Privredna komora Crne Gore, kao članica Enterprise Europe Network-a (EEN), organizovala je obuku pod nazivom „Šta EU fondovi donose kompanijama – predrasude i mogućnosti“. Edukacija je održana u saradnji sa kompanijom Adria Savjetovanje d.o. Cilj obuke je bio da se crnogorskoj privredi ponudi jasan, praktičan i realan pregled brojnih mogućnosti koje evropski programi i fondovi nude, ali i razjasne dileme i predrasude koje prate proces pripreme, apliciranja, sprovođenja i finansijskog upravljanja EU projektima.&nbsp; Skup je otvorila direktorica Sektora za projekte Privredne komore Crne Gore Tanja Radusinović, koja je istakla da buduće članstvo Crne Gore u EU sa sobom nosi brojne promjene i nove prilike za privredu, posebno kada je riječ o evropskim fondovima. - Do sada smo uglavnom koristili sredstva namijenjena podizanju kapaciteta, gdje su institucije imale značajne mogućnosti. Članstvo u Uniji donijeći prilike za privredu, vrlo konkretne i direktne. Upravo zato, Komora smatra važnim da započne organizaciju ovakvih obuka, kako bismo osvijetlili šta je to što evropski fondovi mogu donijeti našim kompanijama, koje su stvarne mogućnosti, a gdje postoje predrasude &nbsp;- poručila je Radusinović. Naglasila je da je cilj obuke da se već na samom početku jasno definiše šta crnogorska privreda realno može da očekuje od evropskih fondova u trenutku pridruživanja Uniji. &nbsp; - Privredna komora će i dalje biti na raspolaganju našim članicama, za transfer znanja, povezivanje sa partnerima i drugu podršku koja će im pomoći da budu uspješniji u korišćenju EU sredstava – zaključila je ona. U ime Adria Savjetovanja prisutnima se obratio Krešimir Budiša, direktor hrvatske UHY kompanije, i ukazao da ova obuka predstavlja &nbsp;važan početak strukturisanog prenosa znanja iz oblasti evropskih fondova na crnogorske kompanije.&nbsp; - Ovo je ozbiljan početak prenošenja znanja o tome kako se pripremiti za dolazak većih evropskih fondova. Ono što dolazi predstavlja ogroman nivo sredstava, i zato je važno početi pripreme već danas - istakao je on. &nbsp; Naveo je da je UHY do sada za svoje klijente uspješno iz EU fondova obezbijedila više od 400 miliona eura kroz više od 350 projekata u privatnom i javnom sektoru, naglašavajući da takvo iskustvo sada žele prenijeti i crnogorskoj privredi, koja takođe može biti veoma konkurentna u budućim programskim periodima EU. Istakao je da veliki broj preduzetnika još uvijek nema jasno razumijevanje šta su zapravo evropski fondovi i na koji način funkcionišu, te da su ovakve obuke izuzetno važne. Dodao je da je jedinstveno tržište EU izgrađeno na slobodi kretanja ljudi, robe, kapitala i usluga.&nbsp; - Ljudi često misle da je to stvar državljanstva, ali suština je sloboda. Nema carina, nema barijera. Možete proizvoditi u Crnoj Gori i potpuno nesmetano prodavati u Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj članici, bez carinskih prelaza i administrativnih prepreka. To je ogromna prednost - &nbsp;naglasio je Budiša. Ukazao je da je osnovni cilj evropskih fondova smanjenje razvojnog jaza.&nbsp; - Fondovi su nastali da bi se ispravili ekonomski disbalansi između država i regiona, da bi se omogućilo siromašnijim područjima da dostignu evropski prosjek, da se ljudi vrate, da imaju održiv razvoj. Oni postoje sa jasnom svrhom – dostići ravnotežu u razvoju - istakao je on.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa" data-rendition-name="original" width="945" height="631" loading="lazy" alt="sa obuke"> </figure>  Dodao je da je za privredu važno da na vrijeme razumije suštinu promjena koje donosi pristupanje EU, naglasivši da tako nestaju mnoge prepreke, tržište se otvara, pravila igre se mijenjaju i zato je važno da privrednici budu pripremljeni. Boris Pekić, direktor UHY Savjetovanja, podijelio je iskustva Hrvatske u korišćenju evropskih fondova i ukazao na lekcije koje mogu biti dragocjene za Crnu Goru u procesu pristupanja Evropskoj uniji.&nbsp; On je istakao da je u prethodnih desetak godina UHY omogućio oko 200 miliona eura finansiranja za preduzetnike u Republici Hrvatskoj, što danas predstavlja snažnu referencu i potvrdu da evropski fondovi mogu biti ključni mehanizam za podsticanje rasta i razvoja privrede.&nbsp; - Danas smo ovdje da ohrabrimo preduzetnike u Crnoj Gori da iskoriste velike prilike koje se otvaraju. Ako Crna Gora, kako očekujemo, uđe u Evropsku uniju u narednim godinama, biće važno da privreda bude spremna. Ovo je pravi trenutak da ih pripremimo za ono što dolazi - istakao je Pekić, dodajući da se evropski fondovi u narednom programskom periodu otvaraju kao posebno velika šansa za mikro, mala i srednja preduzeća. Podsjetio je da je ulazak Hrvatske u EU donio ogromne promjene i da se to naročito osjetilo u privatnom sektoru. - Evropska unija i evropski fondovi zaista su promijenili Hrvatsku. Privatni sektor je povukao praktično više od stotinu odsto iskorišćenih sredstava, a to je postalo pokretač razvoja. Vjerujem da se isto može i mora dogoditi u Crnoj Gori - naglasio je on. Pekić je posebno ukazao na to koliko je važno da se preduzetnici umreže, prate trendove i počnu da se pripremaju na vrijeme.&nbsp; - Vi ste mala zemlja, ali upravo to može da bude vaša prednost. Bitno je pametno iskoristiti benefite članstva, pravila tržišta i mogućnosti koje nude evropski programi. Puno toga zavisi od spremnosti da se uključe na pravi način - naveo je. Govoreći o konkretnim sektorima, istakao je da najveće mogućnosti leže u proizvodnji, poljoprivredi, turizmu – naročito u ruralnim sredinama – kao i u razvoju čistih industrija i inovacija. Istakao je da postoje velike prilike i za velike firme, posebno kroz projekte istraživanja i razvoja.&nbsp; Na kraju svog obraćanja, Pekić je naglasio da je današnji događaj važan korak u pravcu pripreme privrede za buduće programe EU te da privrednici, ako se pripreme na vrijeme, mogu biti spremni da iskoriste sve što donosi naredni sedmogodišnji ciklus evropskih fondova. Drugog dana obuke, učesnici su kroz praktične primjere preduzetničkih projekata, otvorene diskusije i interaktivan rad s predavačima dodatno produbili razumijevanje procesa pripreme i realizacije EU projekata, kao i načina na koje evropski fondovi mogu podržati razvoj crnogorskih kompanija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Članstvo u EU donosi konkretne i direktne prilike za privredu

