Crnogorsko društvo ulazi u tešku fazu političkog i pravnog razvoja. Tako aktivnosti Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) ukazuju da postoje ozbiljne pravne indicije da se radi o pritisku na određene medije i na demokratsko kritičko mišljenje. To je u razgovoru za Televiziju E, kazao profesor prava i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu Nebojša Vučinić.
On ukazuje da, bez obzira na cjelokupan politički, pravni i moralni kontekst, crnogorski sudovi i sudije imaju kredibilitet da izvedu stvari na čistac.&nbsp;
- Osnovna funkcija medija u demokratskom društvu je demokratska kritika vlasti. Nećemo da se koristimo njihovom metodologijom pa da presuđujemo prije suđenja, da posebno dovodimo u pitanje pretpostavku nevinosti koja je u Crnoj Gori nažalost dovedena do apsurda, ali kažem postoje veoma ozbiljne i političke, pravne i društvene indicije da je ovdje u pitanju određeni pritisak i da se tužilaštvo i određeni organi koriste kao poluga vlasti za obračun sa neistomišljenicima, ali bez ikakvog prejudiciranja - rekao je Vučinić.
Govoreći o privođenjima prethodnih dana, kaže da je sva spektakularna predstava sračunata da pridobije javno mnijenje za nešto za što se, cijeni on, ne može tek tako lako pridobiti.
- U svim situacijama gdje ima puno buke i spektakla - ima malo suštine i malo sadržine. Zbog svega toga je doziranje informacija, biranje podobnih medija, privilegovanih koji će objaviti što se radi, o čemu se radi, za sve to, najblaže rečeno, postoje indicije da je veoma sumnjivo, da se radi o nekoj vrsti političkog pritiska u kontekstu disciplinovanja političkih neistomišljenika, bilo pojedinaca, bilo medija - istakao je Vučinić.
Strahuje da crnogorsko društvo gubi i pretenzije da bude demokratsko, &nbsp;jer kako podsjeća, u svakoj presudi Evropskog suda je sadržan pasus iz člana 10 o slobodi slobodnog mišljenja i izražavanja, slobodi medija.
- Svrha medija je demokratska kritika vlasti, ne kritika radi kritike, nego težnja da se vlast natjera da radi u skladu sa opštim interesima i interesima većine građana u jednom društvu. U tom kontekstu ni to nije ništa novo, bilo je takvih pokušaja, uvijek te autoritarne, nedemokratske strukture, čak i u nekim formalno demokratskim sistemima nastoje da postave medije i kritičko mišljenje pod svoju kontrolu. Očigledno je da su procijenili da u ovoj situaciji, a vrlo je složena situacija i politička i pravna, moralna, ekonomska, kako god hoćete u Crnoj Gori, da treba malo disciplinovati medije, pojedine novinare, pojedine intelektualce koji slobodno kritički iznose svoje mišljenje u odnosu na ovu našu pravno političku zbilji - naglasio je Vučinić.
Na pitanje koliko su česti slučajevi da novinari i mediji traže preko Evropskog suda za ljudska prava zaštitu, bivši sudija tog suda kaže da postoji indicija da u aktuelnom slučaju ima dosta materijala za žalbu sudu u Strazburu.&nbsp;
- Morate proći odgovarajuće procedure crnogorskog pravosudnog sistema, sve do Ustavnog suda, pa onda ići. Bilo je slučajeva, ne toliko mnogo, iako po članu 10 i slobodi izražavanja mišljenja ima dosta presuda, ali nije bilo baš previše slučajeva kada su vlasti institucionalizovano napadale pojedine medije, ali bilo je pojedinih slučajeva i protiv Mađarske, bilo je protiv Češke, protiv Slovačke, bilo je čini mi se i protiv Švajcarske, gdje su mediji tužbama protiv tih država nastoji da očuvaju svoju nezavisnost i svoj integritet, i da onu osnovnu funkciju koju mediji vrše, a to je demokratska kritika vlasti - rekao je Vučinić.
Smatra i da je krajnja opcija opcija koju targetirani mediji i novinari mogu da iskoriste Sud za ljudska prava u Strazburu, ali dodaje da se nada da do toga neće doći.
- Mislim da će oni kroz nezavisne i pravične postupke izvesti na čistac ove stvari i ukazati da li je neko kriv ili nije. U slučajevima kao porodica Krstović postoji jaka indikacija u prilog teze koju sam pomenuo na početku - da pravo na pretpostavku nevinosti ne funkcioniše, jedan temeljni pravni princip koji je rezultat vjekovnih revolucija u Evropi, jednostavno ne funkcioniše u Crnoj Gori. Kažem da imam povjerenja u sudove i nadam se da će sudovi dovesti stvari do kraja - zaključio je Vučinić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vučinić: Postoje ozbiljne pravne indicije da se radi o pritiscima na određene medije i demokratsko kritičko mišljenje

