Budžet Opštine Tivat za 2026. godinu planiran je u iznosu od 34,1 milion eura, što predstavlja povećanje od oko 300.000 eura u odnosu na budžet iz 2025. godine. I pored stabilnog finansijskog stanja i činjenice da se na opštinskim računima trenutno nalazi 8,3 miliona eura, sjednica Skupštine opštine na kojoj bi budžet bio razmatran i usvojen još uvijek nije zakazana što je, kako kaže predsjednik Opštine Željko Komnenović direktna posljedica ponašanja predsjednika Skupštine opštine Tivat Miljana Markovića, prenosi Primorski portal. 
Kako bi se obezbijedilo nesmetano funkcionisanje grada na početku godine, Komnenović je, podsjeća, potpisao odluku o privremenom finansiranju za januar, čime su obezbijeđena sredstva za isplatu zarada zaposlenima u lokalnoj upravi i javnim ustanovama, kao i za redovan rad svih gradskih službi i institucija.
- Budžet nije političko pitanje, već osnov za funkcionisanje grada. Političke razmirice moraju se ostaviti po strani, jer su interesi građana i razvoj Tivta iznad svakodnevnih političkih nesuglasica - poručio je predsjednik Opštine, naglašavajući da ne postoji nijedan razuman razlog da se proces usvajanja budžeta odlaže.
Budžet je, ističe Komnenović, koncipiran na realnim i održivim osnovama, uz jasan fokus na kapitalna ulaganja i projekte koji su od dugoročnog značaja za razvoj grada.
- Iako je kapitalni budžet nešto manji u odnosu na prethodnu godinu, smanjenje je, kako je pojašnjeno, direktna posljedica moratorijuma koji se odnosi na područja pod zaštitom UNESCO-a - navodi Komnenović. 
Komnenović ističe da je dobra vijest za građane Tivta to što će Tivat, zajedno sa Herceg Novim, biti izuzet iz tog režima, uz dodatne kontrole i saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
- Među najznačajnijim infrastrukturnim projektima planiranim za 2026. godinu izdvajaju se realizacija izgradnje kanalizacionog sistema, ukupne vrijednosti oko 28 miliona eura, početak radova na izgradnji bulevara kroz Tivat, kao i završetak obalnog šetališta u Belanima - kaže Komnenović.
On dodaje da su u planu i projekti izgradnje policijske i vatrogasne stanice, gradske pijace, kao i uređenje i rekonstrukcija više lokalnih saobraćajnica u različitim djelovima grada.
Ovu 2026. godinu, naglašava, obilježiće, kada su investicije u pitanju, početak radova na izgradnji bulevara. U toku je tender za izradu glavnog projekta koji bi trebalo da bude gotov na jesen, kada se očekuje i izbor izvođača radova.
- Poseban akcenat u budžetu stavljen je na obrazovanje, sport, kulturu i podršku nevladinom sektoru, za koje su predviđena povećana sredstva u odnosu na prethodnu godinu - dodaje predsjednik Opštine Tivat.
Komnenović je najavio dalje ulaganje u dječja igrališta, unapređenje uslova u obrazovnim i zdravstvenim ustanovama, kao i podrška sportskim klubovima i kulturnim manifestacijama koje doprinose kvalitetu života u Tivtu.
- Značajan dio budžetskih sredstava biće usmjeren i na nastavak procesa digitalizacije lokalne uprave. Razvoj e-uprave i digitalnih servisa, koje za cilj ima jednostavniju, bržu i transparentniju komunikaciju između građana i opštinskih službi, kao i efikasnije pružanje usluga - kaže Komnenović.
Tokom 2026. godine očekuje se i donošenje nove prostorno-planske dokumentacije, što će stvoriti preduslove za realizaciju strateških infrastrukturnih i turističkih projekata, uključujući razvoj hotelskih kapaciteta i unapređenje ukupne urbanističke slike grada.
- Stabilnost javnih finansija i planski razvoj moraju biti iznad dnevne politike. Naš cilj je da Tivat nastavi da se razvija kao moderan, funkcionalan i održiv grad, u interesu svih građana - zaključio je Komnenović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Privremeno finansiranje u Tivtu za januar; Komnenović: Budžet nije političko pitanje, već osnov za funkcionisanje grada

