Privredna komora Crne Gore, kao članica Enterprise Europe Network-a (EEN), organizovala je obuku pod nazivom „Šta EU fondovi donose kompanijama – predrasude i mogućnosti“. Edukacija je održana u saradnji sa kompanijom Adria Savjetovanje d.o. Cilj obuke je bio da se crnogorskoj privredi ponudi jasan, praktičan i realan pregled brojnih mogućnosti koje evropski programi i fondovi nude, ali i razjasne dileme i predrasude koje prate proces pripreme, apliciranja, sprovođenja i finansijskog upravljanja EU projektima.&nbsp; Skup je otvorila direktorica Sektora za projekte Privredne komore Crne Gore Tanja Radusinović, koja je istakla da buduće članstvo Crne Gore u EU sa sobom nosi brojne promjene i nove prilike za privredu, posebno kada je riječ o evropskim fondovima. - Do sada smo uglavnom koristili sredstva namijenjena podizanju kapaciteta, gdje su institucije imale značajne mogućnosti. Članstvo u Uniji donijeći prilike za privredu, vrlo konkretne i direktne. Upravo zato, Komora smatra važnim da započne organizaciju ovakvih obuka, kako bismo osvijetlili šta je to što evropski fondovi mogu donijeti našim kompanijama, koje su stvarne mogućnosti, a gdje postoje predrasude &nbsp;- poručila je Radusinović. Naglasila je da je cilj obuke da se već na samom početku jasno definiše šta crnogorska privreda realno može da očekuje od evropskih fondova u trenutku pridruživanja Uniji. &nbsp; - Privredna komora će i dalje biti na raspolaganju našim članicama, za transfer znanja, povezivanje sa partnerima i drugu podršku koja će im pomoći da budu uspješniji u korišćenju EU sredstava – zaključila je ona. U ime Adria Savjetovanja prisutnima se obratio Krešimir Budiša, direktor hrvatske UHY kompanije, i ukazao da ova obuka predstavlja &nbsp;važan početak strukturisanog prenosa znanja iz oblasti evropskih fondova na crnogorske kompanije.&nbsp; - Ovo je ozbiljan početak prenošenja znanja o tome kako se pripremiti za dolazak većih evropskih fondova. Ono što dolazi predstavlja ogroman nivo sredstava, i zato je važno početi pripreme već danas - istakao je on. &nbsp; Naveo je da je UHY do sada za svoje klijente uspješno iz EU fondova obezbijedila više od 400 miliona eura kroz više od 350 projekata u privatnom i javnom sektoru, naglašavajući da takvo iskustvo sada žele prenijeti i crnogorskoj privredi, koja takođe može biti veoma konkurentna u budućim programskim periodima EU. Istakao je da veliki broj preduzetnika još uvijek nema jasno razumijevanje šta su zapravo evropski fondovi i na koji način funkcionišu, te da su ovakve obuke izuzetno važne. Dodao je da je jedinstveno tržište EU izgrađeno na slobodi kretanja ljudi, robe, kapitala i usluga.&nbsp; - Ljudi često misle da je to stvar državljanstva, ali suština je sloboda. Nema carina, nema barijera. Možete proizvoditi u Crnoj Gori i potpuno nesmetano prodavati u Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj članici, bez carinskih prelaza i administrativnih prepreka. To je ogromna prednost - &nbsp;naglasio je Budiša. Ukazao je da je osnovni cilj evropskih fondova smanjenje razvojnog jaza.&nbsp; - Fondovi su nastali da bi se ispravili ekonomski disbalansi između država i regiona, da bi se omogućilo siromašnijim područjima da dostignu evropski prosjek, da se ljudi vrate, da imaju održiv razvoj. Oni postoje sa jasnom svrhom – dostići ravnotežu u razvoju - istakao je on.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa" data-rendition-name="original" width="945" height="631" loading="lazy" alt="sa obuke"> </figure>  Dodao je da je za privredu važno da na vrijeme razumije suštinu promjena koje donosi pristupanje EU, naglasivši da tako nestaju mnoge prepreke, tržište se otvara, pravila igre se mijenjaju i zato je važno da privrednici budu pripremljeni. Boris Pekić, direktor UHY Savjetovanja, podijelio je iskustva Hrvatske u korišćenju evropskih fondova i ukazao na lekcije koje mogu biti dragocjene za Crnu Goru u procesu pristupanja Evropskoj uniji.&nbsp; On je istakao da je u prethodnih desetak godina UHY omogućio oko 200 miliona eura finansiranja za preduzetnike u Republici Hrvatskoj, što danas predstavlja snažnu referencu i potvrdu da evropski fondovi mogu biti ključni mehanizam za podsticanje rasta i razvoja privrede.&nbsp; - Danas smo ovdje da ohrabrimo preduzetnike u Crnoj Gori da iskoriste velike prilike koje se otvaraju. Ako Crna Gora, kako očekujemo, uđe u Evropsku uniju u narednim godinama, biće važno da privreda bude spremna. Ovo je pravi trenutak da ih pripremimo za ono što dolazi - istakao je Pekić, dodajući da se evropski fondovi u narednom programskom periodu otvaraju kao posebno velika šansa za mikro, mala i srednja preduzeća. Podsjetio je da je ulazak Hrvatske u EU donio ogromne promjene i da se to naročito osjetilo u privatnom sektoru. - Evropska unija i evropski fondovi zaista su promijenili Hrvatsku. Privatni sektor je povukao praktično više od stotinu odsto iskorišćenih sredstava, a to je postalo pokretač razvoja. Vjerujem da se isto može i mora dogoditi u Crnoj Gori - naglasio je on. Pekić je posebno ukazao na to koliko je važno da se preduzetnici umreže, prate trendove i počnu da se pripremaju na vrijeme.&nbsp; - Vi ste mala zemlja, ali upravo to može da bude vaša prednost. Bitno je pametno iskoristiti benefite članstva, pravila tržišta i mogućnosti koje nude evropski programi. Puno toga zavisi od spremnosti da se uključe na pravi način - naveo je. Govoreći o konkretnim sektorima, istakao je da najveće mogućnosti leže u proizvodnji, poljoprivredi, turizmu – naročito u ruralnim sredinama – kao i u razvoju čistih industrija i inovacija. Istakao je da postoje velike prilike i za velike firme, posebno kroz projekte istraživanja i razvoja.&nbsp; Na kraju svog obraćanja, Pekić je naglasio da je današnji događaj važan korak u pravcu pripreme privrede za buduće programe EU te da privrednici, ako se pripreme na vrijeme, mogu biti spremni da iskoriste sve što donosi naredni sedmogodišnji ciklus evropskih fondova. Drugog dana obuke, učesnici su kroz praktične primjere preduzetničkih projekata, otvorene diskusije i interaktivan rad s predavačima dodatno produbili razumijevanje procesa pripreme i realizacije EU projekata, kao i načina na koje evropski fondovi mogu podržati razvoj crnogorskih kompanija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Članstvo u EU donosi konkretne i direktne prilike za privredu

