Lider budvanske grupe građana Pokret za Grad, koja ima dva odbornika u lokalnom parlamentu, Đorđe Zenović objavio je na Fejsbuku da Pokret Evropa sad planira, i navodno je već dogovorio, prodaju većinskog paketa akcija hotelske grupe Budvanska rivijera MK grupi.&nbsp;
Portal ETV objavio je sinoć da smjena Mijomira Pejovića, dosadašnjeg predsjednika Odbora direktora Budvanske rivijere, otvara put za planiranu prodaju najveće državne hotelske kompanije, te da je plan premijera Milojka Spajića da kompaniju proda srpskom biznismena Aleksandru Kostiću, čemu se Pejović, kadar Demokrata, navodno protivio.
Kostić je predsjednik MK Grupe i predsjednik Upravnog odbora AIK Banke, dijela AIK grupe koja je sredinom juna kupila 74,9 odsto akcija crnogorske Hipotekarne banke, nakon što je dobila saglasnost Centralne banke Crne Gore za preuzimanje većinskog vlasništva u Hipotekarnoj banci.
MK grupa, između ostallog, u oblasti turizma i nekretnina djeluje Crnoj Gori, Srbiji, Sloveniji i Hrvatskoj, sa ukupnim ulaganjima većim od 1,6 milijardi eura.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fsmjena-pejovica-uvod-u-spajicev-plan-za-prodaju-budvanske-rivijere&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Zenović u današnjoj objavi tvrdi da je plan da MK grupa u potpunosti preuzme turističko naselje Slovenska plaža i hotele Aleksandar i Mogren, dok bi Opština Budva pomogla realizaciju projekta ucrtavanjem objekata velikih gabarita i spratnosti na lokaciji Slovenske plaže.
- Upravo je i doveden čovjek koji nije iz Budve na čelo Upravnog odbora, kako bi se lakše sproveo ovaj plan - naveo je Zenović.
Na sjednici Odbora direktora, juče je za novog predsjednika izabran Luka Vukalović iz Herceg Novog, aktuelni direktor sektora kontrole u zdravstvenom centru Igalo „Dr Simo Milošević“.
Vukalović u svojoj biografiji navodi da je viši sportski trener, diplomirani menadžer u sportu, specijalista za hotelski menadžment, te šampion Crne Gore u boksu iz 2000. godine.
Zenović je ocijenio da to PES neće ni okrznuti u Budvi jer, kako kaže, imaju „50 glasova sa familijama“.
- Novac od prodaje akcija će privremeno kupiti socijalni mir do izbora 2027. jer ni sada ne znamo kako se finansiraju bahanalisanja pojedinih članova Vlade i masovna zapošljavanja u državnoj upravi. Nisam vjerovao, ali oni su se stvarno osnovali da bi sve đa’olisali i uništili do kraja u ovoj nesrećnoj državi – zaključio je Zenović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zenović potvrdio pisanje Portala ETV: PES planira prodaju Budvanske rivijere MK grupi

Stečajna uprava Vektre Montenegro raspisala je novi oglas za prodaju dijela imovine tog preduzeća koja se nalazi u Budvi, po ukupnoj početnoj cijeni od 6,9 miliona eura.
Na prodaju su ponuđene stambene zgrade, stanovi i poslovni prostori.
Prodaja će se obaviti prikupljanjem pisanih ponuda na adresu Privrednog suda, koje moraju stići najkasnije do 1. septembra do 13 sati.
Njihovo otvaranje zakazano je dan kasnije u 11 sati u prostorijama Privrednog suda.
Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju sva preduzeća i pojedinci koji po važećim propisima Crne Gore imaju pravo kupovine nepokretnosti i koji blagovremeno dostave odgovarajuću ponudu i uplate predviđeni depozit.
Ponuđači su dužni da uplate depozit u iznosu od pet odsto od iznosa početne cijene.
Stečajni upravnik donijeće odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača najkasnije u roku od osam dana od održavanja javnog otvaranja ponuda.
Imovina dužnika, koja je predmet prodaje, može se razgledati svakog radnog dana za vrijeme trajanja oglasa, od devet do 14 sati, uz prethodnu najavu stečajnom upravniku.
Stečaj u Vektri Montenegro otvoren je početkom 2021. godine na zahtjev NLB Interfinanz banke.