Vidio sam 400 miliona čistog optimizma u tekućim prihodima, i tih 400 miliona čistog optizma treba da pokriju nedostatak sredstava u budžetu, izazvanih time što su doprinosi za fond PIO smanjeni na pola - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televiziji E, ekonomski analitičar Ratko Nikolić.
Nikolić objašnjava da zbog toga što nije usvojen budžet za 2025. situacija nije redovna, niti poželjna ni za ekonomiju, ni za realizaciju javnih politika. Ipak, ističe, da posljedice ne moraju biti značajne. 
- Saglasan sam sa onim što iznose moje kolege ovih dana, da te posljedice ne moraju biti tako loše. Međutim, ne možemo biti imuni na izjave iz, prije svega, skupštinske većine i predstavnika Vlade, jer najbolje poznaju sistem iznutra, i rekao bih da najbolje znaju koliko smo stvarno izloženi riziku, i koliko stvarno te posljedice mogu biti velike. U svakom slučaju, i te poruke bih uzeo kao ozbiljno, a ono što bih definitivno s ovog mjesta apelovao je da oni sami, prije svega, učine sve što je u njihovoj moći da se situacija u parlamentu vrati u redovno stanje i da se u jednoj normalnoj atmosferi diskutuje i o budžetu i zakonima koji su na dnevnom redu - rekao je Nikolić.
Objašnjava da je privremeno finansiranje procedura koja se primjenjuje u situacijama kad iz nekih razloga budžet nije usvojen. To znači da su izdvajanja iz budžeta ograničena na jednu dvanaestinu mjesečnih potreba.
 -To znači da ono što je prošle godine bilo odobreno i plaćeno, da ne bi trebalo da bude problema da bude realizovano, iako se budžetski prihodi realizuju u predviđenom planu. Van toga sve ono što je određenim zakonima i budžetom predviđeno da se desi u ovoj godini, a nije dio redovnih poslova, to bi moralo da sačeka. Definitivno će određenih poteškoća biti, definitivno je da će situacija biti lošija što ovo stanje bude duže trajalo, i apel je da se iz ove situacije što prije izađe - istakao je Nikolić.
Podsjeća sa je bilo primjera u praksi privremenog finansiranja, pa čak i lokalnih uprava. 
Usvajanje Strategije 2027 znači da će se Crna Gora zadužiti 3 milijarde, kaže Nikolić, a većina toga zaduženja će ići na otplatu dugova sa prispjelim kamatama.
- To znači da nova zaduženja planiraju za vraćanje dugova, i za kapitalne izdatke. Ti dugovi ograničeni su realizacijom budžetskih prihoda. Ja bih napomenuo da su sve te trogodišnje projekcije napravljene na bazi određenih pretpostavki, očekivanja po pitanju punjenja budžeta, kao i najava određenih racionalizacija same potrošnje, posebno u javnom sektoru. Tako da realizacija zavisi od realizacije svih tih planova. Generalno, ono što su planovi, i što je propisano tom Strategijom za upravljanje javnog duga su limiti u kojima su predviđanja kretanja javnog duga. Postoji određeno prekoračenje, preko 60 posto, ali ne mislim da je ono problematično. Po meni je glavni rizik hoće li se to realizovati. S obzirom na osjetljivost i krhkost naše ekonomije, male nestabilnosti na prihodnoj strani budžeta mogu izazvati dosta velike uticaje na budžet, s obzirom na to sa rashodne strane budžeta nema dovoljno prostora za promjene i za prilagođavanje u kratkom roku - naglasio je Nikolić.
