Vidio sam 400 miliona čistog optimizma u tekućim prihodima, i tih 400 miliona čistog optizma treba da pokriju nedostatak sredstava u budžetu, izazvanih time što su doprinosi za fond PIO smanjeni na pola - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televiziji E, ekonomski analitičar Ratko Nikolić.
Nikolić objašnjava da zbog toga što nije usvojen budžet za 2025. situacija nije redovna, niti poželjna ni za ekonomiju, ni za realizaciju javnih politika. Ipak, ističe, da posljedice ne moraju biti značajne. 
- Saglasan sam sa onim što iznose moje kolege ovih dana, da te posljedice ne moraju biti tako loše. Međutim, ne možemo biti imuni na izjave iz, prije svega, skupštinske većine i predstavnika Vlade, jer najbolje poznaju sistem iznutra, i rekao bih da najbolje znaju koliko smo stvarno izloženi riziku, i koliko stvarno te posljedice mogu biti velike. U svakom slučaju, i te poruke bih uzeo kao ozbiljno, a ono što bih definitivno s ovog mjesta apelovao je da oni sami, prije svega, učine sve što je u njihovoj moći da se situacija u parlamentu vrati u redovno stanje i da se u jednoj normalnoj atmosferi diskutuje i o budžetu i zakonima koji su na dnevnom redu - rekao je Nikolić.
Objašnjava da je privremeno finansiranje procedura koja se primjenjuje u situacijama kad iz nekih razloga budžet nije usvojen. To znači da su izdvajanja iz budžeta ograničena na jednu dvanaestinu mjesečnih potreba.
 -To znači da ono što je prošle godine bilo odobreno i plaćeno, da ne bi trebalo da bude problema da bude realizovano, iako se budžetski prihodi realizuju u predviđenom planu. Van toga sve ono što je određenim zakonima i budžetom predviđeno da se desi u ovoj godini, a nije dio redovnih poslova, to bi moralo da sačeka. Definitivno će određenih poteškoća biti, definitivno je da će situacija biti lošija što ovo stanje bude duže trajalo, i apel je da se iz ove situacije što prije izađe - istakao je Nikolić.
Podsjeća sa je bilo primjera u praksi privremenog finansiranja, pa čak i lokalnih uprava. 
Usvajanje Strategije 2027 znači da će se Crna Gora zadužiti 3 milijarde, kaže Nikolić, a većina toga zaduženja će ići na otplatu dugova sa prispjelim kamatama.
- To znači da nova zaduženja planiraju za vraćanje dugova, i za kapitalne izdatke. Ti dugovi ograničeni su realizacijom budžetskih prihoda. Ja bih napomenuo da su sve te trogodišnje projekcije napravljene na bazi određenih pretpostavki, očekivanja po pitanju punjenja budžeta, kao i najava određenih racionalizacija same potrošnje, posebno u javnom sektoru. Tako da realizacija zavisi od realizacije svih tih planova. Generalno, ono što su planovi, i što je propisano tom Strategijom za upravljanje javnog duga su limiti u kojima su predviđanja kretanja javnog duga. Postoji određeno prekoračenje, preko 60 posto, ali ne mislim da je ono problematično. Po meni je glavni rizik hoće li se to realizovati. S obzirom na osjetljivost i krhkost naše ekonomije, male nestabilnosti na prihodnoj strani budžeta mogu izazvati dosta velike uticaje na budžet, s obzirom na to sa rashodne strane budžeta nema dovoljno prostora za promjene i za prilagođavanje u kratkom roku - naglasio je Nikolić.