1250x600

1084x550

Na prodaju imovina Vektre Montenegro u Budvi po cijeni od 6,9 miliona eura

Sjedinjene Američke Države (SAD) prodaju na aukciji luksuznu jahtu Amadea vrijednu 325 miliona dolara, što je prva prodaja ruske superjahte zaplijenjene poslije početka ruske invazije na Ukrajinu.
Aukcija, koja se završava 10. septembra, održava se dok predsjednik Donald Tramp (Trump) nastoji da poveća pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina da okonča rat. SAD su saopštile da sarađuju sa saveznicima kako bi izvršile pritisak na ruske oligarhe – od kojih su neki bliski Putinu i kojima su zaplijenjene superjahte – kako bi pokušale da ga primoraju da zaustavi rat.
Jahtu dugu 106 metara, zaplijenjenu prije tri godine i usidrenu u San Dijegu, napravila je 2017. po narudžbi njemačka kompanija Lirsen (Lurssen). Jahta ima enterijer s puno mermera, osam prostranih kabina, salon ljepote, spa centar, teretanu, heliodrom, bazen i lift. Može da primi 16 gostiju i 36 članova posade.
Utvrđivanje stvarnog vlasništva nad Amadeom bilo je sporno zbog nejasnog traga fondova i šel kompanija. Superjahta je registrovana na Kajmanskim ostrvima i u vlasništvu je kompanije Milemarin Investments Ltd., takođe sa sjedištem na Kajmanskim ostrvima.
SAD tvrde da je vlasnik jahte Sulejman Kerimov, ekonomista i bivši ruski političar, koga su sankcionisale 2018. godine zbog navodnog pranja novca. U međuvremenu, Eduard Hudainatov, bivši predsjednik i generalni direktor državne ruske naftne i gasne kompanije Rosnjeft, koji nije pod sankcijama, tvrdio je da je vlasnik jahte.
Američki tužioci kažu da je Hudainatov prividni vlasnik jahte, s namjerom da se prikrije pravi vlasnik jahte, Kerimov. Spor oko pravog vlasništva nad jahtom je u toku.
Predstavnik Hudainatova je u srijedu u saopštenju poslatom imejlom rekao da je planirana prodaja jahte "neprikladna i preuranjena", jer se Hudainatov žali na presudu o oduzimanju imovine.
- Sumnjamo da će privući bilo kog racionalnog kupca po fer tržišnoj cijeni, jer vlasništvo može i biće osporeno na sudovima van SAD, izlažući kupce godinama skupih, neizvjesnih parnica - rekao je predstavnik Adam Ford.
Jahta je praktično netaknuta otkako je Nacionalna pomorska služba preuzela staranje nad njom 2022. Da bi podnijeli zapečaćenu ponudu za nju, ponuđači moraju da uplate depozit od 10 miliona eura, što je otprilike 11,6 miliona dolara, da bi bili razmatrani.
Ford je rekao da će Hudainatov tražiti svaki prihod od prodaje jahte, čija se vrijednost procjenjuje na 325 miliona dolara.
- Ako vlada odluči da nastavi samo da bi zaustavila rast troškova koje nameće američkim poreskim obveznicima, mi ćemo tražiti prihod od prodaje i svaku razliku u odnosu na fer tržišnu vrijednost, kada pobijedimo na sudu - rekao je Ford.
Paket pomoći SAD za Ukrajinu, potpisan u maju 2024. godine, dao je SAD mogućnost da zaplene rusku državnu imovinu koja se nalazi u SAD i koriste je u korist Kijeva.

SAD na aukciji prodaju zaplijenjenu rusku superjahtu vrijednu 325 miliona dolara

Inspektori Odsjeka za borbu protiv droga pokušavaju da uđu u trag i identifikuju osobe koje preko telegrama i vajbera, a sa ruskih brojeva, nude prodaju kokaina, saznaje Portal ETV.
Uprava policije nije odgovorila na pitanja našeg portala da li je Odsjek za borbu protiv droga uspio da identifikuje ko stoji iza tih ponuda i da li su imali slučajeve da im je neko od građana prijavio da su mu opijeti nuđeni na prodaju.&nbsp;
Prema informacijam našeg Portala, kokain se nudi građanima, pogotovo mlađim osobama i te „ponude“ dolaze sa ruskih telefonskih brojeva u Crnoj Gori.
Inspektorima je, prema našim saznanjima, u fokusu primorje – Bar, Budva i Tivat, jer se upravo u tim gradovima najviše nudi droga.