FINNO 2025 nas podsjeća da digitalna transformacija, zelena ekonomija i održivost nisu samo apstraktne ideje, već konkretni alati za jačanje konkurentnosti naših preduzeća i otvaranje novih prilika na evropskim tržištima - poručila je predsjednica Privredne komore Nina Drakić na konferenciji FINNO 2025 pod nazivom Digital. Green. Sustainable (Digitalno.Zeleno.Održivo.)
Događaj koji je organizovala Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa partnerima iz crnogorskog konzorcijuma MontEENegro, Ministarstvom za regionalno-investicioni razvoj i saradnju sa NVO, Mašinskim fakultetom Univerziteta Crne Gore i Biznis start-up centrom Bar, okupio je istaknute aktere regionalnog inovacionog ekosistema, uključujući predstavnike malih i srednjih preduzeća, startapove, istraživače, organizacije za podršku biznisu, kao i partnere iz mreže Enterprise Europe Network iz zemalja Zapadnog Balkana i šire evropske regije.
Drakić je naglasila da FINNO omogućava preduzećima da se povežu sa partnerima u regionu i šire, te da stvore projekte i inicijative koji prevazilaze granice.
- Kroz FINNO inicijativu, danas imamo čvršće veze među konzorcijumima, bolje razumijevanje izazova i - što je najvažnije - više zajedničkih inicijativa usmjerenih na razvoj i inovacije. EEN nije samo mreža - to je zajednica ljudi koji vjeruju u saradnju kao ključ razvoja. Zato mi je zadovoljstvo što upravo u Crnoj Gori, kroz FINNO 2025, imamo priliku da zajedno planiramo nove iskorake, nove projekte i nove uspjehe - poručila je Drakić.
Muriel De Grande, voditeljica programa EEN pri Evropskoj komisiji, podsjetila je da je FINNO postao referentna platforma i simbol saradnje između šest zemalja, te da pokazuje kako se kroz mrežu ostvariti uticaj u oblastima najvažnijim za mala i srednja preduzeća.
- Sada je pravi trenutak da se osvrnemo na ono što smo postigli i da pronađemo nove načine kako da još bolje pomognemo malim i srednjim preduzećima da unaprijede svoju konkurentnost - istakla je De Grande.
Prema njenim riječima, kroz više od 850 aktivnosti pružena je podrška malim i srednjim preduzećima, ostvareno je 4.900 međunarodnih partnerstava, a mreža je pomogla brojnim kompanijama da dođu do novih klijenata i tržišta, nudeći im usluge od stvarnog značaja.
- Zahvaljujući toj podršci mnoga preduzeća uspjela su da otvore nova radna mjesta, unaprijede svoju konkurentnost i na taj način ostvare konkretan doprinos privrednom razvoju. Zato je naša misija u okviru EEN mreže jasna - pomoći preduzećima da rastu, jačaju i osvajaju nova tržišta - zaključila je ona.
Državna sekretarka u Ministarstvu regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Mirsada Bošnjak, istakla je da konferencija predstavlja događaj koji povezuje politiku, praksu i partnerstva, sa ciljem jačanja inovacija, održivog rasta i konkurentnosti biznisa u Crnoj Gori i regionu. Podsjetila je da su Crna Gora i njeni regionalni partneri, kroz širi okvir programa EEN, zajednički radili na stvaranju snažnog inovacionog sistema.
- Ova saradnja pokazuje da je regionalno povezivanje od suštinskog značaja za postizanje konkretnih rezultata. Naša je uloga da se postaramo da inovacije ostanu inkluzivne i da osnažuju ljude i ekonomije širom regiona - kazala je Bošnjak, dodajući da se kroz zajedničke inicijative pomaže malim i srednjim preduzećima da postanu konkurentnija i otpornija.
Prof. dr Radoje Vujadinović, dekan Mašinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, rekao je da je velika čast što su Mašinski fakultet i Univerzitet Crne Gore dio najveće mreže za podršku malim i srednjim preduzećima, i već deceniju posvećeno rade na podsticanju preduzetništva, partnerstava, transfera tehnologija i inovacija.
- Uspostavili smo široko partnerstvo sa privredom u cilju razvijanja preduzetništva i inovacija a rezultati koje smo postigli zbilja ohrabruju i jasno ukazuju na veliku posvećenost crnogorskih eksperata ovim ciljevima - rekao je Vujadinović.
Adam Stzelecki predstavio je rad Evropskog instituta za inovacije (EIT) i istakao da je EU veoma uključena u razvoj našeg regiona cijeneći da izazovi sa kojima se suočava ne mogu biti riješeni bez znanja i talenta sa ovog područja.
- Najbolji način za razvoj Zapadnog Balkana je što veće učešće talenata regiona u aktivnostima EU. EIT je glavni motor EU za inovacije i želimo da u što većoj mjeri uključimo partnere sa Zapadnog Balkana u evropske projekte. EIT i EEN objedinjuju svoje snage zbog vas. Uspostavićemo centar EIT u Crnoj Gori kao jedinstveno mjesto za podršku i edukaciju - kazao je Stzelecki.
On je pozvao eksperte i privrednike regiona da budu odskočna daska za evropski sistem inovacija “jer se budućnost gradi na zelenim, digitalnim i održivim osnovama, i hajdemo da je gradimo zajedno“.
Konferencija je nastavila rad kroz četiri tematska panela: digitalna transformacija malih i srednjih preduzeća i izazovi koje ona donosi, uloga EEN-a u jačanju inovacionih ekosistema, sinergija evropskih projekata - Horizon, Interreg, EIT i Digital Europe i zelena tranzicija i cirkularna ekonomija.
FINNO 2025 potvrdio je, kako su naglasili u Privrednoj komori, da regionalna saradnja, inovacije, digitalizacija i zelena tranzicija predstavljaju temelje za jačanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, dok Crna Gora zauzima prepoznatljivo mjesto u evropskom inovacionom i poslovnom prostoru.

1250x600

1084x550

Digitalna transformacija, zelena ekonomija i održivost jačaju konkurentnost

Uvođenje biogoriva na crnogorsko tržište važan je korak ka povećanju udjela obnovljivih izvora energije u sektoru transporta, ocijenjeno je na sastanku posvećenom implementaciji podzakonskih akata Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, s ciljem potpunog transponovanja RED II direktive Evropske unije u nacionalni pravni okvir.
Sastanak je održanan u Privrednoj komori Crne Gore (PKCG) pod pokroviteljstvom Ministarstva energetike i rudarstva.
V.d. generalne direktorice Direktorata za naftu i gas, Zorana Sekulić, istakla je značaj dosljedne primjene evropskih standarda u sektoru obnovljivih izvora energije.
U fokusu sastanka bila je priprema i uvođenje biogoriva na crnogorsko tržište, kao važan korak ka povećanju udjela obnovljivih izvora energije u sektoru transporta, u skladu sa ciljevima Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP).
Projekat se realizuje uz podršku Sekretarijata Energetske zajednice iz Beča i Energetskog instituta „Hrvoje Požar“ (EIHP) iz Hrvatske, čiji su predstavnici predstavili koncept budućeg programa i podzakonskih propisa koji će doprinijeti stvaranju uslova za održivo korišćenje biogoriva.
Sastanku su prisustvovali predstavnici relevantnih organa državne uprave, kao i predstavnici naftnih kompanija i drugih privrednih subjekata uključenih u sektor energetike i transporta.&nbsp;
- Učesnici su razmijenili mišljenja i predloge u vezi sa predstojećim aktivnostima, s ciljem obezbjeđivanja efikasne i transparentne primjene novih propisa. Ministarstvo energetike i rudarstva nastaviće uspješnu saradnju sa Privrednom komorom Crne Gore, u zajedničkom radu na razvoju politika koje podstiču održivu energetsku budućnost Crne Gore - poručili su iz PKCG.