Zahvaljujući opstrukciji predstavnika partija na vlasti skupštinski Odbor za antikorupciju nije ostvario sve zacrtane ciljeve u dosadašnjem radu, ali jeste one osnovne, koji su definisani poslovnikom - istakao je u emisiji Čiste ruke na Anteni M predsjednik tog skupštinskog tijela Jevto Eraković.
Pravosuđe, kao ključna grana vlasti u borbi protiv korupcije je, kaže Eraković, pod velikim pritiskom struktura na vlasti, što kako dodaje, u velikoj mjeri utiče i na nezavisnost u donošenju odluka.
- To je jedan nezapamćeni pritisak na pravosuđe, koji ne može da pokaže nezavisnost kakvu bi moralo. Pitanje je, je li to sve povezano sa izborom sudija i sudskih vlasti na način kako se biralo. Vidjeli smo i dobili potvrde i od predstavnika vlasti na koji način su birane pozicije na najvećim sudskim i tužilačkim funkcijama. Da su to bile stvari političkog dogovora i da se to odlučivalo u kabinetima i sobama Vlade Crne Gore, a ne na mjestu gdje treba da se odlučuje, u Skupštini - naveo je Eraković.
Opozicija će, naglašava on, učiniti sve da se naprave neophodni koraci u sprovođenju reformi neophodnih za evropski put Crne Gore. Međutim, kako dodaje, isto ne očekuje od partija na vlasti.
- Jasna je poruka da sa ovakvom vlašću Crna Gora ne može ući u Evropsku uniju, jer oni očigledno imaju druge interese i druge mentore, koji imaju veće interese za neke druge države, nego za Crnu Goru - poručuje Eraković.

Eraković: Pravosuđe pod velikim pritiskom struktura vlasti, to utiče na nezavisnost u donošenju odluka

Nezavisnost i samostalnost tužilaštva su temelj njegovog djelovanja i ta načela ne mogu biti predmet improvizacije ili političkih projekcija - poručili su u Vrhovnom državnom tužilaštvu navodeći da najoštrije odbacuju neosnovane optužbe i lične diskvalifikacije prisutne u medijskim saopštenjima, koje predstavljaju direktan pritisak na njihov rad i nasrtaj politike na ustavom zagarantovanu autonomiju i samostalnost.
Takav odnos prema instituciji koja ima ustavom i zakonom definisanu nadležnost da postupa nezavisno, na osnovu zakona i dokaza, podvlače oni, je nedopustiv u savremenom demokratskom društvu, podriva temelje pravne države i narušava povjerenje građana u državnotužilačku organizaciju.
- Politička očekivanja nijesu i ne mogu biti kriterijum odlučivanja Državnog tužilaštva. Tužilačke odluke donose se isključivo na osnovu pravno relevantnih činjenica i važećih zakonskih propisa, bez obzira na ličnost, javnu funkciju ili političku pripadnost bilo kog učesnika u postupku - poručili su u VDT.
Decidni su da dosljedno postupaju prema svima na jednak način, nezavisno i nepristrasno, ne podliježući političkim ili medijskim pritiscima, niti bilo čijim ličnim očekivanjima.
- Podsjećamo da je tužilaštvo, u svakoj fazi postupka, dužno da štiti javni interes, kao i prava svih procesnih subjekata - uključujući i prava oštećenih. Jasno poručujemo da će nezavisnost i samostalnost tužilaštva ostati neprikosnoveni standardi, bez obzira na javne ili političke pritiske kojima je institucija izložena - naveli su u VDT.
Pozivaju sve političke subjekte da se, u interesu pravnog poretka i institucionalne stabilnosti, pokažu odgovornost i uzdrže od retorike koja može imati za posljedicu urušavanje povjerenja građana u pravosudni sistem.
- Samo snažne, samostalne i profesionalne institucije mogu garantovati vladavinu prava i dugoročni demokratski razvoj Crne Gore - zaključili su u VDT.