Marija Žižić

Preko vajbera i telegrama nude kokain na prodaju

Stečajna uprava Vektre Montenegro raspisala je novi oglas za prodaju dijela imovine tog preduzeća, po ukupnoj početnoj cijeni od 1,5 miliona eura. 
 
 Na prodaju su ponuđene poslovne zgrade u privredi i zemljišta i šume u Pljevljima. 
 
 Prodaja će se obaviti dostavljanjem pisanih ponuda na adresu Privrednog suda, koje moraju stići najkasnije do 8. maja do 13 sati. 
 
 Njihovo otvaranje zakazano je dan kasnije u 11 sati u prostorijama Privrednog suda. 
 
 Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju sva preduzeća i pojedinci koji po važećim propisima Crne Gore imaju pravo kupovine nepokretnosti i koji blagovremeno dostave odgovarajuću ponudu i uplate predviđeni depozit. 
 
 Ponuđači su dužni da uplate depozit u iznosu od pet odsto od iznosa početne cijene. 
 
 Stečajni upravnik donijeće odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača najkasnije u roku od osam dana od održavanja javnog otvaranja ponuda. 
 
 Imovina dužnika, koja je predmet prodaje, može se razgledati svakog radnog dana za vrijeme trajanja oglasa, od devet do 14 sati, uz prethodnu najavu stečajnom upravniku. 
 
 Stečaj u Vektri Montenegro otvoren je početkom 2021. godine na zahtjev NLB Interfinanz banke.

Na prodaju imovina Vektre Montenegro za 1,5 miliona eura

Crna Gora je od juna 2006. do kraja 2024. godine prodala 7.129,09 tona ubojnih sredstava i 66.748 komada naoružanja i drugih borbenih sredstava 26.649.331,76 američkih dolara i 3.072.485,04 eura, što danas ukupno iznosi 28,5 miliona eura.
Komisionari i kupci preuzeli su 7.129,09 tona ubojnih sredstava i 66.741 komada naoružanja i drugih borbenih sredstava, dok se sedam komada još vodi kao višak u Vojsci Crne Gore, navedeno je u Informaciji o prodaji viška naoružanja i vojne opreme koju je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici.
Za 17 i po godina prodato je 2.987 komada motornih i priključnih vozila, inžinjerijskih i radnih mašina (4.177.589,41 eura), 34 plovnih objekata (2.085.309,16 eura i 529.900 dolara), 11 stavki opreme i rezervnih djelova od plovnih objekata i radioničke opreme i 106 stavki rezervnih djelova za vazduhoplove i opreme i alata za njihovo održavanje (59.409,2 eura).&nbsp;
- Do sada je naplaćeno 25.524.761,84 dolara ili 95.78 odsto i 3.072.485,04 eura ili 100 odsto za naoružanje i ubojna sredstva, cjelokupan iznos od 4.177.589,41 eura za motorna i priključna vozila i inžinjerijske i radne mašine, 2.025.090,51 eura i 529.900 dolara ili 99,85 odsto za plovne objekte i rezervne djelove za plovne objekte, te kompletnih 59.409,20 eura za rezervne djelove za vazduhoplove i opremu i alat za njihovo održavanje - navedeno je u dokumentu Vlade.
U periodu od 30. juna do 31. decembra 2024. godine, po ranije zaključenim ugovorima, kupac je preuzeo 471.81 tona ubojnih sredstava i 106 komada naoružanja. Naplaćeno je 13.889 eura za viškove naoružanja i ubojnih sredstava.
Ministarstvo odbrane realizuje prodaju naoružanja i vojne opreme u skladu sa Zakonom o spoljnoj trgovini naoružanjem, vojnom opremom i robom dvostruke namjene i Uredbom o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini.&nbsp;
&nbsp;

Tamara Klikovac

Crna Gora od prodaje preko 7.000 tona oružja i vojne opreme zaradila 26,6 miliona dolara i 3,07 miliona eura

Protiv ruskog državljanina K.T. (48) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je da je izvršio krivično djelo utaja.
K.T. se sumnjiči da je u novembru 2024. godine, uz pomoć posrednika, prodao za 2.000 eura vozilo marke BMW X3 koje mu je, takođe ruski državljanin, ostavio na popravku.
Policija je vozilo pronašla kod kupca u Kotoru.
- Uvidom u evidencije policije, utvrđeno je da je K.T. brodom napustio Crnu Goru na graničnom prelazu Luka Tivat - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Ruski državljanin osumnjičen da je prodao tuđi BMW, pa brodom napustio Crnu Goru

