Ove subote u emisiji Vikend Popodne, Televizije E otkrivamo čudesni svijet prirode i tehnologije!
U prvom dijelu emisije, naše gošće iz Prirodnjačkog muzeja vodiće nas kroz skriveni svijet botanike i objasniti fascinantne procese biljaka i gljiva - organizama koji kriju mnoge tajne.&nbsp;
Razgovaramo sa stručnjakom za sajber bezbjednost, koji otkriva kako da zaštitimo svoje podatke i prepoznamo prijetnje u digitalnom svijetu.
Na kraju, opuštamo se uz kulinarski kutak sa Sandrom Manojlović, koja priprema ukusno jelo savršeno za nedjeljno popodne.
Ne propustite nas i ove subote od 17 sati!

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vikend popodne na TV E: Čudesni svijet prirode i tehnologije, kako da zaštitimo podatke i prepoznamo prijetnje u digitalnom svijetu...

Prirodni i turistički potencijali na teritoriji opštine Plav iz godine u godine privlače sve veći broj posjetilaca na šta ukazuje i podatak da je lokalna Turistička organizacija lani ostvarila rekordni prihod od oko sto hiljada eura.
Ističu da je i ovogodišnja sezona bila izuzetno dobra i nadaju se da sveukupna dobit od turizma neće biti manja od prethodne godine.
– Lani je naša organizacija postigla izuzetno dobre rezultate, ostvarivši rekordne prihode od oko sto hiljada eura. Ti prihodi su premašili sve prethodne godine zajedno. Ovaj uspjeh nas ispunjava ponosom i motiviše da se još više trudimo kada je u pitanju promocija turističkih potencijala Plava. Sa optimizmom gledamo i na tekuću godinu i nadamo se da ćemo nastaviti s ovim trendom rasta i nadmašiti prethodne rezultate – istakao je direktor Turističke organizacije Plav Eldin Feratović.
On je kazao da su divlja ljepota Nacionalnog parka Prokletije, Plavsko jezero i drugi prirodni biseri ovoga kraja pravi mamac za turiste te da ponudu upotpunjuju i brojne manifestacije koje se održavaju u Plavu tokom ljetnjeg i zimskog perioda.
– Plav sa svojom okolinom može dosta toga da pruži posjetiocima različitih ukusa i potreba, zato brojni turisti rado dolaze kod nas. Netaknuta priroda i vrhovi Prokletija su izuzetno privlačni za planinare, a tu je i Plavsko jezero, kao i druga jezera i vodopadi koji su pravi prirodni dragulji ovoga kraja. Ako tome dodamo i brojne manifestacije koje organizujemo u cilju promocije vrijedniosti i upotpunjavanja turističkog proizvoda, onda se nije čuditi što toliko gostiju hrli ka našem gradu – naglasio je Feratović, dodajući da će Turistička organizacija uskoro štampati i katalog turističke ponude Plava.
I u lokalnoj upravi su zadovoljni turističkom sezonom jer se povećanjem broja turista povećava i potreba za stvaranje novih smještajnih kapaciteta.
– Svi smještajni kapaciteti u Plavu tokom ove ljetnje sezone su bili popunjeni, a sa povećanjem broja gostiju povećava se i potreba za većim brojem kreveta. Raduje nas to što svake godine određeni broj naših građana ulaže sredstva u izgradnju objekata za prihvat gostiju. Pored određenog boja smještajnih jedinica u nekoliko ugostiteljskih objekata, u porastu je broj izdavalaca privatnog smještaja. Posebno raduje što je u toku izgradnja hotela "Visitor" koji je najveća privatna investiciju u istoriji Plava. Taj hotel, uz ulaganja od 12 miliona eura, gradi naš sugrađanin koji dugi niz godina živi u inostranstvu – istakli su iz lokalne uprave.
Naglasili su da će lokalna uprava nastaviti da pruža podršku projektima od značaja i da gradi povoljan ambijent za privatne investicije koje će osnaživati turističku ponudu Plava.
– Pokazalo se da su privatne investicije ključne za razvoj našeg regiona. Investicije kao što su izgradnja hotela i drugih objekata za prihvat gostiju ne samo da stvaraju nova radna mjesta i doprinose ekonomskom rastu, već pomažu i stvaranju novih mogućnosti za naše građane – ukazuju iz lokalne uprave.
Sa konstatacijom da turizam predstavlja odskočnu dasku za sveukupni razvoj Plava slažu se i u nevladinom sektoru, ukazujući da vrhovi Prokletija postaju izuzetno prepoznatljiva destinacija na turističkoj mapi Evrope.
– Dovoljno je pomenuti da se na iznad Plava prostire prekrasni vijenac Prokletija i da se tu nalazi najveći planinski vrh u Crnoj Gori i shvatiti koliko su ovi krajevi privlačni. To pored brojne naše dijaspore, znaju i zaljubljenici u netaknutu prirodu sa svih meridijana koji iskazuju interesovanje za aktivan odmor u ovom kraju – naveli su iz Mreže nevladinih organizacija.
<h2>Uredili gradsko jezgro</h2>
Iz lokalne uparve podsjećaju da su minulih godina aktivno radili na rekonstrukciji gradskih ulica. U pitanju su bili složeni projekti, čijom se realizacijom u potpunosti modernizovalo gradsko jezgro Plava.
– Rekonstruisali smo glavnu gradsku ulicu, kao i ulice koje pripadaju užem gradskom jezgru, čime smo uz znatna ulaganja koje se mjere milionima eura, dobili modernu gradsku infrastrukturu. Na ovaj način su građani i brojni turisti i posjetioci dobili prostor gdje na ugodan način mogu provoditi vrijeme. Sve to ide u prilog stvaranju što privlačnijeg ambijenta za život lokalnog stanovništva i za privlačenje turista u Plavu, koji slovi za turističku metropolu u ovom dijelu države – naveli su iz lokalne uprave ističući da se trenutno rekonstruiše ulica koja vodi do obala Plavskog jezera.

