Neke od najmoćnijih zemalja svijeta, među kojima su Velika Britanija, Francuska, Kanada i Australija, pridružile su se mnogim drugim državama i od septembra 2025. godine priznaju Palestinu kao državu.
Izrael i njegov najjači saveznik Amerika snažno se protive priznaju palestinske države.
Francuska je posljednja u nizu zemalja koja je priznala Državu Palestinu.
- Više ne možemo da čekamo - ovim riječima je za govornicom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija Emanuel Makron, predsjednik Francuske potvrdio je da Pariz priznao palestinsku državu.
Makron je osudio napad Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023, istakao da želi mir i da dvije države, palestinska i izraelska, žive jedna pored druge.
- Sve što se dešava u Gazi obavezuje da se konflikt definitivno završi - rekao je Makron.
Francuska se tako pridružila Ujedinjenom Kraljevstvu, Australiji, Kanadi i Portugalu koje su dan ranije priznale državu Palestinu.
Izrael i Sjedinjene Države osudile su takav potez ocijenivši da ne doprinosi miru i da predstavlja „nagradu za Hamas“.
Makron je dodao i da Francuska neće otvoriti ambasadu u palestinskoj državi dok se ne uspostavi primirje u Gazi i ne budu oslobođeni svi taoci koje je Hamas zarobio 7. oktobra 2023.
Više od tri četvrtine od 193 članice UN već priznaje palestinsku državu.
Među onima koji to nisu učinili, osim Izraela i SAD, jesu i Italija i Nemačka.
U više gradova u Italiji 22. septembra izbili su neredi na demonstracijama protiv vlade Đorđe Meloni zato što nije priznala palestinsku državu.
U Milanu i Rimu su zabilježeni najveći protesti
U Milanu je bilo velikih nereda i sukoba, a povrijeđeno je oko 60 policajaca.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni osudila je sukobe u Milanu kao sramotne.
Iako je sve kritičnija prema izraelskoj ofanzivi u Gazi, Meloni nije otišla tako daleko kao Francuska u odluci da formalno prizna palestinsku državu.
Zemlje bivše Jugoslavije i Palestina: ‘Nije to nagrada, imaju pravo na svoju državu’
Od zemalja bivše Jugoslavije, palestinsku državu od ranije priznaju Srbija (još od 1988.), Bosna i Hercegovina (1992.) i Crna Gora (od 2006.).
U Srbiji je Palestina priznata još u vrijeme Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, i zvanični odnosi sa Državom Palestine uspostavljeni su 1989. godine.
Ovim trima zemljama u junu ove godine se pridružila Slovenija, članica Evropske unije.
Hrvatska, takođe članica EU, još nije donijela odluku o priznanju palestinske države, iako se predsednik Zoran Milanović zalaže za to.
- Palestinu treba priznati, to nije nagrada Palestincima, to je njihovo pravo. Oni imaju pravo na svoju državu i Hrvatska bi trebalo da je prizna, zapravo već je trebalo. O priznanju Palestine će odlučiti skupština, ne vlada, ali na predlog vlade - dodao je.
Milanović je u izjavi u Njujorku oštro kritikovao Izrael.
- Izrael će nastaviti ubijanja, to je ubilački režim koji je zaključio da to može da radi sve dok imaju zaštitnika - citirana je njegova izjava na zvaničnom sajtu kabineta Predsjednika Hrvatske.
Sjeverna Makedonija takođe još nije donijela odluku o priznanju palestinske države.
Spoljnopolitički odbor Skupštine Sjeverne Makedonije nedavno je odbio zahtjev da se pred poslanike iznese nacrt deklaracije o priznanju palestinske države.
Kosovo, koje je proglasilo nezavisnost od Srbije 2008. godine, takođe ne prznaje Palestinu kao državu.
Šta kažu iz Izraela?
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu osudio je ovakve poteze nazivajući ih „nagrađivanjem terorista“ Hamasa, koji su u napadu 7. oktobra 2023. godine ubili oko 1.200 ljudi na muzičkom festivalu Nova.
- Imam jasnu poruku onim liderima koji priznaju palestinsku državu – to se neće dogoditi, palestinska država neće biti uspostavljena zapadno od rijeke Jordan. Udvostručili smo jevrejska naselja u Judeji i Samariji – i nastavićemo ovim putem - rekao je Netanjahu 21. septembra.
Napad 7. oktobra bio je okidač za početak izraelske vojne ofanzive na Gazu.
U ranijem otvorenom pismu Starmeru, porodice otetih u napadu Hamasa napisali su da priznanje „usložnjava napore da se njihovi voljeni vrate kućama“.
Sjedinjene Američke Države, najmoćniji saveznik i najveći snabdjevač Izraela oružjem, protive se priznanju Palestine, što je ponovio i predsjednik Donald Tramp tokom prošlonedjeljne posjete Velikoj Britaniji, rekavši da se ne slaže sa Starmerom po ovom pitanju.
Od početka rata, u Gazi je, prema podacima Hamasovog Ministarstva zdravlja, ubijeno više od 65.000 ljudi, veliki dio infrastrukture je potpuno uništen, a nedostatak hrane stvorio je jednu od najvećih humanitarnih kriza.
U napadu Hamasa 7. oktobra prije dvije godine ubijeno je oko 1.200 ljudi, dok je otet 251 čovjek.
Izraelske vlasti vjeruju da je, od ukupnog broja, još 48 talaca u zatočeništvu u Gazi, od čega 20 njih više nije živo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ko je sve priznao Palestinu kao državu i kakav je stav zemalja Balkana

Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada i Australija tradicionalno bliski saveznici Izraela, priznali su Palestinu kao državu. Palestinu je priznao i Portugal.
Britanski premijer Kir Starmer objavio je odluku UK u snimku na društvenim mrežama.
- Suočeni sa sve većim užasima na Bliskom istoku, djelujemo kako bismo očuvali mogućnost mira i rješenja koje podrazumijeva dvije države. To znači bezbjedan i siguran Izrael pored održive države Palestine, a trenutno nemamo ni jedno ni drugo - rekao je u snimku.
Nekoliko zemalja planira formalno da priznaju palestinsku državu, u nastojanju da pojačaju pritisak na Izrael na otvaranju godišnjeg samita Ujedinjenih nacija u Njujorku.
Više od 150 zemalja već je priznalo državu Palestinu, ali odluka UK i drugih država da učine isto smatra se značajnim trenutkom.
- Palestina nikad nije imala veću međunarodnu moć nego sada. Svijet se mobilisao za Palestinu - kaže Ksavijer Abu Eid, bivši palestinski zvaničnik.
Ali postoje složena pitanja koja zahtijevaju odgovore, a među njima je i ono osnovno: šta je tačno Palestina i da li uopšte postoji država koju treba priznati?
U Konvenciji iz Montevidea iz 1933. godine navedena su četiri kriterijuma za državnost. Palestina s pravom ispunjava dva: stalno stanovništvo (iako je rat u Gazi to ozbiljno ugrozio) i sposobnost da održava međunarodne odnose, za šta je dokaz Zomlot.
Ali još ne ispunjava uslov "definisane teritorije".
Bez sporazuma o konačnim granicama i bez stvarnog mirovnog procesa, teško je jasno reći šta se tačno podrazumijeva pod Palestinom, prenosi BBC.
Država koju žele Palestinci sastoji se od tri dijela: Istočnog Jerusalima, Zapadne obale i Pojasa Gaze. Sve ove teritorije Izrael je osvojio tokom Šestodnevnog rata 1967. godine.
Zapadnu obalu i Pojas Gaze geografski razdvaja Izrael već 77 godina, još od proglašenja nezavisnosti Izraela 1948. Na Zapadnoj obali, prisustvo izraelske vojske i jevrejskih naseljenika znači da Palestinska uprava, osnovana poslije mirovnog sporazuma u Oslu devedesetih godina prošlog vijeka, ima stvarnu administrativnu kontrolu nad tek oko 40 odsto teritorije.
Od 1967. godine, širenje jevrejskih naselja sve više rasparčava teritoriju Zapadne obale kao političke i ekonomske cjeline.
Istočni Jerusalim, koji Palestinci smatraju prijestonicom, okružen je jevrejskim naseljima, što postepeno odvaja grad od Zapadne obale.
Sudbina Gaze je još gora. Poslije gotovo dvije godine rata, koji je uslijedio poslije napada Hamasa na Izrael u oktobru 2023. godine, veliki dio te teritorije je sravnjen sa zemljom.
Ali kao da rješenje ovoga nije dovoljno teško, postoji i četvrti kriterijum utvrđen Konvencijom iz Montevidea koji je potreban za priznanje državnosti - funkcionalna vlada. A to je veliki izazov za Palestince.
Još 1994. sporazumom između Izraela i Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) stvorena je Palestinska narodna samouprava (poznata i kao Palestinska uprava - PA), koja je imala djelimičnu civilnu kontrolu nad Palestincima u Gazi i na Zapadnoj obali.
Međutim, od krvavog sukoba 2007. godine između Hamasa i Fataha, glavne frakcije PLO-a, Palestinci u Gazi i na Zapadnoj obali žive pod vlašću dvije suparničke vlasti: Hamasa u Gazi i međunarodno priznate Palestinske uprave na Zapadnoj obali, čiji predsjednik je Mahmud Abas.
To znači 77 godina geografske i 18 godina političke podjele - dug period tokom kojeg se Zapadna obala i Gaza sve više udaljavaju jedna od druge.
U međuvremenu je palestinska politika postala kruta, zbog čega je većina Palestinaca cinična prema sopstvenom rukovodstvu i ne gaje nade u pogledu izgleda za pomirenje, a još manje u vezi sa državnošću.
Posljednji predsjednički i parlamentarni izbori održani su 2006, što znači da nijedan Palestinac mlađi od 36 godina nikada nije glasao ni na Zapadnoj obali ni u Gazi.
