Penzionisanom službeniku Agencije za nacionalnu bezbjednost, Dušku Goluboviću, produžen je pritvor nakon podizanja optužnice do dalje odluke Suda - potvrdila je za Portal ETV Ivana Vukmirović savjetnica za odnose sa javnošću u Višem sudu.
Ta institucija prihvatila je prijedlog SDT-a da se Goluboviću produži pritvor.
Nedavno su prijatelji i porodica Golubovića ponudili jemstvo u nekretninama čija vrijednost je procijenjena na 1, 6 miliona eura da bi se u daljem toku postupku branio sa slobode. Odluku o tom zahtjevu donijeće vijeće Višeg suda.
Specijalno državno tužilaštvo je Golubovića i vlasnika "Rokšped” Sander Stanaja, koji je u bjekstvu, označilo da su navodno na čelu grupe koja je švercom cigareta tokom 2020. i 2021. godine oštetila državu za najmanje 18.260.352 eura.
Kao članovi njihove, navodno, kriminalne organizacije označeni su i bivši direktor "Rokšpeda" Prokopije Perić, Mileta Simanić, Dejan Milić, Radoje Dakić, Adnan Suković, Predrag Madžgalj i Ivan Turčinović.
Istragom su obuhvaćeni odbjegli Stanajev brat Nuo i Andrija Petanović.&nbsp;
Specijalno državno tužilaštvo u ovom slučaju je podiglo optužbicu.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Goluboviću produžen pritvor

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore produžilo je do 20. oktobra pritvor V.B. koji se sumnjiči za davanje novca na kamatu.
Ova odluka je donijeta na prijedlog podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva od 18. septembra.
- Vrhovni sud je ocijenio da postoje osnovi sumnje da je V.B. u dužem vremenskom periodu davao novac na zajam uz nesrazmjerno visoke kamate, pribavljajući sebi protivpravnu imovinsku korist koja prelazi 30 hiljada eura - saopšteno je iz Vrhovnog suda.
Pritvor mu je produžen zbog uticaja na svjedoke, kao i zbog opasnosti da bi mogao ponoviti krivično djelo.
- Pritvor okrivljenom prvobitno određen Rješenjem sudije za istragu Osnovnog suda u Podgorici 22. juna 2025. godine, a produžen rješenjima vijeća tog suda 18 jula i 19. avgusta 2025. godine, tako da po Rješenju Vrhovnog suda Crne Gore može najduže trajati do 20. oktobra - kazali su u Vrhovnom sudu.

Portal ETV

Osumnjičenom za davanje para na kamatu pritvor produžen do 20. oktobra

Vrhovni sud Crne Gore donio je rješenje kojim se okrivljenom Dušku Goluboviću produžava pritvor za dodatna tri mjeseca, odnosno do 9. novembra 2025. godine, saopšteno je iz te pravosudne institucije.
Odluka je uslijedila nakon što je Specijalno državno tužilaštvo 1. avgusta podnijelo predlog za produženje pritvora, a vijeće Vrhovnog suda odlučilo da su ispunjeni zakonski uslovi za dalje zadržavanje.
Golubović se tereti za više teških krivičnih djela – stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo pranje novca, kao i produženo krivično djelo krijumčarenje, i to u saizvršilaštvu.
Prvobitni pritvor određen mu je 11. maja 2025. godine rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, a potom je već dva puta produžavan – 6. juna i 8. jula – odlukama vijeća tog suda.
Vrhovni sud je sada potvrdio da pritvor može trajati najduže do 9. novembra, u skladu sa zakonom i fazom postupka.
Podsjetimo, osim Golubovića u pritvoru su i Andrija Petanović, Adnan Suković i Mileta Simanić.
Sa slobode se brane Radoje Dakić, Dejan Milić, Ivan Turčinović i Predrag Madžgalj.
SDT osumnjičene terete da su bili članovi kriminalne grupe koja je tokom 2020. i 2021. krijumčarila cigarete i oštetila budžet za više od 18 miliona eura.
Specijalno državno tužilaštvo kao organizatore označilo je penzionisanog službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Duška Golubovića i vlasnika " Rokšped" Sandera Stanaja koji je u bjekstvu.
Istragom Specijalnog državnog tužilaštva obuhvaćeni su i Stanajev brat Nuo Stanaj, Abedin Pepić , Đoko Lješković, Veton Berišaj, &nbsp;i Vukota Vujošević.

