Od 84 pritvorenika koji se trenutno nalaze u Istražnom zatvoru u Podgorici, 56 štrajkuje glađu, pokazuju posljednji podaci Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS).
Kako su rekli u UIKS-u, niima je obezbijeđena sveobuhvatna i kontinuirana zdravstvena zaštita. 
- U odnosu na navedeno, medicinsko osoblje kontinuirano prati njihovo zdravstveno stanje, a sa posebnim fokusom na praćenje vitalnih parametara. Ističemo da su sva lica koja učestvuju u štrajku pod stalnim nadzorom, te da je njihovo trenutno zdravstveno stanje stabilno - saopšteno je iz UIKS-a.
Poručuju da Uprava za izvršenje krivičnih sankcija nastavlja sa sprovođenjem svih neophodnih mjera u cilju zaštite zdravlja pritvorenika, a s tim u vezi i očuvanja reda i bezbjednosti u Upravi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Od 84 pritvorenika 56 štrajkuje glađu, svi stabilno

Od 103 pritvorenika u Istražnom zatvoru Podgorica &nbsp;koja izražavaju određena neslaganja u odnosu na uslove smještaja i sudske postupke, njih 75 to čini štrajkom glađu, saopšteno je iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS).
U Istražnom zatvoru Uprave za izvršenje krivičnih sankcija od 117 pritvorenika njih 89 štrajkuje glađu.
Kao što je i ranije saopšteno iz UIKS-a, i ovog puta naglašavaju da je pritvorenicima koji učestvuju u štrajku glađu obezbijeđena sveobuhvatna i kontinuirana zdravstvena zaštita.&nbsp;
- U odnosu na navedeno, medicinsko osoblje kontinuirano prati njihovo zdravstveno stanje, a sa posebnim fokusom na praćenje vitalnih parametara. Ističemo da su sva lica koja učestvuju u štrajku pod stalnim nadzorom, te da je njihovo trenutno zdravstveno stanje stabilno - navedeno je u saopštenju UIKS-a.
U Upravi za izvršenje krivičnih sankcija poručuju da nastavljaju sa sprovođenjem svih neophodnih mjera u cilju zaštite zdravlja pritvorenih lica, a s tim u vezi i očuvanja reda i bezbjednosti u UIKS-u.

Od 103 pritvorenika 75 štrajkuje glađu

Porodice pritvorenika koji štrajkuju glađu okupili su se ispred Višeg suda u Podgorici u znak podrške svojih najbližih koji se nalaze u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS).
Na današnjem skupu, mogu se vidjeti transparenti na kojima piše “Podrška štrajku”, “Ustav Crne Gore - Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkraće moguće vrijeme”, “Kriv si dok se ne dokaže da si vlast”, “Drže nas u pritvoru da sakriju istinu”.
Oni su u ranijem saopštenju naveli da pritvorenici štrajkuju jer im nijesu ispunjeni zahtjevi.
- Za protest podrške štrajkačima obaviješteni su glavni državni organi pravde i međunarodne organizacije. Svi oni koji smatraju da je pravo i pravda zatajila mogu se pridružiti da daju podršku štrajkačima - kazali su iz NVO Evropski centar za zaštitu prava pritvorenih i osuđenih lica (ECPIC).
Prema jučerašnjem izvještaju UIKs-u, u Istražnom zatvoru od 117 pritvorenika njih 89 štrajkuje glađu.
Pritvorenici su juče, u pismu upućenom medijima, kazali da poslije 15 dana štrajka iscrpljeni nastavljaju odlučni da neće odustati od zahtjeva uprkos glasnom ćutanju crnogorskih institucija, političkih aktera kao i NVO za zaštitu ljudskih prava.
- Naše porodice će se skupljati ispred Višeg suda, a mi na ročištima otkazivati punomoć advokatima, koje ne uvažavaju u sudnicama, jer su sudije pod pritiskom političara i ministara, istih onih sa Skaj prepiski, tužilaca sa Skaj prepiski, kao i sudija Apelacionog, Vrhovnog suda, sa Vajber i Skaj prepiski. U ovom savezu sudije Višeg suda su nemoćne iako su to sudije krivičari sa dugogodišnjim iskustvom, jer politički pritisak i savezništvo tužilaštva i Apelacionog suda, sudijama Višeg suda vežu ruke - naveli su u pismu.

