Crna Gora je malo tržište, sa ograničenom radnom snagom i niskom proizvodnom bazom – ali imamo svoje prednosti: snažan međunarodni imidž, prirodne resurse i jasnu evropsku perspektivu. Ulazak u Evropsku uniju znači jaču vladavinu prava, stroge kontrolne mehanizme i veću odgovornost svih institucija, ali i slobodniji protok radne snage i kapitala, poručio je premijer Milojko Spajić na tradicionalnom godišnjem sastanku privrednika sa predsjednikom Vlade i ministrima, gdje je ocijenjeno da je poslovni ambijent u 2025. godini blago unaprijeđen u odnosu na 2024. godinu. Spajić je poručio da je kontinuitet dijaloga sa privredom jedan od ključnih elemenata ekonomske politike Vlade, posebno u periodu velikih unutrašnjih i spoljnopolitičkih izazova. - Od prvog dana vodimo jasnu i dosljednu poresku politiku – smanjujemo opterećenje na rad i fiksne troškove, a oslanjamo se na oporezivanje potrošnje. Taj pravac je nepromijenjen i donosi potpunu predvidivost poslovanja, jer privreda mora da zna na čemu je - poručio je premijer. Spajić je naglasio da Crna Gora, kao malo i otvoreno tržište, mora graditi konkurentnost kroz stabilnost, evropsku perspektivu i pametno postavljenu poresku politiku, uz snažan fokus na diversifikaciju ekonomije i jačanje konkurentnosti kroz: razvoj energetike kao drugog strateškog stuba, uz turizam, intenzivni razvoj infrastrukture i digitalizaciju. On je najavio da nas u narednoj godini očekuje implementacija najvećih infrastrukturnih projekata decenijama unazad - izgradnja druge dionice auto-puta, rekonstrukcija željeznice i unapređenje aerodroma Podgorica i Tivat.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251226181224_230d28c84b64b53768cc7f5ebdaf07ddb47ed42ad78edae2697ed7cdc35525fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251226181224_230d28c84b64b53768cc7f5ebdaf07ddb47ed42ad78edae2697ed7cdc35525fa" data-rendition-name="original" width="1890" height="1262" loading="lazy" alt="Sa godišnjeg sastanka"></figure>  - Crna Gora je malo tržište, sa ograničenom radnom snagom i niskom proizvodnom bazom – ali imamo svoje prednosti: snažan međunarodni imidž, prirodne resurse i jasnu evropsku perspektivu. Ulazak u Evropsku uniju znači jaču vladavinu prava, stroge kontrolne mehanizme i veću odgovornost svih institucija, ali i slobodniji protok radne snage i kapitala. Zato moramo povećati konkurentnost naše privrede kako bi iskoristili sve benefite jedinstvenog evropskog tržišta a to ćemo postići: transparentnom i podsticajnom poreskom politikom, izgradnjom infrastrukture i usvajanjem evropskih standarda jer samo tako možemo dugoročno privući investicije i zadržati ljude u Crnoj Gori – kazao je on. Na kraju, poručio je da država i privreda moraju zajednički mijenjati ambijent u kojem se rad i preduzetništvo isplate. - Sinergetski efekat strateškog partnersta Vlade i privrede, doprinijeće doprinijeli ulasku naše zemlje u EU 2028. godine - poručio je on. Premijer je čestitao novu dokapitalizacija kompanije Voli od strane dugogodišnjeg partnera - Evropske banke za obnovu i razvoj, koji predstavlja jednog od najkredibilnijih partnera privredi i predstavlja snažnu evropsku poruku. <h2>Turizam pokazuje znake oporavka, potrebno dugoročno rješenje za ACG</h2> Predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić kratko je u svom uvodnom izlaganju predstavila Analizu poslovanja crnogorske privrede u 2025. godini, koja je urađena na osnovu zvaničnih podataka, sektorskih analiza, istraživanja poslovnog ambijenta i svakodnevne komunikacije sa privrednicima. Ovaj dokument jasno pokazuje gdje se danas nalazimo, kako izgleda struktura našeg rasta, te koliko je ona dugoročno održiva. Analiza pokazuje da crnogorska ekonomija i u 2025. godini bilježi solidan rast od oko tri odsto, na nivou većem od prosjeka Evropske unije, uz očuvanu makroekonomsku i fiskalnu stabilnost, stabilan finansijski sektor, rast zaposlenosti i napredak ka EU, uključujući ulazak u SEPA sistem. Turizam pokazuje znake oporavka, ali se naglašava potreba za dugoročnim i održivim rješenjem za Aerodrome Crne Gore. Ipak, upozorava se da je dosadašnji model rasta previše zasnovan na potrošnji i uvozu, dok proizvodni sektori – poljoprivreda, industrija, energetika i građevinarstvo – i dalje bilježe izazove produktivnosti. - Rast zasnovan na potrošnji može kratkoročno izgledati snažno, ali bez proizvodnje i investicija ne može biti održiv. Jačanje domaće proizvodnje je centralno razvojno pitanje Crne Gore, posebno poljoprivrede i prehrambene industrije, ali i prerađivačkih djelatnosti koje imaju potencijal da smanje uvoznu zavisnost, povećaju izvoz i stvore stabilniju osnovu za dugoročni rast - rekla je Drakić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251226181224_60c020d34c7dddf1cc39a3052a9d9ce74be521f0321541df359343e446a7fa74.