Smatra sa se u Crnoj Gori više komentariše sami budžet, nego njegova realizacija, što je mnogo važnije. 
- Budžet je plan prihoda i rashoda, da li će se realizovati ili ne, zavisi od umješnosti. Prava ocjena umješnosti i prava ocjena javnih politika je upravo kroz ocjenu realizacije tog budžeta. U tom dijelu se treba više fokusirati- uvjeren je Nikolić.
Smatra sa je veliko je pitanje da li država može svoje obaveze realizovati iz redovnih prihoda, jer čitanjem Nacrta budžeta za 2025. godinu stiče se utisak da je budžet baziran na značajnom optizmu.
- Ono što su i kolege često ovih dana govorile, budžet za 2025. godinu jeste potrošački, bazira na konceptu ekonomije gdje potrošnja treba da generiše neku novu vrijednost. U našoj ekonomiji nijesam siguran da je to najbolji koncept. Da imamo našu domaću proizvodnju, pa da trošimo naše proizvode, to bi bila jedna priča. Ali sa ratom potrošnje raste naš uvoz, u suštini, raste naš platno bilansni deficit. Sa rastom potrošnje u Crnoj Gori mi podižemo neki tuđi BDP, djelimično podižemo i naš BDP, ali to nije pravi efekat, i ti efekti bazirani na modelu potrošnje ne mogu biti dugoročni. Ono što se u budžetu vidi to su prilično optimistične projekcije u određenim stavkama. Pomenuo bih, prije svega, preko 20 posto projekciju rasta poreza na dohodak fizičkih lica. Ne znam odakle i na bazi čega se to projektuje. Oko 10 odsto rast prihoda od akciza, znači više ćemo pušiti, više ćemo trošiti goriva, ne znam na bazi čega, imamo i 15 odsto porast od prihoda na PDV. Jeste povećana stopa PDV-a u turizmu, ali nijesam siguran da ona može baš toliko da doprinese porastu… Povećanje poreza na dobit pravnih lica je oko 9 odsto, ta pozicija već je drastično rasla prethodne dvije, tri godine, tako da je ona već prilično visoka, i nijesam siguran da i tu ima prostora…. Ja sam vidio 400 miliona čistog optimizma u tekućim prihodima, i tih 400 miliona čistog optizma treba da pokriju nedostatak sredstava u budžetu izazvan time što su doprinosi za fond PIO smanjeni na pola- poručio je Nikolić.
Objašnjava da je ključni problemi crnogorske ekonomije mala diversifikacija, a velika zavisnost od sektora usluga.
- Sektor usluga u crnogorskoj ekonomiji definitivno nosi najviše, a koliko je taj sektor osjetljiv pokazalo nam je iskustvo kako turizam reaguje kad su u pitanju epidemije, ratovi, nestabilnosti na ključnim emitivnim tržištima. Od svega toga jako zavisi cijela crnogorska ekonomija, jer turizam i usluge su pokretač svega ostaloga… Jako velika centralizacija, mikro i mala preduzeća, koja treba da budu oslonac naše ekonomije u suštini imaju strahovito velike probleme i nedostatnu podršku države. Zadnjih nekoliko godina, definitivno, tu je i problem nedostatka radne snage - zaključio je Nikolić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Nikolić: Privremeno finansiranje ne bi trebalo da ima značajne posljedice, budžet za 2025. baziran na optimizmu