Protest porodica pritvorenika: “Drže nas u pritvoru da sakriju istinu”

Dio pritvorenika u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija poručili su da neće odustati od štrajka glađu i najavili su da će se njihove porodice okupljati ispred Višeg suda, a oni na ročištima otkazivati punomoć advokatima.
U Istražnom zatvoru Uprave za izvršenje krivičnih sankcija od 117 pritvorenika njih 89 štrajkuje glađu.
Kako su naveli u pismu upućenom medijima, poslije 15 dana štrajka iscrpljeni nastavljaju odlučni da neće odustati od zahtjeva uprkos glasnom ćutanju crnogorskih institucija, političkih aktera kao i NVO za zaštitu ljudskih prava. 
- Naše porodice će se skupljati ispred Višeg suda, a mi na ročištima otkazivati punomoć advokatima, koje ne uvažavaju u sudnicama, jer su sudije pod pritiskom političara i ministara, istih onih sa Skaj prepiski, tužilaca sa Skaj prepiski, kao i sudija Apelacionog, Vrhovnog suda, sa Vajber i Skaj prepiski. U ovom savezu sudije Višeg suda su nemoćne iako su to sudije krivičari sa dugogodišnjim iskustvom, jer politički pritisak i savezništvo tužilaštva i Apelacionog suda, sudijama Višeg suda vežu ruke - naveli su u pismu.
Oni su tu, kako kažu, da prave statistiku sa više optužnica za isti vremenski period, kako bi SDT sačuvao ljude bliske njima i ljude koji su mu saveznici i koji ga podržavaju. 
- A nama više organizacija sa istim ljudima, porukama, vremenskom periodu i to bez odgovora kad smo prestali da bi opet postali navodni članovi i tako bili beskonačno u pritvoru - naveli su u pismu.
Pritvorenici u štrajku ponavaljaju da ne traže da ih puste na slobodu, nego da se sudi po zakonu i Ustavu, a ne po želji pojedinaca iz izvršne vlasti.
- Kako prije, tako i sad, što najbolje oslikavaju pojedine Skaj prepiske koje se kriju od javnosti. Kriv si dok se ne dokaže da si vlast. Ista medalja samo druga strana - zaključeno je u pismu.

Porodice pritvorenika koji štrajkuju okupljaće se ispred Višeg suda

U Istražnom zatvoru trenutno štrajkuje 130 pritvorenika, od čega njih 109 odbija i hranu negodujući zbog uslova smještaja i načina vođenja sudskih postupaka.
Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) su naglasili da im je &nbsp;obezbijeđena sveobuhvatna i kontinuirana zdravstvena zaštita.
- U odnosu na navedeno, medicinsko osoblje kontinuirano prati njihovo zdravstveno stanje, a sa posebnim fokusom na praćenje vitalnih parametara. Ističemo da su sva lica koja učestvuju u štrajku pod stalnim nadzorom, te da je njihovo trenutno zdravstveno stanje stabilno - istakli su u UIKS-u.
Uprava za izvršenje krivičnih sankcija nastavlja, poručuju oni, sa sprovođenjem svih neophodnih mjera u cilju zaštite zdravlja pritvorenika i očuvanja reda i bezbjednosti u Upravi.