FINNO 2025 nas podsjeća da digitalna transformacija, zelena ekonomija i održivost nisu samo apstraktne ideje, već konkretni alati za jačanje konkurentnosti naših preduzeća i otvaranje novih prilika na evropskim tržištima - poručila je predsjednica Privredne komore Nina Drakić na konferenciji FINNO 2025 pod nazivom Digital. Green. Sustainable (Digitalno.Zeleno.Održivo.)
Događaj koji je organizovala Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa partnerima iz crnogorskog konzorcijuma MontEENegro, Ministarstvom za regionalno-investicioni razvoj i saradnju sa NVO, Mašinskim fakultetom Univerziteta Crne Gore i Biznis start-up centrom Bar, okupio je istaknute aktere regionalnog inovacionog ekosistema, uključujući predstavnike malih i srednjih preduzeća, startapove, istraživače, organizacije za podršku biznisu, kao i partnere iz mreže Enterprise Europe Network iz zemalja Zapadnog Balkana i šire evropske regije.
Drakić je naglasila da FINNO omogućava preduzećima da se povežu sa partnerima u regionu i šire, te da stvore projekte i inicijative koji prevazilaze granice.
- Kroz FINNO inicijativu, danas imamo čvršće veze među konzorcijumima, bolje razumijevanje izazova i - što je najvažnije - više zajedničkih inicijativa usmjerenih na razvoj i inovacije. EEN nije samo mreža - to je zajednica ljudi koji vjeruju u saradnju kao ključ razvoja. Zato mi je zadovoljstvo što upravo u Crnoj Gori, kroz FINNO 2025, imamo priliku da zajedno planiramo nove iskorake, nove projekte i nove uspjehe - poručila je Drakić.
Muriel De Grande, voditeljica programa EEN pri Evropskoj komisiji, podsjetila je da je FINNO postao referentna platforma i simbol saradnje između šest zemalja, te da pokazuje kako se kroz mrežu ostvariti uticaj u oblastima najvažnijim za mala i srednja preduzeća.
- Sada je pravi trenutak da se osvrnemo na ono što smo postigli i da pronađemo nove načine kako da još bolje pomognemo malim i srednjim preduzećima da unaprijede svoju konkurentnost - istakla je De Grande.
Prema njenim riječima, kroz više od 850 aktivnosti pružena je podrška malim i srednjim preduzećima, ostvareno je 4.900 međunarodnih partnerstava, a mreža je pomogla brojnim kompanijama da dođu do novih klijenata i tržišta, nudeći im usluge od stvarnog značaja.
- Zahvaljujući toj podršci mnoga preduzeća uspjela su da otvore nova radna mjesta, unaprijede svoju konkurentnost i na taj način ostvare konkretan doprinos privrednom razvoju. Zato je naša misija u okviru EEN mreže jasna - pomoći preduzećima da rastu, jačaju i osvajaju nova tržišta - zaključila je ona.
Državna sekretarka u Ministarstvu regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Mirsada Bošnjak, istakla je da konferencija predstavlja događaj koji povezuje politiku, praksu i partnerstva, sa ciljem jačanja inovacija, održivog rasta i konkurentnosti biznisa u Crnoj Gori i regionu. Podsjetila je da su Crna Gora i njeni regionalni partneri, kroz širi okvir programa EEN, zajednički radili na stvaranju snažnog inovacionog sistema.
- Ova saradnja pokazuje da je regionalno povezivanje od suštinskog značaja za postizanje konkretnih rezultata. Naša je uloga da se postaramo da inovacije ostanu inkluzivne i da osnažuju ljude i ekonomije širom regiona - kazala je Bošnjak, dodajući da se kroz zajedničke inicijative pomaže malim i srednjim preduzećima da postanu konkurentnija i otpornija.
Prof. dr Radoje Vujadinović, dekan Mašinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, rekao je da je velika čast što su Mašinski fakultet i Univerzitet Crne Gore dio najveće mreže za podršku malim i srednjim preduzećima, i već deceniju posvećeno rade na podsticanju preduzetništva, partnerstava, transfera tehnologija i inovacija.
- Uspostavili smo široko partnerstvo sa privredom u cilju razvijanja preduzetništva i inovacija a rezultati koje smo postigli zbilja ohrabruju i jasno ukazuju na veliku posvećenost crnogorskih eksperata ovim ciljevima - rekao je Vujadinović.
Adam Stzelecki predstavio je rad Evropskog instituta za inovacije (EIT) i istakao da je EU veoma uključena u razvoj našeg regiona cijeneći da izazovi sa kojima se suočava ne mogu biti riješeni bez znanja i talenta sa ovog područja.
- Najbolji način za razvoj Zapadnog Balkana je što veće učešće talenata regiona u aktivnostima EU. EIT je glavni motor EU za inovacije i želimo da u što većoj mjeri uključimo partnere sa Zapadnog Balkana u evropske projekte. EIT i EEN objedinjuju svoje snage zbog vas. Uspostavićemo centar EIT u Crnoj Gori kao jedinstveno mjesto za podršku i edukaciju - kazao je Stzelecki.
On je pozvao eksperte i privrednike regiona da budu odskočna daska za evropski sistem inovacija “jer se budućnost gradi na zelenim, digitalnim i održivim osnovama, i hajdemo da je gradimo zajedno“.
Konferencija je nastavila rad kroz četiri tematska panela: digitalna transformacija malih i srednjih preduzeća i izazovi koje ona donosi, uloga EEN-a u jačanju inovacionih ekosistema, sinergija evropskih projekata - Horizon, Interreg, EIT i Digital Europe i zelena tranzicija i cirkularna ekonomija.
FINNO 2025 potvrdio je, kako su naglasili u Privrednoj komori, da regionalna saradnja, inovacije, digitalizacija i zelena tranzicija predstavljaju temelje za jačanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, dok Crna Gora zauzima prepoznatljivo mjesto u evropskom inovacionom i poslovnom prostoru.

1250x600

1084x550

Digitalna transformacija, zelena ekonomija i održivost jačaju konkurentnost

Uvođenje biogoriva na crnogorsko tržište važan je korak ka povećanju udjela obnovljivih izvora energije u sektoru transporta, ocijenjeno je na sastanku posvećenom implementaciji podzakonskih akata Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, s ciljem potpunog transponovanja RED II direktive Evropske unije u nacionalni pravni okvir.
Sastanak je održanan u Privrednoj komori Crne Gore (PKCG) pod pokroviteljstvom Ministarstva energetike i rudarstva.
V.d. generalne direktorice Direktorata za naftu i gas, Zorana Sekulić, istakla je značaj dosljedne primjene evropskih standarda u sektoru obnovljivih izvora energije.
U fokusu sastanka bila je priprema i uvođenje biogoriva na crnogorsko tržište, kao važan korak ka povećanju udjela obnovljivih izvora energije u sektoru transporta, u skladu sa ciljevima Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP).
Projekat se realizuje uz podršku Sekretarijata Energetske zajednice iz Beča i Energetskog instituta „Hrvoje Požar“ (EIHP) iz Hrvatske, čiji su predstavnici predstavili koncept budućeg programa i podzakonskih propisa koji će doprinijeti stvaranju uslova za održivo korišćenje biogoriva.
Sastanku su prisustvovali predstavnici relevantnih organa državne uprave, kao i predstavnici naftnih kompanija i drugih privrednih subjekata uključenih u sektor energetike i transporta.&nbsp;
- Učesnici su razmijenili mišljenja i predloge u vezi sa predstojećim aktivnostima, s ciljem obezbjeđivanja efikasne i transparentne primjene novih propisa. Ministarstvo energetike i rudarstva nastaviće uspješnu saradnju sa Privrednom komorom Crne Gore, u zajedničkom radu na razvoju politika koje podstiču održivu energetsku budućnost Crne Gore - poručili su iz PKCG.