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251226181224_60c020d34c7dddf1cc39a3052a9d9ce74be521f0321541df359343e446a7fa74" data-rendition-name="original" width="1890" height="1262" loading="lazy" alt="Sa godišnjeg sastanka"><figcaption>Nina Drakić(Photo: Privredna komora)</figcaption></figure>  Ujedno, privreda izražava zabrinutost zbog strukture stranih direktnih investicija, koje su dominantno usmjerene na nekretnine i ne doprinose razvoju proizvodnih kapaciteta, izvoza i konkurentnosti. Analiza ukazuje i na slabosti poslovnog ambijenta: česte promjene propisa, nedovoljnu predvidivost, administrativna opterećenja i poreske mjere koje destimulišu ulaganja, naročito u poljoprivredu, prehrambenu industriju i turizam. - Privreda Crne Gore nema nerealna očekivanja da se svi sistemski izazovi mogu riješiti brzo i jednostavno. Ipak, očekujemo da se izazovi sagledaju realno, da se poruke privrede pažljivo razmotre i da zajednički gradimo jasan razvojni pravac i stabilan regulatorni okvir, a sve u cilju jačanja konkurentnosti i diversifikacije privrede. Upravo u tom duhu, Privredna komora Crne Gore želi da ostane pouzdan partner Vladi – ne pitajući samo šta država može učiniti za privredu, već šta zajedno možemo učiniti za razvoj Crne Gore - zaključila je Drakić. <h2>Potrebno snaženje Luke Bar</h2> U diskusiji je ukazano i na potrebu snaženja Luke Bar i otklanjanja određenih izazova u njenom poslovanju. Turistički poslenici su zatražili od Vlade vraćanje stope PDV na usluge smještaja od sedam odsto kako bi se doprinijelo konkurentnosti destinacije, kao i mogućnost izuzeća od najavljenog sedmočasovnog radnog vremena. Ministarka rada Naida Nišić je najavila liberalizaciju zapošljavanja u oblasti turizma, te ocijenila da će ublažavanju deficita kadra u ovoj oblasti doprinijeti novi Zakon o strancima i, sa druge strane, lakše zapošljavanje studenata. Premijer je kazao da EU pomno prati usklađivanje obaveza Crne Gore u dijelu usklađivanja viznog režima sa evropskim, što se mora u potpunosti uraditi do kraja 2026. godine, uz istovremeno uvođenje elektronskog viznog sistema. Najavio je otvaranje avio-linija od strateškog značaja, a država će, kako je rekao, imati mogućnost da finansijski pomogne njihovo uspostavljanje ka glavnim gradovima evropskih država. Predstavnici agrara ukazali su da je potrebno sredstva iz grantova izuzeti iz osnovice za obračunavanje poreza na dobit, te relaksirati ovaj nisko profitabilni sektor visokog poreza na nepokretnost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251226181224_6da48764ef9a58bc3ebd26f291cc21471ba52730ab37f7d59b1e14790ccd6009.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251226181224_6da48764ef9a58bc3ebd26f291cc21471ba52730ab37f7d59b1e14790ccd6009" data-rendition-name="original" width="1890" height="1261" loading="lazy" alt="Sa godišnjeg sastanka"></figure>  Premijer Spajić je naglasio da će poljoprivreda biti u fokusu Vlade narednih godina, te najavio da će investicije u ovom sektoru imati podršku države. Iz sektora metalurgije je ukazano na izazove koje nosi CBAM, te da bi dodatno opterećenje koje proizilazi iz njegove primjene moglo da prekine proizvodnju u UNIPROM KAP-u, što bi 300 radnika ostavilo bez posla. O ovom važnom pitanju, najavljeni su međusektorski razgovori već za početak sedmice. Predstavnici građevinskog sektora ukazali su na problem nedostatka kvalifikovane domaće radne snage, zbog čega smatraju da je neophodno povećati plate na odgovornim pozicijama i obezbijediti dovoljan broj stručnih izvršilaca. Predstavnici sektora postavili su pitanja formiranju agencija za planiranje prostora na državnom i lokalnom nivou, te izgradnji Veljeg brda. Iz Ministarstva prostornog planiranja saopšteno je da je u toku raspisivanje konkursa za idejna urbanističko-arhitektonsko rješenje za Velje brdo, i da se početak radova očekuje u narednoj godini. Kada je u pitanju državna agencija za planiranje prostora, naveli su da je formirana, te da su raspisani oglasi za zapošljavanje, a početak njenog rada se očekuje nakon praznika. Iz komunalnog sektora naglašeno je da se u okviru Poglavlja 27 mora otvoriti više prostora za rješavanje kompleksnih pitanja, te da bez snažnijih ulaganja u komunalnu infrastrukturu nema održivog razvoja. Posebno je ukazano na potrebu izgradnje regionalnih centara i većih ulaganja u komunalnu opremu. Spajić je naglasio da Vlada daje punu podršku realizaciji komunalnih projekata i da je neophodno da se sprovedu što prije, jer je ekologija temelj evropskih politika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spajić: Podsticajnom poreskom politikom i usvajanjem evropskih standarda možemo dugoročno privući investicije i zadržati ljude u Crnoj Gori

Vlada i predstavnici privrede postigli su zajednički dogovor u vezi sa pripremom liste proizvoda čije će cijene biti limitirane, sa posebnim fokusom na domaću proizvodnju, saopšteno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja.
Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljošaj, održao je sastanak sa predstavnicima privrede - proizvođačima, maloprodajom i veleprodajom iz prehrambene industrije na kojem je formirana radna grupa koju čine predstavnici proizvođača, maloprodaje i veleprodaje, kao i predstavnici Privredne komore (PKCG), dok će koordinaciju aktivnosti voditi predstavnici Ministarstva ekonomskog razvoja. 
- Zadatak radne grupe je da, kroz partnerski pristup i uz saglasnost učesnika, pripremi predlog odluke koji će već naredne sedmice biti upućen Vladi na razmatranje - navodi se u saopštenju.
Đeljošaj je rekao da je najvažnija poruka sastanka da će se sva rješenja zasnivati na partnerstvu i dijalogu, a ne na jednostranom nametanju mjera. 
On je dodao da su svi učesnici saglasni da je neophodno obezbijediti dio osnovnih prehrambenih proizvoda sa ograničenom cijenom, kako bi se zaštitile najugroženije kategorije stanovništva i očuvala stabilnost tržišta.
Ministarstvo ekonomskog razvoja će, kako se zaključuje, u narednom periodu nastaviti intenzivnu komunikaciju sa svim relevantnim subjektima kako bi se obezbijedila efikasna primjena mjera i stabilnost tržišta.

Pripremaju listu proizvoda sa limitiranim cijenama

Poslovni ambijent u Crnoj Gori je napredovao poslednjih godina, ali pred privredom još uvijek stoje ozbiljni izazovi, zbog čega je ključno omogućiti jasne, transparentne i predvidive uslove poslovanja kako bi se stvorili stabilni temelji za održiv razvoj i ulazak u Evropsku uniju (EU).
To je ocijenio predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG), Slobodan Mikavica u prvoj epizodi podcasta „Talk UP“, čija je tema bila „Unapređenje poslovnog ambijenta i uloga poslovnih asocijacija“, a koji je realizovala Unija poslodavaca Crne Gore u produkciji PR Centra, uz podršku Međunarodne organizacije rada.
Mikavica je, govoreći u aktulnom stanju poslovnog ambijenta, istakao da su reforme poput fiskalizacije značajno unaprijedile poslovno okruženje.
Posebno je ukazao na važnost subvencionih programa za zapošljavanje, proizvodnju i poljoprivredu, koji su, kako smara, zajedno sa liberalizacijom u izdavanju građevinskih dozvola, doprinijeli smanjenju nezaposlenosti i snažnom razvoju građevinskog sektora.
- Sve ove mjere doprinijele su ekonomskom rastu, ali procesi nisu dovoljno brzi. Privrednici ne traže povlastice. Tražimo jasne, transparentne i predvidive uslove poslovanja. U takvim uslovima rezultati dolaze sami od sebe - rekao je Mikavica.
Analizirajući ključne izazove, Mikavica je naveo da je UPCG kroz dokument Biznis Agenda 2025 identifikovala deset ključnih biznis barijera, među kojima je kao najvažnije izdvojio nedovoljnu efikasnost javne uprave, loš regulatorni okvir, nedostatak kvalifikovane radne snage, nepovoljne uslovi za finansiranje biznisa i sivu ekonomiju.
Naglasio je značaj reforme javne uprave, ističući da je njena optimizacija ključna.&nbsp;
- Istraživanja pokazuju da oko 23,7 odstosvih zaposlenih u Crnoj Gori radi u javnoj upravi. Kada uračunamo i neformalne oblike rada, svaki treći zaposleni dolazi iz javnog sektora. To je, prema svim međunarodnim standardima, prevelik broj - kazao je Mikavica.
Prema njegovim riječima, toliki aparat opterećuje budžet i usporava razvoj, a rješenje vidi u sveobuhvatnoj digitalizaciji javne uprave.
- Svi podaci moraju biti objedinjeni na jednom e-portalu. Ne smijemo više gubiti vrijeme noseći papire od institucije do institucije. Digitalizacija znači brže procedure, veću transparentnost i manje prostora za korupciju - objasnio je Mikavica.
