeća Vrhovnog suda, koje je Rješenjem od 12. jula produžilo za tri mjeseca pritvor Milivoju Katniću i Zoranu Lazoviću, falsifikovali su odlučne činjenice i lažno prikazali vrijeme zločina u okolini Danilovgrada kako bi bivšeg specijalnog tužioca i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera neosnovano optužili da su, skidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru, vođama srpskog mafijaškog klana Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću omogućili da likvidiraju dvojicu članova suprotstavljenog kriminalnog klana.
Zaključak da su sudije Vrhovnog suda krivotvorili podatke - koji je poražavajući za aktuelno crnogorsko pravosuđe - neumitno proizilazi iz uporedne analize dva dokumenta: Prijedloga za produženje pritvora za Katnića i Lazovića koji je sačinio 9. jula specijalni tužilac Miloš Šoškić i Rješenja Vijeća Vrhovnog suda od 12. jula.
<h2>Krivične prijave protiv tri sutkinje</h2>
Upravo je skandalozna odluka Vijeća Vrhovnog suda bila osnov pravnom zastupniku Zorana Lazovića, advokatu Zoranu Piperoviću, da Specijalnom državnom tužilaštvu 13. avgusta podnese krivične prijave protiv predsjednice sudskog vijeća Vesne Vučković, te članica Ane Vuković i Marijane Pavićević.
„Tri sutkinje su izmislile okolnosti koje su im poslužile da odrede pritvor Lazoviću, povezujući ga sa ubistvom iz Spuža iz 2020, iako im je bilo jasno da su Veljko Belivuk i Marko Miljković zvanično ušli u Crnu Goru u januaru 2021. godine“, obrazložio je Piperović motive za podnošenje krivične prijave, naglašavajući da je riječ o „do sada neviđenim stvarima u pravosuđu“.
Dokumentacija koju posjeduje Portal ETV potvrđuje riječi advokata Piperovića.
<h2>„Putovanje kroz vrijeme“</h2>
„Da je okrivljeni Zoran Lazović organizator kriminalne organizacije proizilazi iz činjenica da on donosi odluke od značaja za funkcionisanje kriminalne organizacije i to da se omogući Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću da uđu u Crnu Goru i ostvare neposredni kontakt sa Radojem Zvicerom“, piše, između ostalog, u prijedlogu za produženje pritvora koji potpisuje specijalni tužilac Šoškić.
Iako specijalni tužilac ni jednim dokazom ne potkrepljuje svoju tvrdnju, u priču o skidanju zabrane dvojici mafijaških vođa iz Beograda ubačen je i bivši glavni specijalni tužilac. Katnić je, tvrdi specijalni tužilac, skupa sa Lazovićem „obmanjivao javnost oko skidanja zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću“.
Priča o famoznom skidanju zabrane je samo dio 140 strana obimnog prijedloga SDT kojim se traži produženje pritvora za Katnića i Lazovića. I premda je materijal specijalnog tužilaštva vrlo sporan, jer sadrži i skandalozne optužbe protiv šestoro istraživačkih novinarki i novinara, kao i nagrađivanog crnogorskog pisca, čak ni specijalni tužilac Šoškić nije otišao tako daleko da Katnića i Lazovića optuži da su saučesnici u zločinu koji su počinili Belivuk i Miljković tokom boravka u Crnoj Gori.
Za razliku od Šoškića, sutkinje Vrhovnog suda Vučković, Vuković i Pavićević upravo su napravile taj skandalozni čin – optužile su Katnića i Lazovića da su bili saučesnici Belivuku i Miljkoviću prilikom likvidacije Damira Hodžića i Adisa Spahića u Danilovgradu!
<h2>Kad sudije postanu i tužioci i presuditelji</h2>
I sve je to „dokumentovano“ u Rješenju o produženju pritvora od 12. jula, konkretno za Zorana Lazovića.