Stečajna uprava Vektra Jakić raspisala je oglas za prodaju dijela imovine tog preduzeća, po ukupnoj početnoj cijeni od 424,6 hiljada eura.
Imovina se prodaje u cjelosti i nalazi na istoj katastarskoj parceli u Pljevljima, s čine je zemljište, poslovne zgrade u privredi, poslovni prostori i garaža.
Svi zainteresovani ponude mogu dostaviti Privrednom sudu u zatvorenoj koverti do 13. februara do 13 sati. Njihovo otvaranje zakazano je dan kasnije u 13 sati u prostorijama tog suda.
Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju sva preduzeća i pojedinci koji po važećim propisima Crne Gore imaju pravo kupovine nepokretnosti i koji blagovremeno dostave odgovarajuću ponudu i uplate predviđeni depozit.
Ponuđači su dužni da uplate depozit u iznosu od pet odsto od iznosa početne cijene.
Stečajni upravnik donijeće odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača najkasnije u roku od osam dana od održavanja javnog otvaranja ponuda.
Imovina dužnika, koja je predmet prodaje, može se razgledati svakog radnog dana za vrijeme trajanja oglasa, od devet do 14 sati, uz prethodnu najavu stečajnom upravniku.
Privredni sud otvorio je 26. decembra 2023. godine stečajni postupak u Vektra Jakić. Stečaj je uveden na predlog Uprave prihoda i carina, zbog duga za porez i koncesije.

Na prodaju imovina Vektre Jakić, početka cijena 424,6 hiljada eura

Nakon što je Privredni sud Crne Gore krajem prošle godine odlučio da ukine zabranu raspolaganja imovinom Vektra Boke, izvršiteljka Jasminka Bajović je radi naplate potraživanja porodice Acović, na čijem zemljištu je izgrađen Hotel Igalo, donijela zaključak o prodaji nepokretnosti po utvrđenoj početnoj vrijednosti od 18,85 miliona eura.
Prvo ročište za prodaju hotela biće održano 16. januara, prenosi portal RTHN.
Prva licitacija za prodaju Hotela Igalo po rješenju o izvršenju na osnovu pravosnažne presude u korist porodice Acović, a koja je trebalo da bude održana u martu 2023. godine zaustavljena je &nbsp;jer je Privredni sud donio &nbsp;rješenje o određivanju mjere obezbjeđenja radi sprječavanja promjene &nbsp;imovinskog &nbsp;statusa stečajnog dužnika Vektra Boka. &nbsp;Rješenje o zabrani prodaje &nbsp;je donijeto na osnovu prigovora NVO „Bivši radnici Vektra Boke“.
Ukidanju zabrane raspolaganja imovinom prethodila je odluka Privrednog suda o odbijanju zahtjeva Poreske uprave da se uvede &nbsp;stečaj u kompaniju Vektra Boka, a zatim i odluka Apelacionog suda koji je odbio žalbu NVO „Bivši radnici Vektra Boke“ pa je rješenje Privrednog suda postalo pravosnažno.
Vlasnik 33 odsto akcijskog kapitala tog akcionarskog društva, Danilo Matijašević je Poreskoj upravi, uplatio 1.030.000 eura za poreze i doprinose radnika.
Od prodaje Hotela Igalo svoja kompletna potraživanja osim Acovića, naplatili bi država, Opština ali i bivši radnici Vektra Boke.
Za 10. januar zakazana je Skupština akcionara Vektra Boke na kojoj je između ostalog predviđena promjena naziva kompanije u „Boka rizort“.