Štrajkuje ukupno 130 pritvorenika, njih 109 odbija hranu

Pritvorenici u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, koji danima štrajkuju glađu, najavili su da će od ponedjeljka otkazati punomoćja advokatima u cilju dobijanja pisanog odgovora na njihove zahtjeve.
U pismu upućenom medijima, pritvorenici tvrde da nije tačno da opstuiraju postupke i odlažupravdu, ističući da iscrpljeni odlaze na ročišta.&nbsp;
Negiraju da su namjenski počeli štrajk, podsjećajući već mjesecima unazad upozoravaju i traže odgovore.&nbsp;
- Mi ne tražimo da nas puste na slobodu, već da nam pisanim putem decidno odgovore na naše zahtjeve, kako ne bi bilo selektivnosti, zloupotreba, zavisno o imenu koje je optuženo jer na snazi je praksa, a ne zakon Crne Gore - naglasili su u pismu.
Poručuju da su odlučni u namjeri nastave štrajk glađu, najavljujući da će od ponedjeljka na ročištima otkazivati punomoćja advokatima.
- Ne da opstruiramo psotupke, već da dobijemo pisani odgovor kako bi znali da li zakon važi isto za sve. Imamo li pravo na odbranu, i da li su nam potrebni advokati u postupcima koji se vode pred sudovima u Crnoj Gori - dodali su pritvorenici.
Rješenje je, kako navode, u rukama predsjednice Vrhovnog suda Valentine Pavličić koja je, ističu, na braniku pravne države.
- Da li će sudovi da budu po praksi koju su uveli njeni prethodnici ili po zakonu i Ustavu Crne Gore? Da li će da bude po željama političkih aktera i samovolje pojedinaca? Zato se nadamo da će nam odgovoriti na svih osam pitanja i tako izašli iz začaranog kruga u kojem se nalazimo - zakljuluju pritvorenici.
Prema posljednjem izvještaju, u Istražnom zatvoru od ukupno 124 pritvorenih lkoja izražavaju neslaganja u vezi sa uslovima smještaja i sudskim postupcima, njih 103 protestuje štrajkom glađu.

Pritvorenici u UIKS-u: Od ponedjeljka otkazujemo punomoćja advokatima

Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić kazala je da nije tačno da će do kraja 2025. godine izađi oko 100 pritvorenika kojima je istekao trogodišnji pritvor.
Pavličić je kazala da će sudski procesi biti dovedeni do kraja, bez obzira da li je istekao pritvor ili ne, prenosi Portal RTCG.
- Prema izvještajima sudija, pritvor do kraja godine ističe u dva predmeta, odnosno za četiri lica. To je jedan u oktobru, a drugi krajem decembra - rekla je Pavličić u emisiji "Naglas" na TVCG.
Naglasila je da će od sada svaka opstrukcija koju prepozna sud biti kažnjiva novčanim kaznama do 20 hiljada eura. 
- Time se želi uvesti procesna disciplina i red, da sudovi mogu nesmetano da funkcionišu, ali sa druge strane sudije i sudska vijeća će morati da poštuju pravo na pravično suđenje - kazala je Pavličić. 
Komentarišući štrajk zatvorenika, ona je kazala da je saglasna da postoje postupci koji dugo traju, ali da to nije posljedica sadašnjeg trenutka.
- Već dugogodišnjeg nerješivog stanja koje je zahvatilo crnogorsko sudstvo - kazala je Pavličić.
Smatra da je lišeno svake logike da u određenim postupcima koji su započeti i dovedeni do određenih rokova, pritvorenici pribjegavaju otkazivanju punomoćja.
- Ja sam zbog toga uputila apel Advokatskoj komori da sve ono što smatraju da se kosi sa zakonom i Ustavom artikulišu u pisanim podnescima. Ono što mi sa stanovištva suda možemo da uradimo jeste da izvršimo stručnu kontrolu rada onih koji odlučuju o žalbenim navodima - kazala je Pavličić.
Ona je istakla i da crnogorsko sudstvo nije u ambisu i sunovratu, te da sudije sude rekordno iznad svih kapaciteta.

Pavličić: Nije tačno da će do kraja 2025. izađi oko 100 pritvorenika, sudski procesi biće dovedeni do kraja

Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) saopšteno je da od danas 103 pritvorenika štrajkuju zbog neuslovnih smještaja i sudskih postupaka, od čega njih 84 odbija hranu.
U UIKS-u kažu da su svi oni pod stalnim nadzorom, te da njihovo zdravstveno stanje kontinuirano prati Sektor za zdravstvenu zaštitu.&nbsp;
- Ističemo da je trenutno zdravstveno stanje svih pritvorenih lica koja učestvuju u štrajku stabilno - naglasili su u UIKS-u.
Uprava za izvršenje krivičnih sankcija će, poručuju oni, nastaviti da preduzima sve neophodne mjere u cilju zaštite zdravlja pritvorenika i očuvanja reda i bezbjednosti u Upravi.
Broj pritvorenika koji štrajkuje u UIKS-u raste iz dana u dan. Juče je u štrajku bilo njih 93, od čega je hranu odbijalo 74.