Vrhovni sud produžio pritvor Dušku Goluboviću za još tri mjeseca

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore produžilo je za po tri mjeseca pritvor Nikoli Dedaju, Aldinu Mlatišumi, Hajruli Jahoviću i Haris Kardoviću.
Oni su to učinili na prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva od 23. jula.
Dedaju, po ovom rješenju, pritvor može trajati do 7. novembra, a ostalima do 29. oktobra.
- Okrivljenima N.D.,A.M.,H.J. i H.K.pritvor je produžen zbog osnovane sumnje da su, između ostalog, počinili i krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije - istakli su u Vrhovnom sudu.
Dodali su i da im je pritvor produžen zbog opasnosti od bjekstva, a Kardoviću i zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela krijumčarenje.
Baranin Nikola Nino Dedaj uhapšen je 8. maja. Za njim je bila raspisana i nacionalna potraga zbog sumnje da je bio član kriminalne grupe čiji je, prema navodima tužilaštva, organizator vlasnik firme "Televex" Vladimir Mijajlović.
Radi se o istrazi da je kriminalna grupa, čiji je Dedaj bio član, godinama švercovala cigarete, prala nelegalno zarađeni novac i oštetila budžet države za nekoliko miliona eura.
Istraga u ovom predmetu otvorena je, 29. aprila ove godine, kada je Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) po nalogu SDT-a uhapsio Rožajce Harisa Kardovića i Refika Kardovića.

Vrhovni sud: Za po tri mjeseca produžen pritvor Dedaju, Mlatišumi, Jahoviću i Kardoviću

Penzionisanom službeniku ANB -a Dušku Goluboviću produžen je pritvor za mjesec, dok je za dva mjeseca produžen pritvor bivšem direktoru Rokšpeda Prokopiju Periću, Adnanu Sukoviću i Mileti Simaniću, koje SDT sumnjiči da su bili članove kriminalne grupe koja je švercovala cigarete - saznaje Portal ETV.&nbsp;
Odluku je donijelo vijeće Višeg suda.
Goluboviću je pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva i visine zaprijećene kazne, Periću zbog opasnosti od bjekstva dok za Sukovića i Simanića osim opasnosti od bjekstva postoje okolnosti koje ukazuju da će ponoviti krivično djelo ili dovršiti pokušano krivičnio djelo.&nbsp;
Sa slobode se brane Radoje Dakić, Dejan Milić, Ivan Turčinović i Predrag Madžgalj. Njima je određena mjera nadzora- zabrana napuštanje stana uz kontrolu elektronskim nadzorom.
SDT osumnjičene tereti da su bili članovi kriminalne grupe koja je tokom 2020. i 2021. krijumčarila cigarete i oštetila budžet za više od 18 miliona eura.
Specijalno državno tužilaštvo kao organizatore označilo je Golubovića i vlasnika " Rokšped" Sandera Stanaja koji je u bjekstvu.
Istragom Specijalnog državnog tužilaštva obuhvaćeni su i Stanajev brat Nuo Stanaj, Abedin Pepić, Đoko Lješković, Veton Berišaj, vlasnik apoteka „Petanović“ Andrija Petanović i Vukota Vujošević.

Goluboviću pritvor produžen mjesec, Periću, Sukoviću i Simaniću za dva mjeseca

Trojica Nikšićana, od kojih su dvojica vojnici Vojske Crne Gore R. K. i D. L, kao i crnogorski državljnin M. J, koji su sa tablicama "Kosovo je Srbija" na automobilu otišli u manastir Visoki Dečani, ostaju u pritvoru do 23. januara.
Ovo je za Kosovo onlajn potvrdila njihova advokatica Jovana Filipović, koja je kazala da im je Osnovni sud u Prištini produžio pritvor za još mjesec.
- Danas smo dobili rješenje specijalnog odeljenja Osnovnog suda u Prištini kojim se mjera sudskog pritvora produžava Rajku Krivokapiću, Marinku Jovanoviću i Dragutinu Lalatoviću i to na period od mjesec, odnosno do 23. januara - navela je Filipović.
Ona dodaje da djelo koje se osumnjičenima stavlja na teret nije krivično djelo, te da je rješenje suda o produženju mjere pritvora nezakonito.
Odbrana će na rešenje suda uložiti žalbu.
Oni su uhapšeni 24. novembra zbog natpisa „Kosovo je Srbija“ na registarskim tablicama.
Mladićima je 26. novembra određen pritvor za krivično djelo izazivanje razdora i netrpeljivosti, dok su advokati na odluku suda podnijeli žalbu.