Uvođenje biogoriva važan korak ka povećanju udjela obnovljivih izvora energije u sektoru transporta

Predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić i predsjednik Saveza izviđača Crne Gore Peko Vukadinović potpisali su Memorandum o saradnji ove dvije organizacije na realizaciji projekta „Boranka u Crnoj Gori“, najvećoj volonterskoj inicijativi za pošumljavanje opožarenih područja u našoj zemlji.&nbsp;
Cilj saradnje PKCG i SICG biće zajedničko djelovanje u oblasti pošumljavanja, edukacije i društvene odgovornosti, kroz promociju volonterizma, održivog razvoja i ekološke svijesti među građanima i privrednim subjektima.
Predsjednica PKCG Nina Drakić je istakla da projekti poput Boranke predstavljaju više od simbolične sadnje stabala – oni su konkretan doprinos održivoj budućnosti.
- Privredna komora Crne Gore, kao krovna institucija crnogorske privrede, prepoznaje važnost društveno odgovornog djelovanja. Vjerujemo da odgovoran odnos prema prirodi i lokalnim zajednicama ne samo da jača imidž preduzeća, već i doprinosi stvaranju stabilnog, zdravog i održivog društva - kazala je Drakić.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Privredne komore, saradnja će se odvijati kroz zajedničko planiranje i sprovođenje aktivnosti u okviru projekta, razmjenu informacija i koordinaciju aktivnosti, učešće predstavnika obje strane na događajima vezanim za projekat, moguće zajedničke nastupe u javnosti, medijima i kampanjama promocije projekta.&nbsp;
- Privredna komora će pružiti podršku realizaciji projekta kroz logističku, organizacionu i/ili finansijsku pomoć, u skladu sa mogućnostima, promovisati ga među članicama PKCG i podsticati ih na uključivanje u njegove aktivnosti - poručeno je u saopštenju.
Predsjednik SICG Peko Vukadinović je kazao da Savez i Komoru vezuje i to što su obje organizacije osnovane 1928. godine, te da će uskoro proslaviti vijek uspješnog trajanja. Ističe da svi društveni akteri treba da doprinesu pošumljavanju u požarnom području kako bi se spriječila erozija terena, te izrazio uvjerenje da će do kraja godine uspjeti da dostignu i više od 70.000 posađenih stabala.&nbsp;
- Podrška Privredne komore naročito nam znači u segmentu promocije ovog projekta koji sve više okuplja ljude. Važno je da naše kompanije više prepoznaju važnost uloge koju bi mogle imati u ovom projektu i daju mu svoju podršku - kazao je Vukadinović.&nbsp;
U radu sastanka učestvovali su Borislav Jovović, generalni sekretar Saveza izviđača Crne Gore, Eleonora Albijanić, savjetnica predsjednice za odnose s javnostima i Slavica Pavlović, direktorica Sektora udruženja u PKCG.

Saradnja PKCG i Saveza izviđača: Važna podrške privrede projektu „Boranka“

Komunalna privreda suočava se s ozbiljnim izazovima – od nedostatka kadra i zastarjele opreme do problema s deponovanjem otpada i nedovoljnih ulaganja, zaključak je radnog sastanka posvećenog analizi stanja i unapređenja komunalnih usluga koji je, na inicijativu Odbora udruženja komunalne privrede Privredne komore Crne Gore, organizovala Opština Bar u saradnji s Komunalnim djelatnostima d.o.o. i regionalnom deponijom Možura d.o.o.
Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević, izrazio je zadovoljstvo što je domaćin sastanka i istakao dobru saradnju lokalne uprave sa lokalnim komunalnim privrednim društvima. Posebno je naglasio svakodnevne napore u održavanju čistoće grada i apelovao na komunalna privredna društva da iskoriste sredstva iz EU fondova za razvoj i nabavku opreme.
Podsjetio je da je Opština u prethodnom periodu značajno investirala u opremu komunalnog preduzeća, te da deponija Možura ima punu podršku Opštine kao osnivača u razvoju svojih projekata.
Izvršni direktor Komunalnih djelatnosti Bar, Stevo Pejović, govorio je o izazovima s kojima se lokalno komunalno privredno društvo suočava u održavanju higijene u gradu, ističući dobru međusobnu saradnju gradskih službi.
Direktor Možure, Senad Arabelović, upozorio je da postojeći kapaciteti deponije mogu zadovoljiti potrebe još najviše godinu dana. Iako su tehnička dokumentacija i lokacija za proširenje spremni, istakao je da je za realizaciju neophodna finansijska podrška Vlade Crne Gore. Apelovao je i na Privrednu komoru da podrži inicijativu prema Vladi, s obzirom na značaj problema za čitav primorski region.
Predsjednik Odbora udruženja, Radenko Vujošević, zahvalio se predsjedniku Opštine na prijemu i ukazao na ključne probleme sektora: zastarjelu mehanizaciju, manjak radne snage i izazove koji prate neusvajanje Granskog kolektivnog ugovora. Naglasio je potrebu zajedničkog djelovanja ka državnim institucijama te informisao prisutne o toku izrade nacrta novog Zakona o komunalnim djelatnostima, dok je zavrsena javna raspava Drzavnog plana upravljanja otpadom 2025-2029.
Vujošević je istakao da zarade zaposlenih direktno utiču na cijene usluga, te izrazio očekivanje da predsjednik Raičević kroz Zajednicu opština podrži zaključenje Granskog kolektivnog ugovora u što skorijem roku.
Usvojen je prijedlog da se uskoro organizuje sastanak Odbora udruženja s predstavnicima Zajednice opština kako bi se razmotrile mogućnosti za unapređenje saradnje u upravljanju komunalnim poslovima na nivou cijele države.
Sastanaku su prisustvovali članovi Odbora udruženja komunalne privrede, izvršni direktori komunalnih privrednih društva iz Podgorice, Plava, Ulcinja, Bijelog Polja, Žabljaka, Cetinja i sekretarka Odbora udružanja komunalne privrede PKCG.&nbsp;
Isti je bio prilika za razmjenu iskustava i jačanje saradnje, a slične aktivnosti planiraju se i u narednom periodu.

Izazovi komunalne privrede: Neodovoljno ulaganja, stara oprema, "Možura" ima kapacitet još za godinu

Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, kojim je Vlada Crne Gore, bez javne rasprave i bilo kakvog oblika konsultacija ali i informisanja, iz temelja izmijenila poslovni ambijent za rad priređivača igara na sreću i uputila Skupštini, predstavlja još jedan korak ka birokratskoj paralizi privrede, saopšteno je iz Privredne komore (PKCG).
Umjesto da, kako kažu u PKCG-u, zadrže rješenja u postojećem zakonu a koja dokazano dobro funkcionišu već u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i drugim državama regiona i fokusiraju se na stvarno rizične transakcije i slučajeve potencijalnog pranja novca, Vlada i resorno ministarstvo, ističu, uvode besmislene obaveze koje će zatrpati i priređivače igara na sreću i finansijsko-obavještajnu jedinicu (FOJ), čineći ovaj sistem i provjere ovih djela neefikasnim i neupotrebljivim, ali dovesti i do značajnih smanjenja planiranih prihoda budžeta Crne Gore.
<h2>Saopštenje za javnost Privredne komore prenosimo u cjelosti:</h2>
BIROKRATSKI APSURD KOJI UNIŠTAVA POSLOVANJE
Najveći apsurd predloženih izmjena je obavezna identifikacija igrača već pri uplati od 20 eura, dok član 11 Direktive na koju se pozivaju u materijalu za Skupštinu i sa kojom navode da su u potpunosti usaglasili tekst jasno definiše prag od minimum 2.000 eura. Ovim potezom, Vlada Crne Gore:
- Kreira poslovni ambijent suprotno evropskim standardima (Direktiva EU 2015/849) o sprečavanju upotrebe finansijskog sistema za pranje novca ili finansiranje terorizma, koja propisuje minimalne standarde u vezi sa pragovima za sprovođenje mjera dubinske analize klijenata i njihovog poslovanja (2.000 eura)
- Zatrpava priređivače obavezom obrade stotina hiljada bespotrebnih podataka, koji nemaju nikakvu realnu vrijednost u borbi protiv pranja novca;
- Blokira FOJ hiperprodukcijom nevažnih informacija, čime se gubi mogućnost blagovremene reakcije na stvarno rizične transakcije;
Preusmjerava resurse na administraciju umjesto na efikasnu kontrolu, zbog čega će sistem postati nefunkcionalan.Umjesto da se nadležni organi bave praćenjem stvarnih prijetnji i visokorizičnih transakcija, biće zatrpani potpuno beskorisnim izvještajima o uplatama od 20 eura i targetirati svakog igrača koji uplati ovaj iznos kao potencijalno lice koje je osumnjičeno za pranje novca što predstavlja zaista ironičnu situaciju, dok će se stvarno sumnjive transakcije izgubiti u moru nepotrebnih podataka.
Ovakav birokratski pristup će priređivače igara na sreću natjerati na dodatna zapošljavanja samo kako bi pratili formalnosti koje nemaju nikakvog smisla. Istovremeno, FOJ će biti preplavljen izvještajima o malim transakcijama, umjesto da prati ključne aktere u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Pitanja koja Vlada nije uzela u obzir:
- Kako će FOJ analizirati desetine hiljada dnevnih prijava za transakcije od 20 eura?
- Da li je neko uopšte procijenio koliko će administrativni trošak ovakvog sistema koštati državu i privredu?
- Zašto se donose zakoni koji potpuno ignorišu evropske standarde i dokazanu praksu drugih zemalja?
- Koji su negativni efekti na prihode budžeta i tržište rada?
- Zašto nadležne institucije nisu stvorile preduslove za sprovođenje postojeće zakonske regulative a već mijenjaju istu?
NEEFIKASAN SISTEM – PUT KA CRNOM TRŽIŠTU
Ovakva pravila neće donijeti veću kontrolu, već upravo suprotno – igrači će se okrenuti neregistrovanim, ilegalnim priređivačima gdje neće biti nikakve evidencije o transakcijama. Posljedice će biti jasne:
- Masovno prelivanje igrača ka crnom tržištu, što direktno smanjuje budžetske prihode;
- Drastično povećanje troškova poslovanja legalnih priređivača, zbog čega će mnogi biti primorani na gašenje;
- Pad efikasnosti FOJ-a, koji će biti zatrpan administrativnim obavezama umjesto da se fokusira na realne prijetnje.
ZAKLJUČAK: IZBRISATI SPORNE ODREDBE KOJE BLOKIRAJU SISTEM
Predložene izmjene su nepromišljene i direktno urušavaju funkcionalnost sistema. Umjesto stvaranja hiperprodukcije administracije koja guši privredu i blokira nadležne organe, neophodno je povući ovaj predlog i raditi na zakonodavnim rješenjima koja imaju smisla, uz poštovanje međunarodnih standarda i najboljih regulatornih praksi.
Rad na edukaciji privrede, sprovođenje postojeceg zakonske regulative koja uređuje sprečavanje pranja novca, izrada smjernica za analizu rizika, i sve ostale aktivnosti koje uređuju ovu oblast bi trebale biti prioritet.
Ukoliko se ovaj zakon usvoji, Crna Gora neće imati efikasniju borbu protiv pranja novca – imaće paralizovan sistem u kojem će se ključni rizici gubiti u moru birokratskih gluposti.
Samo neka od važnih pitanja koje se nameću i na koja neko treba dati odgovor su: 
- Ko će biti odgovoran za gubitak 600 – 800 radnih mjesta i pad dirketnih budžetskih prihod od 10 miliona eura u odnosu na projekciju koja je predviđena nacrtom budžeta CG? 
- Ko će biti odgovoran za pad prihoda po osnovu poreza na dobit od ove industrije, pad poreza i doprinosa, pad PDV-a?
- Kako se nadokanđuje gubitak prihoda lokalnih smouprava po osnovu nameta koje ostvaraju na osnovu poslovanja poslovnih jedinica priređivača?
- Koji su efekti na druge privredne subjekte koji direktno zavise od ove industrije kao sto su mediji, štamparije, sportski kolektivi..?
- Kako to utiče na preduzetnike i fizička lica koja generišu prihode od zakupnina?

PKCG: Prijedlog izmjena zakona o sprečavanju pranja novca parališe rad priređivača i državnih organa

Nakon neuspjeha u formiranju vlasti u Budvi, istaknuti članovi bivšeg Demokratskog fronta uputili su ultimatum nosiocu liste ”Za budućnost Budve” na izborima u tom gradu i aktuelnom direktoru JP Morsko dobro Mladenu Mikijelju da raspiše tender za zakup plaža, kako bi dobili kompenzaciju za njihov ”aktivizam” tokom više izbornih ciklusa u Budvi, piše Portal Standard.
Kako ovaj portal nezvanično saznaje, Mikijelju je zaprijećeno da će koalicija ”Za budućnost Budve” morati da vrati novac, koji je od svojih ”aktivista” dobila za izborne kampanje, ukoliko im on ne izađe u susret.
Prema riječima izvora portal Standard iz Budve, Mikijelj je preko ministra za prostorno planiranje, urbanizam i državnu imovinu Slavena Radunovića na dnevni red sjednice Vlade uspio da ugura prijedlog da se raspišu tenderi za zakup plaža za 2025. godinu.
Plan, prema riječima izvora Standarda, podrazumjeva da se nakon raspisivanja tendera za zakup plaža, promjene uslovi za zakup, na način što će bodovni sistem biti snižen do minimuma, kako bi i oni koji do sad nijesu imali dodirnih tačaka sa turizmom i zakupom, mogli postati novi zakupci.
No, prvobitni plan direktora JP Morsko dobro Mladena Mikijelja nije uspio jer je na sjednici Vlade premijer Milojko Spajić odbio prijedlog da se raspišu novi tenderi, zbog, kako je naveo, kratkog vremenskog rok, koji bi uticao na to da plaže ne budu spremne za početak sezone.
Osim Spajića, na ideju o raspisivanju tendera za zakup plaža reagovao je i potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj, koji je rekao da je Zakon o Morskom 
dobru dio koalicionog sporazuma i da ne dolazi u obzir da Vlada raspisuje tender.
Zbog namjere Mikijelja reagovali su dugogodišnji zakupci plaža, koji su u slučaju da Mikijelj nastavi sa ovom inicijativom, zaprijetili protestima i to blokadom trajekta Kamenari-Lepetane i graničnog prelaza Sukobin.
<h2>Podrška zakupcima plaža stigla od Privredne komore Crne Gore i lokalnih samouprava</h2>
Zakupci plaža već imaju podršku lokalnih samouprava na primorju, kao i Privredne komore Crne Gore, iz koje se od Vlade traži aneksiranje postojećih ugovora, a ne raspisivanje tendera, koji bi ugrozio predstojeću ljetnju turističku sezonu.
Privredna komora (PKCG) tražila je od premijera Milojka Spajića da se aneksiraju postojeći ugovori o zakupu plaža, jer u slučaju promjene zakupca dovodi se u pitanje ljetnja turistička sezona zbog brojnih obaveza koje bi novi zakupci imali da sprovedu.
PKCG predlaže i da se se za rješavanje ovog važnog pitanja za turističku privredu formira radna grupa od strane ministarstva prostornog planiranja, turizma i drugih institucija za koje Spajić smatra da mogu da daju doprinos.
Oglasila se i Zajednica opština koja traži da se prvo Skupština Crne Gore izjasni o njihovom predlogu u vezi izmjena i dopuna Zakona o morskom dobru, prije nego što Vlada donese bilo kakvu odluku u vezi upravljanja morskim dobrom, kao i da se do tada aneksiraju ugovori sa postojećim zakupcima.
U PKCG u pismu navode da su lani u decembru imali sjednicu odbora za turizam na temu izazova u realizaciji budućeg javnog poziva za zakup plaža i djelova obale u 2025.godini
- Sprovođenje tenderskih postupaka za ustupanje -zakup djelova morskog dobra prema Programu objekata privremenog karaktera je važno pitanja za turističku privredu i uspješno obavljanje ljetnje sezone,a zaključci sa sjednice su blagovremeno dostavljeni Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom i nadležnim ministarstvima. U toku diskusije zakupci su istakli neizvjesnost koja oprati cijeli postupak davanja u zakup plaža i privremenih objekata jer još uvijek nemaju informaciju da li će ove sezone obavljati djelatnost, a samim tim ne mogu blagovremeno da otpočnu procedure obezbjeđivanje radne snage, ne znaju koliko će trajati cijeli tenderski postupak, rok za žalbe i prijavljivanje svih neophodnih saglasnosti - navodi se u pismu.
S obzirom da se usvaja novi Plan privremnih objekata u zoni morskog dobra, zakupci su u obavezi da, kako se navodi, izrade nove projekte, pribave nove neophodne saglasnosti nadležni institucija (glavnih gradskih arhitekata, ministarstva ekologije …).
- Zbog svega što je navedeno izrazili su zabrinutost da je gotovo izvjesno da plaže neće biti spremne za početak ljetnje turističe sezone, a u slučaju promjene zakupca zbog brojnih procedura, ni do kraja sezone. Smatraju da bi donošenje odluke o aneksiranju ugovora do 1. novembra 2025. riješilo ovaj evidentni izazov za uspješnju realizaciju započete predstojeće ljetnje turističke sezone - navode u PKCG.
<h2>JEDINO NE DIRAJU CAREVIĆEV ZAKUP PLAŽE PLOČE</h2>
Prema riječim izvora Standarda, jedina plaža za koju nijesu ni predvidjeli tender je plaža Ploče, koja nema ugovor od 2017. godine, jer raznim mahinacijama i dobrim odnosima sa ljudima iz DF-a Marko Bato Carević bez ugovora koristi plažu.
Kako kaže naš izvor, na zvaničnom sajtu plaže Ploče navodi se da je plaža na preko 10.000 m2, dok se u papirima JP Morsko dobro vodi kao plaža sa skoro upola manje kvadrata.
Prostom pretragom sajta JP Morsko dobro, moguće je vidjeti da u ugovorima ne postoji plaža Ploče, što jasno ukazuje da je ona i daje nelegalno zakupljena.
Kako kaže izvor Standarda, zanimljivo je i to, da je JP Morsko dobro retroaktivno naplaćivalo mnogo veću kvadraturu, dok je za Carevića važila obrnuta logika, više kvadrature, a manja naplata.