- Nevjerovatno je da za sve to vrijeme nismo imali izbore. Potrebno nam je novo rukovodstvo - kaže palestinska advokatica Dijana Butu.
Problem je postao još veći od početka rata u Gazi u oktobru 2023.&nbsp;
Palestinska uprava pod vođstvom Abasa, čije sjedište je na Zapadnoj obali, suočena je se pogibijom desetina hiljada njenih građana, ali joj je uloga uglavnom svedena na nemoćnog posmatrača.
Među palestinskim vođama godinama traju napetosti.
Kada se predsjednik PLO-a Jaser Arafat vratio iz višegodišnjeg izgnanstva da stane na čelo Palestinske uprave, lokalni palestinski političari su uglavnom bili skrajnuti.
Novouspostavljena Palestinska uprava bila je nesposobna da zaustavi postepenu izraelsku kolonizaciju Zapadne obale i da ispuni obećanje o nezavisnosti i suverenitetu.
Naredne godine obilježile su neuspješne mirovne inicijative, širenje jevrejskih naselja, nasilje ekstremista obje strane, političko pomjeranje Izraela udesno i nasilni raskol 2007. između Hamasa i Fataha.
- U normalnom toku događaja pojavili bi se novi ljudi, nove generacije. Ali to je bilo nemoguće... Palestinci na okupiranim teritorijama su toliko rasparčani na odvojene male prostore, i zbog toga je bilo gotovo nemoguće da se pojave novi ljudi koji bi mogli da obezbijede objedinjavanje - kaže palestinski istoričar Jezid Sajig.
Ipak se izdvojilo jedno ime - Marvan Barguti.
Rođen je i odrastao na Zapadnoj obali, a već u 15. godini je postao aktivan u Fatahu, frakciji PLO-a kojom je rukovodio Arafat.
Barguti je stekao popularnost tokom Druge intifade (velikog ustanka Palestinaca protiv Izraela koji je počeo 2000), prije nego što je uhapšen i optužen za planiranje smrtonosnih napada u kojima je ubijeno pet Izraelaca. On je te optužbe porekao, ali je u izraelskom zatvoru od 2002.&nbsp;
Nedavna anketa Palestinskog centra za politiku i istraživanje javnog mnjenja čije sjedište je na Zapadnoj obali, pokazala je da bi 50 odsto Palestinaca izabralo Bargutija za predsjednika, što je daleko veća podrška od one koju ima Mahmud Abas, koji tu funkciju obavlja od 2005.&nbsp;
Ali Izrael nije dao nikakav nagovještaj da je spreman da ga oslobodi.
Čak i prije rata u Gazi, stav izraelskog premijera Benjamina Netanijahua o palestinskoj državnosti bio je nedvosmislen.
- Svi znaju da sam ja taj koji decenijama blokira uspostavljanje palestinske države koja bi ugrozila naše postojanje - izjavio je Netanjahu u februaru 2024.
Uprkos međunarodnim pozivima da Palestinska uprava ponovo preuzme kontrolu nad Gazom, Netanijahu insistira da Palestinska uprava neće imati nikakvu ulogu u budućem upravljanju Gazom, tvrdeći da Abas nije osudio napade Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023.
Kako je Barguti u zatvoru, Abas je u martu napunio 90 godina, Hamas je desetkovan, a Zapadna obala rasparčana, jasno je da Palestini nedostaju i vođstvo i usaglašenost njenih vođa.
Ali to ne znači da međunarodno priznanje nema značaja.
- To bi zapravo moglo da bude veoma dragocjeno. Sve zavisi od toga zašto te zemlje to rade i kakve su im namjere - kaže Dijana Butu.
Zvaničnik britanske vlade, koji nije želio da bude imenovan, rekao je da sama simbolika priznanja nije dovoljna.
- Pitanje je da li možemo da ostvarimo neki napredak, kako Generalna skupština UN ne bi bila samo strana koja je priznala Palestinu kao državu - kaže on.
Njujorškom deklaracijom su se zemlje potpisnice, među kojima je UK, obavezale da preduzmu "opipljive, vremenski ograničene i nepovratne korake ka postizanju mirnog rješenja palestinskog pitanja".
Zvaničnici u Londonu ukazuju na to da se u Deklaraciji pominju ujedinjenje Gaze i Zapadne obale i podrška Palestinskoj upravi i održavanju palestinskih izbora (kao i arapski plan obnove Gaze), kao koraci koji moraju da se preduzmu poslije priznanja.&nbsp;
Ali i oni znaju da su prepreke ogromne.
Tome se Izrael i dalje nepokolebljivo protiv i zaprijetio je da će odgovoriti formalnom aneksijom dijelova ili cijele Zapadne obale.&nbsp;