Sredinom januara licitacija za Hotel Igalo

Odbor direktora kompanije Plantaže je, u cilju stabilizacije poslovanja i očuvanja tog jedinstvenog crnogorskog brenda, donio odluku o prodaji dijela nepokretnosti koje nijesu u funkciji primarne djelatnosti, kazali su u toj kompaniji.
U pitanju je, kako kažu, imovina koja nije aktivna u proizvodnim ili poslovnim procesima kompanije, koja generiše dodatne troškove poreza na nepokretnosti, naročito kada je riječ o urbanizovanim zonama, i ne doprinosi strateškim ciljevima kompanije.
Iz Plantaža su reagovali na navode o prodaji imovine kompanije i proteste dijela mještana Gornje Gorice, objašnjavajući da se preduzeće godinama suočava sa naslijeđenim finansijskim izazovima, uključujući dugovanja prema Poreskoj upravi (PU) i kreditnim institucijama, usljed neodgovornog upravljanja prethodnih uprava.
Oni su objasnili da je zemljište koje je predmet prodaje u vlasništvu Plantaža, osnov prava je svojina, u obimu 1/1, bez upisanih tereta i ograničenja.
- Sve to se lako može provjeriti uvidom u katastar nepoktretnosti, koji je javni registar. Dakle, ne postoji nijedan formalno-pravni razlog da Plantaže, kao zakoniti vlasnik i držalac predmetnih nepokretnosti, budu ograničene u pravu da iste drže, koriste i da njima raspolažu - tvrde u kompaniji.
Odluka je, kako su naveli, dio sveobuhvatne optimizacije i stabilizacije poslovanja, koja omogućava izmirivanje velikih naslijeđenih dugova, jačanje kredibiliteta prema povjeriocima i stvaranje temelja za stabilniju budućnost.
- Osim toga, odluka je usklađena sa investicionom strategijom, koja uključuje diverzifikaciju poslovnih aktivnosti, modernizaciju proizvodnih kapaciteta i usmjeravanje sredstava u projekte koji doprinose jačanju konkurentske prednosti i povećanju efikasnosti - navode u Plantažama.
Iz Plantaža su naglasili da će se sredstva od prodaje prioritetno koristiti za ostvarenje ključnih strateških ciljeva.
Kada je riječ o protestu dijela mještana Gonje Gorice i njihovih tvrdnji da Plantaže prodaju njihovu imovinu, iz kompanije su poručili da su ti navodi neutemeljeni.
- Ukoliko neko smatra da mu je povrijeđeno neko pravo, uključujući i pravo svojine, ima mogućnost da pred nadležnim državnim organima traži zaštitu svojih prava - rekli su iz Plantaža i dodali da je uprava preduzeća posvećena transparentnosti, odgovornom poslovanju i očuvanju povjerenja javnosti.
Prodaja nepokretnosti se, kako su objasnili, sprovodi isključivo putem javnih poziva, tenderskih postupaka ili licitacija, uz puno poštovanje načela obezbjeđivanja konkurencije, transparentnosti, ravnopravnosti i zabrane diskriminacije i standarda konkurentnosti.
Početna cijena se određuje na osnovu izvještaja renomiranih procjenitelja sa REV licencom, a u postupcima licitacije cijene često nadmašuju početne vrijednosti, zavisno od interesovanja učesnika.
U kompaniji takođe tvrde i da se ne slažu sa konstatacijom da se radi o “prodaji ispod cijene i “odlasku na doboš imovine Planaža".
- Svjesni smo da ovakve odluke mogu izazvati različite reakcije, ali smo uvjereni da su one neophodne za nastavak odgovornog poslovanja i postizanje održivog rasta i očuvanju Plantaža kao najznačajnijeg crnogorskog bredna, i da će rezultati biti vidljivi u narednom periodu - zaključili su iz kompanije.

Plantaže: Prodajemo nepokretnosti koje nijesu u funkciji primarne djelatnosti

Mobilna jedinica saobraćajne policije uhapsila je dva vozača na auto-putu zbog prekoračenja brzine.
Uhapšen je Beranac Đ.L. (19) koji je upravljao vozilom brzinom od 215 km/h.
Takođe, priveden je i M.T. (35) iz Tuzi koji se kretao brzinom od 189 km/h.