Trojica Nikšićana zbog natpisa "Kosovo je Srbija" ostaju u pritvoru do 23. januara

Nekadašnji sudija i predsjednik Ustavnog suda Crne Gore Milorad Gogić ocijenio je neprihvatljivim izmjene Zakona o krivičnom postupku u dijelu trajanja pritvora.&nbsp;
- Prijedlogom Zakona o izmjenama zakonika o krivičnom postupku predložene su izmjene zakonika u dijelu trajanja pritvora, čijim usvajanjem bi se, za krivična djela organizovanog kriminala, terorizma, ratnih zločina kao i za krivična djela za koje je propisana kazna dugotrajnog zakona, na obrazloženi predlog državnog tužioca, pritvor mogao produžiti za još dvije godine, a takođe, predložene izmjene predviđaju i da protiv ovakvog rješenja kojim se produžava pritvor žalba nije dozvoljena. Tako postavljen predlog pravno je neprihvatljiv i, još važnije, pravno neshvatljiv - naveo je Gogić u saopštenju za javnost.
On je ocijenio da se predloženom zabranom izjavljivanja žalbe na odluku kojom sud odlučuje o nečijoj slobodi najgrublje krši i samo pravo na odbranu, koje je, kako kaže, mnogo šira kategorija od prava na pravni lijek i krivični postupak se svodi na srednjovjekovno-inkvizicijski, "u kom okrivljeni ostaje ne samo bez slobode, već čini se pada u zaborav sistema u kom, tako, nema ni dušu ni prava, kao što ima svaki čovjek koji je, iako pritvoren, i dalje čovjek. S pravom da, ukoliko se i nađe u pritvoru, vjeruje da će se isti jednom i završiti".
Dalje, kako dodaje, govoreći o produženju i kontroli pritvora nakon &nbsp;podizanja optužnice, mimo rokova koji su jasno propisani članom 179 st 1 Zakonika o krivičnom postupku, tačnije o predlogu da pritvor za pojedina krivična djela može trajati još duže, a najduže još dvije godine, dakle ukupno pet godina, ovakvom predlogu moglo bi se prigovoriti u dijelu ustavnosti, zakonitosti, ali prije svega i najvažnije, u dijelu humanosti.
- Sam duh i obrazloženje ovakvog, pravno govoreći, apsurdnog predloga, u srži, sadrži niz opominjućih činjenica- da se u cilju pomoći sudu da svoj posao ne vrši i ne završava sudjenjem u razumnom roku, što je jedno od osnovnih postulata pravde, produžava pritvor zbog- kako je to navedeno, kompleksnog sudskog postupka pretežno u krivičnim djelima organizovanog kriminala, u kojima, tačno je, često postoji veći broj okrivljenih, veliki broj svjedoka ili obiman dokazni materijal, ali nesporno mora postojati znanje i iskustvo postupajućih sudija da se, i bez neopravdanog produžavanja pritvora, krivični postupak okonča u za to sadašnjim zakonom propisanim rokovima. Jasnije govoreći, ukoliko postupajući sud nije donio prvostepenu odluku u roku od tri godine od podizanja optužnice, kako to predviđa Zakonik o krivičnom postupku, ta krivica je na sudu i ne smije se pripisivati okrivljenom- a predloženim rješenjem da se pritvor i nakon ovoga može produžiti za još dvije godine, liči na krivicu ili još tačnije- na kaznu za nešto za šta možda on i nije kriv, od čega ga jasno i štiti prezumpcija nevinosti - istakao je Gogić.
On je podsjetio da je Ustavni sud prije desetak godina kao neustavnu ukinuo dio odredbe člana 175 st 1 tačka 4 Zakona o krivičnom postupku, kojom je bilo propisano da se, kada su u pitanju krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju od deset godina ili teža kazna, &nbsp;a djelo je naročito teško zbog posljedice ili načina izvršenja, pritvor može odrediti i pridužiti i zbog remećenja javnog reda i mira.