Štrajkuju 103 pritvorenika, njih 84 odbija hranu

Pritvorenici Istražnog zatvora koji već danima štrajkuju, uputili su pismo predsjednici Vrhovnog suda zahtijevajući da odgovori na njihova pitanja pismenim putem. Saopštenje pritvorenika prenosimo integralno: “Poštovana predsjednice Vrhovnog suda, Naš protest i štrajk ne odnosi se na usporavanje pravde i odugovlačenje procesa, nego da ne bi bilo selektivnosti i zloupotreba. Molimo Vas da nam decidno odgovorite pismenim putem na naša pitanja, kako bi znali kako da se branimo u sudskim postupcima – da li po zakonu Crne Gore ili po praksi i samovolji pojedinaca.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250918220948_cb28ad75b5181dfde1078cbf00535d1dbeff27918b2fff249172d91a4b8e7c6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250918220948_cb28ad75b5181dfde1078cbf00535d1dbeff27918b2fff249172d91a4b8e7c6a" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="pismo pritvorenika"></figure>  Vaš pisani odgovor rješava našu situaciju koja će se dalje u dan produžiti, jer presude po želji i praksi suprotne zakonu ne teže pravnoj državi. Ovo više pritiska na sud nego molba, nakon što smo izašli iz zatvorskog kruga. A Vi, kao predsjednica Zakona i Ustava Crne Gore, treba da branite zakon i Ustav, a ne praksu koju su uveli Vaši prethodnici. Zato smo se obratili Vama, da nam odgovorite na postavljena pitanja, jer Vi držite ključ rješenja.”

Pritvorenici pisali predsjednici Vrhovnog suda: Odgovorite nam pismenim putem da bi znali kako da se branimo u postupcima

