Glavni grad je donio Nacrt odluke da zaposlenim roditeljima, starateljima ili hraniteljima djece, od kojih makar jedan ima prebavilšte u Podgorici, dodijeli subvencije u iznosu od 100 eura za troškove dnevnog boravka. Kako stoji u odluci, ova mjera predstavlja važan korak ka unapređenju socijalne politike grada.
Pravo na subvenciju imaju roditelji, staratelji ili hranitelji djece od prvog do trećeg razreda osnovne škole, koji su zaposlena lica i koja koriste uslugu produženog boravka u ustanovama koje posjeduju važeću licencu Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, stoji u nacrtu odluke. Kako se navodi, iznos subvencije je 100 eura po djetetu.
Glavni grad je donio nacrt odluke od izdvajanju subvencija za produženi boravak djece zaposlenih roditelja. Pravo na ovu mjeru imaju roditelji, staratelji ili hranitelji djece od prvog do trećeg razreda osnovne škole. Iznos subvencije je 100 eura.
- Subvencija se ostvaruje za svaki mjesec u kojem je dijete koristilo uslugu produženog boravka - stoji u odluci.
U nacrtu odluke se navodi da se zahtjev za ostvarivanje prava na subvenciju podnosi Sekretarijatu za socijalno staranje, na propisanom obrascu koji se objavljuje na zvaničnoj internet stranici Glavnog grada, neposredno na šalteru ili elektronskim putem, a rok za rješvanje zahtjeva je “najkasnije 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva”.
- Predlog odluke o subvencionisanju troškova produženog boravka za djecu pripremljen je radi unapređenja dostupnosti ove usluge za porodice sa stanjem potrebe, kao i porodice sa manjim prihodima, te radi olakšavanja njihovog svakodnevnog funkcionisanja i uključivanja roditelja na tržište rada. Analize sprovedene u okviru Sekretarijata za socijalno staranje ukazuju na značaj produženog boravka za djecu školskog uzrasta, koji predstavlja važan vid brige, podrške učenju, socijalizaciji i sigurnosti djece u periodu nakon nastav - navodi se u obrazloženju odluke.
U obrazloženju odluke stoji da donošenje ove odluke predstavlja važan korak ka unapređenju socijalne politike Glavnog grada.
- Njome se direktno podržavaju roditelji i staratelji djece, zaposleni roditelji koji imaju potrebu za produženim boravkom, kao i porodice koje balansiraju radne obaveze i brigu o djeci. Time se obezbjeđuje stvaranje jednakijih mogućnosti za djecu, jačanje porodične stabilnosti i veći stepen uključenosti roditelja na tržištu rada. Sprovođenje ove odluke ne stvara dodatne finansijske obaveze van okvira planiranih sredstava u budžetu Glavnog grada, već se realizuje kroz postojeće budžetske pozicije Sekretarijata za socijalno staranje namijenjene podršci porodicama i djeci - piše u odluci.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Glavni grad uvodi subvencije za produženi boravak: Po djetetu 100 eura mjesečno