- S obzirom na proizvoljnost koju je ovakvo zakonsko rješenje nosilo sa sobom, Ustavni sud je tada problematizovao remećenje javnog reda i mira kao uslova koji bi, kao procesni kriterijom za određivanje pritvora, onda ispunjavalo svako učinjeno krivično djelo, što bi dovelo do svođenja pritvora na neizostavni dio krivičnog postupka, suprotno od onoga što on jeste i mora da bude- mjera &nbsp;kojom se obezbjedjuje nesmetano vođenje kirivičnog postupka i prisustvo okrivljenog u samom krivičnom postupku, ali isključivo onda kada se, kako to jasno i zakon navodi, ista svrha ne može ostvariti drugom mjerom - navodi Gogić.
Takođe, on napominje da sam Ustav Crne Gore u članu 30 određuje da lice za koje postoji osnovana sumnja da je izvršilo krivično djelo može biti zadržano u pritvoru samo ako je to neophodno radi vođenja krivičnog postupka.
- Predlogom da protvor nakon podizanja optužnice do donošenja prvostepene presude za određena krivična djela može trajati pet, a ne, kao sada, tri godine, direktno bi se prekršio član 32 Ustava Crne Gore, koji garantuje da svako ima pravo na suđenje u razumnom roku. Isto je garantovano i Zakonom o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku - istakao je Gogić.
Prema njegovim riječima, suđenje u razumnom roku nije unaprijed mjerljiva kategorija, a prilikom određivanja njene ustavnopravne i konvencijske prihvatljivosti potrebno je, navodi on, proći kroz cjelokupan sudski proces, pa samo određenje da pritvor može tajati i do pet godina nosi sa sobom opasnost od stvaranja takozvanih lijenih sudova, u kojima okrivljeni više ne bi bilo okrivljeni već žrtva sudske dinamike vođenja krivičnog postupka.
- Kao pravo koje je u suštini sastavni dio pravde, suđenje u razumnom roku osim Evropskom konvenijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, prepoznato je u najvažnim međunardonim dokumentima koja se bave zaštitom ljudskih prava: Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima ali i Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima - rekao je on.
Ipak, napominje, u samoj Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i osnovnim slobodama ovo pravo postavljeno je najšire- kao neodvojivi dio prije svega pravičnog postupka- u kojima okrivljeni dužinom trajanja postupka ne smije dobiti status žrtve.
- I dok nadležni predlažu izmjene Zakonika o krivičnom postupku kojima ne pomažu ni sudu, ni postupku, a najmanje pomažu okrivljenom, kao odbrana čovjeka za koju se kao odgovorni građani i pravnici moramo izboriti ostaje ona zadnje pomenuta teza u ovom pravnom tumačenju- humanost. U sjećanju na dane kada sam kao istražni sudija sate i dane provodio u sudnicama tada Opštinskog suda Titograd, Osnovnog suda u Podgorici i Višeg suda u Podgorici, razmišljajući da li su pored materijalnog ispunjeni i procesni uslovi za određivanje pritvora okrivljenom, ostaje samo čovjek- taj teški ljudski trenutak u kom okrivljeni shvati da više nije slobodan, dok potpisuje dostavnicu kojom potvrđuje da je primio rješenje o određivanju pritvora, tvrdim, u sebi okaje sva krivična djela ovog svijeta koja, makar još uvijek ne dokazano, u tom &nbsp;trenutku nije ni počinio - dodao je Gogić.
On je stava da ovakvim zakonskim rješenjem okrivljeni ostaje usamljen.
- Ostaje u raljama Andrićevog junaka, kom, svjestan da je zakonom unaprijed obesmišljena njegova borba, u pritvorenoj slobodi koja, ako se i završi nakon pet godina, više nikada neće biti sloboda, i bez izrečene kazne unaprijed presuđuje hladno lice Latifage- Karađoza riječima: "Pod mojom lipom zaista nema hlada" - zaključio je Gogić.