Više od 90 pritvorenika u Istražnom zatvoru u Spužu stupilo je u štrajk, od čega njih 74 odbija hranu, saopštila je Uprava za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS).
Međutim, prema navodima advokata Nikole Tomkovića, koji zastupa dio pritvorenika, broj štrajkača je veći i svakodnevno raste.
- Više od 100 ih štrajkuje glađu. Oni koji štrajkuju od prvog dana već su izgubili tri do četiri kilograma - rekao je Tomković za Radio Slobodna Evropa.
Štrajk je počeo 15. septembra, a pritvorenici tvrde da je to "odgovor na dugogodišnje nezadovoljstvo tretmanom u pravosudnom sistemu, lošim uslovima u zatvoru i sistematsko kršenje njihovih prava".
A predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić je poručila da štrajkovi i pritisci neće uticati na donošenje sudskih odluka.
Ministarstvo pravde nije odgovorilo na pitanja Radija Slobodna Evropa o tome da li će reagovati na štrajk i razmotriti zahtjeve pritvorenika.
U pritvorskoj jedinici zatvora u Spužu borave osumnjičeni ili optuženi za razna krivična djela, protiv kojih se vodi istraga ili je u toku suđenje i kojima još nije izrečena konačna presuda.
<h2>Zašto pritvorenici štrajkuju?</h2>
U pismu javnosti pritvorenici su naveli da tužilaštvo i sudovi selektivno postupaju, vođeni političkim pritiscima.
Navode da pritvor često traje duže od zakonom propisane maksimalne kazne. Tvrde i da se ne poštuju odluke evropskih sudova i da im se ne dozvoljava odbrana sa slobode, ni pod jemstvom.
Oni koji ne štrajkuju glađu, odlučili su da otkažu punomoćja svojim advokatima, odbiju pravnu pomoć i bojkotuju suđenja, navodeći da "više ne vide drugo sredstvo otpora".
Ustav Crne Gore propisuje da pritvor mora trajati najkraće moguće i da se može odrediti samo zbog opasnosti od bjekstva, ponavljanja djela ili uticaja na svjedoke.
Praksa u Crnoj Gori pokazuje da se veliki broj procesuiranih lica nalazi više od dvije godine u pritvoru, a da sudovi nisu donijeli ni prvostepenu presudu.
U slučaju da nakon tri godine od podizanja optužnice, sud ne donese prvostepenu presudu, po zakonu optuženi napušta pritvor.
<h2>Broj štrajkača u porastu</h2>
Tomković, koji zastupa dio pritvorenika u Istražnom zatvoru u Spužu, tvrdi da broj štrajkača premašuje podatke koje je saopštila Uprava za izvršenje krivičnih sankcija.
- Samo onih koji štrajkuju glađu ima više od stotinu. Ne računam pritvorenike koji protestuju na druge načine opozivom punomoćja advokatima i bojkotom suđenja - rekao je on.
Naglašava da broj štrajkača svakodnevno raste i da pritvorenici ne odustaju, uprkos ozbiljnom narušavanju zdravstvenog stanja.
- Svi su vidno smršali, neki i po tri do četiri kilograma. U ćelijama nemaju hrane, porodice im donose samo garderobu. Kantina im isporučuje jedino osnovna higijenska sredstva, pastu za zube, šampon. Sve drugo odbijaju - dodao je Tomković.
Tomković navodi da štrajk, koji je počeo 15. septembra u podne, podržavaju i pritvorenici koji iz zdravstvenih razloga ne mogu učestvovati aktivno, ali izražavaju solidarnost s onima koji su uključeni.
<h2>Zatvorski kapaciteti prebukirani</h2>
Jedan od ključnih problema, prema riječima advokata, jeste prenatrpanost zatvora.
- Pritvorski dio je projektovan za najviše 300 ljudi, a trenutno u njemu boravi preko 600. Takva situacija dodatno opterećuje i službenike zatvora koji su, kako sami kažu, na izmaku snaga - rekao je Tomković.
Uprkos ozbiljnosti situacije, Tomković ističe da izostaje bilo kakva inicijativa nadležnih za dijalog.
- Niko me nije kontaktirao, niti imam informaciju da je iko pokušao razgovor s pritvorenicima ili njihovim braniocima - istakao je on.
Očekuje da će brojka biti još veća.
- Ne znam koliko će štrajk trajati, ali jasno je da će potrajati sve dok se ne ispuni barem dio njihovih zahtjeva ili ne uspostavi dijalog - kazao je Tomković.
Uprava za izvršenje krivičnih sankcija tvrdi, s druge strane, da su svi štrajkači pod stalnim zdravstvenim nadzorom.
<h2>"Štrajk ne mijenja sudske odluke"</h2>
Na protest pritvorenika reagovala je i predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić, koja je poručila da štrajk ne rješava probleme na koje ukazuju, već ih produbljuju.
- Svi imaju pravo da protestuju, ali niko nema pravo da opstruira rad sudova i sprečava sprovođenje pravde. Sudske odluke donose se u skladu sa zakonom, ustavom i međunarodnim standardima, i nijedna opstrukcija ne može to promijeniti - rekla je Pavličić.
U saopštenju je navela i da su sudovi suočeni sa ozbiljnim organizacionim i kadrovskim problemima, ali da to ne opravdava blokade procesa.
- Postupci poput štrajkova glađu ili uskraćivanja punomoćja advokatima dodatno usporavaju donošenje konačnih odluka i ne mogu zamijeniti zakonom propisane procedure - dodala je ona.
Pavličić je apelovala na hitne izmjene procesnih zakona i donošenje novog Zakonika o krivičnom postupku.
<h2>Primjedbe i negiranja</h2>
Pritvorenici su u pismu iznijeli primjedbe na rad Zaštitnika ljudskih prava, tvrdeći da rijetko dolazi i da ne vidi stvarno stanje jer se vodi u unaprijed pripremljene sobe.
- Tu je manji broj ljudi, pritvorenika, a ti pritvorenici vjerovatno i ne kažu šta bi trebalo jer su u strahu od razbijanja soba, a u tom slučaju bi bili prebačeni u sobe gdje je 12 ljudi, a takve su skoro sve sobe - kazali su u pismu.
Iz kancelarije Ombudsmana su to negirali u saopštenju dostavljenom RSE.
- Zaštitnik ljudskih prava i sloboda je više puta ukazao na materijalne uslove u svim ustanovama u kojima borave lica lišena slobode - navedeno je u saopštenju.
U izvještaju Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture za 2024. godinu konstatuju da su prenatrpanost, loši higijenski uslovi, nedostatak prostora i povremeno kašnjenje medicinskih pregleda ključni problemi zatvorskog sistema.
Dodaju i da je Zaštitnik posljednjih sedam radnih dana posjetio više zatvorskih jedinica, gdje su razgovarali sa pritvorenicima koji su to željeli i obišli prostorije bez ograničenja.
- Zaštitnik će, uprkos ovakvim pokušajima neutemeljene diskreditacije, nastaviti da dosljedno i odlučno štiti prava svih lica lišenih slobode - naglasili su.
<h2>Crna Gora među zemljama sa najproblematičnijim zatvorskim sistemom</h2>
Statistika Savjeta Evrope ukazuje da Crna Gora ima jedan od najlošijih profila u evropskom zatvorskom sistemu.
- Crna Gora ima visoku stopu zatvorenika po glavi stanovnika, veliki broj onih sa nepravosnažnim presudama i zabrinjavajuće visok broj samoubistava - naglašeno u saopštenju.
Ujedno, iz Institucije zaštitnika se navodi da je stopa samoubistava u crnogorskim zatvorima od tri do devet puta veća u odnosu na opštu populaciju.
Inače u posljednjih pet godina najmanje sedam osoba izvršilo je samoubistvo u zatvorima, od čega dvije samo u prethodnih deset mjeseci.
Crnogorski zatvorski sistem trenutno ima kapacitet za boravak oko 1.330 osoba lišenih slobode koji su raspoređeni u Spužu i Bijelom Polju.
Pritvorenici su apelovali i da se hitno usklade prakse sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, posebno članom 3 koji zabranjuje nečovječno i ponižavajuće postupanje.
Pozvali su i Crna Gora ispuni obaveze iz poglavlja 23 i 24 koji se odnose na vladavinu prava u procesu evropskih integracija.