Uvođenje biogoriva važan korak ka povećanju udjela obnovljivih izvora energije u sektoru transporta

Predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić i predsjednik Saveza izviđača Crne Gore Peko Vukadinović potpisali su Memorandum o saradnji ove dvije organizacije na realizaciji projekta „Boranka u Crnoj Gori“, najvećoj volonterskoj inicijativi za pošumljavanje opožarenih područja u našoj zemlji.&nbsp;
Cilj saradnje PKCG i SICG biće zajedničko djelovanje u oblasti pošumljavanja, edukacije i društvene odgovornosti, kroz promociju volonterizma, održivog razvoja i ekološke svijesti među građanima i privrednim subjektima.
Predsjednica PKCG Nina Drakić je istakla da projekti poput Boranke predstavljaju više od simbolične sadnje stabala – oni su konkretan doprinos održivoj budućnosti.
- Privredna komora Crne Gore, kao krovna institucija crnogorske privrede, prepoznaje važnost društveno odgovornog djelovanja. Vjerujemo da odgovoran odnos prema prirodi i lokalnim zajednicama ne samo da jača imidž preduzeća, već i doprinosi stvaranju stabilnog, zdravog i održivog društva - kazala je Drakić.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Privredne komore, saradnja će se odvijati kroz zajedničko planiranje i sprovođenje aktivnosti u okviru projekta, razmjenu informacija i koordinaciju aktivnosti, učešće predstavnika obje strane na događajima vezanim za projekat, moguće zajedničke nastupe u javnosti, medijima i kampanjama promocije projekta.&nbsp;
- Privredna komora će pružiti podršku realizaciji projekta kroz logističku, organizacionu i/ili finansijsku pomoć, u skladu sa mogućnostima, promovisati ga među članicama PKCG i podsticati ih na uključivanje u njegove aktivnosti - poručeno je u saopštenju.
Predsjednik SICG Peko Vukadinović je kazao da Savez i Komoru vezuje i to što su obje organizacije osnovane 1928. godine, te da će uskoro proslaviti vijek uspješnog trajanja. Ističe da svi društveni akteri treba da doprinesu pošumljavanju u požarnom području kako bi se spriječila erozija terena, te izrazio uvjerenje da će do kraja godine uspjeti da dostignu i više od 70.000 posađenih stabala.&nbsp;
- Podrška Privredne komore naročito nam znači u segmentu promocije ovog projekta koji sve više okuplja ljude. Važno je da naše kompanije više prepoznaju važnost uloge koju bi mogle imati u ovom projektu i daju mu svoju podršku - kazao je Vukadinović.&nbsp;
U radu sastanka učestvovali su Borislav Jovović, generalni sekretar Saveza izviđača Crne Gore, Eleonora Albijanić, savjetnica predsjednice za odnose s javnostima i Slavica Pavlović, direktorica Sektora udruženja u PKCG.

Saradnja PKCG i Saveza izviđača: Važna podrške privrede projektu „Boranka“

Komunalna privreda suočava se s ozbiljnim izazovima – od nedostatka kadra i zastarjele opreme do problema s deponovanjem otpada i nedovoljnih ulaganja, zaključak je radnog sastanka posvećenog analizi stanja i unapređenja komunalnih usluga koji je, na inicijativu Odbora udruženja komunalne privrede Privredne komore Crne Gore, organizovala Opština Bar u saradnji s Komunalnim djelatnostima d.o.o. i regionalnom deponijom Možura d.o.o.
Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević, izrazio je zadovoljstvo što je domaćin sastanka i istakao dobru saradnju lokalne uprave sa lokalnim komunalnim privrednim društvima. Posebno je naglasio svakodnevne napore u održavanju čistoće grada i apelovao na komunalna privredna društva da iskoriste sredstva iz EU fondova za razvoj i nabavku opreme.
Podsjetio je da je Opština u prethodnom periodu značajno investirala u opremu komunalnog preduzeća, te da deponija Možura ima punu podršku Opštine kao osnivača u razvoju svojih projekata.
Izvršni direktor Komunalnih djelatnosti Bar, Stevo Pejović, govorio je o izazovima s kojima se lokalno komunalno privredno društvo suočava u održavanju higijene u gradu, ističući dobru međusobnu saradnju gradskih službi.
Direktor Možure, Senad Arabelović, upozorio je da postojeći kapaciteti deponije mogu zadovoljiti potrebe još najviše godinu dana. Iako su tehnička dokumentacija i lokacija za proširenje spremni, istakao je da je za realizaciju neophodna finansijska podrška Vlade Crne Gore. Apelovao je i na Privrednu komoru da podrži inicijativu prema Vladi, s obzirom na značaj problema za čitav primorski region.
Predsjednik Odbora udruženja, Radenko Vujošević, zahvalio se predsjedniku Opštine na prijemu i ukazao na ključne probleme sektora: zastarjelu mehanizaciju, manjak radne snage i izazove koji prate neusvajanje Granskog kolektivnog ugovora. Naglasio je potrebu zajedničkog djelovanja ka državnim institucijama te informisao prisutne o toku izrade nacrta novog Zakona o komunalnim djelatnostima, dok je zavrsena javna raspava Drzavnog plana upravljanja otpadom 2025-2029.
Vujošević je istakao da zarade zaposlenih direktno utiču na cijene usluga, te izrazio očekivanje da predsjednik Raičević kroz Zajednicu opština podrži zaključenje Granskog kolektivnog ugovora u što skorijem roku.
Usvojen je prijedlog da se uskoro organizuje sastanak Odbora udruženja s predstavnicima Zajednice opština kako bi se razmotrile mogućnosti za unapređenje saradnje u upravljanju komunalnim poslovima na nivou cijele države.
Sastanaku su prisustvovali članovi Odbora udruženja komunalne privrede, izvršni direktori komunalnih privrednih društva iz Podgorice, Plava, Ulcinja, Bijelog Polja, Žabljaka, Cetinja i sekretarka Odbora udružanja komunalne privrede PKCG.&nbsp;
Isti je bio prilika za razmjenu iskustava i jačanje saradnje, a slične aktivnosti planiraju se i u narednom periodu.

Izazovi komunalne privrede: Neodovoljno ulaganja, stara oprema, "Možura" ima kapacitet još za godinu

Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, kojim je Vlada Crne Gore, bez javne rasprave i bilo kakvog oblika konsultacija ali i informisanja, iz temelja izmijenila poslovni ambijent za rad priređivača igara na sreću i uputila Skupštini, predstavlja još jedan korak ka birokratskoj paralizi privrede, saopšteno je iz Privredne komore (PKCG).
Umjesto da, kako kažu u PKCG-u, zadrže rješenja u postojećem zakonu a koja dokazano dobro funkcionišu već u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i drugim državama regiona i fokusiraju se na stvarno rizične transakcije i slučajeve potencijalnog pranja novca, Vlada i resorno ministarstvo, ističu, uvode besmislene obaveze koje će zatrpati i priređivače igara na sreću i finansijsko-obavještajnu jedinicu (FOJ), čineći ovaj sistem i provjere ovih djela neefikasnim i neupotrebljivim, ali dovesti i do značajnih smanjenja planiranih prihoda budžeta Crne Gore.
<h2>Saopštenje za javnost Privredne komore prenosimo u cjelosti:</h2>
BIROKRATSKI APSURD KOJI UNIŠTAVA POSLOVANJE
Najveći apsurd predloženih izmjena je obavezna identifikacija igrača već pri uplati od 20 eura, dok član 11 Direktive na koju se pozivaju u materijalu za Skupštinu i sa kojom navode da su u potpunosti usaglasili tekst jasno definiše prag od minimum 2.000 eura. Ovim potezom, Vlada Crne Gore:
- Kreira poslovni ambijent suprotno evropskim standardima (Direktiva EU 2015/849) o sprečavanju upotrebe finansijskog sistema za pranje novca ili finansiranje terorizma, koja propisuje minimalne standarde u vezi sa pragovima za sprovođenje mjera dubinske analize klijenata i njihovog poslovanja (2.000 eura)
- Zatrpava priređivače obavezom obrade stotina hiljada bespotrebnih podataka, koji nemaju nikakvu realnu vrijednost u borbi protiv pranja novca;
- Blokira FOJ hiperprodukcijom nevažnih informacija, čime se gubi mogućnost blagovremene reakcije na stvarno rizične transakcije;
Preusmjerava resurse na administraciju umjesto na efikasnu kontrolu, zbog čega će sistem postati nefunkcionalan.Umjesto da se nadležni organi bave praćenjem stvarnih prijetnji i visokorizičnih transakcija, biće zatrpani potpuno beskorisnim izvještajima o uplatama od 20 eura i targetirati svakog igrača koji uplati ovaj iznos kao potencijalno lice koje je osumnjičeno za pranje novca što predstavlja zaista ironičnu situaciju, dok će se stvarno sumnjive transakcije izgubiti u moru nepotrebnih podataka.
Ovakav birokratski pristup će priređivače igara na sreću natjerati na dodatna zapošljavanja samo kako bi pratili formalnosti koje nemaju nikakvog smisla. Istovremeno, FOJ će biti preplavljen izvještajima o malim transakcijama, umjesto da prati ključne aktere u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Pitanja koja Vlada nije uzela u obzir:
- Kako će FOJ analizirati desetine hiljada dnevnih prijava za transakcije od 20 eura?
- Da li je neko uopšte procijenio koliko će administrativni trošak ovakvog sistema koštati državu i privredu?
- Zašto se donose zakoni koji potpuno ignorišu evropske standarde i dokazanu praksu drugih zemalja?
- Koji su negativni efekti na prihode budžeta i tržište rada?
- Zašto nadležne institucije nisu stvorile preduslove za sprovođenje postojeće zakonske regulative a već mijenjaju istu?
NEEFIKASAN SISTEM – PUT KA CRNOM TRŽIŠTU
Ovakva pravila neće donijeti veću kontrolu, već upravo suprotno – igrači će se okrenuti neregistrovanim, ilegalnim priređivačima gdje neće biti nikakve evidencije o transakcijama. Posljedice će biti jasne:
- Masovno prelivanje igrača ka crnom tržištu, što direktno smanjuje budžetske prihode;
- Drastično povećanje troškova poslovanja legalnih priređivača, zbog čega će mnogi biti primorani na gašenje;
- Pad efikasnosti FOJ-a, koji će biti zatrpan administrativnim obavezama umjesto da se fokusira na realne prijetnje.
ZAKLJUČAK: IZBRISATI SPORNE ODREDBE KOJE BLOKIRAJU SISTEM
Predložene izmjene su nepromišljene i direktno urušavaju funkcionalnost sistema. Umjesto stvaranja hiperprodukcije administracije koja guši privredu i blokira nadležne organe, neophodno je povući ovaj predlog i raditi na zakonodavnim rješenjima koja imaju smisla, uz poštovanje međunarodnih standarda i najboljih regulatornih praksi.
Rad na edukaciji privrede, sprovođenje postojeceg zakonske regulative koja uređuje sprečavanje pranja novca, izrada smjernica za analizu rizika, i sve ostale aktivnosti koje uređuju ovu oblast bi trebale biti prioritet.
Ukoliko se ovaj zakon usvoji, Crna Gora neće imati efikasniju borbu protiv pranja novca – imaće paralizovan sistem u kojem će se ključni rizici gubiti u moru birokratskih gluposti.
Samo neka od važnih pitanja koje se nameću i na koja neko treba dati odgovor su: 
- Ko će biti odgovoran za gubitak 600 – 800 radnih mjesta i pad dirketnih budžetskih prihod od 10 miliona eura u odnosu na projekciju koja je predviđena nacrtom budžeta CG? 
- Ko će biti odgovoran za pad prihoda po osnovu poreza na dobit od ove industrije, pad poreza i doprinosa, pad PDV-a?
- Kako se nadokanđuje gubitak prihoda lokalnih smouprava po osnovu nameta koje ostvaraju na osnovu poslovanja poslovnih jedinica priređivača?
- Koji su efekti na druge privredne subjekte koji direktno zavise od ove industrije kao sto su mediji, štamparije, sportski kolektivi..?
- Kako to utiče na preduzetnike i fizička lica koja generišu prihode od zakupnina?

PKCG: Prijedlog izmjena zakona o sprečavanju pranja novca parališe rad priređivača i državnih organa

Nakon neuspjeha u formiranju vlasti u Budvi, istaknuti članovi bivšeg Demokratskog fronta uputili su ultimatum nosiocu liste ”Za budućnost Budve” na izborima u tom gradu i aktuelnom direktoru JP Morsko dobro Mladenu Mikijelju da raspiše tender za zakup plaža, kako bi dobili kompenzaciju za njihov ”aktivizam” tokom više izbornih ciklusa u Budvi, piše Portal Standard.
Kako ovaj portal nezvanično saznaje, Mikijelju je zaprijećeno da će koalicija ”Za budućnost Budve” morati da vrati novac, koji je od svojih ”aktivista” dobila za izborne kampanje, ukoliko im on ne izađe u susret.
Prema riječima izvora portal Standard iz Budve, Mikijelj je preko ministra za prostorno planiranje, urbanizam i državnu imovinu Slavena Radunovića na dnevni red sjednice Vlade uspio da ugura prijedlog da se raspišu tenderi za zakup plaža za 2025. godinu.
Plan, prema riječima izvora Standarda, podrazumjeva da se nakon raspisivanja tendera za zakup plaža, promjene uslovi za zakup, na način što će bodovni sistem biti snižen do minimuma, kako bi i oni koji do sad nijesu imali dodirnih tačaka sa turizmom i zakupom, mogli postati novi zakupci.
No, prvobitni plan direktora JP Morsko dobro Mladena Mikijelja nije uspio jer je na sjednici Vlade premijer Milojko Spajić odbio prijedlog da se raspišu novi tenderi, zbog, kako je naveo, kratkog vremenskog rok, koji bi uticao na to da plaže ne budu spremne za početak sezone.
Osim Spajića, na ideju o raspisivanju tendera za zakup plaža reagovao je i potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj, koji je rekao da je Zakon o Morskom 
dobru dio koalicionog sporazuma i da ne dolazi u obzir da Vlada raspisuje tender.
Zbog namjere Mikijelja reagovali su dugogodišnji zakupci plaža, koji su u slučaju da Mikijelj nastavi sa ovom inicijativom, zaprijetili protestima i to blokadom trajekta Kamenari-Lepetane i graničnog prelaza Sukobin.
<h2>Podrška zakupcima plaža stigla od Privredne komore Crne Gore i lokalnih samouprava</h2>
Zakupci plaža već imaju podršku lokalnih samouprava na primorju, kao i Privredne komore Crne Gore, iz koje se od Vlade traži aneksiranje postojećih ugovora, a ne raspisivanje tendera, koji bi ugrozio predstojeću ljetnju turističku sezonu.
Privredna komora (PKCG) tražila je od premijera Milojka Spajića da se aneksiraju postojeći ugovori o zakupu plaža, jer u slučaju promjene zakupca dovodi se u pitanje ljetnja turistička sezona zbog brojnih obaveza koje bi novi zakupci imali da sprovedu.
PKCG predlaže i da se se za rješavanje ovog važnog pitanja za turističku privredu formira radna grupa od strane ministarstva prostornog planiranja, turizma i drugih institucija za koje Spajić smatra da mogu da daju doprinos.
Oglasila se i Zajednica opština koja traži da se prvo Skupština Crne Gore izjasni o njihovom predlogu u vezi izmjena i dopuna Zakona o morskom dobru, prije nego što Vlada donese bilo kakvu odluku u vezi upravljanja morskim dobrom, kao i da se do tada aneksiraju ugovori sa postojećim zakupcima.
U PKCG u pismu navode da su lani u decembru imali sjednicu odbora za turizam na temu izazova u realizaciji budućeg javnog poziva za zakup plaža i djelova obale u 2025.godini
- Sprovođenje tenderskih postupaka za ustupanje -zakup djelova morskog dobra prema Programu objekata privremenog karaktera je važno pitanja za turističku privredu i uspješno obavljanje ljetnje sezone,a zaključci sa sjednice su blagovremeno dostavljeni Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom i nadležnim ministarstvima. U toku diskusije zakupci su istakli neizvjesnost koja oprati cijeli postupak davanja u zakup plaža i privremenih objekata jer još uvijek nemaju informaciju da li će ove sezone obavljati djelatnost, a samim tim ne mogu blagovremeno da otpočnu procedure obezbjeđivanje radne snage, ne znaju koliko će trajati cijeli tenderski postupak, rok za žalbe i prijavljivanje svih neophodnih saglasnosti - navodi se u pismu.
S obzirom da se usvaja novi Plan privremnih objekata u zoni morskog dobra, zakupci su u obavezi da, kako se navodi, izrade nove projekte, pribave nove neophodne saglasnosti nadležni institucija (glavnih gradskih arhitekata, ministarstva ekologije …).
- Zbog svega što je navedeno izrazili su zabrinutost da je gotovo izvjesno da plaže neće biti spremne za početak ljetnje turističe sezone, a u slučaju promjene zakupca zbog brojnih procedura, ni do kraja sezone. Smatraju da bi donošenje odluke o aneksiranju ugovora do 1. novembra 2025. riješilo ovaj evidentni izazov za uspješnju realizaciju započete predstojeće ljetnje turističke sezone - navode u PKCG.
<h2>JEDINO NE DIRAJU CAREVIĆEV ZAKUP PLAŽE PLOČE</h2>
Prema riječim izvora Standarda, jedina plaža za koju nijesu ni predvidjeli tender je plaža Ploče, koja nema ugovor od 2017. godine, jer raznim mahinacijama i dobrim odnosima sa ljudima iz DF-a Marko Bato Carević bez ugovora koristi plažu.
Kako kaže naš izvor, na zvaničnom sajtu plaže Ploče navodi se da je plaža na preko 10.000 m2, dok se u papirima JP Morsko dobro vodi kao plaža sa skoro upola manje kvadrata.
Prostom pretragom sajta JP Morsko dobro, moguće je vidjeti da u ugovorima ne postoji plaža Ploče, što jasno ukazuje da je ona i daje nelegalno zakupljena.
Kako kaže izvor Standarda, zanimljivo je i to, da je JP Morsko dobro retroaktivno naplaćivalo mnogo veću kvadraturu, dok je za Carevića važila obrnuta logika, više kvadrature, a manja naplata.