Gogić: Pravno neprihvatljivo produženje pritvora na pet godina

Jedan od osumnjičenih za brutalni napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, član obezbjeđenja kontroverznog biznismena Zorana Bećirovića, Ljubiša Dukić pušten je na slobodu. On je pušten da se brani sa slobode odlukom Krivičnog vijeća Osnovnog suda u Podgorici. Prema informacijama Portala ETV, ni postupajuća tužiteljka u predmetu Romina Vlahović, ni rukovodilac u Osnovnom državnom tužilaštvu Duško Milanović nijesu bili upoznati s ovom odlukom. Bećirović i drugi član njegovog obezbjeđenja Mladen Mijatović, prema odluci ovog vijeća, ostaju u pritvoru. Kako se navodi u saopštenju Osnovnog suda, Krivično vijeće djelimično je uvažilo žalbu branioca osumnjičenih, advokata Danila Mićovića, pa je preinačilo rješenje sudije za istragu na način što je ukinut privor protiv Dukića i on je odmah pušten na slobodu.&nbsp; - Istim rješenjem odlučeno je da u odnosu na osumnjičene Bećirovića i Mijatovića rješenje sudije za istragu Osnovnog suda u Podgorici ostaje neizmijenjeno, što znači da će oni ostati u pritvoru - navodi se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241112181128_2cc986e5edc2911621eae79877cbbbe9737a2c57bbc93cd927b467f89cd45ab6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241112181128_2cc986e5edc2911621eae79877cbbbe9737a2c57bbc93cd927b467f89cd45ab6" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Ljubo Dukić"> <figcaption>Dovođenje Ljuba Dukića na saslušanje u ODT(Photo: Portal ETV/M.Ž.)</figcaption> </figure>  Kako dodaju, odlučujući po žalbi branioca osumnjičenih, Vijeće ovog suda je ocijenilo da je sudija za istragu pravilno donio odluku u odnosu na Bećirovića i Mijatovića, cijeneći da su oba osumnjičena osnovano sumnjiva da su izvršili krivično djelo nasilničko ponašanje. - Prema ocjeni Vijeća, u konkretnom postoje razlozi i naročite okolnosti koje opravdavaju zaključak sudije za istragu da bi u slučaju puštanja na slobodu osumnjičeni Bećirović mogao izvršiti krivično djelo kojim prijeti, dok bi osumnjičeni Mijatović mogao u slučaju boravka na slobodi ponoviti krivično djelo. Osim toga, u daljem toku postupka je potrebno saslušati svjedoka u odosu na kojeg postoji opravdana bojazan da bi osumnjičeni mogli uticati, zbog čega je Vijeće sudije za istragu pravilno odlučio kada je ovim osumnjičenima odredio pritvor, zbog opasnosti od uticanja - navodi se u saopštenju. Sa druge strane, kako su kazali, rješenjem Vijeća ovog suda ukazano je da se nakon izvršene pojedinačne analize svih dokaza prikupljenih u dosadašnjoj fazi postupka, pa i onih koji su prikupljeni nakon odluke sudije za istragu, s obzirom na to da je saslušan još jedan svjedok, ne može utvrditi da je Dukić zaista osnovano sumnjiv da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje. - Iskaz oštećene u dijelu kojim se navodi da je i ovaj osumnjičeni udario njenog sina nije potvrđen ostalim prikupljenim dokazima, iz kojih proizilazi da je Dukić moguće ostvario kontakt sa oštećenim prilikom razdvajanja lica koja se tuku, što je životno prihvatljivo i takav kontakt se za sada ne može cijeniti kao radnja koja predstavlja obilježje bića krivičnog djela nasilničko ponašanje - naveli su iz Osnovnog suda.&nbsp; Ovo posebno, kako ističu, imajući u vidu ponašanje Dukića tokom cijelog događaja, te analizu video materijala iz kojeg se jasno vidi da je upravo Dukić osoba koja je sve vrijeme pokušavala da smiri situaciju i da razdvoji zavađene strane. - Te da je na kraju upravo on štitio oštećenu Raičković od ostalih osumnjičenih, a što ni sama oštećena ne spori u svom iskazu. Osim toga, nakon što je Dukiću određen pritvor od sudije za istragu, saslušan je još jedan svjedok koji je potvrdio navode njegove odbrane, ističući da je siguran da Dukić ni u kom trenutku nije zadavao udarac oštećenom sinu Raičković - kazali su iz Osnovnog suda. Kako samo navodi Raičković, kako su naveli, u ovom trenutku predstavljaju jedini dokaz protiv Dukića, to je Vijeće cijenilo da su bili dovoljni za utvrđivanje osnova sumnje po kojem je osumnjičenom određeno zadržavanje. - Ali ne i za postojanje kvaliteta dokazne građe koja bi ukazivala na postojanje osnovane sumnje koja je nužna da bi osumnjičenom odredio pritvor. Kod ovako nesporno utvrđenog činjeničnog stanja, po ocjeni vijeća se ne može zaključiti da je osumnjičeni Dukić osnovano sumnjiv da je izvršio krivično djelo koje mu je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici stavilo na teret - zaključili su iz Osnovnog suda u Podgorici.&nbsp;

