Lider budvanske grupe građana Pokret za Grad, koja ima dva odbornika u lokalnom parlamentu, Đorđe Zenović objavio je na Fejsbuku da Pokret Evropa sad planira, i navodno je već dogovorio, prodaju većinskog paketa akcija hotelske grupe Budvanska rivijera MK grupi.&nbsp;
Portal ETV objavio je sinoć da smjena Mijomira Pejovića, dosadašnjeg predsjednika Odbora direktora Budvanske rivijere, otvara put za planiranu prodaju najveće državne hotelske kompanije, te da je plan premijera Milojka Spajića da kompaniju proda srpskom biznismena Aleksandru Kostiću, čemu se Pejović, kadar Demokrata, navodno protivio.
Kostić je predsjednik MK Grupe i predsjednik Upravnog odbora AIK Banke, dijela AIK grupe koja je sredinom juna kupila 74,9 odsto akcija crnogorske Hipotekarne banke, nakon što je dobila saglasnost Centralne banke Crne Gore za preuzimanje većinskog vlasništva u Hipotekarnoj banci.
MK grupa, između ostallog, u oblasti turizma i nekretnina djeluje Crnoj Gori, Srbiji, Sloveniji i Hrvatskoj, sa ukupnim ulaganjima većim od 1,6 milijardi eura.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fsmjena-pejovica-uvod-u-spajicev-plan-za-prodaju-budvanske-rivijere&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Zenović u današnjoj objavi tvrdi da je plan da MK grupa u potpunosti preuzme turističko naselje Slovenska plaža i hotele Aleksandar i Mogren, dok bi Opština Budva pomogla realizaciju projekta ucrtavanjem objekata velikih gabarita i spratnosti na lokaciji Slovenske plaže.
- Upravo je i doveden čovjek koji nije iz Budve na čelo Upravnog odbora, kako bi se lakše sproveo ovaj plan - naveo je Zenović.
Na sjednici Odbora direktora, juče je za novog predsjednika izabran Luka Vukalović iz Herceg Novog, aktuelni direktor sektora kontrole u zdravstvenom centru Igalo „Dr Simo Milošević“.
Vukalović u svojoj biografiji navodi da je viši sportski trener, diplomirani menadžer u sportu, specijalista za hotelski menadžment, te šampion Crne Gore u boksu iz 2000. godine.
Zenović je ocijenio da to PES neće ni okrznuti u Budvi jer, kako kaže, imaju „50 glasova sa familijama“.
- Novac od prodaje akcija će privremeno kupiti socijalni mir do izbora 2027. jer ni sada ne znamo kako se finansiraju bahanalisanja pojedinih članova Vlade i masovna zapošljavanja u državnoj upravi. Nisam vjerovao, ali oni su se stvarno osnovali da bi sve đa’olisali i uništili do kraja u ovoj nesrećnoj državi – zaključio je Zenović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zenović potvrdio pisanje Portala ETV: PES planira prodaju Budvanske rivijere MK grupi

Stečajna uprava Vektre Montenegro raspisala je novi oglas za prodaju dijela imovine tog preduzeća koja se nalazi u Budvi, po ukupnoj početnoj cijeni od 6,9 miliona eura.
Na prodaju su ponuđene stambene zgrade, stanovi i poslovni prostori.
Prodaja će se obaviti prikupljanjem pisanih ponuda na adresu Privrednog suda, koje moraju stići najkasnije do 1. septembra do 13 sati.
Njihovo otvaranje zakazano je dan kasnije u 11 sati u prostorijama Privrednog suda.
Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju sva preduzeća i pojedinci koji po važećim propisima Crne Gore imaju pravo kupovine nepokretnosti i koji blagovremeno dostave odgovarajuću ponudu i uplate predviđeni depozit.
Ponuđači su dužni da uplate depozit u iznosu od pet odsto od iznosa početne cijene.
Stečajni upravnik donijeće odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača najkasnije u roku od osam dana od održavanja javnog otvaranja ponuda.
Imovina dužnika, koja je predmet prodaje, može se razgledati svakog radnog dana za vrijeme trajanja oglasa, od devet do 14 sati, uz prethodnu najavu stečajnom upravniku.
Stečaj u Vektri Montenegro otvoren je početkom 2021. godine na zahtjev NLB Interfinanz banke.