Ocijenio je da je zakonskom regulativom, potrebno jače zaštiti zviždače, kao i unaprijediti &nbsp;sistem javnih nabavki.
- Iako su uvođenjem elektronskog portala napravljeni pomaci, konkurentnost je i dalje slaba, a naslijeđene barijere iz prethodnih sistema i dalje guše tržište - naveo je Mikavica.
Na pitanje koliko je crnogorska privreda spremna za članstvo u Evropskoj uniji 2028. godine, Mikavica je kazao da privrednici aktivno uče od evropskih partnera, ali da još uvijek postoji niz ozbiljnih slabosti.
- Privrednici su uglavnom spremni. Međutim, država mora obezbijediti stabilan i predvidljiv regulatorni okvir. Potrebno je jasno znati koje zakonske obaveze nas čekaju, bez retroaktivnog mijenjanja pravila. Pokušaj uvođenja retroaktivnog oporezivanja ekstraprofita bio je potpuno pogrešan signal investitorima - naglasio je Mikavica.
On je upozorio i na uticaj politike na poslovni ambijent.
- Da bismo imali profesionalnu, efikasnu javnu upravu, moramo je depolitizovati. Potrebno je da kriterijumi rada, znanja i rezultata budu jedini mjerilo za izbor i ocjenu državnih službenika. Tek tada možemo govoriti o stvaranju pravog tržišta i privlačenju ozbiljnih stranih investicija - istakao je Mikavica.
Poručio je da je ekonomski razvoj jedini garant boljeg života za građane Crne Gore i da se svi napori društva moraju usmjeriti ka stvaranju zdravog, modernog i konkurentnog poslovnog ambijenta.
Mikavica je ocijenio da Crnoj Gori hitno treba jasna i sveobuhvatna strategija razvoja, naročito u ključnim sektorima poput turizma, kako bi se postojeći prirodni resursi valorizovali na održiv i planski način.
- Moramo znati šta želimo da gradimo na određenim djelovima teritorije – gdje stanove, gdje kondo-hotele, a gdje očuvati prirodna bogatstva kao nacionalnu vrijednost - kazao je Mikavica, ističući da je neophodan politički, ekonomski i stručni konsenzus oko ovih pitanja.
Prema njegovim riječima, postojanje jasnih strateških planova omogućava veću transparentnost u privlačenju investitora, smanjuje mogućnosti privilegovanih odluka i otvara prostor za učešće domaćih kompanija u razvoju države.
Ukazao je na potrebu da Crna Gora zadrži zemljište u vlasništvu svojih građana i da strane investicije usmjerava u sektore kao što su IT industrija i poljoprivreda, a ne samo u prodaju nekretnina.
Govoreći o socijalnom dijalogu, Mikavica je naglasio da je UPCG prepoznata kao reprezentativna poslodavačka organizacija od strane Međunarodne organizacije rada (ILO) i da redovno učestvuje u procesima donošenja odluka kroz Socijalni savjet.
Pohvalio je saradnju sa međunarodnim partnerima, posebno sa ILO-om, koja pruža dragocjenu podršku u usmjeravanju razvoja crnogorskog društva.
Uprkos naporima socijalnih partnera, Mikavica je ukazao na problem političkog ignorisanja dogovorenih rješenja.
- Jedan o primjera je i neusvajanje inicijative o izjednačavanju starosne granice za odlazak u penziju u javnom i privatnom sektoru na 67 godina, iako je taj prijedlog usvojen na Socijalnom savjetu - rekao je Mikavica.
Podsjetio je na inicijativu UPCG za izmjene Zakona o trgovini, kojim bi se omogućio rad nedjeljom tokom turističke sezone uz odgovarajuće nadoknade za zaposlene.
- I pored dogovora sa sindikatima, predlog još nije stavljen na glasanje u Skupštini, što vidimo kao rezultat političkih kalkulacija - naveo je Mikavica.
Odgovarajući na pitanje kako su migracije uticale na ekonomiju, Mikavica je kazao da su ekonomski razlozi tek treći po važnosti među motivima zbog kojih građani napuštaju Crnu Goru.
- Poslovni ambijent, sigurnost u društvu i mogućnosti za profesionalni razvoj su ključni faktori za ostanak ljudi - istakao je Mikavica, upozoravajući da država mora aktivno djelovati kako bi zaustavila unutrašnje migracije i podstakla povratak iseljenika.
Upozorio je i na značajne promjene koje je izazvao priliv stranog stanovništva, posebno iz Rusije, Ukrajine i Turske, ukazujući na potrebu strateškog planiranja demografskih tokova i zaštite nacionalnih interesa.
- Ne možemo ove promjene prikazivati kao privremene turističke boravke. Moramo ozbiljno analizirati benefite i potencijalne izazove koje nosi masovni dolazak stranaca - jasan je Mikavica.