Priznanje Palestine otvara novo pitanje - ko će je voditi

Palestinski ministar spoljnih poslova Varsen Agabekijan Šahin pozdravio je današnje priznanje Države Palestine od strane Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade i Australije, prenosi Rojters.
On je kazao da je to korak na nepovratnomputu o rješenju o dvije države i da takve odluke čine sve bližom palestinsku nezavisnost i suverenitet.
- Sada je vrijeme. Sjutra je istorijski datum na kojem moramo da radimo. To nije kraj. Možda se neće sjutra okončati rat, ali je to korak naprijed, na kojem moramo da gradimo- rekao je Šahin.

Palestinski ministar spoljnih poslova: Priznanje nas približava nezavisnosti i suverenosti

Ujedinjeno Kraljevstvo, Australija i Kanada zvanično su priznale Palestinu kao državu.
Britanski premijer Kir Starmer je objavio da Ujedinjeno Kraljevstvo priznaje državu Palestinu, piše BBC.
- Danas, kako bismo oživjeli nadu u mir za Palestince i Izraelce, i rješenje u vidu dvije države, Ujedinjeno Kraljevstvo zvanično priznaje Državu Palestinu - rekao je.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKeir_Starmer%2Fstatus%2F1969751392802750719&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Premijer Kanade Mark Karni izjavio je malo prije njega da „Kanada priznaje državu Palestinu“.
U saopštenju objavljenom na njegovom nalogu na mreži X, Karni je rekao „Kanada priznaje Državu Palestinu i nudi naše partnerstvo u izgradnji obećanja o mirnoj budućnosti za i Državu Palestinu i Državu Izrael".
<div class="embed-block"><iframe id="twitter-widget-1" scrolling="no" frameborder="0" allowtransparency="true" allowfullscreen="true" class="" title="X Post" src="https://platform.twitter.com/embed/Tweet.html?dnt=false&amp;embedId=twitter-widget-1&amp;features=eyJ0ZndfdGltZWxpbmVfbGlzdCI6eyJidWNrZXQiOltdLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X2ZvbGxvd2VyX2NvdW50X3N1bnNldCI6eyJidWNrZXQiOnRydWUsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdHdlZXRfZWRpdF9iYWNrZW5kIjp7ImJ1Y2tldCI6Im9uIiwidmVyc2lvbiI6bnVsbH0sInRmd19yZWZzcmNfc2Vzc2lvbiI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfZm9zbnJfc29mdF9pbnRlcnZlbnRpb25zX2VuYWJsZWQiOnsiYnVja2V0Ijoib24iLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X21peGVkX21lZGlhXzE1ODk3Ijp7ImJ1Y2tldCI6InRyZWF0bWVudCIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfZXhwZXJpbWVudHNfY29va2llX2V4cGlyYXRpb24iOnsiYnVja2V0IjoxMjA5NjAwLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X3Nob3dfYmlyZHdhdGNoX3Bpdm90c19lbmFibGVkIjp7ImJ1Y2tldCI6Im9uIiwidmVyc2lvbiI6bnVsbH0sInRmd19kdXBsaWNhdGVfc2NyaWJlc190b19zZXR0aW5ncyI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdXNlX3Byb2ZpbGVfaW1hZ2Vfc2hhcGVfZW5hYmxlZCI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdmlkZW9faGxzX2R5bmFtaWNfbWFuaWZlc3RzXzE1MDgyIjp7ImJ1Y2tldCI6InRydWVfYml0cmF0ZSIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfbGVnYWN5X3RpbWVsaW5lX3N1bnNldCI6eyJidWNrZXQiOnRydWUsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdHdlZXRfZWRpdF9mcm9udGVuZCI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9fQ%3D%3D&amp;frame=false&amp;hideCard=false&amp;hideThread=false&amp;id=1969746295901258091&amp;lang=sr&amp;origin=https%3A%2F%2Fwww.antenam.net%2Fsvijet%2F381839-ujedinjeno-kraljevstvo-australija-i-kanada-zvanicno-priznale-palestinu&amp;sessionId=41fba44786201e268f9ef32b4c00b665026bf050&amp;theme=light&amp;widgetsVersion=2615f7e52b7e0%3A1702314776716&amp;width=550px" data-tweet-id="1969746295901258091" style="box-sizing: border-box; max-width: 100%; position: static; visibility: visible; width: 550px; height: 753px; display: block; flex-grow: 1;"></iframe></div>
Australija je takođe upravo objavila svoje priznanje palestinske države, pridruživši se Kanadi kao druga članica G7 koja je to formalno učinila.
<div class="embed-block"><iframe id="twitter-widget-2" scrolling="no" frameborder="0" allowtransparency="true" allowfullscreen="true" class="" title="X Post" src="https://platform.twitter.com/embed/Tweet.html?dnt=false&amp;embedId=twitter-widget-2&amp;features=eyJ0ZndfdGltZWxpbmVfbGlzdCI6eyJidWNrZXQiOltdLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X2ZvbGxvd2VyX2NvdW50X3N1bnNldCI6eyJidWNrZXQiOnRydWUsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdHdlZXRfZWRpdF9iYWNrZW5kIjp7ImJ1Y2tldCI6Im9uIiwidmVyc2lvbiI6bnVsbH0sInRmd19yZWZzcmNfc2Vzc2lvbiI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfZm9zbnJfc29mdF9pbnRlcnZlbnRpb25zX2VuYWJsZWQiOnsiYnVja2V0Ijoib24iLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X21peGVkX21lZGlhXzE1ODk3Ijp7ImJ1Y2tldCI6InRyZWF0bWVudCIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfZXhwZXJpbWVudHNfY29va2llX2V4cGlyYXRpb24iOnsiYnVja2V0IjoxMjA5NjAwLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X3Nob3dfYmlyZHdhdGNoX3Bpdm90c19lbmFibGVkIjp7ImJ1Y2tldCI6Im9uIiwidmVyc2lvbiI6bnVsbH0sInRmd19kdXBsaWNhdGVfc2NyaWJlc190b19zZXR0aW5ncyI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdXNlX3Byb2ZpbGVfaW1hZ2Vfc2hhcGVfZW5hYmxlZCI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdmlkZW9faGxzX2R5bmFtaWNfbWFuaWZlc3RzXzE1MDgyIjp7ImJ1Y2tldCI6InRydWVfYml0cmF0ZSIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfbGVnYWN5X3RpbWVsaW5lX3N1bnNldCI6eyJidWNrZXQiOnRydWUsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdHdlZXRfZWRpdF9mcm9udGVuZCI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9fQ%3D%3D&amp;frame=false&amp;hideCard=false&amp;hideThread=false&amp;id=1969748666937459069&amp;lang=sr&amp;origin=https%3A%2F%2Fwww.antenam.net%2Fsvijet%2F381839-ujedinjeno-kraljevstvo-australija-i-kanada-zvanicno-priznale-palestinu&amp;sessionId=41fba44786201e268f9ef32b4c00b665026bf050&amp;theme=light&amp;widgetsVersion=2615f7e52b7e0%3A1702314776716&amp;width=550px" data-tweet-id="1969748666937459069" style="box-sizing: border-box; max-width: 100%; position: static; visibility: visible; width: 550px; height: 753px; display: block; flex-grow: 1;"></iframe></div>
I Kanada i Australija su ranije ove nedjelje najavile svoju namjeru da formalno priznaju palestinsku državu na Generalnoj skupštini UN u Njujorku.
Australijski premijer Entoni Albaneze rekao je da su slijedili odluku Kanade.
On je naveo da je to dio zajedničkog napora sa Kanadom i Velikom Britanijom i da će predstavljati „međunarodni napor za rješenje u vidu dvije države“.