1250x600

1084x550

Na prodaju imovina Vektre Montenegro u Budvi po cijeni od 6,9 miliona eura

Sjedinjene Američke Države (SAD) prodaju na aukciji luksuznu jahtu Amadea vrijednu 325 miliona dolara, što je prva prodaja ruske superjahte zaplijenjene poslije početka ruske invazije na Ukrajinu.
Aukcija, koja se završava 10. septembra, održava se dok predsjednik Donald Tramp (Trump) nastoji da poveća pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina da okonča rat. SAD su saopštile da sarađuju sa saveznicima kako bi izvršile pritisak na ruske oligarhe – od kojih su neki bliski Putinu i kojima su zaplijenjene superjahte – kako bi pokušale da ga primoraju da zaustavi rat.
Jahtu dugu 106 metara, zaplijenjenu prije tri godine i usidrenu u San Dijegu, napravila je 2017. po narudžbi njemačka kompanija Lirsen (Lurssen). Jahta ima enterijer s puno mermera, osam prostranih kabina, salon ljepote, spa centar, teretanu, heliodrom, bazen i lift. Može da primi 16 gostiju i 36 članova posade.
Utvrđivanje stvarnog vlasništva nad Amadeom bilo je sporno zbog nejasnog traga fondova i šel kompanija. Superjahta je registrovana na Kajmanskim ostrvima i u vlasništvu je kompanije Milemarin Investments Ltd., takođe sa sjedištem na Kajmanskim ostrvima.
SAD tvrde da je vlasnik jahte Sulejman Kerimov, ekonomista i bivši ruski političar, koga su sankcionisale 2018. godine zbog navodnog pranja novca. U međuvremenu, Eduard Hudainatov, bivši predsjednik i generalni direktor državne ruske naftne i gasne kompanije Rosnjeft, koji nije pod sankcijama, tvrdio je da je vlasnik jahte.
Američki tužioci kažu da je Hudainatov prividni vlasnik jahte, s namjerom da se prikrije pravi vlasnik jahte, Kerimov. Spor oko pravog vlasništva nad jahtom je u toku.
Predstavnik Hudainatova je u srijedu u saopštenju poslatom imejlom rekao da je planirana prodaja jahte "neprikladna i preuranjena", jer se Hudainatov žali na presudu o oduzimanju imovine.
- Sumnjamo da će privući bilo kog racionalnog kupca po fer tržišnoj cijeni, jer vlasništvo može i biće osporeno na sudovima van SAD, izlažući kupce godinama skupih, neizvjesnih parnica - rekao je predstavnik Adam Ford.
Jahta je praktično netaknuta otkako je Nacionalna pomorska služba preuzela staranje nad njom 2022. Da bi podnijeli zapečaćenu ponudu za nju, ponuđači moraju da uplate depozit od 10 miliona eura, što je otprilike 11,6 miliona dolara, da bi bili razmatrani.
Ford je rekao da će Hudainatov tražiti svaki prihod od prodaje jahte, čija se vrijednost procjenjuje na 325 miliona dolara.
- Ako vlada odluči da nastavi samo da bi zaustavila rast troškova koje nameće američkim poreskim obveznicima, mi ćemo tražiti prihod od prodaje i svaku razliku u odnosu na fer tržišnu vrijednost, kada pobijedimo na sudu - rekao je Ford.
Paket pomoći SAD za Ukrajinu, potpisan u maju 2024. godine, dao je SAD mogućnost da zaplene rusku državnu imovinu koja se nalazi u SAD i koriste je u korist Kijeva.

SAD na aukciji prodaju zaplijenjenu rusku superjahtu vrijednu 325 miliona dolara

Inspektori Odsjeka za borbu protiv droga pokušavaju da uđu u trag i identifikuju osobe koje preko telegrama i vajbera, a sa ruskih brojeva, nude prodaju kokaina, saznaje Portal ETV.
Uprava policije nije odgovorila na pitanja našeg portala da li je Odsjek za borbu protiv droga uspio da identifikuje ko stoji iza tih ponuda i da li su imali slučajeve da im je neko od građana prijavio da su mu opijeti nuđeni na prodaju.&nbsp;
Prema informacijam našeg Portala, kokain se nudi građanima, pogotovo mlađim osobama i te „ponude“ dolaze sa ruskih telefonskih brojeva u Crnoj Gori.
Inspektorima je, prema našim saznanjima, u fokusu primorje – Bar, Budva i Tivat, jer se upravo u tim gradovima najviše nudi droga.