Standard: Nezadovoljni članovi Za budućnost Budve pritiskaju Mladena Mikijelja da im omogući preuzimanje zakupa plaža?

Privredna komora Crne Gore ne podržava bilo koju vrstu bojkota njenih članica bez obzira na sektor u kojem posluju i smatra ga neopravdanim, jer direktno pogađa privredu koja nije odgovorna za izazove koji se na ovaj način pokušavaju riješiti, kazali su iz PKCG.
- Prije svega, moramo imati u vidu specifičnost crnogorske ekonomije, koja je uvozno zavisna i kao takva u velikoj mjeri podložna uticaju gobalnih i regionalnih ekonomskih kretanja. Pokrivenost uvoza izvozom na nivou je od svega 14 odsto što dodatno usložnjava situaciju i povećava osjetljivost naše privrede. Stoga pri upoređivanju našeg tržišta i tržišta zemalja u regionu i šire, treba sagledati cjelokupni ekonomski ambijent- navodi se u saopštenju Privredne komore.
Kako poručuju iz Privredne komore, sektor trgovine na veliko i malo predstavlja jedan od najznačajnijih sektora crnogorske privrede, jer ima najveće pojedinačno učešće u bruto dodatnoj vrijednost od 13,7% u 2023. godini, a zapošljava više od 1/3 svih zaposlenih u privatnom sektoru.&nbsp;
- Stoga, ne treba iznositi paušalne ocjene o poslovanju kompanija iz ovog sektora. Naime, sve kompanije predaju finansijske iskaze Poreskoj upravi i iz njih se lako može utvrditi, između ostalog, da je bruto marža u Crnoj Gori manja nego u Sloveniji, Srbiji i Hrvatskoj- kazali su iz PKCG.
Podsjećaju da je “Analiza cijena i poslovanja trgovinskih preduzeća u Crnoj Gori – sektor prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića” koju je uradio tim profesora sa Ekonomskog fakulteta pokazala da se rast cijena u prethodnom periodu nije desio kao posljedica neracionalnog ponašanja trgovaca, već faktora na koje privreda ne utiče. Analiza je pokazala i da sektor trgovine nije generator inflacije, te da je rast cijena neminovan kada zarade rastu brže od produktivnosti, na što je Komora i ranije ukazivala. Zato je generatore inflacije potrebno dodatno analizirati uključujući i uticaj pojedinih mjera ekonomske politike.
- Takođe, administrativni aparat je znatno uvećan, i uz rast zarada koji se desio u prethodnom periodu, a koji nije praćen povećanjem produktivnosti rada, došli smo do paradoksalne situacije da su lična primanja u javnom veća od primanja u realnom sektoru tj. privredi, koja puni budžet i finansira javni sektor. Naša ukazivanja da se dugoročni održivi rast ne može temeljiti isključivo na podsticanju lične potrošnje, potvrđuje stopa rasta od 2,6% u trećem kvartalu 2024. godine koja je najniža kvartalna stopa u proteklih nekoliko godina- ističu z Privredne komore.
Kako kažu, razumiju i namjeru Vlade da poboljša životni standard građana, poveća budžetske prihode kako bi se moglo više ulagati u infrastrukturu, što privrednici okupljeni u Komori apsolutno podržavaju.&nbsp;
- Ipak, smatramo da naš dijalog po ovim pitanjima mora da bude intenzivan kako bi izbjegli donošenje odluka koje mogu smanjiti privrednu aktivnost i usporiti privredu kroz otežavanje poslovanja- zaključili su iz Privredne komore.

PKCG: Smatramo bojkot neopravdanim jer direktno pogađa privredu, treba analizirati inflacije