Transparentnost i inkluzivnost zakonodavnog procesa postaju kolateralna šteta kada se zakoni usvajaju ubrzano, bez adekvatne rasprave i konsultacija sa stručnom i zainteresovanom javnošću, kazao je saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje Nikola Mirković.
Mirković je to rekao Agenciji MINA, komentarišući to što je crnogorski parlament na kraju decembra usvojio veliki broj zakona, neke i bez skupštinske rasprave.
– Ipak, svjedoci smo da se neki važni zakoni ili izglasavanja u parlamentu, a koja imaju političku težinu za konstituente vlasti, veoma dugo ne mogu usvojiti, pa je zaključak da postoji ozbiljna razlika u pristupu onome što jesu realne potrebe i državni i javni interesi i onome što su interesi partija koje čine vlast – naveo je Mirković.
On je ukazao na to da je intenzivna dinamika rada Skupštine u velikoj mjeri uslovljena procesom evropskih integracija, a što je definisano i Programom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU) i Reformskom agendom.
Na političkoj ravni, kako je dodao, tu je ambiciozan plan Vlade i premijera Milojka Spajića da do kraja ove godine privremeno zatvore sva pregovaračka poglavlja.
– Naravno, svemu tome je dinamiku dala EU, jer je jedan od njenih fokusa sada i politika proširenja u čemu se mnogo novih šansi otvara za Crnu Goru, uključujući pored političkih prilika i značajna finansijska sredstva za svaki reformski korak – rekao je Mirković.
Kako je istakao, da bi se zaista došlo do cilja, neophodne su brojne i kompleksne zakonske reforme.
– A imajući u vidu kampanjski pristup zadacima od strane donosilaca odluka, nije iznenađenje da se mnogo toga završava onda kada dođe posljednji rok – naveo je Mirković.
On je kazao da je očekivano povećanje broja zakona koje Skupština treba da usvoji do jeseni, jer je broj poglavlja planiranih za zatvaranje u ovoj godini rekordan.
– Međutim, takav tempo nosi ozbiljne rizike po kvalitet zakonskih rješenja. Kada se zakoni usvajaju ubrzano, bez adekvatne rasprave, konsultacija sa stručnom i zainteresovanom javnošću i bez dovoljno vremena za amandmansko djelovanje, transparentnost i inkluzivnost zakonodavnog procesa postaju već hronična kolateralna šteta – ocijenio je Mirković.
On je kazao da na to treba dodati i različite političke trgovine, koje su, kako je rekao, nosiocima vlasti nerijetko iznad retoričke posvećenosti reformama koje iziskuje proces evropskih integracija.
– Na to ukazuju i konstrukcione greške koje se pokušavaju u posljednji čas uključiti u zakonske tekstove, kao i činjenica da neki važni zakoni veoma dugo čekaju dok traju pregovori konstituenata vlasti oko sasvim drugih pitanja – naveo je Mirković.
Prema njegovim riječima, to jasno ukazuje na raskorak između stvarnih javnih i državnih interesa i partijskih interesa onih koji čine parlamentarnu većinu.
Na pitanje koje su moguće posljedice za kvalitet zakona kada se veliki broj njih usvaja u kratkom vremenskom periodu, Mirković je odgovorio da postoji realan rizik da se u takvim okolnostima usvajaju neprecizna, nedovoljno razrađena ili normativno manjkava zakonska rješenja.
Kako je kazao Mirković, greške koje se naprave u fazi donošenja zakona često se kasnije ispostave kao skupe i teško popravljive.
– U kontekstu evropskih integracija, loša zakonska rješenja mogu dovesti i do ponovnog otvaranja nekog od privremeno zatvorenih pregovaračkih poglavlja, što bi bio ozbiljan politički i institucionalni udarac – upozorio je Mirković, dodajući da takođe postoji opasnost da Crna Gora uđe u EU sa formalno usklađenim, ali suštinski nefunkcionalnim propisima.
On je rekao da su takva iskustva imale i neke novije članice EU koje su bile na „brzoj traci“, navodeći da to nije dobro ni za funkcionalnost države, niti njen ugled u EU.
Govoreći o parlamentarnoj kontroli, Mirković je ocijenio da je kontrolna funkcija Skupštine vrlo slaba.
– A onda kada se i pokušava demonstrirati, uglavnom se odnosi na dio „igara“ u čijoj osnovi su partijski interesi, a mnogo manje demokratski nadzor nad izvršnom vlašću.
Na pitanje šta broj održanih kontrolnih saslušanja u prošloj godini, kojih je prema podacima Centra za demokratsku tranziciju bilo 13, govori o kontrolnoj ulozi Skupštine, Mirković je odgovorio da broj saslušanja sam po sebi nije dovoljan pokazatelj efikasnosti.
– Iako je u prošloj godini bilo nešto više kontrolnih saslušanja nego u prethodnim, ostaje činjenica da je ovaj saziv Skupštine, kroz suštinski nedemokratsko djelovanje parlamentarne većine, uveo praksu uskraćivanja prava koje opozicija ima još od 2010, a kojima im se garantuje određena prohodnost inicijativa za kontrolna saslušanja – naveo je on.
Mirković je kazao da, kada se govori o tom pitanju, treba imati u vidu i originalne inicijative i njihov sadržaj, odnosno da li su one obesmišljene ili su predstavljale iskorak u onim pitanjima za koje su inicirane.
Odgovarajući na pitanje da li i u kojoj mjeri drugi organi vlasti poštuju parlamentarnu kontrolu, on je rekao da izostanci premijera sa Premijerskog sata i način na koji se prema toj instituciji odnosio kada bi se pojavio, ukazuju na ozbiljno potcjenjivanje uloge Skupštine, naročito njene kontrolne funkcije.
– Kada se tome doda neodazivanje vrhovnog državnog tužioca i specijalnog državnog tužioca na kontrolna saslušanja, jasno je da prema Skupštini ne postoji poštovanje ni od drugih aktera nad kojima treba da vrši određeni nadzor – kazao je Mirković.
On je ocijenio da za sve to najveću krivicu nosi Skupština, koja je, kako je rekao, dopustila da ima takvu poziciju koja je kao instituciju ponižava.
– I to se ne nadoknađuje povremenim prijetnjama, poput poruke – mi smo vas izabrali, mi ćemo vas i smijeniti. Dobro bi bilo da se svi akteri sjete da su i sami izabrani voljom građana i da isto tako mogu biti smijenjeni već na narednim izborima, koji nijesu daleko – naveo je Mirković.
Na pitanje zašto Crna Gora još nema Zakon o Skupštini, on je kazao da političkim akterima u crnogorskom parlamentu ne odgovara usvajanje tog pravnog akta.
– Najkraći odgovor je: zato što političkim akterima u Skupštini to ne odgovara. Zakon o Skupštini bi jasnije uredio unutrašnju organizaciju, prava i obaveze poslanika, ali i uveo mehanizme odgovornosti i sankcionisanja – naveo je Mirković.
Takav zakon bi, kako je istakao, ojačao institucionalni integritet Skupštine, ali bi istovremeno ograničio prostor za političke zloupotrebe i neodgovorno ponašanje poslanika.
– Upravo zbog toga, politička volja za njegovo donošenje i dalje izostaje, ali je to i veoma dobar indikator karaktera vlasti, odnosno ograničenja njihovog demokratskog kapaciteta – zaključio je Mirković.