„Ne preduzimajući krivično gonjenje protiv istaknutih članova kriminalne organizacije Radoja Zvicera, kao i njegovih pripadnika sa kojima je blisko sarađivao, te da je pripadnicima druge kriminalne organizacije iz republike Srbije omogućio nesmetan ulazak u Crnu Goru i boravak na teritoriji Crne Gore, gdje su potom, od pojedinih pripadnika te organizacije na brutalan način izvršena teška krivična djela, sa posljedicom nevinih žrtava crnogorskih državljana, što je opšte poznato i o čemu je javnost svakodnevno obavještavana putem medija“, zaključuje Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore.
Nije poznato kojim se pravnim, ali i etičkim, normana i standardima rukovodilo troje sudija kada je pisalo ovakvo neistinito obrazloženja. Ili nijesu uopšte pročitali prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva za produženje pritvora Katniću i Lazoviću ili su – što je još gore - odlučili na svoju ruku da okrivljenima na teret stave i zločine koji nijesu počinjeni u tom periodu. &nbsp;
<h2>Povratak u budućnost</h2>
Postupak Vučković, Vuković i Pavićević jeste presedan u crnogorskom pravosuđu: nikada prije jedna sudska odluka nije „putovala kroz vrijeme“.
Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore je optužilo Katnića i Lazovića da su, navodnim učestvovanjem u skidanju zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću januara 2021. godine, postali direktni saučesnici u zločinu, likvidaciji Damira Hodžića i Adisa Spahića u Danilovgradu avgusta 2020. godine.
Da su htjele da budu elementarno informisane, sutkinje Vrhovnog suda su morale da znaju da je Viši sud potvrdio optužnicu protiv grupe odbjeglog Kotoranina Radoja Zvicera, koja se tereti za likvidaciju Damira Hodžića i Adisa Spahića sredinom oktobra 2020. godine u Spužu.
„Radoje Zvicer je kao organizator, u vremenu između kraja jula i druge polovine avgusta 2020. godine, okrivljenima Radoju Živkoviću, Milanu Vujotiću, Draganu Kneževiću, Marku Miljkoviću i Veljku Belivuku, naredio da se pronađu i u pogodnoj prilici otmu, a zatim na podmukao način, iz bezobzirne osvete, niskih pobuda - netrpeljivosti i mržnje i radi uspostavljanja prevlasti, liše života pripadnici suprostavljene kriminalne organizacije“, navodi se u optužnici koju je potvrdio Viši sud.
Dakle: izvjesno je da su dvojica članova škaljarskog kriminalnog klana likvidirana četiri mjeseca prije nego što su Belivuk i Miljković, nakon što im je ukinuta zabrana ulaska, redovnom linijom Beograd-Tivat, došli u Crnu Goru.
Zato je i nemoguće saučesništvo u zločinu koji se desio u drugoj polovini jula ili u avgustu 2020. godine pripisati Katniću i Lazoviću.
Prema operativnim podacima, kako saznaje Portal ETV, Belivuk i Miljković su sredinom 2020. godine ilegalno, uhodanim kriminalnim kanalima, prešli crnogorsku granicu i sasvim je moguće da su upravo oni bili organizatori monstruoznog ubistva Hodžića i Spahića.
Ali, to ne može da opravda postupanje sutkinja Vrhovnog suda koje su se - zloupotrebljavajući pravo, bez elementarnih dokaza, čak i bez indicija i uz lažne vremenske odrednice - usudile da osumnjiče Lazovića i Katnića za saučesništvo u zločinu.
I na taj način, između ostalog, opravdale odluku o produženju pritvora bivšem glavnom specijalnom tužiocu i nekadašnjem visokom policijskom funkcioneru.
Prema ovako obrazloženom rješenju Vrhovnog suda, pritvor okrivljenom Milivoju Katniću može trajati do 14. oktobra 2024. godine do 06:06 sati, a Zoranu Lazoviću do 14. oktobra 2024. godine do 06:10 sati.
Naravno, ukoliko neko od sudija ne odluči da ponovo putuje kroz vrijeme.