Komentarišući aktuelno pitanje o stranim investicijama, Mikavica je ocijenio da iako su strane investicije značajno transformisale crnogorsku ekonomiju od obnove nezavisnosti, a da je posljednjih godina primjetan pad ulaganja u realni sektor, uz naglašeni rast investicija u nekretnine.
- To jeste kratkoročno korisno, ali dugoročno, održivi rast zahtijeva fokus na proizvodne i inovativne sektore - rekao je Mikavica.
Prema njegovim riječima, kompanije iz Europske unije neće doći u neku državu ukoliko ne imaju jasnu viziju šta su njihove obaveze, šta mogu da planiraju i kakvi su rezultati njihovog poslovanja u Crnoj Gori.
- S druge strane, očigledno je da su ostali mnogi koji imaju određene barijere u tom dijelu. Da ne kažem reketiranje, teška je to riječ bez dokaza, ali na određeni način su neki ustupci od njih možda bili traženi, a oni su možda bili spremni da ih premoste. Činjenica da još uvijek nemamo kvalitetne investitore iz EU ne ide nam u prilog. To znači da još uvijek nešto nije kako treba - upozorio je Mikavica.
Smatra da nam nisu potrebni privilegovani investitori.
- Mislim da bi se, u jednakim uslovima kakve nudimo stranim kompanijama, mogao naći i domaći kapital, bilo onaj koji je trenutno angažovan u inostranstvu, bilo štednja građana koja iznosi oko tri milijarde eura i nalazi se u bankama - rekao je Mikavica.
Prema njegovim riječima, to je ogroman kapital koji, kroz kvalitetne projekte, može postati interesantan domaćem stanovništvu, da ga, kako je rekao, umjesto u bankama po minimalnim kamatnim stopama, „plasira kroz projekte o kojima se govori, ili recimo u izgradnju autoputa koji se može realizovati putem koncesije.“
- Dakle, stvaranje poštenog i fer ambijenta za poslovanje je neophodno, kako za privlačenje kvalitetnih investitora, tako i za aktiviranje domaćih resursa. Zašto pravimo razliku kada kažemo „kvalitetni“, kao da ovi drugi nisu kvalitetni? Ne, i oni dolaze s kapitalom. Ali kada imate investitore iz država koje su decenijama uređene, oni ne donose samo kapital – oni donose standarde. Donose i određene uslove za svoje zaposlene, koji su uglavnom lokalno stanovništvo, uključujući segmente koje do sada nismo imali, ili poboljšanja za same radnike - istakao je Mikavica.

Mikavica: Privrednici ne traže povlastice, već jasne, transparentne i predvidive uslove poslovanja

Delegacija privrednika iz Burse, predstavnika poslovne asocijacije RUMELİSİAD, na čelu sa predsjednikom Muratom Evkeom, posjetila je Privrednu komoru Crne Gore i sa predsjednicom dr Ninom Drakić i njenim savjetnikom Dragoljubom Bulatovićem razgovarala o mogućnostima za investicije i razvoj biznisa u našoj zemlji.
Sastanku su prisustvovali i Gzim Hajdinaga, direktor JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, kao i predstavnica Ambasade Turske, trgovinska savjetnica Nihal Sevük.&nbsp;
Drakić je predstavila značajnu ulogu Privredne komore u zastupanju poslovne zajednice pred donosiocima odluka, kreiranju povoljnog ambijenta za poslovanje, kao i u baštinjenju međunarodne saradnje.&nbsp;
- Drago nam je što svjedočimo kontinuiranom rastu interesovanja turskih privrednika za Crnu Goru. Naše zemlje već imaju dobre ekonomske odnose, ali s obzirom na interesovanje turskih privrednika, postoji dosta prostora za njeno unapređenje, a nama je cilj da privučemo ulaganja u različite sektore – kazala je Drakić.
Ona je istakla da su za nova ulaganja posebno interesantni sektori turizma, energetike (s fokusom na održive izvore i mogućnost direktnog izvora električne energije putem podmorskog kabla prema EU), razvoj saobraćajne infrastrukture, proizvodnja hrane i drvoprerade.&nbsp;
- Niska fiskalna opterećenja čine Crnu Goru itekako konkurentnom za strane investicije u odnosu na region - kazala je Drakić.
Predsjednik Evke i privrednici su predstavili udruženje privrednika RUMELİSİAD.&nbsp;
- Osnovan u Bursi 2006. godine, RUMELİSİAD zastupa više od 300 članova iz 11 država, sa preko 55.000 zaposlenih u 26 različitih sektora, koji investiraju milione dolara u 38 država i ostvaruju trgovinsku razmjenu veću od 1,5 milijarde dolara. Cilj naše posjete Crnoj Gori je da se upoznamo sa mogućnostima za investiranje i povoljnostima koje vaša država nudi za razvoj biznisa – saopšteno je na sastanku.
Takođe su prezentovali Bursu iz koje se izvozi oko trećine svih turskih proizvoda, glavni je centar auto-industrije, a jedan od najznačajnih tekstilne industrije, poljoprivrede i s vrlo razvijenim turizmom.