Odbornik Demokratske partije socijalista Andrija Klikovac osvrnuo se stavove Pokreta Evropa sad o privremenom finansiranja na nivou države i Glavnog grada, ocjenjujući da se radi o još jednoj prevari ove partije.
- PES u Skupštini Glavnog grada - privremenim finansiranjem isplaćuju se uredno sve obaveze (plate, transferi, finansiranje projekata) iz budžeta Podgorice. PES u Skupštini Crne Gore - privremenim finansiranjem kasne plate, penzije, isplate za projekte. Još jedna prevara PES - naveo je on na društvenoj mreži Iks (X).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1881987928005755273%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

500x500

Klikovac o stavu PES prema privremenom finansiranju: Još jedna prevara

Premijer građanima šalje te poruke o tome da se neće isplaćivati plate, penzije, i tako dalje, što je notorna neistina, jer vi znate kad je na snazi privremeno finansiranje države, sve te obaveze se redovno finansiraju, i građani će u tom dijelu biti apsolutno ispoštovani, nema potrebe nasjedaju na jeftine političke trikove Milojka Spajića, jer ja mislim da se do sada Crna Gora uvjerila bezbroj puta da je riječ o manipulatoru, o jednom prevarantu - kazala je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, poslanica Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore Sonja Milatović.
Sjednica Skupštine koja je bila zakazana za danas, na kojoj je trebalo raspravljati o budžetu za ovu godinu, odložena je opet zbog opstrukcije opozicije, koja ostaje dosljedna stavu da neće dozvoliti održavanje sjednica dok Ustavni odbor ne povuče neustavnu odluku o penzionisanju sudije Dragane Đuranović.
Još uvijek nema informaciju kada će biti nastavljena otkazana sjednica Skupštine Crne Gore, kaže Milatović, i naglašava da je opozicija upozoravala vlast da, kako navodi, Ustavni odbor ne preuzima nadležnosti Ustavnog suda, i sada se vlast, kako tvrdi, suočava sa adekvatnim posljedicama.
- Kada je vlast brutalno zgazila Ustav, dobila je jedini mogući odgovor, kakav je jedna opozicija državno odgovorna opozicija, koju predvodi Demokratska partija socijalista, mogla da da. Ja večeras pitam da li mi kao opozicija u Crnoj Gori treba da žmurimo na gaženje Ustava, i na rušenje Ustava od strane aktuelne parlamentarne većine? Naravno da ne! Svuda u svijetu opozicija se bori da na neki način postane dio vlasti, samo u Crnoj Gori opozicija brani državu, brani Ustav, i brani pravni poredak. Mi smo bili konkretni i jasni, mi oko poštovanja Ustava ne pregovaramo, naši zahtjevi su jasni, zato što smo podcrtali i to da neće biti redovnog parlamentarnog života u Crnoj Gori, dok se stvari ne vrate u pređašnje stanje, a vraćanje stvari u pređašnje stanje podrazumijeva da se van snage stavi neustavna odluka o penzionisanju sudije Ustavnog suda. Naš sljedeći zahtjev odnosi se na to da nema izmjena Ustava, i nema izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu, i najzad, da se definiše način na koji će funkcionisati Odbor za izbornu reformu, i da se za to vrijeme svi izborni procesi u Crnoj Gori odvijaju na način i u skladu sa dinamikom koja je već predviđena - rekla je Milatović.&nbsp;
Zahtjevi koje je ispostavila opoziciji nijesu politički zahtjevi, objašnjava Milatović, to su zahtjevi koji imaju za cilj da zaštite državne interese, ističe ona, koji su ugroženi djelovanjem parlamentarne većine.
Nije prvi put da se ne usvoji budžet, podsjeća Milatović, nije prvi put ni da se država, dodaje ona, privremeno finansira, to se dešavalo, prisjeća se ona, i 2021.godine.&nbsp;
- Isti ovaj Milojko Spajić, ne neko drugi, je govorio građanima 2021.godine da ne treba da brinu da će se sve obaveze redovno finansirati, jer je on bio ministar finansija. Danas mu odgovara da priča neku drugu političku priču, i da građanima šalje te poruke o tome da se neće isplaćivati plate, penzije, i tako dalje, što je notorna neistina, jer vi znate kad je na snazi privremeno finansiranje države, sve te obaveze se redovno finansiraju, i građani će u tom dijelu biti apsolutno ispoštovani, nema potrebe nasjedaju na jeftine političke trikove Milojka Spajića, jer ja mislim da se do sada Crna Gora uvjerila bezbroj puta da je riječ o manipulatoru, o jednom prevarantu, u ostalom koliko je on zabrinut zbog neusvajanja budžeta najbolje govori onaj snimak koji smo vidjeli gdje zabrinuti premijer Crne Gore pjeva u situaciji kad cijela Crna Gora tuguje zbog tragedije koja se dogodila na Cetinju, i u situaciji kad svaki građanin ove države, iz opravdanih razloga, strahuje za svoju bezbjednost - zaključila je Milatović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvqXyNNNS4oY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Milatović: Notorna neistina da se neće isplaćivati plate i penzije, građani da ne nasjedaju na političke trikove Spajića