Draško Đuranović

Kako su sudije Vrhovnog suda zločin iz avgusta 2020. prebacile u januar 2021. godine?!

Strahinji Koprivici, Marinku Koprivici i Nikoli Vukotiću, koji su uhapšeni 22. oktobra, u akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), produžen je pritvor odlukom Višeg suda – saznaje Portal ETV.
Ova grupa se sumnjiči za stvaranje kriminalne organizacije krijumčarenje i nedozvoljenu trgovina. U akciji SDT-a bio je uhapšen i Blažo Đurković ali njemu nije bio određen pritvor. Prijava je podnijeta i protiv Igora Krstovića, koji je u pritvoru u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, u drugom predmetu.
Na čelu kriminalne grupe, prema navodima iz istrage, bio je Strahinja Koprivica, sin dugogodišnjeg policijskog funkcionera u penziji, Duška Koprivice.
Svim osumnjičenim se stavlja na teret krivično sjelo stvaranje kriminalne organizacije, dok se Strahinja Koprivica, Krstović sumnjiče i za neovlašćeno držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Takođe, Strahinja i Marinko Koprivica terete se za dva djela krijumčarnje, a Strahinja Koprivica i za nedozvoljenu trgovinu.

Strahinja i Marinko Koprivica i Vukotić ostaju u Istražnom zatvoru

Viši sud u Novom Sadu odredio je pritvor do 30 dana ministru građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u ostavci Goranu Vesiću, kao i za još devetoro uhapšenih zbog nesreće u Novom Sadu. 
 
Kućni pritvor određen je Jeleni Tanasković i Aniti Dimovski, prenosi portal Radio Televizije Srbije. 
 
- Sudije za prethodni postupak Višeg suda u Novom Sadu su, nakon saslušanja, donijele rješenja kojima je osumnjičenima za teško djelo protiv opšte sigurnosti u vezi sa krivičnim djelom izazivanje opšte opasnosti, G.V. i N.Š, određen pritvor do 30 dana - kaže se u saopštenju suda. 
 
Navodi se da je J.T. i A.D. izrečena mjera zabrane napuštanja stana uz primjenu elektronskog nadzora u trajanju od tri mjeseca. 
 
Iz Višeg suda u Novom Sadu su rekli da je M.J, osumnjičenom za teško djelo protiv opšte sigurnosti u vezi sa krivičnim djelom nepropisno i nepravilno izvođenje građevinskih radova, određen pritvor do 30 dana zbog bojazni da bi boravkom na slobodi mogao uticati na svjedoke i zbog uznemirenja javnosti. 
 
- Osumnjičenima za isto krivično djelo, S.N, LJ.M.M, M.S, D.J, M.G, D.T. i Z.S.M. pored navedenih osnova, pritvor do 30 dana određen je i zbog postojanja osobitih okolnosti koje ukazuju da bi u kratkom vremenskom periodu mogli ponoviti krivično djelo za koje su osnovano sumnjivi - kaže se u saopštenju. 
 
Protiv tih rešenja dozvoljena je žalba vanpretresnom vijeću Višeg suda u Novom Sadu. 
 
U obrušavanju nadstrešnice na novosadskoj Železničkoj stanici stradalo je 15 osoba.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftuzilastvo-u-novom-sadu-zatrazilo-pritvor-za-sve-osumnjicene-za-pad-nadstresnice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vesiću pritvor do 30 dana, Tanasković i Dimovski kućni pritvor