Sa crnogorsko-češkog biznis foruma koji je okupio najviše državne zvaničnike i brojne predstavnike kompanija, a kojeg je organizovala Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Ambasadom i Konfederacijom industrije Češke Republike te partnerstvu sa Agencijom za investicije, &nbsp;poručeno je da će Crna Gora i Češka ojačati i intenzivirati saradnju, produbiti ekonomske odnose i ostvariti dugoročna partnerstva, kao i da ekonomski uspjesi Češke inspirišu Crnu Goru da uloži dodatne napore u reforme i iskoristi sopstvene resurse i potencijale, prenijeli su iz PKCG.
Ovom prilikom predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić zahvalila je predsjednicima država Petru Pavelu i Jakovu Milatoviću na podršci poslovnoj zajednici i što prisustvom dodatno doprinose značaju foruma. Ona je kazala da se Crna Gora na evropskom putu ugleda na Češku, te da ta država predstavlja primjer pune i dinamične valorizacije potencijala kroz maksimalno korišćenje benefita EU.
Drakić je istakla da je crnogorski investicioni ambijent posebno atraktivan u: turizmu – kroz dodatnu promociju Crne Gore kao izuzetne turističke destinacije za češko tržište; poljoprivredi – uparivanjem kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda iz Crne Gore sa češkom tehnologijom prerade i pakovanja; saobraćaju – kroz partnersko uključivanje čeških kompanija u modernizaciju saobraćajne infrastrukture uz zajedničko povlačenje sredstava iz evropskih razvojnih fondova, i energetici – primjenom visokotehnoloških rješenja čeških kompanija u projekte valorizacije našeg energetskog potencijala.
Potpredsjednica Konfederacije Industrije Češke Katerina Kupkova poručila je da se dvije države fokusiraju na turizam, obnovljive izvore energije i podsticanje stranih investicija.&nbsp;
- Stoga mi je veliko zadovoljstvo što u Podgoricu dovodim predstavnike skoro 20 kompanija i institucija i naša poslovna delegacija obuhvata kompanije koje predstavljaju ključne sektore kao što su energetika, odbrana i bezbjednost, industrija aviona, infrastruktura i transport, rudarstvo, IT rješenja i inženjering. Ovo su oblasti u kojima smo pokazali izvrsnost- rekla je Kupkova.&nbsp;
Obje zemlje naglašavaju inovacije, digitalnu transformaciju i razvoj infrastrukture u cilju povećanja konkurentnosti uz napore da daju podršku malim i srednjim preduzećima, kao pokretačima ekonomske otpornosti i inovacija, zaključila je Kupkova.&nbsp;
&nbsp;U okviru bilateralnih susreta privrednika dvije zemlje, razgovarano je &nbsp;o mogućnostima uspostavljanja potencijalne saradnje na konkretnim projektima.&nbsp;
- Naša privreda ima veliku priliku da kroz bilateralnu saradnju sa češkim kompanijama ostvari proizvodnju u oblastima energetike, putne infrastrukture, namjenske industrije, metalopreradu- smatra Slobodan Stanić, iz kompanije Remid vis.&nbsp;
On je naveo da su uoči Foruma sa češkim privrednicima posjetili kompaniju Tara gdje su gosti iskazali zainteresovanost za saradnju i razvoj proizvoda koji će biti na obostranu korist. Tokom razgovora bilo je riječi i o pitanju obrazovanja i kadrova, gdje, smatra Stanić, mora doći do velikog zaokreta, većeg ulaganja u ljude, a naročito mlade kako bi se zainteresovali za proizvodne djelatnosti.&nbsp;
Stanislav Bobek, predstavnik Češke Zbrojevke, već je četvrti put u Crnoj Gori gdje uvijek uživa u prijateljskom pristupu predstavnika lokalnih kompanija.&nbsp;
- Zato mi je zadovoljstvo što danas sa crnogorskim privrednicima razgovaram o mogućnostima za poslovnu saradnju. Posjetili smo kompaniju Tara gdje smo imali uvid u tehnologiju koja se može iskoristiti za proizvodnju djelova koji su potrebni Češkoj Zbrojevki- rekao je Bobek.
&nbsp;Darko Krivokapić, ispred EPCG, kazao je da forumi ovog tipa omogućavaju uspostavljanje bilateralnih odnosa i saradnje sa kompanijama sličnog portfolija. Prema njegovim riječima, ovaj forum je bio je prilika da se uspostavi saradnja sa kompanijama iz Češke, posebno iz energetskog sektora. Kako je istakao, osim trgovine električnom energijom, uspostavljeni su i kontakti sa kompanijama koje se bave drugim djelatnostima iz oblasti energetike.&nbsp;
- Smatram da će naročito interesantna saradnja biti u vezi sa Rudnikom uglja i Termoelektranom Pljevlja, gdje češke kompanije imaju veliko iskustvo- istakao je Krivokapić.
&nbsp;Takođe je kazao da postoji i mogućnost saradnje u oblasti obnovljivih izvora energije, poput solarne proizvodnje i vjetroparkova, naročito u segmentu prognoze proizvodnje i optimizacije portfolija EPCG.
Predstavnica kompanije Škoda Transportation Olesea Laki iskazala je zainteresovanost za projekte iz oblasti željezničke infrastrukture, koji su u Crnoj Gori u pripremi.&nbsp;
- Vjerujemo da naš portfolio korespondira sa infrastrukturnim potrebama Crne Gore. Imamo uspješan projekat u Bugarskoj, koja je blizu ovom kraju Evrope i spremni smo da asistiramo sa svojim znanjem i tehnologijom u razvoju održive mobilnosti. Ova vrsta foruma podstiče uspostavljanje direktnih kontakata sa stejkholderima i cijenimo ovaj vid saradnje između Češke Republike i Crne Gore- rekla je Laki.
Lazar Đurović, predstavnik kompanije Maljat Stone, istakao je značaj saradnje sa firmama iz Češke u cilju unapređenja tehnološkog razvoja u oblasti ekstrakcije i proizvodnje kamena. Đurović je naglasio da je fokus na prirodnom kamenu, poput arhitektonskog i tehničkog čija je proizvodnja u Crnoj Gori trenutno nedovoljno razvijena, te da postoji značajan prostor za napredak
- Jedan od ključnih aspekata ove saradnje jeste rešavanje problema koji se tiču vodnih rezervi, ekologije, prečišćavanja vode i smanjenja otpada nastalog u rudnicima. Sve ovo su izazovi s kojima se suočavamo, ali su istovremeno i vrlo rješivi uz odgovarajuću podršku i razmjenu znanja sa inostranim partnerima- izjavio je Đurović.
Daniel Vacek, komercijalni direktor ENELEX-A i potpredsjednik Češkog udruženja za tehnologiju ekstrakcije i rudarstva, pojasnio je da okupljaju 19 proizvođača tehnologija za rudarstvo i energetiku.
- Fokusiramo se na povećanje efikasnosti u rudarstvu i termoelektranama kao i smanjenju zagađenja u termoelektranama. U Crnoj Gori vidimo veliki potencijal za nas i zato nam je značajna. Imali smo i našu prvu instalaciju u termoelektrani u Pljevljima i nadamo se da će ovaj posao pomoći da podijelimo svoja iskustva sa lokalnim partnerima- rekao je Vacek.
U susret poslovnom forumu, delegacija čeških privrednika iz sektora energetike učestvovala je i na prezentaciji energetskih potencijala Crne Gore uz osvrt na već realizovane projekte mini hidro, solarnih i vjetro elektrana, organizovanoj u Komori. Kompanija Sistem MNE je predstavila projekte koje su realizovali u partnerstvu sa češkim kompanijama i koje namjeravaju da realizuju, uputivši otvoreni poziv privrednicima Češke i raspoloživost partnerske saradnje na tim projektima.

PKCG: Crna Gora i Češka ostvaraju snažno ekonomsko partnerstvo, preko dvadeset kompanija iz Češke učestvuje na Biznis forumu