Marija Žižić

Preko vajbera i telegrama nude kokain na prodaju

Stečajna uprava Vektre Montenegro raspisala je novi oglas za prodaju dijela imovine tog preduzeća, po ukupnoj početnoj cijeni od 1,5 miliona eura. 
 
 Na prodaju su ponuđene poslovne zgrade u privredi i zemljišta i šume u Pljevljima. 
 
 Prodaja će se obaviti dostavljanjem pisanih ponuda na adresu Privrednog suda, koje moraju stići najkasnije do 8. maja do 13 sati. 
 
 Njihovo otvaranje zakazano je dan kasnije u 11 sati u prostorijama Privrednog suda. 
 
 Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju sva preduzeća i pojedinci koji po važećim propisima Crne Gore imaju pravo kupovine nepokretnosti i koji blagovremeno dostave odgovarajuću ponudu i uplate predviđeni depozit. 
 
 Ponuđači su dužni da uplate depozit u iznosu od pet odsto od iznosa početne cijene. 
 
 Stečajni upravnik donijeće odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača najkasnije u roku od osam dana od održavanja javnog otvaranja ponuda. 
 
 Imovina dužnika, koja je predmet prodaje, može se razgledati svakog radnog dana za vrijeme trajanja oglasa, od devet do 14 sati, uz prethodnu najavu stečajnom upravniku. 
 
 Stečaj u Vektri Montenegro otvoren je početkom 2021. godine na zahtjev NLB Interfinanz banke.

Na prodaju imovina Vektre Montenegro za 1,5 miliona eura

Crna Gora je od juna 2006. do kraja 2024. godine prodala 7.129,09 tona ubojnih sredstava i 66.748 komada naoružanja i drugih borbenih sredstava 26.649.331,76 američkih dolara i 3.072.485,04 eura, što danas ukupno iznosi 28,5 miliona eura.
Komisionari i kupci preuzeli su 7.129,09 tona ubojnih sredstava i 66.741 komada naoružanja i drugih borbenih sredstava, dok se sedam komada još vodi kao višak u Vojsci Crne Gore, navedeno je u Informaciji o prodaji viška naoružanja i vojne opreme koju je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici.
Za 17 i po godina prodato je 2.987 komada motornih i priključnih vozila, inžinjerijskih i radnih mašina (4.177.589,41 eura), 34 plovnih objekata (2.085.309,16 eura i 529.900 dolara), 11 stavki opreme i rezervnih djelova od plovnih objekata i radioničke opreme i 106 stavki rezervnih djelova za vazduhoplove i opreme i alata za njihovo održavanje (59.409,2 eura).&nbsp;
- Do sada je naplaćeno 25.524.761,84 dolara ili 95.78 odsto i 3.072.485,04 eura ili 100 odsto za naoružanje i ubojna sredstva, cjelokupan iznos od 4.177.589,41 eura za motorna i priključna vozila i inžinjerijske i radne mašine, 2.025.090,51 eura i 529.900 dolara ili 99,85 odsto za plovne objekte i rezervne djelove za plovne objekte, te kompletnih 59.409,20 eura za rezervne djelove za vazduhoplove i opremu i alat za njihovo održavanje - navedeno je u dokumentu Vlade.
U periodu od 30. juna do 31. decembra 2024. godine, po ranije zaključenim ugovorima, kupac je preuzeo 471.81 tona ubojnih sredstava i 106 komada naoružanja. Naplaćeno je 13.889 eura za viškove naoružanja i ubojnih sredstava.
Ministarstvo odbrane realizuje prodaju naoružanja i vojne opreme u skladu sa Zakonom o spoljnoj trgovini naoružanjem, vojnom opremom i robom dvostruke namjene i Uredbom o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini.&nbsp;
&nbsp;