Standard: Nezadovoljni članovi Za budućnost Budve pritiskaju Mladena Mikijelja da im omogući preuzimanje zakupa plaža?

Privredna komora Crne Gore ne podržava bilo koju vrstu bojkota njenih članica bez obzira na sektor u kojem posluju i smatra ga neopravdanim, jer direktno pogađa privredu koja nije odgovorna za izazove koji se na ovaj način pokušavaju riješiti, kazali su iz PKCG.
- Prije svega, moramo imati u vidu specifičnost crnogorske ekonomije, koja je uvozno zavisna i kao takva u velikoj mjeri podložna uticaju gobalnih i regionalnih ekonomskih kretanja. Pokrivenost uvoza izvozom na nivou je od svega 14 odsto što dodatno usložnjava situaciju i povećava osjetljivost naše privrede. Stoga pri upoređivanju našeg tržišta i tržišta zemalja u regionu i šire, treba sagledati cjelokupni ekonomski ambijent- navodi se u saopštenju Privredne komore.
Kako poručuju iz Privredne komore, sektor trgovine na veliko i malo predstavlja jedan od najznačajnijih sektora crnogorske privrede, jer ima najveće pojedinačno učešće u bruto dodatnoj vrijednost od 13,7% u 2023. godini, a zapošljava više od 1/3 svih zaposlenih u privatnom sektoru.&nbsp;
- Stoga, ne treba iznositi paušalne ocjene o poslovanju kompanija iz ovog sektora. Naime, sve kompanije predaju finansijske iskaze Poreskoj upravi i iz njih se lako može utvrditi, između ostalog, da je bruto marža u Crnoj Gori manja nego u Sloveniji, Srbiji i Hrvatskoj- kazali su iz PKCG.
Podsjećaju da je “Analiza cijena i poslovanja trgovinskih preduzeća u Crnoj Gori – sektor prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića” koju je uradio tim profesora sa Ekonomskog fakulteta pokazala da se rast cijena u prethodnom periodu nije desio kao posljedica neracionalnog ponašanja trgovaca, već faktora na koje privreda ne utiče. Analiza je pokazala i da sektor trgovine nije generator inflacije, te da je rast cijena neminovan kada zarade rastu brže od produktivnosti, na što je Komora i ranije ukazivala. Zato je generatore inflacije potrebno dodatno analizirati uključujući i uticaj pojedinih mjera ekonomske politike.
- Takođe, administrativni aparat je znatno uvećan, i uz rast zarada koji se desio u prethodnom periodu, a koji nije praćen povećanjem produktivnosti rada, došli smo do paradoksalne situacije da su lična primanja u javnom veća od primanja u realnom sektoru tj. privredi, koja puni budžet i finansira javni sektor. Naša ukazivanja da se dugoročni održivi rast ne može temeljiti isključivo na podsticanju lične potrošnje, potvrđuje stopa rasta od 2,6% u trećem kvartalu 2024. godine koja je najniža kvartalna stopa u proteklih nekoliko godina- ističu z Privredne komore.
Kako kažu, razumiju i namjeru Vlade da poboljša životni standard građana, poveća budžetske prihode kako bi se moglo više ulagati u infrastrukturu, što privrednici okupljeni u Komori apsolutno podržavaju.&nbsp;
- Ipak, smatramo da naš dijalog po ovim pitanjima mora da bude intenzivan kako bi izbjegli donošenje odluka koje mogu smanjiti privrednu aktivnost i usporiti privredu kroz otežavanje poslovanja- zaključili su iz Privredne komore.

PKCG: Smatramo bojkot neopravdanim jer direktno pogađa privredu, treba analizirati inflacije