Tomković: Štrajk se širi, pritvorenici su odlučni; Ombudsman: Prenatrpanost i loši uslovi i dalje prisutni

Sjedinjene Američke Države ponudile su Poljskoj prodaju 250 korišćenih oklopnih transportera Strajker iz zaliha jedinica američke vojske koje se planiraju povući iz Evrope za simboličnu cijenu od dolara, piše UNN.
Poljski zamjenik premijera i ministar nacionalne odbrane Vladislav Kosiniak-Kamiš potvrdio je ovu informaciju, te dodao da se Varšava priprema prihvatiti ovu ponudu čim se dogovori logistika.
Prema njegovim riječima, prema predloženom planu, oklopna vozila Strajker koja se trenutno nalaze u Evropi biće prebačena u Poljsku umjesto da budu vraćena u Sjedinjene Američke Države nakon smanjenja američke vojne prisutnosti.
Ponuda je već odobrena od Generalštaba poljskih oružanih snaga, što je neophodan uslov za realizaciju ovakvih dogovora.
Vjerovatno je da će vozila Strajker djelimično pokriti potrebe kopnenih snaga koje bi mogle biti zadovoljene vozilima pješačke borbene jedinice Rosomak, smanjujući potrebu za novim domaćim narudžbama.
Trenutno vojska Poljske raspolaže sa više od 900 pješačkih borbenih vozila Rosomak, koja se proizvode u Poljskoj u modernizovanoj verziji sa kupolom ZSSW-30. Krajem novembra, poljska vojska je primila novu seriju ovih oklopnih vozila.
Ministar je izjavio da je što više oružja poljske trupe imaju, to bolje, te da je cijena u ovom slučaju više nego privlačna. Takođe je napomenuo da savladavanje različitih tipova opreme priprema poljske vojnike za saradnju sa saveznicima, od kojih neki takođe koriste Strajker.
Šef Generalštaba poljskih oružanih snaga, general Visłav Kukula je odbacio strahove da bi uvođenje novog tipa opreme moglo omesti razvoj poljske odbrambene industrije. U dogovoru sa Sjedinjenim Državama, sljedeći korak biće direktna inspekcija tehničkog stanja.
Prema riječima generala, ako bezbjednosna situacija ostane nepromijenjena, konačna odluka trebala bi biti donesena u drugoj polovini 2026. godine.