Sagovornici su se saglasili da se saradnja Komore i RUMELİSİAD intenzivira u narednoj godini, uz organizovanje susreta privrednika Crne Gore i Burse, tokom kojeg bi se utvrdile mogućnosti za realizaciju zajedničkih potencijalnih poslovnih projekata i uspostavila bilateralna saradnja među kompanijama.
&nbsp;

Privrednici Burse traže investicione mogućnosti u Crnoj Gori

U Demokratskoj partiji socijalista (DPS) su poručili da ne komentarišu sudske odluke koje nijesu pravosnažne i dodali da ne prejudiciraju bilo čiju krivicu prije toga. Ipak, ocijenili su da je jasno da neko od rukovodilaca nadležnih državnih organa mora snositi odgovornost za to što je Miloš Medenica, koji je bio u kućnom pritvoru, pobjegao na dan kada je osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpolicija-traga-za-milosem-medenicom-nakon-izricanja-presude-nije-zatecen-na-kucnoj-adresi&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- U konkretnom slučaju, nakon prvostepene presude kojom je navedeno lice osuđeno na 10 godina i dva mjeseca zatvorske kazne, Viši sud je odredio mjeru pritvora koja se očigledno, zbog nedostupnosti osuđenog ne može izvršiti. Ovakvim stanjem stvari ugrožen je dalji tok postupka - koji će se prema najavama i Tužilaštva i odbrane, nastaviti pred Apelacionim sudom, te je apsolutno jasno da neko od rukovodilaca nadležnih državnih organa mora snositi odgovornost za očigledan propust u postupanju - naglasili su u DPS-u.
Ocijenili su i da prebacivanje odgovornosti pred licem crnogorske javnosti između MUP-a i ANB-a, iza kojeg se krije suštinski sukob između PES-a i Demokrata, kao i zvanično oglašavanje Višeg suda iz kojeg je saopšteno da je obaveza policije da spriječi optuženog da napusti stan, govori o haotičnom stanju u parlamentarnoj većini.
- Koja u konkretnom slučaju porađa nedostatak koordinacije ključnih institucija bezbjednosnog sektora što za posljedicu ima narušenu bezbjednosnu situaciju u produženom trajanju - dodali su u DPS-u.

DPS o bijegu Medenice: Ne komentarišemo sudske presude koje nijesu pravosnažne, očigledan propust nadležnih koji zahtijeva odgovornost

Crnogorska ekonomija je nastavila stabilan rast u prošloj godini, predvođen snažnom potrošnjom, rastom zarada i kontinuiranom investicionom aktivnošću, ocijenili su predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i dodali da su taj napredak podržali ulaganjem od 215 miliona eura.
Šef EBRD-a u Crnoj Gori, Remon Zakaria, saopštio je danas prilikom predstavljanja glavnog Izvještaja o tranziciji od prošle do ove godine, pod nazivom Hrabri stari svijet, da je Crna Gora tokom prethodne godine nastavila da pokazuje snažan ekonomski zamah.
- EBRD je sa ponosom podržao taj napredak rekordnim ulaganjem od 215 miliona eura kroz 18 projekata u ključnim sektorima. Ovi rezultati odražavaju povjerenje naših partnera, Vlade i privatnog sektora i potvrđuju našu dugoročnu posvećenost zelenoj tranziciji, povezivanju, ekonomskom razvoju i otpornosti Crne Gore - rekao je Zakaria.
On je naveo da od tih 18 projekata, 47 odsto investicija ima kvalifikaciju zelene, 67 odsto projekata uključuju rodnu i ekonomsku inkluziju kao komponentu.
- Naša strategija koja se odnosi na Crnu Goru je trojaka, gdje se fokusiramo na zelenu tranziciju kao ključni prioritet. Drugi stub se tiče konektivnosti ili povezanosti, što donosi veće prilike za trgovinsku razmjenu, turizam i ekonomski razvoj zemlje uopšte - rekao je Zakaria.
On je kao treću komponentu naveo osnaživanje konkurentnosti privatnog sektora, gdje EBRD radi blisko sa lokalnim finansijskim institucijama koje posluju u Crnoj Gori i koje sprovode projekte zajedno s njima i drugim donatorima, prvenstveno EU i time podržavaju različite programe za mala i srednja preduzeća i uključivanje mladih i žena u tržište rada.&nbsp;
- Fokusirali smo se na dionicu auto-puta Mateševo-Andrijevica koja je podržana i od EU. Osim toga, u sektoru energetike radimo paralelno sa različitim partnerima kao što je Evropska investiciona banka (EIB) na razvoju infrastrukture i posebno željeznice i transportnih veza - dodao je Zakaria.
Kad je riječ o javnim politikama, EBRD je veoma aktivan i pruža podršku regulatornom okruženju za razvoj u brojnim oblastima, kao što je podrška Vladi u pogledu novog Zakona o energetici ili uspostavljanju Kreditno-garantnog fonda.