Ujedinjeno Kraljevstvo, Australija i Kanada zvanično priznale Palestinu

Japan ne planira da prizna nezavisnu palestinsku državu na zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN), ali je njeno priznanje za Tokio samo pitanje vremena, izjavio je ministar vanjskih poslova te zemlje Takeši Ivaja.
Ivaja je novinarima saopštio da Japan podržava rješenje o dvije države, izraelskoj i palestinskoj, kao i da nije pitanje da li će Tokio priznati Palestinu ili ne, već kada će to uraditi, prenijela je agencija Rojters.
- Svjestan sam da su glasovi koji pozivaju na priznanje Palestine kao države sve glasniji u međunarodnoj zajednici, kao i u Japanu, ali Vlada ima odgovornost da pažljivo ispita šta će zaista dovesti do rješenja o dvije države i uloži diplomatske napore u tom pravcu - kazao je Ivaja.
Dodao je da Japan ne odobrava jednostrane akcije Izraela, poput širenja vojnih operacija u Pojasu Gaze, kao i da će Tokio odgovoriti ukoliko Jerusalim zatvori put rješenju o dvije države.
Na pitanje da li će Japan zatražiti sankcije protiv izraelskih ministara, Ivaja je rekao da Vlada neće isključiti nijednu opciju, u šta spada i priznavanje palestinske države, prilikom razmatranja poteza tokom zasijedanja u UN.

Japan neće sada priznati državu Palestinu, ali pitanje je vremena

Kanada namjerava da prizna palestinsku državu na sastanku Ujedinjenih nacija (UN) u septembru, rekao je kanadski premijer Mark Karni. 
 
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, time se dodatno pojačava pritisak na izraelsku vladu premijera Benjamina Netanjahua dok se humanitarna kriza u Gazi pogoršava. 
 
- Sarađujemo sa drugima kako bismo očuvali mogućnost rješenja o dvije države, kako ne bismo dopustili da činjenice na terenu - smrtni slučajevi, eksproprijacije, dođu do te mjere da to nije moguće - rekao je Karni. 
 
On je novinarima kazao i da se planirani potez temelji na predanosti palestinske vlasti da sprovede reforme, uključujući temeljne promjene u upravljanju i održavanje opštih izbora naredne godine u kojima Hamas ne može da ima nikakvu ulogu. 
 
Kanada dugo tvrdi da će priznati palestinsku državu tek nakon završetka mirovnih pregovora s Izraelom. 
 