Smatra sa se u Crnoj Gori više komentariše sami budžet, nego njegova realizacija, što je mnogo važnije. 
- Budžet je plan prihoda i rashoda, da li će se realizovati ili ne, zavisi od umješnosti. Prava ocjena umješnosti i prava ocjena javnih politika je upravo kroz ocjenu realizacije tog budžeta. U tom dijelu se treba više fokusirati- uvjeren je Nikolić.
Smatra sa je veliko je pitanje da li država može svoje obaveze realizovati iz redovnih prihoda, jer čitanjem Nacrta budžeta za 2025. godinu stiče se utisak da je budžet baziran na značajnom optizmu.
- Ono što su i kolege često ovih dana govorile, budžet za 2025. godinu jeste potrošački, bazira na konceptu ekonomije gdje potrošnja treba da generiše neku novu vrijednost. U našoj ekonomiji nijesam siguran da je to najbolji koncept. Da imamo našu domaću proizvodnju, pa da trošimo naše proizvode, to bi bila jedna priča. Ali sa ratom potrošnje raste naš uvoz, u suštini, raste naš platno bilansni deficit. Sa rastom potrošnje u Crnoj Gori mi podižemo neki tuđi BDP, djelimično podižemo i naš BDP, ali to nije pravi efekat, i ti efekti bazirani na modelu potrošnje ne mogu biti dugoročni. Ono što se u budžetu vidi to su prilično optimistične projekcije u određenim stavkama. Pomenuo bih, prije svega, preko 20 posto projekciju rasta poreza na dohodak fizičkih lica. Ne znam odakle i na bazi čega se to projektuje. Oko 10 odsto rast prihoda od akciza, znači više ćemo pušiti, više ćemo trošiti goriva, ne znam na bazi čega, imamo i 15 odsto porast od prihoda na PDV. Jeste povećana stopa PDV-a u turizmu, ali nijesam siguran da ona može baš toliko da doprinese porastu… Povećanje poreza na dobit pravnih lica je oko 9 odsto, ta pozicija već je drastično rasla prethodne dvije, tri godine, tako da je ona već prilično visoka, i nijesam siguran da i tu ima prostora…. Ja sam vidio 400 miliona čistog optimizma u tekućim prihodima, i tih 400 miliona čistog optizma treba da pokriju nedostatak sredstava u budžetu izazvan time što su doprinosi za fond PIO smanjeni na pola- poručio je Nikolić.
Objašnjava da je ključni problemi crnogorske ekonomije mala diversifikacija, a velika zavisnost od sektora usluga.
- Sektor usluga u crnogorskoj ekonomiji definitivno nosi najviše, a koliko je taj sektor osjetljiv pokazalo nam je iskustvo kako turizam reaguje kad su u pitanju epidemije, ratovi, nestabilnosti na ključnim emitivnim tržištima. Od svega toga jako zavisi cijela crnogorska ekonomija, jer turizam i usluge su pokretač svega ostaloga… Jako velika centralizacija, mikro i mala preduzeća, koja treba da budu oslonac naše ekonomije u suštini imaju strahovito velike probleme i nedostatnu podršku države. Zadnjih nekoliko godina, definitivno, tu je i problem nedostatka radne snage - zaključio je Nikolić.