- Radimo i sa Željezničkim prevozom Crne Gore na izradi jednog ugovora o javnim uslugama kako bi se poboljšao kompenzatorni mehanizam, unaprijedio kvalitet usluga i održivost finansiranja - kazao je Zakaria.
Prema njegovim riječima, nalazi ovogodišnjeg Izvještaja o tranziciji naglašavaju značaj politika usmjerenih ka budućnosti u suočavanju sa demografskim i ekonomskim promjenama.
- Mi ostajemo spremni da nastavimo partnerstvo sa Crnom Gorom u cilju ostvarivanja održivog rasta, moderne infrastrukture i novih prilika za njene građane - kazao je Zakaria.
Direktor za tranzicioni uticaj i globalnu ekonomiju, Alexander Plekhanov, kazao je da postoji sve više starih ljudi, a manje mladih, i da to predstavlja problem.
- Glavni problem jeste da ekonomski model na koji smo navikli, a koji je uglavnom izgrađen u 20. vijeku, dakle socijalna država sa penzijama, zdravstvom i obrazovanjem, se uglavnom zasniva na velikom broju mladih ljudi, a ne velikom broju starih. I sada, kada idete u suprotnom smjeru, kada se ti brojevi promijene, to kreira dosta tenzija u društvu - rekao je Plekhanov.
Kako smatra, pitanje nije kako ćemo da imamo više mladih ljudi, već kako društva mogu da se prilagode novoj realnosti i novoj ekonomiji i da izgrade razumne ekonomije za starija društva.
- Mislim da je velika razlika između našeg i izvještaja drugih organizacija, jer naš detaljnije gleda na političku ekonomiju, dakle šta ljudi misle i kako možete da ubijedite ljude da promijene ekonomski model - kazao je Plekhanov.
Viši menadžer za evaluaciju, Oskar Andruszkiewicz, saopštio je da svaka zemlja u koju EBRD ulaže ima svoju strategiju.
Kod Crne Gore prioriteti manje više ostaju isti - unapređenje konkurentnosti privatnog sektora, podrška regionalnoj konektivnosti i integraciji u smislu prekograničnog transporta i osnaživanja prekograničnih energetskih veza i treći je produbljivanje zelene tranzicije.
Prema njegovim riječima, EBRD je značajno uložio u Crnu Goru.
- U periodu od 2017. do 2024. godine, govorimo o 490 miliona eura - precizirao je Andruszkiewicz.
U tom periodu, riječ je o 773 eura po stanovniku, što u 38 zemalja u kojima je prisutan EBRD, Crnu Goru stavlja na prvo mjesto.
- To vam kazuje da banka ima visok stepen posvećenosti i ulaganja za zemlju ove veličine - rekao je Andruszkiewicz.
Izvještaj o tranziciji, kako je saopšteno, ponovo razmatra globalne demografske transformacije i njihove duboke implikacije po ekonomije u regionima u kojima EBRD posluje i šire. Analizira kako brzo stareća društva, u kojima pad nataliteta i smanjenje radne snage ugrožavaju dugoročni rast, tako i mlade, brzo rastuće populacije, gdje bi prilike mogle biti kratkoročne bez brzog otvaranja novih radnih mjesta, jačanja obrazovanja i podrške preduzetništvu.
Prema izvještaju, stope fertiliteta su naglo opale, pri čemu je većina ekonomija u kojima EBRD posluje sada znatno ispod nivoa potrebnog za prostu reprodukciju stanovništva, što povećava dugoročne fiskalne i pritiske na tržište rada. Očekuje se da će starenje stanovništva i smanjenje radne snage snažno uticati na ekonomski rast širom Evrope.&nbsp;
- Proaktivne reforme, poput produženja radnog vijeka, povećanja učešća žena i starijih radnika, jačanja inovacija i korišćenja migracija, mogle bi ublažiti ove pritiske. Politički sistemi takođe stare, pri čemu starije biračko tijelo sve više oblikuje političke prioritete — često dajući prednost penzijama i zdravstvenoj zaštiti u odnosu na inovacije, obrazovanje i migracije - navodi se u izvještaju.
EBRD je vodeći institucionalni investitor u Crnoj Gori, sa ukupno 1,08 milijardi eura uloženih u 106 projekata do danas, čime se podržavaju održivi razvoj zemlje, infrastruktura, rast privatnog sektora i regionalna integracija.

EBRD podržao napredak ekonomije sa 215 miliona eura

Podgorica se nalazi u stanju produžene institucionalne i političke nestabilnosti, sa većinom koja funkcioniše na snazi ucjena i neprincipijelnih dogovora konstituenata što za rezultat ima nedostatak jasnog i održivog plana i kapaciteta da se odgovori na nagomilane probleme građana - ocijenjeno je na sinoćnjoj sjednici Koordinacionog odbora Evropskog saveza.