Karni je istakao da stvarnost na terenu, uključujući glad građana u Gazi, znači da izgledi palestinske države doslovno nestaju. 
 
- Kanada osuđuje činjenicu da je izraelska vlada dopustila da se u Gazi dogodi katastrofa - rekao je Karni. 
 
Karnijeva najava je stigla nakon što je Francuska prošle sedmice najavila da će priznati palestinsku državu i dan nakon što je Britanija izjavila da će učiniti isto na Generalnoj skupštini UN-a ako borbe u Gazi do tada ne prestanu.

Karni: Kanada namjerava da prizna palestinsku državu u septembru

Premijer Velike Britanije Kir Starmer izjavio je danas da će ta zemlja priznati palestinsku državu u septembru – osim ako Izrael ne pristane na prekid vatre u Gazi i ne preduzme korake ka dugoročnom miru.
Starmer je zbog toga sazvao ministre na rijetku ljetnju sjednicu kabineta kako bi razmotrili situaciju u Gazi.
On je ministrima poručio da će Ujedinjeno Kraljevstvo priznati državu Palestinu pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, „osim ako izraelska vlada ne preduzme suštinske korake ka okončanju užasne situacije u Gazi, ne postigne prekid vatre, jasno ne stavi do znanja da neće biti aneksije na Zapadnoj obali, i ne se obaveže na dugoročni mirovni proces koji će rezultirati rješenjem o dvije države“.
Velika Britanija već dugo podržava ideju o nezavisnoj palestinskoj državi koja bi postojala uporedo s Izraelom, ali je do sada insistirala da priznanje treba da bude dio pregovaranog rješenja u okviru modela dvije države.
Pritisak da se formalno prizna palestinska državnost dodatno je porastao nakon što je predsjednik Francuske Emanuel Makron najavio da će njegova zemlja u septembru postati prva velika zapadna sila koja će priznati Palestinu.

Starmer: Velika Britanija će priznati Palestinu ako Izrael ne pristane na prekid vatre

Vanredna profesorica Filološkog fakulteta Olivera Popović dobitnica je priznanja za poseban doprinos razvoju naučnoistraživačkog rada i međunarodnom pozicioniranju Univerziteta Crne Gore (UCG).
Popović je priznanje na svečanoj sjednici Senata UCG uručio rektor Univerziteta Vladimir Božović.
Kako je saopšteno iz UCG, u prošloj studijskoj godini Popović je objavila četiri naučna rada u prestižnim međunarodnim časopisima indeksiranim u bazama SSCI i A&amp;HCI.
- Kroz analizu italijanske putopisne književnosti i istorijskih izvora, ovi radovi osvjetljavaju percepciju Crne Gore u italijanskoj publicistici, međukulturne odnose i istorijske veze između Crne Gore i Italije, te ulogu putopisa u oblikovanju slike o crnogorskom društvu u 19. i 20. vijeku - navodi se u saopštenju.
Navodi se da je prvi rad "Diskurs napretka u italijanskoj putopisnoj književnosti o Crnoj Gori" objavljen prošle godine u časopisu Primerjalna književnost.
- Drugi rad "Crna Gora u djelima Patrika Mak Svinija de Mašanaglasa" objavljen je iste godine u Journal of Church and State“ - precizirano je u saopštenju.
Dodaje se da je treći rad Popović - "Saradnja između Crne Gore i regije Pulja, 1973-1980" objavljen u Nuova rivista storica, dok je rad "Crnogorske žene u italijanskoj putopisnoj književnosti (1896–1906)" objavljen 2023. godine u Zeitschrift für Slavistik.
Iz UCG su kazali da je Popović akademsko usavršavanje započela 2005. godine, kada je stekla zvanje profesorice italijanskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.
- Magistrirala je 2009. godine na temu "Tršćanska italijanska periodika do ujedinjenja Italije o Crnoj Gori", pod mentorstvom profesorice Vesne Kilibarde - naveli su iz UCG.
Popović je doktorsku disertaciju pod naslovom "Italijanski putopis XIX vijeka o Crnoj Gori" odbranila 2017. godine na Filološkom fakultetu u Nikšiću, takođe pod mentorstvom Kilibarde.
Ona je od 2005. godine angažovana kao saradnik u nastavi, a od 2019. godine kao docent.
U saopštenju se dodaje da naučnoistraživačko polje Popović obuhvata putopisnu književnost i interjadranske kulturne veze.