Upravni sud odbio je kao neosnovanu tužbu bivšeg generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Artana Kurtija, koji je tražio da se briše iz kaznene evidencije. Kurija je u kaznenu evidenciju vratilo Ministarstvo pravde kada je na njegovom čelu bio Andrej Milović.
Rješenjem Ministarstva pravde od 25. aprila 2024. godine poništeno je rješenje tog organa iz 2020. godine, &nbsp;na osnovu kojeg je Kurti izbrisan iz kaznene evidencije i ponovo vraćen u kaznenu evidenciju.
- Iz pravosnažnog rješenja Višeg suda u Podgorici utvrđeno je da je A.K., ovdje tužilac, pored presude Višeg suda u Podgorici, osuđivan i presudom tog suda koja je preinačena presudom Apelacionog suda Crne Gore od 2006. godine, tako što je tužiocu izrečena kazna maloljetničkog zatvora u trajanju od 10 mjeseci, što znači da je tužilac lice koje je više puta osuđivano - pojašnjeno je iz Upravnog suda.
Takođe, dodaje se, iz obrazloženja navedenog rješenja proizilazi da je tužilac kaznu zatvora po presudi Višeg suda u Podgorici, koja je preinačena presudom Apelacionog suda Crne Gore 2006. godine, izdržavao u periodu od 15. oktobra 2007. godine do 06. marta 2008. godine, kada je uslovno otpušten.
- Uslovni otpust je trajao do 21. &nbsp;maja 2008. godine, i smatra se danom izdržane kazne zatvora. A.K. je krivično djelo za koje je oglašen krivim presudom Višeg suda u Podgorici izvršio 2008. godine, te zbog toga nije ispunjen rehabilitacioni rok predviđen članom 104 stav 3 Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku. Iz obrazloženja dalje proizilazi da se radi o licu koje je više puta osuđivano, odnosno da se rehabilitacija takvom licu može dati samo ako su ispunjeni uslovi za rehabilitaciju za svako pojedinačno krivično djelo - navode iz Upravnog suda.
Slijedom navedenog, Upravni sud Crne Gore nalazi da je tužilac nesumnjivo osuđivan više od jednog puta što znači da je za odlučivanje o njegovoj rehabilitaciji nadležan isključivo sud.
- Iz navedenog proizilazi da tuženi organ nije bio nadležan za vođenje odvojenog postupka za rehabilitaciju po presudi Višeg suda u Podgorici iz 2009. godine, pogotovo kod činjenice da je, u trenutku podnošenja zahtjeva tuženom organu za brisanje navedene osude, o toj stvari već bilo odlučeno pravosnažnom sudskom odlukom Višeg suda u Podgorici 2017. godine. Imajući u vidu navedeno, rješenje Ministarstva pravde Crne Gore broj UPI 05-030/20-237 od 08.06.2020. godine donijeto je u stvari iz sudske nadležnosti, pa je navedeno rješenje, po stanovištu ovog suda, a nasuprot navodima tužbe, tuženi organ s pravom osporenim rješenjem poništio, pravilno se pozvavši na citiranu odredbu člana 139 stav 1 tačka 1 Zakona o upravnom postupku - ističu u Upravnom sudu.
Dodaju da je Sud &nbsp;cijenio i tužbene navode da je tuženi pogrešno primijenio odredbu člana 121 Krivičnog zakonika Crne Gore, jer se ta odredba primjenjuje samo kad su u pitanju dvije punoljetne osude iz člana 119 i 120 KZCG, pa je našao da su takvi navodi neosnovani.
- Ovo zbog toga što potenciranje tužioca o postojanju - maloljetne” i - punoljetne” osude nema uporište u zakonu, budući da Krivični zakonik Crne Gore ne poznaje navedene termine, pa se ispunjavanje uslova za rehabilitaciju osuđenog lica odnosi pojedinačno na sva krivična djela za koja je to lice osuđeno bilo da je riječ o krivičnom djelu koje je osuđeno lice učinilo kao maloljetnik ili, pak, o krivičnom djelu koje je učinilo kao punoljetna osoba - navode iz Upravnog suda.
To znači da ista osoba može biti ili osuđivana ili neosuđivana, dakle, ne može biti i jedno i drugo istovremeno.
- Ovakav zaključak suda potkrijepljen je rezonovanjem Vrhovnog suda Crne Gore iz presude od 24. seprembra 2019. godine, da se, kada je u pitanju brisanje osude, osuđivanost jednog istog lica mora cijeniti u kontinuitetu u zakonom propisanim rokovima - zaključuju u Upravnom sudu.