Nikolić: Privremeno finansiranje ne bi trebalo da ima značajne posljedice, budžet za 2025. baziran na optimizmu

Odbornik Demokratske partije socijalista Andrija Klikovac osvrnuo se stavove Pokreta Evropa sad o privremenom finansiranja na nivou države i Glavnog grada, ocjenjujući da se radi o još jednoj prevari ove partije.
- PES u Skupštini Glavnog grada - privremenim finansiranjem isplaćuju se uredno sve obaveze (plate, transferi, finansiranje projekata) iz budžeta Podgorice. PES u Skupštini Crne Gore - privremenim finansiranjem kasne plate, penzije, isplate za projekte. Još jedna prevara PES - naveo je on na društvenoj mreži Iks (X).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1881987928005755273%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

500x500

Klikovac o stavu PES prema privremenom finansiranju: Još jedna prevara

Premijer građanima šalje te poruke o tome da se neće isplaćivati plate, penzije, i tako dalje, što je notorna neistina, jer vi znate kad je na snazi privremeno finansiranje države, sve te obaveze se redovno finansiraju, i građani će u tom dijelu biti apsolutno ispoštovani, nema potrebe nasjedaju na jeftine političke trikove Milojka Spajića, jer ja mislim da se do sada Crna Gora uvjerila bezbroj puta da je riječ o manipulatoru, o jednom prevarantu - kazala je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, poslanica Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore Sonja Milatović.
Sjednica Skupštine koja je bila zakazana za danas, na kojoj je trebalo raspravljati o budžetu za ovu godinu, odložena je opet zbog opstrukcije opozicije, koja ostaje dosljedna stavu da neće dozvoliti održavanje sjednica dok Ustavni odbor ne povuče neustavnu odluku o penzionisanju sudije Dragane Đuranović.
Još uvijek nema informaciju kada će biti nastavljena otkazana sjednica Skupštine Crne Gore, kaže Milatović, i naglašava da je opozicija upozoravala vlast da, kako navodi, Ustavni odbor ne preuzima nadležnosti Ustavnog suda, i sada se vlast, kako tvrdi, suočava sa adekvatnim posljedicama.
- Kada je vlast brutalno zgazila Ustav, dobila je jedini mogući odgovor, kakav je jedna opozicija državno odgovorna opozicija, koju predvodi Demokratska partija socijalista, mogla da da. Ja večeras pitam da li mi kao opozicija u Crnoj Gori treba da žmurimo na gaženje Ustava, i na rušenje Ustava od strane aktuelne parlamentarne većine? Naravno da ne! Svuda u svijetu opozicija se bori da na neki način postane dio vlasti, samo u Crnoj Gori opozicija brani državu, brani Ustav, i brani pravni poredak. Mi smo bili konkretni i jasni, mi oko poštovanja Ustava ne pregovaramo, naši zahtjevi su jasni, zato što smo podcrtali i to da neće biti redovnog parlamentarnog života u Crnoj Gori, dok se stvari ne vrate u pređašnje stanje, a vraćanje stvari u pređašnje stanje podrazumijeva da se van snage stavi neustavna odluka o penzionisanju sudije Ustavnog suda. Naš sljedeći zahtjev odnosi se na to da nema izmjena Ustava, i nema izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu, i najzad, da se definiše način na koji će funkcionisati Odbor za izbornu reformu, i da se za to vrijeme svi izborni procesi u Crnoj Gori odvijaju na način i u skladu sa dinamikom koja je već predviđena - rekla je Milatović.&nbsp;
Zahtjevi koje je ispostavila opoziciji nijesu politički zahtjevi, objašnjava Milatović, to su zahtjevi koji imaju za cilj da zaštite državne interese, ističe ona, koji su ugroženi djelovanjem parlamentarne većine.
Nije prvi put da se ne usvoji budžet, podsjeća Milatović, nije prvi put ni da se država, dodaje ona, privremeno finansira, to se dešavalo, prisjeća se ona, i 2021.godine.&nbsp;
- Isti ovaj Milojko Spajić, ne neko drugi, je govorio građanima 2021.godine da ne treba da brinu da će se sve obaveze redovno finansirati, jer je on bio ministar finansija. Danas mu odgovara da priča neku drugu političku priču, i da građanima šalje te poruke o tome da se neće isplaćivati plate, penzije, i tako dalje, što je notorna neistina, jer vi znate kad je na snazi privremeno finansiranje države, sve te obaveze se redovno finansiraju, i građani će u tom dijelu biti apsolutno ispoštovani, nema potrebe nasjedaju na jeftine političke trikove Milojka Spajića, jer ja mislim da se do sada Crna Gora uvjerila bezbroj puta da je riječ o manipulatoru, o jednom prevarantu, u ostalom koliko je on zabrinut zbog neusvajanja budžeta najbolje govori onaj snimak koji smo vidjeli gdje zabrinuti premijer Crne Gore pjeva u situaciji kad cijela Crna Gora tuguje zbog tragedije koja se dogodila na Cetinju, i u situaciji kad svaki građanin ove države, iz opravdanih razloga, strahuje za svoju bezbjednost - zaključila je Milatović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvqXyNNNS4oY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Milatović: Notorna neistina da se neće isplaćivati plate i penzije, građani da ne nasjedaju na političke trikove Spajića