Amerikanci ponudili Poljskoj 250 oklopnih transportera za jedan dolar

Novozelanđanka Alis Robinson pobjednica je trećeg veleslaloma sezone alpskih skijašica, koji je za Svjetski kup vožen danas u kanadskom Tremblanu.
Ona je bila vodeća i nakon prve vožnje, a do pobjede došla je u ukupnom vremenu dva mnuta, 16 sekundi i 18 stotinki.
Robinson je u istoj disciplini slavila ove sezone i u Koper Mauntajnu, a u Tremblanu zabilježila je šestu pobjedu.
Kao drugoplasirana završila je Hrvatica Zrinka Ljutić, sa 94 stotinke zaostatka.
To je njen prvi podijum ove sezone, ukupno deseti u karijeri.
Pobjedničko postolje kompletirala je Kanađanka Valeri Grenije koja je sekundu bila sporija od pobjednice.
Na četvrtom mjestu završila je Švajcarkinja Kamil Rast, peta je bila Francuskinja Klara Direz, a šesta Amerikanka Mikaela Šifrin.
Robinson je trijumfom u Tremblanu preuzela vođstvo u poretku veleslaloma sa 232 boda.
Austrijanka Julija Šajb, pobjednica veleslaloma u Zeldenu, je druga sa 180, dok je treća Ljutić sa 142 boda.
U generalnom plasmanu Svjetskog kupa zauzima čelnu poziciju zauzima Šifrin sa 408 bodova.
Druga je Italijanka sa albanskim pasošem Lara Kolturi sa 286, a treća Lena Dir iz Njemačke sa 234 boda.

Robinson pobijedila u Tremblanu, Ljutić drugoplasirana

Šef poljske diplomatije Radoslav Sikorski poručio je danas američkom milijarderu Ilonu Masku, koji je pozvao na likvidaciju Evropske unije, da odleti na Mars, jer tamo nema cenzure nacističkih pozdrava.
Mask je poslije kazne od 120 miliona eura koju njegova mreža Iks mora da plati zbog kršenja propisa u EU prvo pozvao na likvidaciju Unije i povratak suvereniteta državama članicama, a poslije je u drugoj poruci upitao koliko vremena je ostalo do propasti EU.
- Odleti na Mars. Tamo nema cenzure nacističkih pozdrava - reagovao je na to pitanje, isto na mreži Iks, šef poljske diplomatije i vicepremijer Sikorski, aludirajući na to što je Mask na taj (nacistički) način podigao ruku tokom inauguracije američkog predsjednika Donalda Trampa.
Prije toga Sikorski je danas, povodom ruskih pohvalnih reakcija na prvu Maskovu poruku o likvidaciji EU i povratku suvereniteta državama članicama, poručio da je sada jasno i onima koji možda još sumnjaju čemu služi cijela ta priča protiv EU, sa zahtjevom da se vrati suverenitet nacionalnim državama.
- Ako neko još sumnja u to kome služi cijela anti EU priča o suverenitetu. Onima koji žele da zarađuju na sijanju mržnje i onima koji hoće da osvoje Evropu - prokomentarisao je Sikorski.