Šokantno: Jedan od osumnjičenih za napad na novinarku Pobjede Ljubiša Dukić pušten na slobodu

Izmjene Zakonika o krivičnom postupku kojima se predviđa da osoba može ostati u pritvoru do pet godina u slučaju neizricanja prvostepene presude djeluju kao ad hoc rješenje koje treba da umiri javnost, ocijenio je advokat i bivši ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović.
On je ukazao da je bilo slučajeva da je pritvor znao da traje desetak godina, i da je odredba kojom se on ograničava na tri godine uvedena kao sredstvo zaštite koje je trebalo da prevenira kršenja Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Sekulović je rekao da ne vidi posebnu vrijednost u tome što se rok produžava.
- Više mi djeluje kao ad hoc rješenje koje treba da umiri javnost - kazao je Sekulović agenciji MINA.
On smatra da je, ako se išlo u izmjene, onda taj rok trebalo u potpunosti izbrisati.
Fokus, kako je istakao Sekulović, ne treba da bude na ovome, nego da pritvori traju što kraće, da su optužnice dobro napisane, da ima ko da sudi i da se oduzima imovina stečena kriminalnom djelatnošću.
- Bojim se da će sudovi po inerciji produžavati pritvore, da će njihove odluke ukidati Ustavni sud, a da će njegove odluke suštinski biti bez pravnog dejstva i tako u krug - rekao je Sekulović.
Komentarišući optužbe Sudskog savjeta sa jedne i Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije sa druge strane, nakon što su u Podgorici ubijene dvije osobe koje su puštene iz pritvora zbog neizricanja presude u zakonskom roku od tri godine, Sekulović je rekao da se, kada se desi ovakav tragičan događaj koji uznemiri cjelokupnu javnost, pokušava sanirati šteta.
On je kazao da izvršno-upravna vlast, konkretnije Vlada i bezbijednost sektor, sa jedne, i pravosuđe sa druge strane, iznose argumente koji treba da javnost ubijede da problem nije primarno u njihovom dvorištu.
- Tako nas ubjeđuju da je pritvor isto što i kazna zatvora, da nema dovoljno sudija i sudnica, da su optužnice loše napisane i/ili politizovane i slično - naveo je Sekulović.
Ono sto nama treba jeste najširi drustveni dogovor da mafija nije jača od države, a da će država funkcionisati na principu vladavine prava.
Ne treba nam, istakao je Sekulović, politizacija, egzibicionizam i površnost.
- Ovo je moguće jedino ako dugogodišnje zarobljavanje države nije uzelo toliko maha da ne postoji zdravo društveno i političko tkivo koje nas može iščupati iz ovoga - dodao je on.
On je kazao da se bez jasnog i iskrenog društvenog konsenzusa ne može izaći iz ove situacije, te da je sve drugo stanje poluhaosa.
Sekulić je naveo da zatvaranje pregovaračkog poglavlja 23 i 24 zavisiti od toga koliko je ozbiljna namjera da se od Crne Gore napravi moderno i zdravo društvo.
- Ako ovo bude uvod u dodatne anomalije, gdje će suđenja trajati u nedogled, pod uslovom da ima ko da sudi, ili gdje će se stvari stavljati pod tepih sve dok imate dovoljno argumenata da krivicu prebacite da nekog drugog, mi ćemo tapkati u mjestu - rekao je Sekulović.
On je kazao da svi treba da dignu glas i pokažu spremnost da se otvoreno priča o problemu.
- Argumentovan dijalog nam je nasušno potreban.Tako se kreće u rješavanje - rekao je Sekulović.