VDT: Politička očekivanja nijesu i ne mogu biti kriterijum odlučivanja Tužilaštva

Sindikat zapošljenih RTCG saopštio je da se suočava sa ozbiljnim pritiscima i nerazumijevanjem od strane menadžmenta Javnog servisa, zbog protivljenja pojedinim odredbama kolektivnog ugovora i, kako navode, nepravednog uvećanja zarada za samo dio zapošljenih.
- Naše društvo je demokratija u povoju i nije rijetkost da sindikalna aktivnost izaziva otpor u mnogim preduzećima. Naša je obaveza da kao Sindikat zaposlenih Javnog medijskog servisa, koji izvještava o takvim temama, ukažemo na slične probleme i u našoj kući - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Sindikat navodi da se u posljednje dvije godine već drugi put suočava sa „velikim nerazumijevanjem menadžmenta“, posebno kada je riječ o kolektivnom ugovoru.
&nbsp;- Na nož je dočekano naše protivljenje (potkrijepljeno jasnim argumentima) pojedinim odredbama ponuđenog kolektivnog ugovora, kao i predloženom spornom uvećanju plata koje bi bilo samo za jedan dio radnika, što menadžment želi na silu da usvoji - ističu iz Sindikata.&nbsp;
U saopštenju ističu da neće pristati na pritiske, zastrašivanja i pokušaje da se obesmisli sindikalna borba.
&nbsp;- Kao medijski profesionalci, koji odgovorno izvještavaju o antisindikalnoj diskriminaciji i drugim devijacijama i upozoravaju na ove i slične probleme, ne pristajemo na pritiske, zastrašivanja, nepravdu, posebno zato što nam je sindikalna aktivnost zakonom štićeno pravo - navode oni.&nbsp;
Oni su kazali i da su uslovljeni da potpišu dokument koji „ponižava medijsku profesiju“, iako je isti predlog Ministarstvo finansija već vratilo kao neprihvatljiv.
- Ovakav loš predlog kolektivnog ugovora Ministarstvo finansija prije dva mjeseca vratilo je RTCG-u kao neprihvatljiv, a sada menadžment od Sindikata očekuje da, bez daljih pregovora, prihvati ‘drugu ruku’ crtanja koeficijenata - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Dodaju da rukovodstvo ne priznaje da postoji ozbiljan problem, te vrši pritisak na članove sindikata koji su učestvovali u izradi alternativnog prijedloga kolektivnog ugovora.
&nbsp;- Menadžment ne samo što ne prepoznaje da imamo ozbiljan problem nego još i pravi pritisak na pojedine članove Sindikata koji su se usudili da ukažu na anomalije... Rukovodioci moraju biti svjesni da antisindikalna diskriminacija takođe podliježe zakonima - dodaju iz Sindikata.&nbsp;
Sindikat tvrdi da im menadžment nije zvanično dostavio informaciju da je Ministarstvo finansija odbilo predlog kolektivnog ugovora, što su sami otkrili istraživanjem.
- Taj predlog svakako nije potpisan od rukovodstva našeg Sindikata. Da jeste, mi sada ovu sindikalnu borbu ne bi mogli voditi - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Prema njihovim navodima, menadžment pokušava da „ispod radara“ progura dokument koji većini zaposlenih ne donosi nikakvo povećanje zarada.
&nbsp;- Jedini koji imaju korist od njihovog ponižavajućeg predloga jesu brojni pomoćnici, savjetnici, rukovodioci i razgranata administracija u kojoj zaposleni, od šefova do radnika, imaju znatno veće plate od profesionalaca koji svakodnevno proizvode program - naglasili su oni.&nbsp;
Zabrinjavajuće, kako navode, umjesto dijaloga Sindikat se suočava sa represivnim mjerama.
- Umjesto pregovora dobili smo – zastrašivanje pojedinih sindikalnih članova ukidanjem varijabila, blokiranjem službenih putovanja... pritiske na naše članstvo da istupi iz Sindikata... - navode oni.&nbsp;
Sindikat poručuje da je spreman na razgovor i dogovor oko kolektivnog ugovora koji će biti pravedan i održiv, ali da sve zavisi od spremnosti menadžmenta da uvaži zaposlene.
- Na rukovodstvu je ostalo da li ćemo izaći iz ove situacije na zadovoljstvo radnika ili ćemo ući u nepotrebne komplikacije kao što je to bio slučaj prije dvije godine - zaključuje se u saopštenju Sindikata.&nbsp;

1250x600

1084x550

Sindikat RTCG: Menadžment pokušava da nametne kolektivni ugovor bez pregovora, bez pravde

Svaki drugi novinar u Crnoj Gori tvrdi da se suočio sa pritiscima tokom obavljanja posla, a čak 62,1 odsto njih je svjedočilo situacijama u kojima su žrtve pritiska bile njihove kolege, saopšteno je iz Udruženja za odgovorni i održivi razvoj (UZOR).