Podgorički odbornici su na današnjoj sjednici usvojili prijedlog o potvrđivanju Odluke o privremenom finansiranju za period od 1. januara do 31. marta tekuće godine.
Od ukupno 33 - njih 31 je glasalo za usvajanje ove odluke. Dva odbornika pokreta Preokret su bila uzdržana.
<h2>Sve obećano će kasniti tri mjeseca</h2>
Odbornik pokreta Preokret Srđan Perić je tokom rasprave ukazao da će sve što je obećano u izbornoj kampanji zbog ove odluke kasniti najmanje tri mjeseca.
- Gradonačelnik (Saša Mujović) je predložio da se odloži usvajanje budžeta da se dođe do kvalitetnije verzije dokumenta, međutim sada imamo obrazloženje da se traži odluka o privremenom finansiranju - ne na jedan nego na tri mjeseca. Ta tri mjeseca kapitalne investicije mogu da budu usporene, a sve što je obećano u izbornoj kapanji će izvjesno da kasni tri mjeseca ako ne i duže - poručio je Perić tokom današnje rasprave u podgoričkom parlamentu.
Bilo bi, kako je istakao, dobro da se vidi presjek obaveza: zbog čega se traže tri mjeseca.
- Mora se mijenjati sistem, jer na ovaj način odluke će biti slabije - naveo je Perić.&nbsp;
On je ukazao i na sporne propise koji, kako je rekao, odbornike svrstavaju u one prvog i drugog reda.
- Naša politička agenda jeste borba protiv porobljavanja partija, države i lokalnih samouprava...Imamo čitav niz propisa koji su naslijeđeni i koji prave odbornike prvog i drugog reda i onemogućavaju da odbornici zastupaju interese građana. Ovo je mjesto koje bi trebalo da na osnovu kontrole ukazuje na probleme i da ih može rješavati... Mi trenutno možemo manje-više iz medija ili mejlom da budemo informisani o temama. jer imamo dvije odluke: jedna je diskriminatorna u tumačenju: odluka o imenovanju radnih tijela - da se raspoređuju u skladu sa brojem i stranačkom zastupljenošću... - naveo je Perić.
Njegov kolega Mirza Krnić je tokom rasprave saopštio da će oni biti uzdržani tokom glasanja zbog sadržaja ove odluke.
- Ukoliko nova vlast želi da bude transparenta očekujemo objašnjenje zašto se privremeno finansiranje produžava do kraja marta - što je i krajnji zakonski rok - istakao je on ukazujući da je prijedlog budžeta već sačinjen.
Oni, kako je rekao, očekuju raspravu o budžetu u narednih 10 do 15 dana. Zahtijevaju da to bude u januaru.
<h2>Opozicija će imati mnogo amandmana na budžet</h2>
Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Klikovac je istakao da je Odluka o privremenom finansiranju neophodna kako bi Podgorica funkcionisala, ali i dodao da će opozicija pripremiti veliki broj amandmana na budžet.
Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović kazala je da će se, zbog kratkog roka, o zapisnicima izjasniti na sljedećoj sjednici Skupštine.
Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Stefan Ćulafić ukazao je na tehnički propust i rekao da bi trebalo u samom predlogu Odluke korigovati tehničke propuste "prije nego što se ista usvoji".
<h2>Sporna pozicija sekretara za finansije</h2>
Odbornik DPS-a Vladan Arsović problematizovao je "mjesto sekretara za finansije".
- S obzirom da smo u ovom slučaju imali minimum pet puta prekršen zakon kada je u pitanju izbor sekretara za finansije. Iako je Injac (bivša gradonačelnica Podgorice Olivera) imala minimum dva rješenja da Balša Špadijer nije izabran po zakonu i propisima, Injac je na to gledala na način da mi (DPS) i sva rješenja Komisija za žalbe nijesmo u pravu - rekao je Arsović.
On je podvukao da su jedina dva kandidata koja su ispunila uslove javnog konkursa za tu poziciju Dragan Bulatović i Jela Mrdak.
- Nakon toga nemamo bilo kakvo rješenje, ni odluku. Ukoliko griješim, volio bih da zamjenik gradonačelnika kontaktira i sekretarku za lokalnu samoupravu - kazao je Arsović. Naveo je i da moraju da znaju zbog čega je Špadijer i dalje na poziciji sekretara za finansijske poslove i analizu budžeta Podgorice.