Podgorički odbornici su na današnjoj sjednici usvojili prijedlog o potvrđivanju Odluke o privremenom finansiranju za period od 1. januara do 31. marta tekuće godine.
Od ukupno 33 - njih 31 je glasalo za usvajanje ove odluke. Dva odbornika pokreta Preokret su bila uzdržana.
<h2>Sve obećano će kasniti tri mjeseca</h2>
Odbornik pokreta Preokret Srđan Perić je tokom rasprave ukazao da će sve što je obećano u izbornoj kampanji zbog ove odluke kasniti najmanje tri mjeseca.
- Gradonačelnik (Saša Mujović) je predložio da se odloži usvajanje budžeta da se dođe do kvalitetnije verzije dokumenta, međutim sada imamo obrazloženje da se traži odluka o privremenom finansiranju - ne na jedan nego na tri mjeseca. Ta tri mjeseca kapitalne investicije mogu da budu usporene, a sve što je obećano u izbornoj kapanji će izvjesno da kasni tri mjeseca ako ne i duže - poručio je Perić tokom današnje rasprave u podgoričkom parlamentu.
Bilo bi, kako je istakao, dobro da se vidi presjek obaveza: zbog čega se traže tri mjeseca.
- Mora se mijenjati sistem, jer na ovaj način odluke će biti slabije - naveo je Perić.&nbsp;
On je ukazao i na sporne propise koji, kako je rekao, odbornike svrstavaju u one prvog i drugog reda.
- Naša politička agenda jeste borba protiv porobljavanja partija, države i lokalnih samouprava...Imamo čitav niz propisa koji su naslijeđeni i koji prave odbornike prvog i drugog reda i onemogućavaju da odbornici zastupaju interese građana. Ovo je mjesto koje bi trebalo da na osnovu kontrole ukazuje na probleme i da ih može rješavati... Mi trenutno možemo manje-više iz medija ili mejlom da budemo informisani o temama. jer imamo dvije odluke: jedna je diskriminatorna u tumačenju: odluka o imenovanju radnih tijela - da se raspoređuju u skladu sa brojem i stranačkom zastupljenošću... - naveo je Perić.
Njegov kolega Mirza Krnić je tokom rasprave saopštio da će oni biti uzdržani tokom glasanja zbog sadržaja ove odluke.
- Ukoliko nova vlast želi da bude transparenta očekujemo objašnjenje zašto se privremeno finansiranje produžava do kraja marta - što je i krajnji zakonski rok - istakao je on ukazujući da je prijedlog budžeta već sačinjen.
Oni, kako je rekao, očekuju raspravu o budžetu u narednih 10 do 15 dana. Zahtijevaju da to bude u januaru.
<h2>Opozicija će imati mnogo amandmana na budžet</h2>
Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Klikovac je istakao da je Odluka o privremenom finansiranju neophodna kako bi Podgorica funkcionisala, ali i dodao da će opozicija pripremiti veliki broj amandmana na budžet.
Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović kazala je da će se, zbog kratkog roka, o zapisnicima izjasniti na sljedećoj sjednici Skupštine.
Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Stefan Ćulafić ukazao je na tehnički propust i rekao da bi trebalo u samom predlogu Odluke korigovati tehničke propuste "prije nego što se ista usvoji".
<h2>Sporna pozicija sekretara za finansije</h2>
Odbornik DPS-a Vladan Arsović problematizovao je "mjesto sekretara za finansije".
- S obzirom da smo u ovom slučaju imali minimum pet puta prekršen zakon kada je u pitanju izbor sekretara za finansije. Iako je Injac (bivša gradonačelnica Podgorice Olivera) imala minimum dva rješenja da Balša Špadijer nije izabran po zakonu i propisima, Injac je na to gledala na način da mi (DPS) i sva rješenja Komisija za žalbe nijesmo u pravu - rekao je Arsović.
On je podvukao da su jedina dva kandidata koja su ispunila uslove javnog konkursa za tu poziciju Dragan Bulatović i Jela Mrdak.
- Nakon toga nemamo bilo kakvo rješenje, ni odluku. Ukoliko griješim, volio bih da zamjenik gradonačelnika kontaktira i sekretarku za lokalnu samoupravu - kazao je Arsović. Naveo je i da moraju da znaju zbog čega je Špadijer i dalje na poziciji sekretara za finansijske poslove i analizu budžeta Podgorice.