Sekulović: Produženje roka za pritvor ad hoc rješenje kako bi se umirila javnost

Potpredsjednica Liberalne partije Jelena Marković ukazala je da se prijedlogom da pritvor može trajati do pet godina krše sve preporuke Evropskog suda i konvencije o ljudskim pravima po pitanju suđenja u razumnom roku na kojem insistira i Evropska komisija.
- Potpredsjednik Vlade i kordinator bezbjedonosnih službi Aleksa Bečić gromoglasno najavi izmjenu krivičnog zakonika u dijelu člana koji predviđa da lice lišeno slobode ostaje u pritvoru do tri godine, u slučaju neizricanja prvostepene presude, on predlaže da se to produži na pet godina. To znači da se suđenje u razumnom roku pomjera - navela je Marković dodajući da se ova inicijativa ne može izvesti a da se o tom pitanju ne izjasni Venecijanska komisija.
Ovim se, kako je naglasila, krše sve kovencije o ljudskim pravima, a koje se tiču upravo suđenja u razumnom roku.
- Ovo se radi samo da bi se Bečić zaklonio iza navodno naknadnih i brzopletih odluka, a ustvari neće da prizna da je odgovoran za sva ova dešavanja u Crnoj Gori i sada to pokušava prebaciti na sudije koje nemaju nikakve uslove za rad i kojih nema u dovoljnoj mjeri da presuđuju u roku koji im je dat. Umjesto da on kao vlast podrži sudsku granu, Bečić trazi rješenja samo da bi druge okrivio za svoju nesposobnost i nesposobnost ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića - ocijenila je Marković.

Marković: Bečić pokušava da prebaci odgovornost na sudije, prijedlogom o produženju pritvora do pet godina krše se konvencije o ljudskim pravima

Mnogi zdravstveni savjeti naglašavaju važnost uzimanja vitamina, ali način i vrijeme uzimanja mogu uticati na apsorpciju.
Primjer je kombinacija gvožđa i kalcijuma, koja zbog međusobnog „takmičenja“ može povećati rizik od bolova i preloma. Stručnjaci objašnjavaju da pogrešno uzimanje vitamina D može uticati na metabolizam i povezane bolesti poput visokog holesterola, dijabetesa i gojaznosti.
Upravo zbog toga ljekari i savjetnici za ishranu naglašavaju da pogrešno uzimanje vitamina D može „poremetiti metabolizam“. Dakle, vitamin D najbolje se apsorbuje uz obrok sa zdravim mastima.
„Iako se vitamin D može apsorbovati i bez prehrambenih masti, efektnije se apsorbuje kada se uzima s mastima“, kaže dijetetičarka Vanessa Imus za Parade.
Ljekar dr Raj Dasgupta dodaje: „Mast nije nužna, ali može povećati količinu vitamina D koju tijelo apsorbuje“.
Ljekarka dr Brynna Connor napominje da nije presudno uzima li se ujutro ili uveče, već da se uzme uz obrok koji sadrži masti.
Količina masti potrebna za apsorpciju vitamina D nije strogo određena.
Vitamin D utiče i na metaboličko zdravlje. Ljekarka dr Beth Oller navodi da su niski nivoi vitamina D povezani s gojaznošću, a druga istraživanja spominju povećan rizik od dijabetesa tipa 2 i visokog holesterola.
Dr Dasgupta dodaje da nizak nivo vitamina D mogu oslabiti imunitet i povećati rizik od povreda, što posredno može pogoršati metaboličko stanje.
Količina masti potrebna za apsorpciju vitamina D nije strogo određena, prenosi Index.hr.
- Bilo koja količina masti, čak i mala, će pomoći da se poboljša apsorpcija - naglašava Imus.
Ljekarka upozorava koje vitamine nikada ne treba da pijete zajedno: „Umjesto da budete zdravi bićete još bolesniji“
Dr Connor preporučuje unos zdravih masnoća tokom dana i navodi da je masna riba prirodan izvor vitamina D i omega-3 masnih kiselina.
Dr Oller kaže da je „najznačajniji faktor u padu vitamina D nedovoljno izlaganje suncu“, a mogu uticati i medicinska stanja, godine i određeni ljekovi.