Tamara Klikovac

Crna Gora od prodaje preko 7.000 tona oružja i vojne opreme zaradila 26,6 miliona dolara i 3,07 miliona eura

Protiv ruskog državljanina K.T. (48) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je da je izvršio krivično djelo utaja.
K.T. se sumnjiči da je u novembru 2024. godine, uz pomoć posrednika, prodao za 2.000 eura vozilo marke BMW X3 koje mu je, takođe ruski državljanin, ostavio na popravku.
Policija je vozilo pronašla kod kupca u Kotoru.
- Uvidom u evidencije policije, utvrđeno je da je K.T. brodom napustio Crnu Goru na graničnom prelazu Luka Tivat - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Ruski državljanin osumnjičen da je prodao tuđi BMW, pa brodom napustio Crnu Goru

Stečajna uprava Vektra Jakić raspisala je oglas za prodaju dijela imovine tog preduzeća, po ukupnoj početnoj cijeni od 424,6 hiljada eura.
Imovina se prodaje u cjelosti i nalazi na istoj katastarskoj parceli u Pljevljima, s čine je zemljište, poslovne zgrade u privredi, poslovni prostori i garaža.
Svi zainteresovani ponude mogu dostaviti Privrednom sudu u zatvorenoj koverti do 13. februara do 13 sati. Njihovo otvaranje zakazano je dan kasnije u 13 sati u prostorijama tog suda.
Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju sva preduzeća i pojedinci koji po važećim propisima Crne Gore imaju pravo kupovine nepokretnosti i koji blagovremeno dostave odgovarajuću ponudu i uplate predviđeni depozit.
Ponuđači su dužni da uplate depozit u iznosu od pet odsto od iznosa početne cijene.
Stečajni upravnik donijeće odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača najkasnije u roku od osam dana od održavanja javnog otvaranja ponuda.
Imovina dužnika, koja je predmet prodaje, može se razgledati svakog radnog dana za vrijeme trajanja oglasa, od devet do 14 sati, uz prethodnu najavu stečajnom upravniku.
Privredni sud otvorio je 26. decembra 2023. godine stečajni postupak u Vektra Jakić. Stečaj je uveden na predlog Uprave prihoda i carina, zbog duga za porez i koncesije.

Na prodaju imovina Vektre Jakić, početka cijena 424,6 hiljada eura

Nakon što je Privredni sud Crne Gore krajem prošle godine odlučio da ukine zabranu raspolaganja imovinom Vektra Boke, izvršiteljka Jasminka Bajović je radi naplate potraživanja porodice Acović, na čijem zemljištu je izgrađen Hotel Igalo, donijela zaključak o prodaji nepokretnosti po utvrđenoj početnoj vrijednosti od 18,85 miliona eura.
Prvo ročište za prodaju hotela biće održano 16. januara, prenosi portal RTHN.
Prva licitacija za prodaju Hotela Igalo po rješenju o izvršenju na osnovu pravosnažne presude u korist porodice Acović, a koja je trebalo da bude održana u martu 2023. godine zaustavljena je &nbsp;jer je Privredni sud donio &nbsp;rješenje o određivanju mjere obezbjeđenja radi sprječavanja promjene &nbsp;imovinskog &nbsp;statusa stečajnog dužnika Vektra Boka. &nbsp;Rješenje o zabrani prodaje &nbsp;je donijeto na osnovu prigovora NVO „Bivši radnici Vektra Boke“.
Ukidanju zabrane raspolaganja imovinom prethodila je odluka Privrednog suda o odbijanju zahtjeva Poreske uprave da se uvede &nbsp;stečaj u kompaniju Vektra Boka, a zatim i odluka Apelacionog suda koji je odbio žalbu NVO „Bivši radnici Vektra Boke“ pa je rješenje Privrednog suda postalo pravosnažno.
Vlasnik 33 odsto akcijskog kapitala tog akcionarskog društva, Danilo Matijašević je Poreskoj upravi, uplatio 1.030.000 eura za poreze i doprinose radnika.
Od prodaje Hotela Igalo svoja kompletna potraživanja osim Acovića, naplatili bi država, Opština ali i bivši radnici Vektra Boke.
Za 10. januar zakazana je Skupština akcionara Vektra Boke na kojoj je između ostalog predviđena promjena naziva kompanije u „Boka rizort“.