Anja Ivanović

Podgorički odbornici usvojili prijedlog Odluke o privremenom finansiranju

Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović zakazala je za ponedjeljak, 13. januar, sjednicu gradskog parlamenta po hitnom postupku na kojoj će se potvrditi odluka o privremenom finansiranju.
Datum sjednice dogovoren je na jučerašnjem sastanku Borovinić Bojović sa šefovima klubova odbornika. Podgorica je od 1. januara ušla u privremeno finansiranje jer budžet Glavnog grada nije donijet u zakonskom roku, do 31. decembra prošle godine.
– U ponedjeljak će biti sjednica Skupštine Glavnog grada po hitnom postupku sa samo jednom tačkom dnevnog reda - potvrđivanje odluke o privremenom finansiranju. Sjednica je zakazana za 11 sati. Bolje je imati budžet nego privremeno finansiranje, ali smatram da će privremeno finansiranje donijeti mininalnu štetu obzirom da očekujemo da će ono kratko trajati – saopštila je Borovinić Bojović, za Dan.
Na pitanje kada će biti održana sjednica gradskog parlamenta na kojoj će biti usvojen budžet Glavnog grada za ovu godinu, Borovinić Bojović navodi da to zavisi od mišljenja Ministarstva finansija.
– Predlagač je Ministarstvu finansija uputio dopis i čeka se njihovo mišljenje kako bi smo se odredili o datumu sazivanja sjednice na kojoj će se raspravljati o budžetu – navela je Borovinić Bojović.
Prema za sada raspoloživim informacijama Glavni grad ne planira da mijenja cifru budžeta utvrđenog na 153 miliona u mandatu gradonačelnice Olivere Injac već samo izmjenu stavke o prenijetim sredstvima za ovu godinu. Neće mijenjati ni strukturu planiranih rashoda. 
Oni od Ministarstva finansija traže preciznu informaciju da li su u obavezi da ponovo organizuju javnu raspravu potencirajući da već imaju pozitivno mišljenje na budžet utvrđen krajem prošle godine. Pozitivno mišljenje stiglo im je 2. decembra. 
Iz Glavnog grada je Ministarstvu upućena i informacija da su donijeli odluku o privremenom finansiranju za tri mjeseca, od 1. januara do 31. marta, ali i da planiraju da Skupštini Glavnog grada budžet upute što prije.
Upravo ovo „upućivanje Skupštini“ je glavni proceduralni korak koji će presuditi, prema informacijama Dana, da li će Glavni grad morati da radi novi budžet.