Iz te nevladine organizacije su rekli da je to jedan od glavnih zaključaka istraživanja „Druga strana novinarske medalje“.

To istraživanje, kako su naveli, pokazuje da su na zaposlene u medijima pritisak najčešće vršili predstavnici vlasti – 39,6 odsto, zatim biznis zajednica 11,3 odsto, dok su predstavnici opozicije i drugi mediji bili izvori pritiska za 7,5 odsto novinara.

Maja Nikolić iz UZOR-a kazala je da je najzastupljeniji oblik pritiska uznemiravanje, koje je iskusilo 35,8 odsto ispitanih novinara.

- Ciljani nadzor se nalazi na drugom mjestu sa 15,1 odsto, dok je ekonomski pritisak, uključujući prijetnje otkazom i smanjenje plate, doživjelo 13,2 odsto ispitanika - navodi se u saopštenju.

Nikolić je rekla da je 13,2 odsto ispitanika istaklo i druge oblike pritiska, kao što su uvrede, prebukiranost zadacima, cenzura, mobing i prijetnje.

- Najčešće korišćena metoda bili su telefonski pozivi i/ili SMS poruke, koje je navelo 34 odsto novinara, dok su direktni susreti kao način vršenja pritiska, apostrofirani od 28,3 odsto ispitanika - navela je Nikolić.

Ona je dodala da su društveni mediji takođe korišćeni za vršenje pritiska, što je iskusilo 18,9 odsto novinara, dok je njih 15,1 odsto doživjelo indirektne prijetnje preko posrednika.

- Među novinarima koji su bili izloženi pritiscima ili napadima, čak 56,6 odsto se prvo obratilo uredniku, porodica je bila obaviještena u 15,1 odsto slučajeva, dok su vlasnik i pravna služba bili prvi kontakt za 7,5 odsto ispitanika - kaže se u saopštenju.

Istraživanje UZOR-a, kako je navela Nikolić, govori da su novinari nedovoljno informisani o procedurama za prijavljivanje pritisaka u svojim radnim sredinama, što dodatno otežava njihovu zaštitu.

- UZOR vidi kao alarmantan podatak to što više od polovine crnogorskih novinara napominje da im nijesu dostupne edukacije ili treninzi, koji će ih naučiti kako da se nose s potencijalnim pritiscima - kaže se u saopštenju.

U kvantitativno kvalitativnoj studiji „Druga strana novinarske medalje“ navodi se da je period prikupljanja podataka trajao od avgusta do 1. novembra ove godine.

- Metodologija korišćena u studiji obezbijedila je praktičan način prikupljanja informacija od novinara u ograničenom vremenskom periodu, koristeći postojeće kontakte kako bi se došlo do uzorka od 103 ispitanika - piše u studiji.

Kako se navodi, iako nalazi pružaju vrijedne uvide, oni se najbolje tumače kao indikativni za ovu specifičnu grupu učesnika, a ne kao generalizacija za sve novinare.

Pored anketnog istraživanja, sprovedeno je i deset dubinskih intervjua sa predstavnicima medija u Crnoj Gori.