Šef poljske diplomatije predložio Masku da odleti na Mars, jer "tamo nema cenzure nacista"

Gotovo dvije trećine Amerikanaca želi da SAD nastavi slati oružje Ukrajini, čak i dok administracija američkog predsjednika Donalda Trampa ponovo pokušava pregovarati o okončanju skoro četverogodišnjeg rata, pokazala je nova anketa o prioritetima nacionalne sigurnosti.
Anketa Reagan National Defense Survey pokazala je da 64 odsto Amerikanaca podržava slanje smrtonosne pomoći vladi u Kijevu, devet procentnih poena više nego prošle godine i najviši nivo podrške od početka ruske invazije u februaru 2022.
Nešto više (65 odsto) podržava isporuku krstarećih raketa dugog dometa, poput Tomahavka, kako bi se omogućili napadi duboko unutar ruskog teritorija, dok 68 odsto podržava prodaju američkog oružja evropskim saveznicima koji bi ga potom isporučili Ukrajini.
Za razliku od 2024. godine, većina republikanaca (59 odsto) sada podržava slanje oružja Ukrajini u borbi protiv ruske invazije, u odnosu na 44 odsto prošle godine. Tri četvrtine demokrata podržava pomoć Ukrajini, što je porast sa 68 odsto u odnosu na godinu ranije.
Po drugim pitanjima koja se odnose na najsmrtonosniji evropski sukob od Drugog svjetskog rata, pluralnost Amerikanaca (45 odsto) podržava potpuno teritorijalno oslobođenje Ukrajine od Rusije, dok 23 odsto smatra da bi Kijev trebao ustupiti teritoriju u zamjenu za garancije mira i sigurnosti, a 22 odsto podržava prekid vatre duž trenutnih linija fronta.
U međuvremenu, skoro sedam od deset Amerikanaca (69 odsto) podržava da SAD i Evropa Ukrajini daju kolektivnu sigurnosnu obavezu sličnu NATO članu 5, a gotovo tri četvrtine (74 odsto) podržava uspostavljanje demilitarizirane zone pod kontrolom evropskih snaga uz podršku američke zračne moći.
Rezultati ankete objavljeni su dva dana nakon što su Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i predsjednikov zet Džared Kušner razgovarali s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju.
Njih dvojica trebali su u četvrtak naveče informirati ukrajinsku delegaciju u Miamiju, ali za sada nema informacija o tome kako su ti razgovori protekli.

Rekordan broj Amerikanaca podržava slanje oružja u Ukrajinu

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Uslovni razlog za pritvor

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pozvao je potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića da primi na razgovor mještane Botuna koji danima protestuju protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Knežević je jutros pozvao sve Zećane da krenu ka Botunu, navodeći da policija očigledno priprema intervenciju time što je zaustavila saobraćaj za teretna vozila.
Međutim, ubrzo su se oglasili iz policije apelujući da se ne unosi panika među građanima i pojašnjavajući da njihove aktivnosti nemaju veze sa situacijom u Botunu, već da sprovode akciju kodnog naziva "Šljunak u cilju sprječavanja nelegalne ekploatacije i prevoza pijeska.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fup-nakon-knezeviceve-objave-ne-plasirati-neprovjere-informacije-sprovodimo-plansku-akciju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ipak, u Botunu se okupio veliki broj građana, a među njima je i lider DNP-a koji je okupljenim novinarima pokazao dopis upućen krajem avgusta v.d. direktora policije Lazaru Šćepanoviću, a koji je, navodi, ostao bez odgovora.
- Nema laži, nema prevare u Zeti. S potpisima građana Botuna 28. avgust,a na svetac, uputili smo poziv gospodinu Šćepanoviću s potpisima građana Botuna. Tri mjeseca je prošlo, pa da živi u Pekingu, a da su Botunjani pješke krenuli, sreli bi se dosad - naglasio je Knežević.
On je pitao Šćepanovića da li Botunjani zaslužuju da budu primljeni na razgovor? 
- A, pošto vidimo da ih ignoriše gospodin Milojko Spajić, kao i Šćepanović, prinuđeni smo da zamolimo gospodina Bečića da ih primi na razgovor, jer je naš Zećanin, i da porazgovara s ovim ljudima - kako bi splasnule tenzije - poručio je Knežević.
Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.
Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja.
Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti.
Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta.
– Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on.
Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost.
Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić.
– Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić.
Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: pritvorenici