Anja Ivanović

Podgorički odbornici usvojili prijedlog Odluke o privremenom finansiranju

Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović zakazala je za ponedjeljak, 13. januar, sjednicu gradskog parlamenta po hitnom postupku na kojoj će se potvrditi odluka o privremenom finansiranju.
Datum sjednice dogovoren je na jučerašnjem sastanku Borovinić Bojović sa šefovima klubova odbornika. Podgorica je od 1. januara ušla u privremeno finansiranje jer budžet Glavnog grada nije donijet u zakonskom roku, do 31. decembra prošle godine.
– U ponedjeljak će biti sjednica Skupštine Glavnog grada po hitnom postupku sa samo jednom tačkom dnevnog reda - potvrđivanje odluke o privremenom finansiranju. Sjednica je zakazana za 11 sati. Bolje je imati budžet nego privremeno finansiranje, ali smatram da će privremeno finansiranje donijeti mininalnu štetu obzirom da očekujemo da će ono kratko trajati – saopštila je Borovinić Bojović, za Dan.
Na pitanje kada će biti održana sjednica gradskog parlamenta na kojoj će biti usvojen budžet Glavnog grada za ovu godinu, Borovinić Bojović navodi da to zavisi od mišljenja Ministarstva finansija.
– Predlagač je Ministarstvu finansija uputio dopis i čeka se njihovo mišljenje kako bi smo se odredili o datumu sazivanja sjednice na kojoj će se raspravljati o budžetu – navela je Borovinić Bojović.
Prema za sada raspoloživim informacijama Glavni grad ne planira da mijenja cifru budžeta utvrđenog na 153 miliona u mandatu gradonačelnice Olivere Injac već samo izmjenu stavke o prenijetim sredstvima za ovu godinu. Neće mijenjati ni strukturu planiranih rashoda. 
Oni od Ministarstva finansija traže preciznu informaciju da li su u obavezi da ponovo organizuju javnu raspravu potencirajući da već imaju pozitivno mišljenje na budžet utvrđen krajem prošle godine. Pozitivno mišljenje stiglo im je 2. decembra. 
Iz Glavnog grada je Ministarstvu upućena i informacija da su donijeli odluku o privremenom finansiranju za tri mjeseca, od 1. januara do 31. marta, ali i da planiraju da Skupštini Glavnog grada budžet upute što prije.
Upravo ovo „upućivanje Skupštini“ je glavni proceduralni korak koji će presuditi, prema informacijama Dana, da li će Glavni grad morati da radi novi budžet.

Privremeno finansiranje potvrđuju 13. januara, budžeta još nema

Iz Demokratske partije socijalista (DPS) traže da koeficijent za obračun zarada medicinskim sestrama i tehničarima bude povećan sa 9,37 na 12,97. S tim u vezi, oni će u skupštinsku proceduru predati i izmjene zakona, saopšteno je danas na press konferenciji poslanika ove partije. 
Poslanik Elvir Zvrko kazao je kako izvještaj Evropske komisije upozorava da je država umjereno spremna u poglavlju 28, koje se odnosi na zaštitu potrošača.
- Nedostatak zdravstvenog kadra je problem. Crnoj Gori fali 800 medicinskih sestara, bolnice su preopterećene. Medicinske sestre su na marginama društva, a ulaganje u njih nije trošak već investiranje u budućnost - naglasio je on.
Žele, dodao je, ispraviti dugogodišnju nepravdu prema zdravstvenim radnicima, dodajući kako nema reforme bez stabilnog kadra.
Jevto Eraković kazao je kako predaju u proceduru izmjene Zakona o zaradama u javnom sektoru, koje se odnose na medicinske sestre i tehničare.
- Pozivamo sve poslaničke klubove da podrže našu inicijativu. Nema razloga da većina ovo ne podrži, kada već tvrde da ima dovoljno sredstava u budžetu. Predlažemo povećanje zarada medicinskim sestrama i medicinskim tehničarima za 25 odsto, odnosno sa 660 na 725 eura - dodao je Eraković.
Osvrnuo se i na situaciju u Pljevljima, navodeći kako je stanje u tamošnjoj bolnici teško.
- Veliki broj djece je u bolnici, stanje je alarmantno. Očekujemo od nadležnih da se što prije oglase - rekao je Eraković.