Privredna komora Crne Gore organizovala je 31. oktobra konsultativni sastanak privrednika sa ministarkom rada, zapošljavanja i socijalog dijaloga Naidom Nišić u susret slanju u dalju proceduru teksta Nacrta zakona o pojednostavljenom radnom angažovanju na stalnim sezonskim i povremenim poslovima u određenim djelatnostima.&nbsp;
U radu sastanka, koji je vodio generalni sekretar Privredne komore Mitar Bajčeta, učestvovao je i konsultant na izradi teksta Đorđe Vukotić, NALED.
U uvodnom izlaganju,Bajčeta izrazio je zahvalnost ministarki Nišić i svim privrednicima na prisustvu i interesu za ovako važnu temu, naglasivši da je njihov doprinos ključan za uspješnu implementaciju ovog zakona. – Privredna komora je svjesna specifičnih izazova kada je u pitanju sezonska radna snaga i već duže vrijeme radimo na pronalasku rješenja, prije svega kroz saradnju sa Ministarstvom rada i socijanog staranja, kao i GIZ-om – istakao je Bajčeta.
Ministarka Naida Nišić posebno je zahvalila Privrednoj komori, GIZ-u i kolegama iz NALED-a na podršci tokom čitavog procesa.&nbsp;
– Cilj da svi narednu sezonu dočekamo spremni, što znači da već od marta moramo imati pripremljene sezonske radnike - rekla je Nišić.
Kako je navela, plan je da se ovaj zakon usvoji do januara 2025. godine, a kao njegove osnovne ciljeve ističe stvaranje digitalnog sistema za prijavu sezonskih radnika, fleksibilnost u angažovanju radne snage, te mogućnost angažovanja povremenih sezonskih radnika kroz mobilnu aplikaciju koja bi generisala svu neophodnu dokumentaciju, uključujući platne naloge i PPD obrasce.&nbsp;
– Jedan od ključnih aspekata zakona je fleksibilnost u broju dana tokom kojih sezonski radnici mogu raditi. Takođe, ugovor o radu može biti zaključen i pismenim i usmenim dogovorom, što dodatno doprinosi jednostavnosti – poručila je ministarka.
Pozvala je sve prisutne da otvoreno iznesu svoje stavove i nedoumice u vezi sa implementacijom zakona.&nbsp;
– Vaše mišljenje o ovim rješenjima i svaka vaša sugestija izuzetno su nam važni kako bismo zakon prilagodili potrebama crnogorskog tržišta rada i osigurali njegovu efikasnu primjenu u praksi – zaključila je Nišić.
Privrednici su između ostalog istakli potrebu da se precizno diferencira pojam stalnog sezonskog radnika od privremenog i povremenog rada. Smatraju da angažman stalnih sezonskih radnika ne treba ograničavati na 180 dana, već da je potreba turizma da taj period bude devet mjeseci, s obzirom na sve duže trajanje turističke sezone u Crnoj Gori.&nbsp;
Ovakvo rješenje, smatraju oni, treba već u ovoj fazi da bude unijeto u tekst, kako bi se izbjegle inicijative za njegovim brzim izmjenama i dopunama. Takođe treba razmisliti o mogućem subvencioniranju kategorije stalnih sezonaca, po uzoru na rješenja u Hrvatskoj.&nbsp;
Za crnogorski turizam kasno je da implementacija ovog zakona počne od 1. maja naredne godine, već privreda smatra primjerenijim da to bude 1. marta, kako bi se pravovremeno obezbjedio nedostajući kadar. Predstavnici trgovine ukazuju na to da ovo zakonsko rješenje treba da obuhvati i ovaj sektor koji ima značajno povećanje obima posla tokom turističke sezone.&nbsp;
Predlažu da regulativa precizno riješi pitanje tehnološkog viška, uzme u obzir česte fluktuacije zaposlenih u trgovini, kao i da zaštiti poslodavce od refundacija ukoliko stalni sezonac odbije angažman u narednoj godini. Potreba za angažovanjem stranih radnika je sve više izražena, smatraju privrednici, pa je potrebno primjenom ovog zakona liberalizovati proceduru vezanu za radne dozvole.&nbsp;
Predstavnici sektora poljoprivrede i prehrambene industrije (uključujući pekare) takođe traže da budu obuhvaćeni ovih zakonom kako bi mogli zapošljavati sezonske radnike, kao i da njihovo prijavljivanje bude elektronskim putem uz uvezivanje svih institucija koje su nadležne u ovom procesu.
Konsultant Đorđe Vukotić istakao je značaj dijaloga sa privrednicima i ukazao na važnost praktičnih iskustava regiona u razvoju sličnih zakonskih propisa.&nbsp;
– Nacrt ovog zakona izrađen je kao kompilacija uspješnih modela drugih zemalja, posebno hrvatskog i srpskog, gdje se kroz različite pristupe odgovara na problem sezonske radne snage, ali i nezaposlenosti – kazao je on.
Vukotić se takođe osvrnuo na potrebnu fleksibilnost zakona i tehnička rješenja koja bi mogla omogućiti lakše praćenje i evidentiranje radnika.&nbsp;
– Za povremene poslove ključno je da postoji funkcionalan informativni sistem, jer su tu najveće fluktuacije radne snage – istakao je on, dodajući da je bi ovaj sistem, kako je predloženo, omogućio evidenciju i sezonskih radnika iz inostranstva kroz dodjelu posebnog evidencionog broja.
Vukotić je naglasio važnost dodatnih analiza ključnih sektora u kojima će sezonsko zapošljavanje biti omogućeno, naglašavajući važnost preciziranja pravila kako bi se spriječile moguće zloupotrebe.&nbsp;
Navodi da bi u oblasti turizma, poslodavcima trebalo omogućiti povremeno radno angažovanje koje može prerasti u stalni sezonski posao (preko 120 dana) uz stimulaciju države za one koji ispune uslove kao što su pribavljanje radne dozvole i uspešan probni rad. Takođe, poslodavcima u građevinarstvu treba omogućiti povremeno angažovanje pomoćne radne snage, poput čišćenja gradilišta i prenošenja tereta, do 90 dana, čime bi se legalizovali poslovi koji su trenutno neprijavljeni.
Vukotić je istakao da se ovim zakonom želi omogućiti povremeno angažovanim radnicima da budu prijavljeni, zdravstveno osigurani i da im teče radni staž, uz mogućnost prelaska u stalni radni odnos kada se steknu uslovi.&nbsp;
- Državi želimo da pružimo efikasan način kontrole povremenog rada u cilju suzbijanja sive ekonomije, zloupotrebe povremenih angažovanja i ugovora o djelu, te planiranja politike zapošljavanja i podsticaja. Cilj je da se zakonom ne smanji broj stalno zaposlenih, već da se pronađe prava mjera za sezonsko i povremeno angažovanje – zaključio je on.

Lakše zapošljavanje sezonaca od naredne godine

Novozelanđanka Alis Robinson pobjednica je trećeg veleslaloma sezone alpskih skijašica, koji je za Svjetski kup vožen danas u kanadskom Tremblanu.
Ona je bila vodeća i nakon prve vožnje, a do pobjede došla je u ukupnom vremenu dva mnuta, 16 sekundi i 18 stotinki.
Robinson je u istoj disciplini slavila ove sezone i u Koper Mauntajnu, a u Tremblanu zabilježila je šestu pobjedu.
Kao drugoplasirana završila je Hrvatica Zrinka Ljutić, sa 94 stotinke zaostatka.
To je njen prvi podijum ove sezone, ukupno deseti u karijeri.
Pobjedničko postolje kompletirala je Kanađanka Valeri Grenije koja je sekundu bila sporija od pobjednice.
Na četvrtom mjestu završila je Švajcarkinja Kamil Rast, peta je bila Francuskinja Klara Direz, a šesta Amerikanka Mikaela Šifrin.
Robinson je trijumfom u Tremblanu preuzela vođstvo u poretku veleslaloma sa 232 boda.
Austrijanka Julija Šajb, pobjednica veleslaloma u Zeldenu, je druga sa 180, dok je treća Ljutić sa 142 boda.
U generalnom plasmanu Svjetskog kupa zauzima čelnu poziciju zauzima Šifrin sa 408 bodova.
Druga je Italijanka sa albanskim pasošem Lara Kolturi sa 286, a treća Lena Dir iz Njemačke sa 234 boda.