Dva hapšenja na auto-putu: Vozili 215 i 189 km/h

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

Šefica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je u subotu da SAD ostaju najveći saveznik Evrope, nakon što je administracija predsjednika Donalda Trampa u važnom strateškom dokumentu navela da se Evropa suočava s "civilizacijskim brisanjem" i da bi jednog dana mogla da izgubi status pouzdanog saveznika.
Nova Nacionalna bezbjednosna strategija SAD, objavljena na sajtu Bijele kuće rano u petak, kritikuje Evropsku uniju kao antidemokratsku, navodeći da Evropi nedostaje samopouzdanja, kao i da cilj SAD treba da bude da "pomognu Evropi da ispravi svoju trenutnu putanju".
- Ima mnogo kritika, ali mislim da su neke od njih i tačne, ako pogledate Evropu, ona je potcjenjivala sopstvenu moć prema Rusiji - rekla je Kalas na panelu na Doha forumu u Kataru.
Navodeći da bi Evropa trebalo da bude samouvjerenije, ona je rekla da su "SAD i dalje naš najveći saveznik".
- Mislim da se nismo uvijek slagali po različitim temama, ali mislim da je opšti princip i dalje tu. Mi smo najveći saveznici i trebalo bi da se držimo zajedno - rekla je Kalas.
Nova Nacionalna bezbjednosna strategija Vašingtona kritikuje Evropu uz ocjenu da je previše regulisana i da se suočava s "civilizacijskim brisanjem" zbog imigracije.
U dokumentu je praktično stavljen na papir zaokret Trampove administracije u odnosu na Evropu, koju su SAD optužile da zloupotrebljava američku velikodušnost, u radikalnom odstupanju od prethodne politike SAD.

Kalas: SAD ostaju najveći saveznik Evrope

Majka mladića nastradalog u padu nadstrešnice u Novom Sadu, Dijana Hrka napustila je prostor u blizini Skupštine Srbije u Beogradu, na kojem je protestovala od 2. novembra.
Od petka na tom prostoru više nema šatora u kojem su boravili Hrka i ratni veterani koji su joj pružali podršku i zaštitu.
Hrka je na svom Instagram nalogu podijelila stori čiji je autor izvjesni Ivan Radovanović, u kojem se navodi da borbu nastavljaju na drugom terenu.
- Do sada si znao gdje smo, više nećeš znati - piše, između ostalog, u objavi.
Dijana Hrka je 2. novembra, dan nakon godišnjice pada nadstrešnice, ispred Skupštine započela štrajk glađu koji je trajao punih 15 dana, sve do 17. novembra. Tražila je da se kazne odgovorni za pad nadstrešnice.
Prekidajući štrajk glađu, najavila je da će nastaviti svoju borbu ispred Skupštine.
Posljednji put se javnosti obratila 2. decembra, kada je kazala da više neće najavljivati svoje aktivnosti.
- Biće sve van Beograda, ništa se u Beogradu neće dešavati. Sve držim sada u tajnosti. Ono što planiram ne dam da mi "izbuše" - poručila je Hrka, čiji se šator u tom trenutku i dalje nalazio ispred Skupštine Srbije.
Kako su objavili korisnici društvenih mreža, šatori su u petak uklonjeni sa mjesta na kojem je protestovala.

Dijana Hrka napustila prostor ispred Skupštine Srbije: "Do sada si znao gdje smo, više nećeš"

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Knežević Perišić poručila Hojlu: Nemojte biti saučesnik onima koji pokušavaju da unište Crnu Goru

Specijalno državno tužilaštvo, odnosno postupajući tužioci su, shodno nekim svojim vremenskim mogućnostima obavili saslušanje predloženih svjedoka predmetu okrivljenih i na taj način dali su mogučnost sudijama za istragu Višeg suda da donesu rješenje kojim se ova lica puštaju na slobodu, što je legitimno i zakonito, kazao je advokat odbrane Nikola Ivanović komentarišući današnju odluku Višeg suda u Podgorici da ukine pritvor biznismenima &nbsp;Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću.
- Smatram, prije svega, da uopšte nije bilo razloga za određivanjem pritvora ovim licima, niti da se razmatra ili uzima u obzir samo njihovo pritvaranje. Smatram da ne postoji osnovana sumnja da su izvršili neko krivično djelo, posebno ne ovo, ali biće prilike da se o tome razmatra u sudnici kada za to dođe vrijeme i ukoliko do toga dođe- kazao je advokat Ivanović.
Komentarišući saopštenje Specijalnog državnog tužilaštva da je ukidanje pritvora Uboviću i Ivanoviću &nbsp;bilo nezakonito, advokat je kazao da je iznenađen jer je ovo zakonski i praksa i nepisano pravilo u sličnim predmetima.&nbsp;
Nije želio dalje da komentariše saopštenje SDT-a navodeći da je odluka potpuno osnovana i zakonita, te da će ona biti predmet provjere ukoliko SDT uloži žalbu na nju.
- Ostaje da se vidi koje mišljenje će imati neke više instance vezano za ovo. Zakon propisuje takvu mogućnost. Ovo saopštenje me čudi, ali ostajemo otvoreni, i neke više instance će dati odgovor na to- poručio je Ivanović.

Tag: prodaja