Artan Kurti ostaje u kaznenoj evidenciji

Umjesto da se kulturni prostor u bivšoj Jugoslaviji iskoristi, postavljaju se zidovi koji onemogućavaju cirkulaciju kulture i njoj se postavljaju nacionalne granice, ključna je poruka iz CDT-ovog podkasta Akcija, tematski nazvanom ''Osam sati kulture'' u kojem su govorili hrvatska spisateljica Antonela Marušić, poznata i kao Nora Verde, i novinar zagrebačkog nedjeljnika Novosti, Boris Postnikov.&nbsp;
Postnikov je kazao da se u Hrvatskoj, ali i u drugim državama bivše Jugoslavije, kulturne politike usmjeravaju formulom „nacionalizam plus kapitalizam“.&nbsp;
- S jedne strane službena politika koja insistira na nacionalnim kanonima, ceremonijalnosti, narodnim pozorištima i svemu tome, a s druge strane neki pokušaj, velikim dijelom pod diktatom EU, da se fingira kulturno tržište. Kažem – fingira, jer to tržište ne može da postoji. Uzmete te dvije komponente i vidite kontradikciju, to tržište bi trebalo ići i izvan Hrvatske i obuhvatati u najmanju ruku područje našeg zajedničkog jezika. Umjesto da se to tržište iskoristi, podižu se zidovi i radi se sve što se može napraviti da se onemogući cirkulacija kulture među ovim našim državama - smatra Postnikov.&nbsp;
Marušić je podsjetila da su kulturne politike u bivšoj zajedničkoj državi značile dostupnost kulture iz svih republika.&nbsp;
- Kulturne politike u Jugoslaviji su meni dozvoljavale da kupujem, konzumiram i sudjelujem u kulturnom životu na području cijele zemlje, da kupujem književnost iz Srbije. Ja nisam smatrala književnost književnošću iz Srbije niti muziku muzikom iz Srbije, već muzikom i književnošću iz moje zemlje - rekla je ona.&nbsp;
Kultura, istakla je Marušić, nije imala nacionalne granice.&nbsp;
- Bilo je jednostavno doći do novog albuma EKV, Mizara, što ja više nakon '91. nisam mogla, ni brojni poput mene, nego su morali pribjegavati raznim smicalicama šverca, da neko to donese. Bilo je u tom trudu i nešto slatko, bez obzira na to, ne bih podržavala to što se dešavalo nakon '91, da smo izgubili prave institucionalne veze sa književnošću, kulturom, pop kulturom Makedonije, Srbije, Slovenije, Crne Gore... To je bio direktan uticaj političkih odluka za koje nas niko nije ništa pitao - kazala je Marušić.&nbsp;
Osvrćući se na kvalitet književnosti, Postnikov, koji je doktorirao na temi postjugoslovenske književnosti, navodi da je taj kvalitet doživio pad.&nbsp;
- Po meni je očigledan strmoglav pad književnog kvaliteta, kad uzmeš pa pogledaš šezdesete godine, Krleža piše Zastave, Andrić dobija Nobela, Selimović izdaje romane, Bora Ćosić ide sa Ulogom moje porodice u svjetskoj revoluciji, već kritikuje sistem... Kada pogledaš taj set autora i naslova i sve što je izašlo nakon '90. to je potpuno neuporedivo, ili '70. sa Kišom, Kovačem... Mora postojati neki okvir kulturne politike koji će podsticati takve ljude, tada ih je podsticao - naveo je on.
Marušić je dodala da se to, što je kulturna politika ohrabrivala takve pisce, često zapostavlja.&nbsp;
- Stalno se misli da se to nešto iz vakuma dogodilo, da se to dogodilo jer im je to razdoblje bilo stimulativno kao razdoblje, da su bili društveno-politički vjetrovi koji su puhali na neki način formirali njihove poetike, ali ja mislim da je tu bilo jako puno uloge države i javnog novca iz kulture - kazala je ona.