Robinson pobijedila u Tremblanu, Ljutić drugoplasirana

Šef poljske diplomatije Radoslav Sikorski poručio je danas američkom milijarderu Ilonu Masku, koji je pozvao na likvidaciju Evropske unije, da odleti na Mars, jer tamo nema cenzure nacističkih pozdrava.
Mask je poslije kazne od 120 miliona eura koju njegova mreža Iks mora da plati zbog kršenja propisa u EU prvo pozvao na likvidaciju Unije i povratak suvereniteta državama članicama, a poslije je u drugoj poruci upitao koliko vremena je ostalo do propasti EU.
- Odleti na Mars. Tamo nema cenzure nacističkih pozdrava - reagovao je na to pitanje, isto na mreži Iks, šef poljske diplomatije i vicepremijer Sikorski, aludirajući na to što je Mask na taj (nacistički) način podigao ruku tokom inauguracije američkog predsjednika Donalda Trampa.
Prije toga Sikorski je danas, povodom ruskih pohvalnih reakcija na prvu Maskovu poruku o likvidaciji EU i povratku suvereniteta državama članicama, poručio da je sada jasno i onima koji možda još sumnjaju čemu služi cijela ta priča protiv EU, sa zahtjevom da se vrati suverenitet nacionalnim državama.
- Ako neko još sumnja u to kome služi cijela anti EU priča o suverenitetu. Onima koji žele da zarađuju na sijanju mržnje i onima koji hoće da osvoje Evropu - prokomentarisao je Sikorski.

Šef poljske diplomatije predložio Masku da odleti na Mars, jer "tamo nema cenzure nacista"

Gotovo dvije trećine Amerikanaca želi da SAD nastavi slati oružje Ukrajini, čak i dok administracija američkog predsjednika Donalda Trampa ponovo pokušava pregovarati o okončanju skoro četverogodišnjeg rata, pokazala je nova anketa o prioritetima nacionalne sigurnosti.
Anketa Reagan National Defense Survey pokazala je da 64 odsto Amerikanaca podržava slanje smrtonosne pomoći vladi u Kijevu, devet procentnih poena više nego prošle godine i najviši nivo podrške od početka ruske invazije u februaru 2022.
Nešto više (65 odsto) podržava isporuku krstarećih raketa dugog dometa, poput Tomahavka, kako bi se omogućili napadi duboko unutar ruskog teritorija, dok 68 odsto podržava prodaju američkog oružja evropskim saveznicima koji bi ga potom isporučili Ukrajini.
Za razliku od 2024. godine, većina republikanaca (59 odsto) sada podržava slanje oružja Ukrajini u borbi protiv ruske invazije, u odnosu na 44 odsto prošle godine. Tri četvrtine demokrata podržava pomoć Ukrajini, što je porast sa 68 odsto u odnosu na godinu ranije.
Po drugim pitanjima koja se odnose na najsmrtonosniji evropski sukob od Drugog svjetskog rata, pluralnost Amerikanaca (45 odsto) podržava potpuno teritorijalno oslobođenje Ukrajine od Rusije, dok 23 odsto smatra da bi Kijev trebao ustupiti teritoriju u zamjenu za garancije mira i sigurnosti, a 22 odsto podržava prekid vatre duž trenutnih linija fronta.
U međuvremenu, skoro sedam od deset Amerikanaca (69 odsto) podržava da SAD i Evropa Ukrajini daju kolektivnu sigurnosnu obavezu sličnu NATO članu 5, a gotovo tri četvrtine (74 odsto) podržava uspostavljanje demilitarizirane zone pod kontrolom evropskih snaga uz podršku američke zračne moći.
Rezultati ankete objavljeni su dva dana nakon što su Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i predsjednikov zet Džared Kušner razgovarali s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju.
Njih dvojica trebali su u četvrtak naveče informirati ukrajinsku delegaciju u Miamiju, ali za sada nema informacija o tome kako su ti razgovori protekli.

Rekordan broj Amerikanaca podržava slanje oružja u Ukrajinu

Košarkaši Mornara slavili su u derbiju 8. kola Prve A lige u Bijelom Polju protiv Jedinstva 100:89 i upisali peti trijumf u sezoni. Bjelopoljci su doživjeli drugi poraz zaredom, nakon Danilovgrada u prošlom kolu, a imaju 7 pobjeda uz utakmicu više.
S velikom pažnjom iščekivao se duel u dvorani "Nikoljac", s obzirom na poziciju Jedinstva, ali i nekoliko neplaniranih poraza Mornara u dosadašnjem toku sezone. Derbi kola je opravdao očekivanja, a Mornar je imao pravu reakciju i kontrolisao utakmicu tokom većeg dijela. Bjelopoljci, koji su doselektirali ekipu nakon odlaska jednog od ključnih igrača, plejmejkera Kolinsa, otvorili su meč bolje i imali tokom prve četvrtine devet poena prednosti (20:11), ali je onda Mornar upalio motore i već do kraja prve dionice preokrenuo (32:30), a na poluvremenu imao vođstvo 63:56, uz jaku napadačku igru na obje strane.
U nastavku su gosti samo uvećali prednost (tokom treće četvrtine na maksimalnih 17 razlike) i iskontrolisali utakmicu do kraja, na krilima raspoloženih Mejsona i Vranješa. Vidjelo se da je jednom od naših timova koji ove sezone nastupa u Drugoj ABA ligi duel u Bijelom Polju bio izuzetno važan, kako ne bi izgubili priključak sa vodećim timovima, a predvodio ih je Alston Mejson sa 33 poena, dok je Nemanja Vranješ postigao 26, od čega 6 trojki iz 12 pokušaja. U ekipi Jedinstva nekadašnji mladi reprezentativac Marko Kljajević imao je moćan dabl-dabl učinak sa 28 poena i 16 skokova, uz to i 5 asistencija, a Nemanja Knežević postigao je 20 poena.
Poput Jedinstva i Lovćen je vezao drugi poraz, nakon što je sezonu otvorio sa 6 pobjeda zaredom. Cetinjani su u ovom kolu izgubili u gostima od Dečića 88:76. Meč je usmjeren na stranu Tuzana u drugoj četvrtini, koju su dobili čak 31:10. Do kraja je Lovćen uspio da se približi na 4 poena zaostatka, ali je Dečić odbio taj nalet u posljednjoj četvrtini i mirno priveo utakmicu kraju za treću pobjedu u sezoni. U pobjedničkoj ekipi Marko Koljević postigao je 22 poena, Aleksandar Bulatović 18, a kod Cetinjana Miloš Latković je bio najefikasniji sa 31 poenom i po 5 skokova i asistencija.
Treću pobjedu u sezoni ostvario je i Ibar, na gostovanju Danilovgradu 88:75, što je domaćina ostavilo na samo jednom trijumfu na začelju tabele. Mlada ekipa Danilovgrada dosta je oscilirala, jer je nakon dvocifrene prednosti u prvoj četvrtini, već u drugoj dozvolila preokret i na poluvremenu gubila 41:39. Igrao se egal meč do sredine treće četvrtine kada su se gosti odlijepili i kontrolisali prednost do kraja. Iskusni Nenad Vuković za Ibar je ubacio 19 poena, a veteran Aleksa Popović bio je najefikasniji kod domaćih sa 14 poena i 7 skokova.
Vukovi Zeta u posljednjoj utakmici dana savladali su kao domaćini ekipu Ulcinja 99:87, za drugi trijumf u sezoni. već u prvoj četvrtini domaćin se odvojio, dobivši taj dio igre 30:16. U nastavku je prednost rasla i na 24 poena razlike, pa je meč do kraja lišen bilo kakve neizvjesnosti. Amerikanac Andru Kukshauzen je za Vukove zeta postigao 23 poena, a Luka Kovačević 21 poen. U ekipi Ulcinja Filip Bošković 22 poena, Aleksander Dejd 21 poen.
Osma runda biće zatvorena u ponedjeljak, kada se u Tivtu sastaju Teodo i Podgorica od 18 časova.

Mornar stotkom do pobjede u Bijelom Polju

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Knežević Perišić poručila Hojlu: Nemojte biti saučesnik onima koji pokušavaju da unište Crnu Goru

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Tag: privredna-komora