Mirković: Transparentnost kolateralna šteta "brzih zakona"

Poslanici Evropskog parlamenta neće odobriti istorijski trgovinski sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), nakon što je američki predsjednik Donald Tramp najavio nove carine evropskim državama u okviru svojih nastojanja da preuzme kontrolu nad Grenlandom.
Politico navodi da je time budućnost primirja u trgovinskom ratu, definisanog sporazumom koji su u julu prošle godine potpisali Tramp i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, postala neizvjesna, prenosi Capital.ba.
Predsjednik Evropske narodne partije, Manfred Veber, kazao je da eskalacija napetosti znači da Evropski parlament neće glasati za pakt kojim se američke carine na uvoz iz Evropske unije postavljaju na 15 odsto, u zamjenu za neprimjenjivanje nameta na američki izvoz.
- Evropska narodna partija je za trgovinski sporazum između EU i SAD, ali s obzirom na Trampove prijetnje u vezi sa Grenlandom, odobrenje u ovoj fazi nije moguće - napisao je Veber na društvenim mrežama.
On je naveo da carine od nula odsto na američke proizvode moraju biti stavljene na čekanje.
Glasanje o ratifikaciji trgovinskog sporazuma očekivalo se 26. januara.
Tramp je najavio dodatnu carinu od deset odsto evropskim državama koje su učestvovale u slanju vojnih trupa na Grenland.
Takođe je najavio da će carine od 1. juna biti povećane na 25 odsto i ostati na snazi dok se ne postigne dogovor o potpunoj kupovini Grenlanda.
Evropski lideri su istakli da je raspoređivanje trupa na Grenlandu odgovor na Trampove tvrdnje o rastućim ruskim i kineskim prijetnjama tom ostrvu.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta upozorio je Vašington da će se sa novim carinama suočiti sa zajedničkim odgovorom Evrope.
Instrument Evropske unije protiv prisile predviđa niz kaznenih mjera protiv trgovinskih partnera koji pokušavaju da prijete Uniji, uključujući ograničenja ulaganja, pristupa javnim nabavkama i zaštite intelektualne svojine.