Sa crnogorsko-češkog biznis foruma koji je okupio najviše državne zvaničnike i brojne predstavnike kompanija, a kojeg je organizovala Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Ambasadom i Konfederacijom industrije Češke Republike te partnerstvu sa Agencijom za investicije, &nbsp;poručeno je da će Crna Gora i Češka ojačati i intenzivirati saradnju, produbiti ekonomske odnose i ostvariti dugoročna partnerstva, kao i da ekonomski uspjesi Češke inspirišu Crnu Goru da uloži dodatne napore u reforme i iskoristi sopstvene resurse i potencijale, prenijeli su iz PKCG.
Ovom prilikom predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić zahvalila je predsjednicima država Petru Pavelu i Jakovu Milatoviću na podršci poslovnoj zajednici i što prisustvom dodatno doprinose značaju foruma. Ona je kazala da se Crna Gora na evropskom putu ugleda na Češku, te da ta država predstavlja primjer pune i dinamične valorizacije potencijala kroz maksimalno korišćenje benefita EU.
Drakić je istakla da je crnogorski investicioni ambijent posebno atraktivan u: turizmu – kroz dodatnu promociju Crne Gore kao izuzetne turističke destinacije za češko tržište; poljoprivredi – uparivanjem kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda iz Crne Gore sa češkom tehnologijom prerade i pakovanja; saobraćaju – kroz partnersko uključivanje čeških kompanija u modernizaciju saobraćajne infrastrukture uz zajedničko povlačenje sredstava iz evropskih razvojnih fondova, i energetici – primjenom visokotehnoloških rješenja čeških kompanija u projekte valorizacije našeg energetskog potencijala.
Potpredsjednica Konfederacije Industrije Češke Katerina Kupkova poručila je da se dvije države fokusiraju na turizam, obnovljive izvore energije i podsticanje stranih investicija.&nbsp;
- Stoga mi je veliko zadovoljstvo što u Podgoricu dovodim predstavnike skoro 20 kompanija i institucija i naša poslovna delegacija obuhvata kompanije koje predstavljaju ključne sektore kao što su energetika, odbrana i bezbjednost, industrija aviona, infrastruktura i transport, rudarstvo, IT rješenja i inženjering. Ovo su oblasti u kojima smo pokazali izvrsnost- rekla je Kupkova.&nbsp;
Obje zemlje naglašavaju inovacije, digitalnu transformaciju i razvoj infrastrukture u cilju povećanja konkurentnosti uz napore da daju podršku malim i srednjim preduzećima, kao pokretačima ekonomske otpornosti i inovacija, zaključila je Kupkova.&nbsp;
&nbsp;U okviru bilateralnih susreta privrednika dvije zemlje, razgovarano je &nbsp;o mogućnostima uspostavljanja potencijalne saradnje na konkretnim projektima.&nbsp;
- Naša privreda ima veliku priliku da kroz bilateralnu saradnju sa češkim kompanijama ostvari proizvodnju u oblastima energetike, putne infrastrukture, namjenske industrije, metalopreradu- smatra Slobodan Stanić, iz kompanije Remid vis.&nbsp;
On je naveo da su uoči Foruma sa češkim privrednicima posjetili kompaniju Tara gdje su gosti iskazali zainteresovanost za saradnju i razvoj proizvoda koji će biti na obostranu korist. Tokom razgovora bilo je riječi i o pitanju obrazovanja i kadrova, gdje, smatra Stanić, mora doći do velikog zaokreta, većeg ulaganja u ljude, a naročito mlade kako bi se zainteresovali za proizvodne djelatnosti.&nbsp;
Stanislav Bobek, predstavnik Češke Zbrojevke, već je četvrti put u Crnoj Gori gdje uvijek uživa u prijateljskom pristupu predstavnika lokalnih kompanija.&nbsp;
- Zato mi je zadovoljstvo što danas sa crnogorskim privrednicima razgovaram o mogućnostima za poslovnu saradnju. Posjetili smo kompaniju Tara gdje smo imali uvid u tehnologiju koja se može iskoristiti za proizvodnju djelova koji su potrebni Češkoj Zbrojevki- rekao je Bobek.
&nbsp;Darko Krivokapić, ispred EPCG, kazao je da forumi ovog tipa omogućavaju uspostavljanje bilateralnih odnosa i saradnje sa kompanijama sličnog portfolija. Prema njegovim riječima, ovaj forum je bio je prilika da se uspostavi saradnja sa kompanijama iz Češke, posebno iz energetskog sektora. Kako je istakao, osim trgovine električnom energijom, uspostavljeni su i kontakti sa kompanijama koje se bave drugim djelatnostima iz oblasti energetike.&nbsp;
- Smatram da će naročito interesantna saradnja biti u vezi sa Rudnikom uglja i Termoelektranom Pljevlja, gdje češke kompanije imaju veliko iskustvo- istakao je Krivokapić.
&nbsp;Takođe je kazao da postoji i mogućnost saradnje u oblasti obnovljivih izvora energije, poput solarne proizvodnje i vjetroparkova, naročito u segmentu prognoze proizvodnje i optimizacije portfolija EPCG.
Predstavnica kompanije Škoda Transportation Olesea Laki iskazala je zainteresovanost za projekte iz oblasti željezničke infrastrukture, koji su u Crnoj Gori u pripremi.&nbsp;
- Vjerujemo da naš portfolio korespondira sa infrastrukturnim potrebama Crne Gore. Imamo uspješan projekat u Bugarskoj, koja je blizu ovom kraju Evrope i spremni smo da asistiramo sa svojim znanjem i tehnologijom u razvoju održive mobilnosti. Ova vrsta foruma podstiče uspostavljanje direktnih kontakata sa stejkholderima i cijenimo ovaj vid saradnje između Češke Republike i Crne Gore- rekla je Laki.
Lazar Đurović, predstavnik kompanije Maljat Stone, istakao je značaj saradnje sa firmama iz Češke u cilju unapređenja tehnološkog razvoja u oblasti ekstrakcije i proizvodnje kamena. Đurović je naglasio da je fokus na prirodnom kamenu, poput arhitektonskog i tehničkog čija je proizvodnja u Crnoj Gori trenutno nedovoljno razvijena, te da postoji značajan prostor za napredak
- Jedan od ključnih aspekata ove saradnje jeste rešavanje problema koji se tiču vodnih rezervi, ekologije, prečišćavanja vode i smanjenja otpada nastalog u rudnicima. Sve ovo su izazovi s kojima se suočavamo, ali su istovremeno i vrlo rješivi uz odgovarajuću podršku i razmjenu znanja sa inostranim partnerima- izjavio je Đurović.
Daniel Vacek, komercijalni direktor ENELEX-A i potpredsjednik Češkog udruženja za tehnologiju ekstrakcije i rudarstva, pojasnio je da okupljaju 19 proizvođača tehnologija za rudarstvo i energetiku.
- Fokusiramo se na povećanje efikasnosti u rudarstvu i termoelektranama kao i smanjenju zagađenja u termoelektranama. U Crnoj Gori vidimo veliki potencijal za nas i zato nam je značajna. Imali smo i našu prvu instalaciju u termoelektrani u Pljevljima i nadamo se da će ovaj posao pomoći da podijelimo svoja iskustva sa lokalnim partnerima- rekao je Vacek.
U susret poslovnom forumu, delegacija čeških privrednika iz sektora energetike učestvovala je i na prezentaciji energetskih potencijala Crne Gore uz osvrt na već realizovane projekte mini hidro, solarnih i vjetro elektrana, organizovanoj u Komori. Kompanija Sistem MNE je predstavila projekte koje su realizovali u partnerstvu sa češkim kompanijama i koje namjeravaju da realizuju, uputivši otvoreni poziv privrednicima Češke i raspoloživost partnerske saradnje na tim projektima.

PKCG: Crna Gora i Češka ostvaraju snažno ekonomsko partnerstvo, preko dvadeset kompanija iz Češke učestvuje na Biznis forumu