Privremeno finansiranje potvrđuju 13. januara, budžeta još nema

Reakcija Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije u potpunosti se naslanja na razloge za poziv ambasadora na razgovor u Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore kada smo podsjetili na elementarne standarde poštovanja crnogorskih institucija, unutrašnjeg pravnog poretka i odgovorne komunikacije sa zvaničnih adresa, navodi se u reagovanju resora na čijem je čelu Ervin Ibrahimović.
Srbija je danas kritikovala saopštenje crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova, nakon što su saopštili da je ambasador Srbije u Crnoj Gori Nebojša Rodić pozvan na razgovor zbog objave sa zvaničnog naloga na mreži X – “Serbia in English”, na kojoj se neprimjereno komentariše status srpskog jezika u Crnoj Gori, sa istog naloga je upućena nova poruka.
Ministarstvo spoljnih poslova (MSP) Srbije je navelo da je riječ o "školskom primjeru zamjene teza".
Iz Ministarstva vanjskih poslova u reagovanju navode da Crna Gora u potpunosti poštuje prava svih svojih građana, uključujući pravo na upotrebu jezika i pisma, što je jasno i nedvosmisleno uređeno našim Ustavom.&nbsp;
- Pokušaji da se ustavne kategorije selektivno tumače ili pretvaraju u „humorističke“ narative ne mijenjaju realnost, već otkrivaju dubinu političke instrumentalizacije - istaknuto je u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 57.3034%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fduricev-resor-optuzuje-mvp-za-zamjenu-teza-tvrdi-da-je-sporna-objava-bila-uz-zdravu-dozu-humora&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodaju da neprekidno miješanje u unutrašnja pitanja Crne Gore, dok se istovremeno ignorišu činjenice, ustavni standardi i uloge institucija, nije znak brige, već političkog pritiska.
- Međusobno poštovanje i odgovorna komunikacija sa zvaničnih adresa nisu stvar interpretacije - to je minimum koji se očekuje u međunarodnim odnosima - poručili su iz MVP-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 77.9635%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnakon-reakcije-mvp-a-nova-poruka-srbije-o-mijesanju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

MVP odgovorilo MSP Srbije: Neprekidno miješanje u unutrašnja pitanja Crne Gore nije znak brige, već političkog pritiska

Vaterpolisti Budve i Katara ostvarili su pobjede u 13. kolu Regionalne Prve lige.
Budvani, lideri na tabeli, pred svojim navijačima savladali su Zemun 23:14 (6:4, 6:3, 7:4 i 4:3).
Najefikasniji u domaćem timu, koji je pitanje pobjednika riješio do polovine meča, bio je Nenad Dragović sa šest pogodaka.
Kataro je u Kotoru slavio protiv Starog grada 22:16 (5:4, 5:4, 8:5 i 4:3).
Domaćin je, nakon izjednačene prve dvije četvrtine, do ubjedljive prednosti došao u trećem dijelu meča, koju je do kraja uspio i da uveća.
U pobjedničkom timu istakao se Relja Vukanić sa sedam golova, bez promašaja.
Ivan Marković je dodao četiri, a po gol manje Dragan Marković i Ljubomir Kovačić.
Kataro u subotu (17 sati) igra protiv Zemuna, dok će Budva dočekati Beograd (19).