Sredinom januara licitacija za Hotel Igalo

Odbor direktora kompanije Plantaže je, u cilju stabilizacije poslovanja i očuvanja tog jedinstvenog crnogorskog brenda, donio odluku o prodaji dijela nepokretnosti koje nijesu u funkciji primarne djelatnosti, kazali su u toj kompaniji.
U pitanju je, kako kažu, imovina koja nije aktivna u proizvodnim ili poslovnim procesima kompanije, koja generiše dodatne troškove poreza na nepokretnosti, naročito kada je riječ o urbanizovanim zonama, i ne doprinosi strateškim ciljevima kompanije.
Iz Plantaža su reagovali na navode o prodaji imovine kompanije i proteste dijela mještana Gornje Gorice, objašnjavajući da se preduzeće godinama suočava sa naslijeđenim finansijskim izazovima, uključujući dugovanja prema Poreskoj upravi (PU) i kreditnim institucijama, usljed neodgovornog upravljanja prethodnih uprava.
Oni su objasnili da je zemljište koje je predmet prodaje u vlasništvu Plantaža, osnov prava je svojina, u obimu 1/1, bez upisanih tereta i ograničenja.
- Sve to se lako može provjeriti uvidom u katastar nepoktretnosti, koji je javni registar. Dakle, ne postoji nijedan formalno-pravni razlog da Plantaže, kao zakoniti vlasnik i držalac predmetnih nepokretnosti, budu ograničene u pravu da iste drže, koriste i da njima raspolažu - tvrde u kompaniji.
Odluka je, kako su naveli, dio sveobuhvatne optimizacije i stabilizacije poslovanja, koja omogućava izmirivanje velikih naslijeđenih dugova, jačanje kredibiliteta prema povjeriocima i stvaranje temelja za stabilniju budućnost.
- Osim toga, odluka je usklađena sa investicionom strategijom, koja uključuje diverzifikaciju poslovnih aktivnosti, modernizaciju proizvodnih kapaciteta i usmjeravanje sredstava u projekte koji doprinose jačanju konkurentske prednosti i povećanju efikasnosti - navode u Plantažama.
Iz Plantaža su naglasili da će se sredstva od prodaje prioritetno koristiti za ostvarenje ključnih strateških ciljeva.
Kada je riječ o protestu dijela mještana Gonje Gorice i njihovih tvrdnji da Plantaže prodaju njihovu imovinu, iz kompanije su poručili da su ti navodi neutemeljeni.
- Ukoliko neko smatra da mu je povrijeđeno neko pravo, uključujući i pravo svojine, ima mogućnost da pred nadležnim državnim organima traži zaštitu svojih prava - rekli su iz Plantaža i dodali da je uprava preduzeća posvećena transparentnosti, odgovornom poslovanju i očuvanju povjerenja javnosti.
Prodaja nepokretnosti se, kako su objasnili, sprovodi isključivo putem javnih poziva, tenderskih postupaka ili licitacija, uz puno poštovanje načela obezbjeđivanja konkurencije, transparentnosti, ravnopravnosti i zabrane diskriminacije i standarda konkurentnosti.
Početna cijena se određuje na osnovu izvještaja renomiranih procjenitelja sa REV licencom, a u postupcima licitacije cijene često nadmašuju početne vrijednosti, zavisno od interesovanja učesnika.
U kompaniji takođe tvrde i da se ne slažu sa konstatacijom da se radi o “prodaji ispod cijene i “odlasku na doboš imovine Planaža".
- Svjesni smo da ovakve odluke mogu izazvati različite reakcije, ali smo uvjereni da su one neophodne za nastavak odgovornog poslovanja i postizanje održivog rasta i očuvanju Plantaža kao najznačajnijeg crnogorskog bredna, i da će rezultati biti vidljivi u narednom periodu - zaključili su iz kompanije.

Plantaže: Prodajemo nepokretnosti koje nijesu u funkciji primarne djelatnosti

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: prodaja