UZOR: Svaki drugi novinar trpi pritiske

Osumnjičeni Zoran Pažin u svom paničnom reagovanju više je priznao nego što je negirao svoju institucionalnu umiješanost u pritiscima na bivšeg agenta CIA- e Džozefa Asada, naveli su u zajedničkoj izjavi lideri Koalicije "Za budućnost Crne Gore" Andrija Mandić i Milan Knežević.
Pažin je danas demantovao njihovu izjavu o navodnim pritiscima i maltretiranju advokata okrivljenog Asada, navodeći da je u pitanju bezočna lađ, sračunata na unošenje konfuzije i plasiranje u javnost neistina, "ne bi li na taj način napravili dodatan pritisak na pravosuđe sa pozicije političke moći i vlasti i ujedno popravili svoj, raznim aferama, narušen rejting".
- Istina je sasvim suprotna u odnosu na ono što su u pokušaju senzacionalizma iznijeli u svom medijskom teatralnom nastupu - rekao je Pažin.
Sa druge strane, Mandić i Knežević ponavljaju da je SDT bivšeg potpredsjednika vlade i ministra pravde je sumnjiči zaza krivično djelo protivzakoniti uticaj. 
- A status osumnjičenog je dobio na osnovu izjave, kako Zoran Pažin kaže, njegovog prijatelja britanskog advokata Tobija Kedmena, koji tvrdi da je od strane osumnjičenog Z.P. bio saslušavan nekoliko puta u njegovoj rezidenciji. Na tim saslušanjima u vili Gorica, osumnjičeni Zoran Pažin je tražio od advokata Tobija Kedmena da njegov klijent Džozef Asad lažno optuži lidere DF-a Andriju Mandića i Milana Kneževića - navedeno je u saopštenju Mandića i Kneževića koji su, dostavili izjavu Kedmena i dopis SDT-a.
Navode Pažina da vrše pritisak na pravosudne institucije, doživljavaju kao klasičnu zamjenu teza. 
- Naprotiv, mi sa jučerašnjim i današnjim regaovanjem, činimo sve da dođe od oslobađanja pravosudnih institucija od bilo koje vrste političkog pritiska. A osumnjičenog Z.P. podsjećamo da je od strane SDT-a upravo on označen za djelo protivzakonitog uticaja sa pozicija nekadašnjeg potpredsjednika vlade i ministra pravde. Takođe ga podsjećamo na izjavu Duška Markovića, tadašnjeg premijera, da će optužnica protiv lidera DF-a biti potvrđena mjesec dana prije njene kontrole u Višem sudu. Posebnu pažnju osumnjičenom Z.P. skrećemo i na izjavu Mila Đukanovića, koji je na funkciji predsjednika države, u jednom intervjuu na Javnom servisu, saopštio da će lideri DF-a prvostepeno biti presuđeni što se i desilo. Ovo su klasični primjeri političkih i institucionalnih pritisaka na koje je osumnjičeni Z. P. izgleda zaboravio, i onda kroz pokušaj zamjene teza želi od sebe da napravi nevino jagnje koje žele da rastrgnu krvoločni vuci iz DF-a - naglasili su Mandić i Knežević.
Ističu da Pažin nema problem sa njima, već sa SDT-om koje ga je označilo kao osumnjičenog, a što on, kako tvrde, nijednog trenutka nije negirao. 
- Z.P. ima problem i sa iskazom advokata Tobija Kedmena koji nijednom nije negirao. I na kraju, ima problem i sa samim sobom zato što je teško zloupotrijebio svoju funkciju ministra pravde i potpredsjednika vlade - zaključili su Mandić i Knežević.

Mandić i Knežević: Pažin više priznao nego što je negirao umiješanost u pritiscima na bivšeg agenta CIA

Iz Specijalnog državnog tužilaštva poručili su da je Viši sud u Podgorici nezakonito danas pustio na slobodu pritvorene biznismene Ranka Ubovića i Vladana Ivanovića.
- Puštanje na slobodu okrivljenih, po rješenjima koja nijesu stupila na pravnu snagu jer su dostavljena Specijalnom državnom tužilaštvu danas, u 13,45 i 14,55 časova, koje, prema čl.414 st.1 i čl.415 Zakonika o krivičnom postupku, ima pravo da izjavi žalbu u roku od tri dana, je nezakonito- navodi se u saopštenju SDT-a.
Naime, činjenica je da je, u čl.178 Zakonika o krivičnom postupku, između ostalog određeno i da, u toku istrage, sudija za istragu može, na predlog okrivljenog i njegovog branioca, a nakon što zatraži &nbsp;mišljenje državnog tužioca, rješenjem okrivljenom ukinuti pritvor.
- Međutim, takvo rješenje se ne može izvršiti prije pravosnažnosti, niti se okrivljeni po njemu može odmah pustiti na slobodu, jer je, prema čl.416 Zakonika o krivičnom postupku, određeno da podnošenje žalbe na rješenje odlaže izvršenje rješenja protiv kojeg je izjavljena žalba, ako procesnim zakonikom nije drugačije određeno, a u čl.178 Zakonika o krivičnom postupku, na koji su se i pozvale sudije za istragu pri odlučivanju, nije drugačije određeno- zaključuje se u saopštenju,