Vitamin D može da poremeti metabolizam ako ga pogrešno uzimate

Tokom prve sedmice decembra, registrovane su 32 infekcije gripom, dok je infekcija sličnih gripu bilo 25, podaci su Instituta za javno zdravlje. Od početka sezone potvrđeno je 70 slučajeva gripa, a zdravstvene službe bilježe primjetan rast u protekloj sedmici.
Prema podacima IJZCG, do sada je zabilježeno i 111 potvrđenih RSV infekcija, naročito među djecom mlađom od pet godina, što je epidemiološki očekivano u zimskim mjesecima. Tokom sedmice registrovana su i dva slučaja COVID-19, što ukazuje na trend opadanja.
RSV infekcija je infekcija disajnih puteva koju izaziva respiratorni sincicijalni virus (RSV). Najčešće pogađa malu djecu, posebno bebe i djecu mlađu od pet godina, i izaziva prehladu ili bronhitis, a u težim slučajevima i upalu pluća. Kod odraslih i starije djece RSV obično izaziva blage simptome, slične prehladi, ali kod beba, prijevremeno rođene djece i djece sa hroničnim bolestima može dovesti do ozbiljnih problema sa disanjem.
- Na nivou primarne zdravstvene zaštite, u izvještajnom periodu od 1. do 7. decembra registrovana je sirova stopa incidencije bolesti sličnih gripu (ILI) od 35,1 na 100.000 stanovnika, što ukazuje na postepeni porast aktivnosti virusa gripa, iako je ona i dalje niskog intenziteta, ali sa širokom geografskom rasprostranjenošću - ističu iz Instituta.
Od početka decembra zabilježen je i jedan smrtni slučaj izazvan infekcijom virusom gripa tipa A, a preminuli pacijent bio je star 67 godina i nije bio vakcinisan.
- Od početka intenzivnog nadzora, zaključno sa 7. decembrom, testiran je 571 uzorak na prisustvo virusa gripa, od čega je 71 bio pozitivan, što čini 12,4 odsto. Svi potvrđeni slučajevi pripadaju tipu A. Suptipizacija je urađena za 61 uzorak: podtip A/H1 otkriven je u 36 odsto uzoraka, dok je A/H3 potvrđen u 64 odsto slučajeva, što ga čini dominantnim - navodi se u izvještaju Instituta.
Prema analizi Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC), cirkulacija virusa gripa širom Evrope se povećava, a većina zemalja prijavljuje široko rasprostranjenu aktivnost niskog do srednjeg intenziteta.
Iz Instituta kažu i da je ove godine sezona gripa počela tri do četiri sedmice ranije nego prethodnih godina. Dominira podtip A(H3N2), a najveća učestalost registrovana je kod djece uzrasta od pet do 14 godina.
- U nekim državama raste broj hospitalizacija, posebno kod osoba starijih od 65 godina. Cirkulacija RSV-a takođe je u porastu, prvenstveno među djecom mlađom od pet godina, dok se aktivnost SARS-CoV-2 smanjuje u svim starosnim grupama - objašnjeno je u izvještaju Instituta.
Ističu da su tokom prethodnih sedmica, kako je navedeno u izvještaju, uputili više dopisa zdravstvenim ustanovama, kao i domovima za starije, ustanovama socijalne i dječje zaštite i drugim nadležnim institucijama, preporučujući dodatne mjere opreza.
Vakcinacija protiv sezonskog gripa za sezonu 2025/26 počela je 20. oktobra i sprovodi se u svim domovima zdravlja. Do 10. decembra vakcinisano je 18.641 građanin.
Institut podsjeća da vakcinacija znatno smanjuje rizik od teških formi bolesti, hospitalizacija i smrtnih ishoda, posebno kod starijih osoba i hroničnih bolesnika. Za osobe iz rizičnih grupa koje razviju simptome gripa važna je pravovremena primjena antivirusnih ljekova iz grupe inhibitora neuraminidaze, poput oseltamivira, koji se koriste isključivo uz ljekarski nalog - upozoreno je u izvještaju.
Iz IJZCG pojašnjavaju da se najugroženija djeca od RSV infekcije štite preventivnom terapijom monoklonskim antitijelima palivizumabom, u skladu sa Programom imunizacije.

Rastu aktivnost gripa i RSV infekcija

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) DPS u Herceg Novom: Ovo je borba za slobodarsku i evropsku Crnu Goru

U Budilniku na Televiziji E pitamo koliko je ostvariv prijedlog ministra ekonomskog razvoja o donošenju Zakona o godišnjem dodatku i što bi u praksi značio za građane.&nbsp;
Može li Crna Gora već naredne godine zatvoriti Poglavlje 12, koje se odnosi na bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i koliko smo u toj oblasti blizu evropskim standardima.&nbsp;
Provjerićemo da li će mještani naselja Grbe radikalizovati proteste zbog nesnosnih mirisa koji se šire sa farme svinja.&nbsp;
U Budilniku govorimo i o očivanju planina Crne Gore, a u našem fokusu je i Specijalna Olimpijada Crne Gore u više od 60 škola širom zemlje.&nbsp;
Budite uz nas od sedam do devet sati!

"Budilnik": Može li Crna Gora već naredne godine zatvoriti Poglavlje 12

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Tag: produzenje-pritvora