Sagovornici u podkastu istakli su i fenomen disidenata koji su objavljivani u zlatotisku, odnosno pisaca koji su bili protivnici režima a od države su dobili ozbiljna sredstava da mogu da žive od svog pisanja.&nbsp;
- Meni je to specifičnost jugoslovenske i postjugoslovenske kniževnosti, ako uporediš sa istočnim blokom, kompletnim, ovdje nije proizveden nijedan egzilant, disident koji bi imao težinu nekog Složenjicina, Kundere itd., jer je očito sistem bio liberalniji. Imao si tip državne potpore koji u zapadnom kapitalizmu nije postao, u tom kratkom periodu druge Jugoslavije se spojilo najbolje od dvije blokovske strane - rekao je Postnikov.&nbsp;
On je dodao da je to je period gdje se najbolje sa obje strane spojilo
- Da si imao materijalnu podršku države, a da ta država nije radila ni približno toliku represiju, čitav val golootočke literature, to se čitalo i prodavalo. Ta zemlja je imala takvu kulturnu politiku da je nažalost i proizvela nacionaliste i pomogla im da isplivaju na površinu - dodao je on.
Marušić je, kao posebno zanimljiv, istakla položaj pisaca i honorare koje su dobijali za objavljivanje u časopisima.&nbsp;
- Pisci su živjeli od tih malih honorara za objavljivanje u časopisima, za nekoliko objava u cijenjenom kulturnom časopisu mogao živjeti čitav mjesec, ne kažem sad kupiti stan, auto, ali oni su dobijali honorare za to, danas mlađa ekipa se smije i sprda na to - dodala je Marušić.
Govoreći o muzici u Jugoslaviji, Marušić je rekla da jedan broj tadašnjih rok muzičara od sebe pravi mit pričom kako su bili zabranjeni. &nbsp;
- Jedan broj rokera mitologizira sebe pričom bili smo zabranjeni. Kada smo govorili o Dugmetu i zabranjenim naslovnicama, to nisu bile baš toliko zabranjene naslovnice, već se unutra izdavačke kuće razgovaralo ovu ćemo unutra, ovu vani, nije to sad neko došao i zabranio. Poslije je neko pustio priču to je zabranjena naslovnica, nije da niko nije nikad zabranio neku naslovnicu, ali te cenzure i autocenzure danas imamo dvostruko više i to se radi na drugačiji način - ističe spisateljica.&nbsp;
Postnikov se osvrnuo na tadašnji porez na šund i rekao da je on najvećim dijelom kačio ono što se zvalo novokomponovana muzika.&nbsp;
- On je prvenstveno bio usmjeren, jer je to bio taj tip socijalističke kulturne politike koja je uzimala sebi za pravo da procjenjuje šta je vrijedno a šta nije u nekom umjetničkom smislu, prema tome da uzme pare od onoga što je šund a dio novca je išao u infrastrukturu koja je omogućila taj mitologizirani novi val. Ne bi bilo tog novog vala sa svojom nevjerovatnom kritičkom oštricom, obračunom sa sistemom, da nisi imao omladinsku štampu, omladinske klubove, oni su imali gdje svirati - kaže on, dok Marušić podsjeća da su rokeri novog vala imali nevjerovatne avanse iz diskografskih kuća.
- Oni su danas neuporedivi, oni su prodavali ogromnu količinu ploča, imali smo zemlju sa tim brojem republika, veliko tržište. Ja mogu zamislit kako bi meni i mojim kolegama bilo da naša djela mogu čitati svi iz našeg kulturnog prostora povezanih našim jezikom, to bi bilo, sjajno, ali smo tu priliku izgubili - zaključila je ona.&nbsp;

Kultura ne smije imati nacionalne granice

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: produzenje-pritvora