DPS predlaže izmjene zakona: Povećati plate medicinskim sestrama i tehničarima, svi da podrže naš prijedlog

Maloljetno lice (17) i A.L. (21) iz Nikšića uhapšeni su zbog teške krađe i razbojništva, saopšteno je iz Uprave policije.&nbsp;
Kako se navodi, službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su, intenzivnim radnjama iz svoje nadležnosti, rasvijetlili krivična djela teška krađa i razbojništvo i lišili slobode dva osumnjičena lica.
Oni su 14. decembra oko 1 sat prišli stranom državljaninu, koji se nalazio ispred tržnog centra u dijelu grada Preko Morače, predstavljajući se kao policijski službenici tražili na uvid lična dokumenta.&nbsp;
- Nakon što je strani državljanin da kod sebe ne posjeduje dokument, izvršioci su od njega zahtijevali da im preda novac u određenom iznosu, koji su od njega uzeli i udaljili se - ističu iz UP.&nbsp;
Nakon toga, kako pojašnjavaju, oko 04.30 časova su ispred jednog automat kluba u istom dijelu grada, fizički napalie drugog stranog državljanina od kojeg su tom prilikom ukrali novac u iznosu od oko 500 eura.
- Policijskim službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su prijavljeni ovi događaji, nakon čega su, odmah, bez odlaganja, preduzete intenzivne aktivnosti na rasvjetljavanju. Nizom radnji iz policijskih nadležnosti, kako provjera, tako i aktivnosti na terenu, u naselju City kvart primijećena su i kontrolisana lica A.L. (21) i maloljetnik star 17 godina iz Nikšića kada je policija došla do sumnje da su upravo oni izvršioci gore navedenih djela - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Od njih, kao i od oštećenih lica su prikupljena obavještenja na zapisnik, a sa događajima je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji je kvalifikovao krivično djelo teška krađa i krivično djelo razbojništvo, u saizvršilaštvu, i naložio da se maloljetno lice i A.L. liše slobode.
- Oni su u zakonskom roku, uz krivičnu prijavu, privedeni tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Uhapšeni osumnjičeni za tešku krađu i razbojništvo u Podgorici

Sve vrste goriva od ponoći će pojeftiniti od dva do sedam centa, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Eurosuper 95 i 98 će u narednih 15 dana biti jeftiniji dva, odnosno tri centa, pa će se prodavati po 1,41eura, odnosno 1,44 eura.
Cijena eurodizela će u naredne dvije sedmice biti manja sedam centi, pa će iznositi 1,31 euro.
Lož ulje će pojeftiniti četiri centa, pa će koštati 1,24 eura.
Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata naredni obračun će se obaviti 29. decembra, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 30. decembra.

Dizel jeftiniji sedam, benzin dva i tri centa

Veliku humanitarnu manifestaciju pod okriljem Glavnog grada Podgorica, "Srce za djecu 2025.", podržali su i legenda crnogorskog i evropskog fudbala Dejan Savićević i najbolji crnogorski automobilista mlađe generacije Filip Kunčer, i pozvali na solidarnost sa šampionima iz teških uslova.
Kako je navedeno u saopštenju, dvije generacije, dva sporta, ali jedna poruka - sva djeca zaslužuju jednake šanse da njihovi snovi rastu i postanu stvarnost.&nbsp;
- Dejo i Filip su apelovali na podršku djeci kojoj je najpotrebnija, a u humanitarne svrhe donirali su izutetno vrijedne sportske predmete sa svojim potpisima - Dejo fudbalsku loptu koju je "kotrljala" crnogorska reprezentacija, a Filip plaketu za osvojeno prvo mjesto na Šampionatu Clio Cup Europe 2025, na jednoj od najboljih staza na svijetu za trke Formule 1. Filip Kunčer je prvi crnogorski automobilista koji je učestvovao na ovoj trci i osvojio prvo mjesto - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Kako su pojasnili iz "Srce za djecu 2025", loptu i pehar sa potpisima Savićevića i Kunčera organizatori daju na licitaciju svim crnogorskim kompanijama i građanima, a novac ide u fond za kupovinu ultrazvučnog aparata za Dječju bolnicu u Podgorici, koji je prijeko potreban mališanima koji vode bitke za zdravlje.&nbsp;
- Za ovu svrhu potrebno je prikupiti 30.000 eura, i organizatori se nadaju da će se odazvati, prije svega, veliki broj društveno odgovornih kompanija - ističe se u saopštenju.&nbsp;
"Srce za djecu 2025." partnerski organizuju Glavni grad Podgorica, Institut Montenegro Education, Unija poslodavaca Crne Gore, Privredna komora, Savjet stranih investitora i Asocijacija menadžera, a pokrovitelji "Srca za djecu 2025." su kompanija M:tel i Razvojna banka Crne Gore.&nbsp;
Prijatelji manifestacije i učesnici bogatog programa u nedjelju, 21. decembra su Dječji savez Podgorice, Fudbalski savez Crne Gore, Košarkaški savez Crne Gore, Rukometni savez Crne Gore, Odbojkaški savez Crne Gore, Dječji hor D-mol, Plesni klub "Sonrisa" i brojni dječji zabavljači i animatori.&nbsp;