Privredna komora Crne Gore organizovala je 31. oktobra konsultativni sastanak privrednika sa ministarkom rada, zapošljavanja i socijalog dijaloga Naidom Nišić u susret slanju u dalju proceduru teksta Nacrta zakona o pojednostavljenom radnom angažovanju na stalnim sezonskim i povremenim poslovima u određenim djelatnostima.&nbsp;
U radu sastanka, koji je vodio generalni sekretar Privredne komore Mitar Bajčeta, učestvovao je i konsultant na izradi teksta Đorđe Vukotić, NALED.
U uvodnom izlaganju,Bajčeta izrazio je zahvalnost ministarki Nišić i svim privrednicima na prisustvu i interesu za ovako važnu temu, naglasivši da je njihov doprinos ključan za uspješnu implementaciju ovog zakona. – Privredna komora je svjesna specifičnih izazova kada je u pitanju sezonska radna snaga i već duže vrijeme radimo na pronalasku rješenja, prije svega kroz saradnju sa Ministarstvom rada i socijanog staranja, kao i GIZ-om – istakao je Bajčeta.
Ministarka Naida Nišić posebno je zahvalila Privrednoj komori, GIZ-u i kolegama iz NALED-a na podršci tokom čitavog procesa.&nbsp;
– Cilj da svi narednu sezonu dočekamo spremni, što znači da već od marta moramo imati pripremljene sezonske radnike - rekla je Nišić.
Kako je navela, plan je da se ovaj zakon usvoji do januara 2025. godine, a kao njegove osnovne ciljeve ističe stvaranje digitalnog sistema za prijavu sezonskih radnika, fleksibilnost u angažovanju radne snage, te mogućnost angažovanja povremenih sezonskih radnika kroz mobilnu aplikaciju koja bi generisala svu neophodnu dokumentaciju, uključujući platne naloge i PPD obrasce.&nbsp;
– Jedan od ključnih aspekata zakona je fleksibilnost u broju dana tokom kojih sezonski radnici mogu raditi. Takođe, ugovor o radu može biti zaključen i pismenim i usmenim dogovorom, što dodatno doprinosi jednostavnosti – poručila je ministarka.
Pozvala je sve prisutne da otvoreno iznesu svoje stavove i nedoumice u vezi sa implementacijom zakona.&nbsp;
– Vaše mišljenje o ovim rješenjima i svaka vaša sugestija izuzetno su nam važni kako bismo zakon prilagodili potrebama crnogorskog tržišta rada i osigurali njegovu efikasnu primjenu u praksi – zaključila je Nišić.
Privrednici su između ostalog istakli potrebu da se precizno diferencira pojam stalnog sezonskog radnika od privremenog i povremenog rada. Smatraju da angažman stalnih sezonskih radnika ne treba ograničavati na 180 dana, već da je potreba turizma da taj period bude devet mjeseci, s obzirom na sve duže trajanje turističke sezone u Crnoj Gori.&nbsp;
Ovakvo rješenje, smatraju oni, treba već u ovoj fazi da bude unijeto u tekst, kako bi se izbjegle inicijative za njegovim brzim izmjenama i dopunama. Takođe treba razmisliti o mogućem subvencioniranju kategorije stalnih sezonaca, po uzoru na rješenja u Hrvatskoj.&nbsp;
Za crnogorski turizam kasno je da implementacija ovog zakona počne od 1. maja naredne godine, već privreda smatra primjerenijim da to bude 1. marta, kako bi se pravovremeno obezbjedio nedostajući kadar. Predstavnici trgovine ukazuju na to da ovo zakonsko rješenje treba da obuhvati i ovaj sektor koji ima značajno povećanje obima posla tokom turističke sezone.&nbsp;
Predlažu da regulativa precizno riješi pitanje tehnološkog viška, uzme u obzir česte fluktuacije zaposlenih u trgovini, kao i da zaštiti poslodavce od refundacija ukoliko stalni sezonac odbije angažman u narednoj godini. Potreba za angažovanjem stranih radnika je sve više izražena, smatraju privrednici, pa je potrebno primjenom ovog zakona liberalizovati proceduru vezanu za radne dozvole.&nbsp;
Predstavnici sektora poljoprivrede i prehrambene industrije (uključujući pekare) takođe traže da budu obuhvaćeni ovih zakonom kako bi mogli zapošljavati sezonske radnike, kao i da njihovo prijavljivanje bude elektronskim putem uz uvezivanje svih institucija koje su nadležne u ovom procesu.
Konsultant Đorđe Vukotić istakao je značaj dijaloga sa privrednicima i ukazao na važnost praktičnih iskustava regiona u razvoju sličnih zakonskih propisa.&nbsp;
– Nacrt ovog zakona izrađen je kao kompilacija uspješnih modela drugih zemalja, posebno hrvatskog i srpskog, gdje se kroz različite pristupe odgovara na problem sezonske radne snage, ali i nezaposlenosti – kazao je on.
Vukotić se takođe osvrnuo na potrebnu fleksibilnost zakona i tehnička rješenja koja bi mogla omogućiti lakše praćenje i evidentiranje radnika.&nbsp;
– Za povremene poslove ključno je da postoji funkcionalan informativni sistem, jer su tu najveće fluktuacije radne snage – istakao je on, dodajući da je bi ovaj sistem, kako je predloženo, omogućio evidenciju i sezonskih radnika iz inostranstva kroz dodjelu posebnog evidencionog broja.
Vukotić je naglasio važnost dodatnih analiza ključnih sektora u kojima će sezonsko zapošljavanje biti omogućeno, naglašavajući važnost preciziranja pravila kako bi se spriječile moguće zloupotrebe.&nbsp;
Navodi da bi u oblasti turizma, poslodavcima trebalo omogućiti povremeno radno angažovanje koje može prerasti u stalni sezonski posao (preko 120 dana) uz stimulaciju države za one koji ispune uslove kao što su pribavljanje radne dozvole i uspešan probni rad. Takođe, poslodavcima u građevinarstvu treba omogućiti povremeno angažovanje pomoćne radne snage, poput čišćenja gradilišta i prenošenja tereta, do 90 dana, čime bi se legalizovali poslovi koji su trenutno neprijavljeni.
Vukotić je istakao da se ovim zakonom želi omogućiti povremeno angažovanim radnicima da budu prijavljeni, zdravstveno osigurani i da im teče radni staž, uz mogućnost prelaska u stalni radni odnos kada se steknu uslovi.&nbsp;
- Državi želimo da pružimo efikasan način kontrole povremenog rada u cilju suzbijanja sive ekonomije, zloupotrebe povremenih angažovanja i ugovora o djelu, te planiranja politike zapošljavanja i podsticaja. Cilj je da se zakonom ne smanji broj stalno zaposlenih, već da se pronađe prava mjera za sezonsko i povremeno angažovanje – zaključio je on.

Lakše zapošljavanje sezonaca od naredne godine

Mađarski premijer Viktor Orban optužio je Brisel da planira da sruši njegovu vladu i nametne vlast koja bi otvorila granice za migrante.
Orban ističe da Evropska unija "želi zemlju po mjeri Njemačke, Austrije i Francuske". Sa druge strane, kaže kako njegova administracija "svakodnevno slijedi drugačiji kurs".
Orban je rekao da je to razlog zbog kojeg je, prema njegovim riječima, postojala namjera da se vlast u Mađarskoj obori 2018. i 2022, kao i planovi za 2026, dodajući da je stranka Tisa oličenje te namjere, prenosi MTI.
Podsjetimo, opoziciona Tisa prema nizu najnovijih ispitivanja javnog mnjenja stoji bolje u odnosu na Orbanov Fides.