Pobjede Budve i Katara

Njemačka i Francuska zalažu se za ubrzanje ključnih politika Evropske unije poput jačanja eura, saradnje na vojnoj potrošnji i izgradnje lanaca snabdijevanja za kritične sirovine. Nezadovoljni zbog zastoja u donošenju odluka, Pariz i Berlin predlažu sistem „dvije brzine“ koji bi vodećim evropskim ekonomijama omogućio da sprovode promjene bez potrebe za konsenzusom svih 27 članica, piše The Washington Post.
<h2>Sastanak šest najvećih</h2>
Njemački ministar finansija Lars Klingbeil poručio je u pismu ministrima pet najvećih ekonomija EU da „nastavak po starom nije opcija“ ako Evropa želi postati otpornija na nove geopolitičke izazove. U pismu, u koje je The Washington Post imao uvid, Klingbeil navodi da s francuskim kolegom Rolandom Lescureom saziva videokonferenciju šestorke kako bi „postavili ambiciozan i konkretan plan za jačanje suvereniteta, otpornosti i konkurentnosti Evrope“.
Osim Njemačke i Francuske, na sastanak su pozvani ministri Italije, Španije, Poljske i Holandije. Klingbeil je pojasnio da će to biti „inicijalni sastanak“ uoči sastanka uživo koji će se održati sljedećeg mjeseca na marginama samita Eurogrupe, na kojem zemlje evrozone dogovaraju zajedničke politike.
<h2>Prepreka konsenzusa</h2>
Evropska unija, koja broji 27 članica i oko 450 miliona stanovnika, svoju snagu na međunarodnoj sceni uveliko crpi iz svoje veličine, koja je za trećinu veća od Sjedinjenih Država. Međutim, postizanje konsenzusa unutar tako raznolike grupe država često se pokazuje kao veliki izazov.
Pojedini lideri, poput mađarskog premijera Viktora Orbana, oklevali su zauzeti čvrst stav protiv Rusije zbog rata u Ukrajini i nisu bili skloni prekidu uvoza ruskih fosilnih goriva. Prošle sedmice, nakon što su lideri EU potpisali istorijski trgovinski sporazum s južnoameričkim blokom Mercosur, na kojem se radilo četvrt vijeka, dio poslanika u Evropskom parlamentu izglasao je njegovo slanje Evropskom sudu pravde na pravnu provjeru, što bi moglo odgoditi primjenu za mjesece ili čak godine.
Zbog takvih situacija, vodeće evropske sile sve češće se oslanjaju na djelovanje u manjim grupama kako bi preduzele odlučnije korake u oblastima poput energetike i odbrane, što je pristup poznat kao „minilateralizam“.
<h2>Četiri prioriteta&nbsp;</h2>
Klingbeil je u pismu ministrima finansija naveo četiri glavna prioriteta kojima bi se grupa šest zemalja trebala posvetiti. To su: stvaranje unije štednje i ulaganja radi poboljšanja uslova finansiranja za kompanije, jačanje uloge eura kao međunarodne valute, bolja saradnja na polju odbrambene potrošnje te osiguranje otpornog lanca snabdijevanja za kritične sirovine.
Potreba za samostalnim djelovanjem Evrope postala je izraženija nakon što su potezi američkog predsjednika Donalda Trumpa pokazali da SAD više nisu pouzdan partner u trgovini i odbrani kao nekada. Evropa je osjetila hitnost jačanja vlastitih vojnih sposobnosti i oživljavanja usporenih ekonomija, ali u tome je povremeno nailazila na prepreke unutar svojih redova.
- Sada je vrijeme za Evropu dviju brzina - izjavio je Klingbeil, koji je ujedno i njemački vicekancelar i supredsjednik Socijaldemokratske stranke, u utorak na događaju medijske kuće Welt u Berlinu.
- Njemačka će stoga, zajedno s Francuskom i drugim partnerima, sada preuzeti vodstvo u jačanju Evrope i njene nezavisnosti. Kao šest najvećih ekonomija u Evropi, sada možemo biti pokretačka snaga - rekao je Klingbeil.

Njemačka poslala pismo pet članica EU: "Nastavak po starom nije opcija"

Španska policija je u blizini Barselone uhapsila 38-godišnjeg kineskog državljanina, vlasnika frizerskog salona, zbog sumnje da je finansirao militantnu grupu Hamas putem oko 600.000 eura u transferima kriptovaluta.
Istražitelji su pratili najmanje 31 kripto-transakciju iz virtuelnih novčanika koje je kontrolisao osumnjičeni, prema adresama za koje se sumnja da su povezane sa entitetom koji koristi ova grupa.
Hamas je proglašen terorističkom organizacijom od strane Evropske unije, koju čini 27 država članica, kao i od strane drugih zapadnih zemalja.
Policija je odbila da komentariše moguće motive osumnjičenog i da li je svjesno sarađivao sa Hamasom ili je bio samo posrednik, pozivajući se na osjetljivost istrage.
Tokom pretresa frizerskog salona i kuće osumnjičenog, policijski službenici su zaplijenili kripto-imovinu, gotovinu, oko 9.000 cigara, nakit, računare i mobilne telefone, saopštila je policija.
Takođe su zamrznuti brojni bankovni računi, a ukupna vrijednost zaplijenjene i blokirane imovine premašuje 370.000 eura.
Istraga je započeta prošlog juna u okviru odvojenog postupka zbog prevare i pranja novca, navela je policija.
Vlasti su posljednjih godina upozoravale da militantne grupe koriste kriptovalute za prebacivanje sredstava preko granica, što dodatno otežava napore da se prati i spriječi finansiranje terorizma.

Tag: privremeno-finansiranje