Dejo Savićvić i Filip Kunčer podržali "Srce za djecu 2025" i donirali sportsku istoriju za pomoć Dječjoj bolnici

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Radulović: SDT da ispita ulogu Demokrata, Bogdanovića i Vujović, jer je u izgradnji puta Meljine – Petijevići država izgubila više od 4,5 miliona

Juče smo imali priliku da u dnevnim novinama Vijesti pročitamo detalje sa saslušanja Ranka Ubovića koje je održano u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Novinarkama ovog medija Jeleni Jovanović i Biljani Nikolić je neko iz Specijalnog državnog tužilaštva dao zapisnik sa saslušanja Ubovića, sa određenim ciljem.
To je saopštio predsjednik Crogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandar Damjanović i dodao da su, između ostalog, novinarke Vijesti u tekstu fokus stavile na sina Ranka Ubovića zbog kupovine kompanije Bemax čija prodaja, kako navodi, državi nikakvu štetu nije nanijela.
- Lično me ne čudi što novinarke Jovanović i Nikolić ne poštuju starocrnogorski postulat da se čovjeku bez obzira o čemu se radilo nikad ne napada porodica. Na pitanje ko je dao zapisnik o saslušanju građanima koji mu plaćaju obezbjeđenje, gorivo, telefon, putovanja i mjesecnu zaradu koja iznosi više hiljada eura odgovor treba da da specijalni državni tužilac Vladimir Novović - rekao je Damjanović.
Gospodin Novović kao prvi čovjek SDT-a ima obavezu da, kako je kazao, zaštiti privatnost svakog građanina koji dode na saslušanje bez obzira koje vjere, nacije boje kože i političkog uvjerenja bio.
- Tužilac Vladimir Novović bi trebalo da zna da građane koji plaćaju njegov rad vise zanima šta se dešava sa krivičnim prijavama koje su podnijete protiv premijera Milojka Spajića, za kojeg se sumnja da je oštetio državni budžet nego li kako je sin Ranka Ubovića kupio Bemax. Da ne budem od crnogorske javnosti pogrešno shvaćen, nije mi cilj da stanem u zaštitu Ranka Ubovića, jer je on pokazao da sebe i te kako može odbraniti od pokušaja SDT da ga neosnovano drži u pritvoru, već želim da ukažem da curenje informacija iz SDT-a urušava ugled Crne Gore i nanosi štetu pravdi - naveo je Damjanović.
U svakoj ozbiljnoj zemlji za ovakav tekst novinarke Jovanović i Nikolić bi, dodaje se, bile privedene na saslušanje radi nanošenja štete tužilaštvu i državi.
- Bez obzira radilo se o Ranku Uboviću ili nekom drugom građaninu ovaj gest SDT-a je neprimjeren i zaslužuje osudu javnosti. Javno pitam gospodina Vladimira Novića kako očekuje da građanin moze imati povjerenje u rad SDT-a, kada informacije sa saslušanja izalaze u medijima? Važno je da tužilac Novović zna da se u svijetu kompanije koje zapošljavaju hiljadu ljudi kao Bemax poštuju i ako kojim slučaju budu predmet nekog izviđaja o njihovom ugledu dok se ne proglase krivim se vidi dobro računa - navodi se u saopštenju.
Dio beneficija u kojima uživa po funkciji Vladimir Novović se, dodaje se, između ostalih finasira od poreza koji u crnogorski budžet uplaćuje Bemax.
- Finalno, slučajno ili ne SDT plasira u javnost priču u kojoj se spominje Bemax neposredno pred početak otvaranja ponuda za nastavak izgradnje auto puta - stoji u saopštenju Damjanovića.

Tag: privremeno-finansiranje