SDT: Viši sud nezakonito pustio na slobodu Ubovića i Ivanovića

Bivši poslanik Adnan Striković, po struci ljekar, kazao je sarkastično da osjeća potrebu da stane u zaštitu predsjednika Opštine Pljevlja, Darija Vraneša, takođe ljekara.
- Trpim dugo, ali vrijeme je da stanem u zaštitu Darija Vraneša. S obzirom na to da je studirao medicinu 14 godina i da je tek na prvoj godini specijalizacije iz hirurgije, mnogo je bolje — čak i sreća — da obavlja posao predsjednika Opštine Pljevlja- poručio je Striković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAdnanStrikovic%2Fstatus%2F1996886457584439744%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996886457584439744%7Ctwgr%5E8eaddf805035b94c402c6057638c86525338272c%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Striković: S obzirom na to da je studirao medicinu 14 godina, sva sreća da Vraneš obavlja posao predsjednika Opštine

Indija i Rusija dogovorile su se o obimnom programu ekonomske saradnje usmjerenom ka dostizanju 100 milijardi dolara bilateralne trgovine do 2030. godine, saopštio je danas indijski premijer Narendra Modi nakon razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Cilj inicijative, koja je najavljena tokom Putinove prve posjete Indiji od početka rata u Ukrajini, jeste značajno proširenje trgovinskih odnosa van okvira sporazuma o nafti i oružju. Putin je u najmnogoljudniju državu na svijetu doputovao juče u dvodnevnu posjetu. Obje države rade na sporazumu o slobodnoj trgovini između Indije i Evroazijske ekonomske unije, predvođene Rusijom, u kojoj se takođe nalaze Jermenija, Bjelorusija, Kazahstan i Kirgistan, istakao je Modi.
Indija održava odnose i sa Moskvom i sa Zapadom
Putin smatra da je ovo ekonomsko udruživanje efikasan alat protiv zapadnih sankcija uvedenih kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu. Indija je do sada zauzela pragmatičan stav prema sukobu, nastavljajući da održava dobre odnose i sa Moskvom i sa Zapadom.
Indija iz ruskog uvoza obezbjeđuje veći dio svojih potreba za sirovom naftom, a veliki dio svoje vojne opreme takođe nabavlja iz Rusije. Moskva koristi prihode od prodaje nafte za finansiranje rata, čijem se okončanju Modi kontinuirano nada i poziva na njega.

Putin i Modi dogovorili jačanje trgovinskih veza

Poslanice u Skupštini Crne Gore najoštrije su osudile mizogini i seksistički napad Daria Vraneša, predsjednika Opštine Pljevlja na novinarku i direktoricu Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milku Tadić Mijović, i zatražila od njega da uputi javno izvinjenje, a od aktera ruštveno-političke scene da se međusobno ophode sa uvažavanjem i poštovanjem, bez obzira na pol, funkciju ili političko opredjeljenje.
U saopštenju koje su potpisale &nbsp;Zdenka Popović, Aleksandra Vuković Kuč, Radinka Ćinćur, Bojana Pićan, Jelena Kljajević, Zoja Bojanić Lalović, Aleksandra Despotović, Nela Savković Vukčević, Sonja Popović, Jelenka Andrić, Kenana Strujić Harbić, Dragana Vučević, Nađa Laković, Branka Marković, Anđela Vojinović, Slađana Kaluđerović, Jevrosima Pejović, Edina Dešić, Maja Vučelić i Milena Vuković opominju da već godinama svjedočimo porastu verbalnih i digitalnih napada usmjerenih ka ženama koje aktivno učestvuju u javnom životu.
- Ti napadi često imaju oblik seksističkih uvreda, prijetnji i mizoginog sadržaja. Oni nijesu samo problem pojedinki koje ih trpe – oni predstavljaju direktnu prijetnju demokratskim procesima, principima ravnopravnosti i slobodi profesionalnog djelovanja. Zajednička je odgovornost institucija, društva i svakog pojedinca da obezbijedimo atmosferu u kojoj svaka žena – novinarka, službenica, političarka ili odbornica – može svoj posao obavljati bez straha, ponižavanja ili prijetnji- kazale su poslanice.
Pozivaju sve aktere društveno-političke scene da se međusobno ophode sa uvažavanjem i poštovanjem, bez obzira na pol, funkciju ili političko opredjeljenje. Ne smijemo dozvoliti da se narušava dostojanstvo bilo kojeg pojedinca, niti da se javni prostor pretvara u poligon za uvrede, lične napade i diskriminaciju.
- Javna funkcija podrazumijeva odgovornost, uzor i obavezu da se njeguje demokratska kultura dijaloga. Zbog toga očekujemo od predsjednika Opštine Pljevlja da uputi javno izvinjenje.- poručile su poslanice.

Poslanice Skupštine: Da se predsjednik Opštine Pljevlja izvini, javni prostor nije poligon za diskriminaciju i uvrede

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: pritisci