Popović priznanje za doprinos međunarodnom pozicioniranju UCG-a

Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje, u okviru pojačanih aktivnosti na suzbijanju ekonomskog kriminaliteta, podnijeli su krivične prijave protiv jednog pravnog i dva fizička lica iz tog grada, zbog sumnje da su počinili krivično djelo falsifikovanje isprave.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, krivična prijava podnijeta je protiv pravnog lica „S.B.D.“ d.o.o. iz Bijelog Polja, odgovornog lica u tom preduzeću D.K., kao i protiv B.M., zbog sumnje da su falsifikovali uvjerenja o izmirenim porezima i doprinosima.
Sumnja se da su navedena falsifikovana dokumenta upotrijebljena prilikom podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava na subvencije za zapošljavanje lica sa invaliditetom, kod Zavoda za zapošljavanje Crne Gore – Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom.
Iz Uprave policije poručuju da će suzbijanje ekonomskog, kao i svih drugih oblika kriminaliteta, i dalje biti u fokusu aktivnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, u cilju stvaranja sigurnijeg ambijenta za život i rad građana.

Bijelo Polje: Krivične prijave zbog falsifikovanja isprava

Ministri finansija Evropske unije su se složili da od jula naredne godine uvedu privremenu taksu od tri eura po pošiljci na sve male pakete koji stižu iz Kine i drugih zemalja van Evropske unije.
Taj režim biće prelazno rješenje do 2028. godine, kada stupa na snagu novi carinski sistem sa trajnim carinama za pakete vrijednosti ispod 150 eura, za koje se do sada nijesu plaćale dažbine, prenose agencije.
Privremena taksa uvedena je pod pritiskom Francuske, a ministar finansija te zemlje Rolan Leskir poručio je da male pošiljke koje su oslobođene carina predstavljaju nelojalnu konkurenciju tradicionalnoj trgovini i da je bilo vrijeme da se uvede paušalna naknada.
Cilj nove mjere je, kako ističu evropski ministri, da se obezbijedi ravnopravnija konkurencija evropskim kompanijama, koje godinama trpe zbog ogromnog priliva jeftinih pošiljaka kineskih onlajn prodavnica kao što su Šejn, Temu i Aliekspres.
Prema podacima Evropske unije, broj paketa iz Kine vrijednih manje od 150 eura porastao je sa 1,9 milijardi u 2023. na 4,2 milijarde u prošloj godini, što čini čak 91 odsto takvih pošiljaka.
Evropski zvaničnici, takođe, upozoravaju da veliki dio robe iz Kine ne zadovoljava standarde kvaliteta, zaštite potrošača i zaštite životne sredine.
Nova pravila se formalno odnose na sve pakete iz trećih zemalja van EU vrijednosti do 150 eura, gdje spadaju i Srbija, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Turska i druge države.

Paketi iz Kine će biti malo skuplji

Policija Novog Južnog Velsa potvrdila je kako je u pucnjavi na plaži Bondi u Sidneju ubijeno 10 osoba, uključujući jednog napadača, piše Index. Drugi napadač je u pritvoru i povrijeđen je.
Hitna pomoć potvrdila je da je 18 osoba u bolnici, a bolničari još uvijek pružaju pomoć drugima na mjestu događaja. Na plaži Bondi održavao se događaj povodom prvog dana jevrejske proslave Hanuke.

Pucnjava u Sidneju: Deset osoba ubijeno, među njima i napadač

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 15 saobraćajnih nezgoda, u kojima su dvije osobe povrijeđene teže, a devet lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano devet saobraćajnih nezgoda, a u Budvi dvije.
U Kolašinu, Baru, Kotoru i Pljevljima evidentirana je po jedna saobraćajna nezgoda.
Izdato je 407 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 70 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.

Za 24 sata 15 saobraćajnih nezgoda, dvije osobe teže povrijeđene

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: priznanje