Oni su razmatrali aktuelnu političku situaciju u Glavnom gradu, analizirali rezultate rada u prethodnoj godini i utvrdili prioritete djelovanja u narednom periodu.
- U dijelu sjednice posvećenoj političkim prilikama u Podgorici konstatovano je da se grad nalazi u stanju produžene institucionalne i političke nestabilnosti, sa većinom koja funkcioniše na nazi ucjena i neprincipijelnih dogovora konstituenata što za rezultat ima nedostatak jasnog i održivog plana i kapaciteta da se odgovori na nagomilane probleme građana. Sve to proizvodi konfuziju u kvalitetu javnih politika. Istaknuto je da se posljedice takvog načina upravljanja već osjećaju u svakodnevnom životu građana Podgorice, kroz izostanak strateških rješenja u oblasti komunalne infrastrukture, neadekvatan pristup razvojnim projektima, “liječenje” ideoloških poriva i nalete retrogradnosti, kao i odsustvo transparentnosti u radu odredjeih segmenata gradske administracije - naveli su u Evropskom savezu.
Na sastanku su, dodaju oni, rezimirani i rezultati rada Evropskog saveza u prethodnoj godini, uz ocjenu da se Savez u Podgorici jasno profilisao kao dosljedna, principijelna i kredibilna opoziciona snaga.
- Posebno je pohvaljen rad odborničkog kluba Evropskog saveza, koji je kroz kontinuirano, argumentovano i odgovorno djelovanje u Skupštini Glavnog grada ukazivao na propuste gradske vlasti, branio javni interes i artikulisao probleme sa kojima se suočavaju građani u svim djelovima Podgorice. Ocijenjeno je da je takav pristup prepoznat od strane javnosti i da predstavlja čvrstu osnovu za dalji politički rast i jačanje podrške Evropskom savezu u Glavnom gradu - naglasili su u Evropskom savezu.
U okviru definisanja ciljeva za naredni period naglašena je potreba za dodatnim jačanjem terenskog rada, snažnijim povezivanjem sa građanima i mjesnim zajednicama, kao i za unapređenjem programskih rješenja koja nude realan, održiv i evropski okvir za razvoj Podgorice.&nbsp;
- Evropski savez će nastaviti da djeluje jedinstveno i odlučno, sa jasnim fokusom na odgovornost, transparentnost i zaštitu javnog interesa - naveli su u Evropskom savezu.
Sjednicom su predsjedavali funkcioneri Evropskog Saveza Boris Mugoša, Budimir Mugoša i Esko Šainović, dok su se prisutnima obratili i odbornici Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Miloš Mašković i Miloš Đuričković.

Evropski savez: Podgorica u stanju produžene institucionalne i političke nestabilnosti

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je na Cetinju akreditivna pisma novoimenovanih ambasadora Turske Ajde Unlu, Irske Kevina Kolgana, Brazila Marije Klare de Abreu Rade i Bangladeša Abu Tahera Muhameda Rokebula Hakua.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012913018_10ced95bbf7d45b8149693c3f99b6d02d06028d50b89290f1250349f55a5f1a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026012913018_10ced95bbf7d45b8149693c3f99b6d02d06028d50b89290f1250349f55a5f1a3" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Milatović i ambasador Irske"><figcaption>Milatović i ambasador Irske(Photo: Kabinet predsjednika)</figcaption></figure>  Tokom odvojenih razgovora, Milatović poručio je da Crna Gora ostaje pouzdan međunarodni partner i da aktivno radi na jačanju političkog dijaloga, ekonomskih odnosa i institucionalne saradnje sa državama prijateljima, u okviru jasnog evropskog kursa zemlje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012913018_8476ab9bb4aa072f6e58fb33184b1dedbf395e4c8a62854536d4cd45b5368d99.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026012913018_8476ab9bb4aa072f6e58fb33184b1dedbf395e4c8a62854536d4cd45b5368d99" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Milatović i ambasadorka Brazila"><figcaption>Milatović i ambasadorka Brazila(Photo: Kabinet predsjednika)</figcaption></figure>  - Sagovornici su izrazili spremnost za unapređenje saradnje u oblastima od zajedničkog interesa, sa fokusom na investicije, obrazovanje i nauku, kulturu, turizam, kao i multilateralnu saradnju - naveli su u Milatovićevom kabinetu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012913018_4f1140d628d22122da53109d2d0c58518890923c1b3ad8b8e638e73e0cb5052a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026012913018_4f1140d628d22122da53109d2d0c58518890923c1b3ad8b8e638e73e0cb5052a" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Milatović i ambasadorka Turske"><figcaption>Milatović i ambasadorka Turske(Photo: Kabinet predsjednika)</figcaption></figure>  Svečanost na Cetinju ocijenjena je, dodaju oni, kao još jedan korak ka jačanju međunarodnih partnerstava Crne Gore i ostvarenju strateškog cilja - članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine.

Tag: privrednici