Orban: Brisel planira da mi sruši Vladu

Danas su u Pljevljima, u periodu od 13-16 sati izmjerene veoma visoke koncentracije sumpor(IV)oksida SO2 na mjernoj stanici za praćenje kvaliteta vazduha koje su bile iznad dozvoljene granične vrijednosti za srednju satnu koncentraciju ovog polutanta. U 16h, koncentracija SO2 je bila i dalje visoka, ali ispod propisane granične vrijednosti. Kako je u Pljevljima maglovito, bez vjetra, došlo je do koncentrisanja zagađujućih materija u prizemnom sloju atmosfere, pa se preporučuje građanima da u ovakvim okolnostima poštuju preporuke Instituta za javno zdravlje. Prema podacima sa mjerne stanice u Gagovića imanju u periodu od 13-15 časova prekoračena je granična vrijednost od 350 mikrograma po metru kubnom. TRi uzastopna sata koncentracije sumpor dioksida su bile iznad granične vrijednosti što predstavlja izuzetno visoku zagađenost vazduha opasnu po zdravlje ljudi. Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore. Prema evropskim i međunarodnim standardima za kvalitet vazduha, koncentracija sumpor-dioksida (SO₂) iznad 350 µg/m³ kao srednja satna vrijednost koja traje tri uzastopna sata smatra se pragom upozoravanja – tj. takav niz mjerenja ukazuje na ozbiljno zagađenje vazduha i predstavlja rizik po zdravlje ljudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213181224_8b44d5298dbdd78d058876b31ab7bcf6e83623bbed539848fa75136e8add40a9.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213181224_8b44d5298dbdd78d058876b31ab7bcf6e83623bbed539848fa75136e8add40a9" data-rendition-name="original" width="720" height="473" loading="lazy" alt="kvalitet vazduha "> </figure>  Međutim Kratkoročnim akcionim planom za Opštinu Pljevlja u slučaju prekoračenja ili rizika od prekoračenja praga upozoravanja za sumpor(IV)oksid SO2, prag upozoravanja za sumpor(IV)oksid SO2 smatra se prekoračenim kada izmjerene srednje satne koncentracije prelaze 500 µg/m3. Prekoračenja praga upozoravanja mjere se ili predviđaju u roku od tri uzastopna sata. Stanje pripravnosti koje označava postojanje rizika od prekoračenja je u praksi utvrđeno kao prekoračenje 80% vrijednosti praga upozoravanja (400 µg/m3) tokom tri uzastopna sata. POSTUPANJE U PERIODU U KOJEM POSTOJI OPASNOST OD PREKORAČENJA PRAGA UPOZORENJA ZA SUMPOR(IV)OKSID SO2 ILI JE PRAG UPOZORENJA PREKORAČEN: Prvi korak – stanje pripravnosti – obavještavanje mreže institucija za sprovođenje akcionog plana Drugi korak – Upozorenje (prekoračen prag) obavještavanje javnosti Treći korak – trajanje prekoračenja 3 h – prvi set mjera Četvrti korak – trajanje prekoračenja preko 12 h – drugi set mjera Peti korak – trajanje prekoračenja preko 24h – treći set mjera Šesti korak–Prestanak sprovođenja mjera, povratak na normalno stanje – 24h su srednje satne koncentracije ispod granične vrijednosti (350 µg/m3). Ovako visoke koncentracije sumpor dioksida svakako štetno utiču na zdravlje ljudi, pa treba izbjegavati kretanje na otvorenom kad je kvalitet vazduha izuzetno loš. Već nekoliko dana koncentracije sumpor dioksida su izuzetno visoke u vazduhu iznad grada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213181224_99302f0afbc4c5a7fbbabdaddb145412937cafc6f8090455ec9230df841f245e.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251213181224_99302f0afbc4c5a7fbbabdaddb145412937cafc6f8090455ec9230df841f245e" data-rendition-name="original" width="768" height="745" loading="lazy" alt="mejrna stanica PV"> </figure>  Od juče od 10 časova nema ni podataka sa mjerne stanice u Gagovića imanju ni za praškaste PM čestice. Koliko su izuzetno visoke koncentracije sumpor dioksida u Pljevljima najbolje pokazuje uporedni primjer sa mjerne stanice u Nikšiću:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213181224_4c588e57113349113ae7c4dff21d04279473da1620c17288de54b82ec46dfce9.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251213181224_4c588e57113349113ae7c4dff21d04279473da1620c17288de54b82ec46dfce9" data-rendition-name="original" width="768" height="792" loading="lazy" alt="Pljevlja vazduh"> </figure>  Udisanjem malih koncentracija SO2 (0,02 mg/l) nadražuju se respiratorni putevi, najčešće gornji, dok kod asmatičara može da se smanji funkcija pluća. Udisanjem većih koncentracija (od 0,1 mg/l) &nbsp;javljaju se ozbiljnija zapaljenja sluzokože disajnih organa i odvajanje površinskog sloja epitela. U reakciji sa drugim jedinjenjima &nbsp;u vazduhu stvaraju se sitne sulfatne čestice koje dospijevaju u pluća i tamo se nagomilavaju oštećujući membrane alveola čime se smanjuje kapacitet pluća, prodiru u krvotok i u limfni sistem, a u nekim slučajevima mogu dovesti i do smrti. Naučno je dokazano da se organizam nakon dužeg vremena izlaganja povišenim koncentracijama SO2 navikne na njega, pa čovek ne oseća nikakve smetnje, ali trajne posledice ostaju. Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije za kvalitet zraka u zatvorenim prostorijama, ugalj se zbog visoke toksičnosti ne bi ni smio koristiti za zagrijavanje domaćinstava. Očito je od vitalnog značaja iskoristiti sve raspoložive opcije za prestanak korištenja uglja za grijanje domaćinstava. No, imajući u vidu da je u pitanju prvenstveno socijalno-ekonomski problem koji ugrožava upravo najsiromašnije, one kojima usljed loženja uglja zdravlje biva trajno narušeno, intervencija u smjeru stroge primjene zabrane uglja morala bi početi zbrinjavanjem siromašnih porodica i obezbjeđivanje dostupnih alternativnih načina grijanja.

Pljevlja: Za sumpor dioksid danas prekoračena zakonom propisana granična vrijednost

Najmanje četiri američka vojnika su povrijeđena, neki od njih kritično, kada je nepoznati napadač otvorio vatru na njihovu patrolu u centralnom sirijskom gradu Palmiri u subotu, rekao je američki zvaničnik agenciji Reuters.&nbsp;
Sirijska državna novinska agencija SANA citirala je bezbjednosni izvor koji je naveo da su dvojica sirijskih vojnika povrijeđena, te da je napadač ubijen, bez navođenja dodatnih detalja.&nbsp;
Broj povrijeđenih i težina njihovih povreda mogli bi se mijenjati kako bude pristizalo više informacija, rekao je američki zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti.&nbsp;
Ranije su dvojica sirijskih zvaničnika izjavila Reutersu da je napadnut konvoj sirijskih vojnih snaga i američkih snaga iz koalicije predvođene Sjedinjenim Američkim Državama, koja se bori protiv Islamske države.
Vojska Sjedinjenih Američkih Država raspoređena je na sjeveroistoku Sirije u sklopu decenijama dugih napora da pomogne kurdskim snagama u toj oblasti. Izvor je rekao SANA-i da su američki helikopteri evakuisali povrijeđene u američku bazu u sirijskoj regiji Al-Tanf, blizu iračke granice.

Pucnjava u Siriji: Ranjeno nekoliko američkih i sirijskih vojnika

Sud u Boliviji je bivšem šefu države Luisu Arseu odredio pritvor od pet mjeseci, dok čeka suđenje pod optužbom za korupciju.
Lider bolivijske stranke Pokret ka socijalizmu (MAS) Arse je za predsjednika izabran 2020. godine.
Funkciju je napustio prije mjesec dana, poslije izbora prvog desničarskog lidera za predsjednika Bolivije u skoro dvije decenije.
Arse poriče optužbe za kršenje dužnosti i finansijske zloupotrebe, a prijeti mu zatvorska kazna do šest godina.
Dva dana nakon Arseovog iznenadnog hapšenja na ulicama bolivijske prijestonice La Paz, sudija mu je u petak na saslušanju putem interneta odredio pritvor.
Arse je noću prebačen u jedan od najvećih bolivijskih zatvora u La Pazu, a datum suđenja nije objavljen.
Optužbe se odnose na navodno izvlačenje miliona dolara iz državnog fonda na privatne račune, u vreme kada je Arse bio ministar ekonomije pod bivšim predsjednikom Evom Moralesom, od 2006. do 2017. godine.
Iako je skandal prvi put izbio 2017. godine, istrage o navodnoj korupciji su zastale tokom Moralesovog mandata, jer su tada bolivijski sudovi bili poslušni vlastima.
Slučaj je ponovo otvoren kada je konzervativni predsjednik Rodrigo Paz prošlog mjeseca preuzeo dužnost, okončavši skoro dvije decenije dominacije stranke MAS.
Paz je vodio kampanju na obećanju da će očistiti vladu i tražiti pravdu za korupciju.
Na vlast je došao na talasu nezadovoljstva zbog najgore ekonomske krize u Boliviji za četiri decenije.
Arse je kritikovao optužbe kao politički progon.
- Ja sam žrtveni jarac. Optužbe su politički motivisane- rekao je sudiji, insistirajući da nije imao veze s vladinim fondom koji je pod istragom, a koji je služio za podršku starosjedeocima i seljacima, koji su činili okosnicu podrške MAS-u.
Zvaničnici uključeni u prethodnu istragu kažu da je Arse optužen za preusmjeravanje novca iz projekata za razvoj sela da bi obezbijedio lojalnost sindikata saveznika MAS-a i vođa domorodaca tokom predizbornih kampanja.
Bivši predsjednik Morales je dobio tri uzastopna mandata, ali je smijenjen 2019. godine kada je njegova četvrta pobjeda na izborima pokrenula optužbe za prevaru i masovne proteste.
Arseovi advokati su zatražili od sudije da odobri njegovo puštanje na slobodu do suđenja, a kao razlog su naveli da se bivši predsjednik liječio od raka bubrega prije nekoliko godina.
Ali sudija Elmer Laura je odbio žalbu, pa čak i prekoračio zahtjev tužilaštva od tri mjeseca pritvora u centru za maloljetnički pritvor, naloživši pet mjeseci u državnom zatvoru.
- Ovo su zločini koji direktno utiču na državnu imovinu i resurse koji su dodeljeni ranjivim sektorima- rekao je Laura.

Bolivija: Bivšem predsjedniku određeno pet mjeseci pritvora, optužen za korupciju

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Tag: privredna-komora