Evropski parlament neće odobriti trgovinski sporazum sa Vašingtonom

Jedna osoba povrijeđena je u saobraćajnoj nezgodi koja se danas, oko 13:50 sati, dogodila na Bečićkom bulevaru, u mjestu Boreti, prenosi Portal RTV Budva.
Kako su kazali iz budvanske policije za ovaj medij, u nezgodi je učestvovalo jedno vozilo.
- Vozač se žalio na povrede, nakon čega je vozilom Hitne medicinske pomoći prevezen na ljekarski pregled - kazali su iz policije.
Uzrok saobraćajne nezgode za sada nije poznat.

Budva: Automobil se prevrnuo na krov, povrijeđen vozač

Poslanici Narodne skupštine bh. entiteta Republika Srpska (RS) usvojili su ostavku Sava Minića na funkciju predsjednika Vlade RS.
Time je završena posebna sjednica, a Kolegijum skupštine utvrdiće termin i dnevni red naredne posebne sjednice, o izboru nove Vlade RS.
Minić je u četvrtak vratio mandat, a vršiteljka dužnosti predsjednice RS Ana Trišić Babić ga je obavijestila da će ponovo biti predložen za mandatara.
Kako prenosi portal Radio-Televizije Republike Srpske, Minić je poručio da je nedopustivo da pozitivan zamah Vlade bude prekinut vještačkim krizama i da je odlučio da podnese ostavku kao čin odgovornosti, s ciljem političke stabilnosti i kontinuiteta vlasti.
- Zato smo donijeli odluku kojom ćemo dodatno ojačati RS, koja će biti otpornija na svaki vid pristiska. Želim jasno reći narodu Srpske da radi svega ovog, u skladu sa Ustavom, podnosim otavku na funkciju predsjednika Vlade - naveo je Minić na posebnoj sjednici.
On je rekao da je protekla godina za RS bila ispunjena teškim izazovima, da je to bila jedna od najtežih godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
- Suočavali smo se sa političkim pritiscima. Cilj je bio umanjenje suštine državnosti RS. Međutim, Srpska je izašla stabilnija i jača i pokazala jedinstvo. U nemogućim okolnostima ostali smo neokrnjeni, a jedini pravni okvir za Bosnu i Hercegovinu jeste Dejtonski ustav - naglasio je Minić.
On je dodao da se izazovna vremena nastavljaju i u ovoj godini, ali da neće biti dozvoljeno da drugi diktiraju budućnost.
- Zato jačamo institucije Srpske i kapacitete da suvereno možemo donositi odgovornost. Radićemo na unapređenju Srpske, jer je to naše trajno opredjeljenje. Drugi nijesu planirali da postoji Srpska, ali smo zato mi planirali da postoji - rekao je Minić.
Nakon što je usvojena Minićeva ostavka, okončana je posebna sjednica Narodne skupštine RS.

Tag: produzeni-boravak

Glavni grad uvodi subvencije za produženi boravak: Po djetetu 100 eura mjesečno

Mirković: Transparentnost kolateralna šteta "brzih zakona"

Evropski parlament neće odobriti trgovinski sporazum sa Vašingtonom

Budva: Automobil se prevrnuo na krov, povrijeđen vozač

Prihvaćena ostavka predsjednika Vlade RS, slijedi izbor nove

PRATITE TVe UŽIVO