Prokletije i Plavsko jezero pravi mamac za ljubitelje netaknute prirode

Uspjeh zaštite prirode u 21. vijeku ne zavisi samo od kvalitetnih studija i zakonskih okvira, već prije svega od kvalitetne komunikacije, povjerenja i partnerstva između države i lokalnih zajednica.
Ovo je ključna poruka panela održanog u okviru stručnog događaja "Zaštićena područja i lokalne zajednice: Izazovi i mogućnosti saradnje", koji su u Podgorici organizovali Parkovi Dinarida – Mreža zaštićenih područja Dinarida.
U okviru rasprave o unapređenju sistema zaštite prirode u Crnoj Gori, diskusija "Lokalne zajednice i zaštićena područja: Od inicijative do dobrog upravljanja", okupila je predstavnike institucija, upravljača zaštićenih područja i lokalnih zajednica, sa ciljem otvaranja dijaloga o ključnim izazovima i mogućnostima koje donosi proces proglašenja i upravljanja zaštićenim područjima.
Različite perspektive tokom rasprave ukazale su na potrebu za dubljim razumijevanjem lokalnog konteksta, bolju komunikaciju i aktivnije uključivanje zajednica od samog početka procesa proglašenja zaštićenih područja. Dok lokalni predstavnici, poput Dragana Šćepanovića iz Rovaca, izražavaju zabrinutost zbog izostanka informisanja i mogućih ograničenja za razvoj zajednice, predstavnici institucija poput Javnog preduzeća za nacionalne parkove i Agencije za zaštitu životne sredine naglašavaju značaj zaštite biodiverziteta i potencijal koji zaštićena područja mogu imati za lokalni ekonomski razvoj – pod uslovom da se proces vodi inkluzivno i transparentno.
Prema riječima Zorana Mrdaka, predsjednika Parkova Dinarida – Mreža zaštićenih područja Dinarida, u cijelom procesu važno je iskomunicirati da parkovi prirode nijesu ograničenja, već suživot prirode i čovjeka.&nbsp;
- Parkovi Dinarida su, ne samo u Crnoj Gori nego i u regiji, glas zaštićenih područja. Mi &nbsp;pažljivo slušamo šta su izazovi zaštićenih područja i pokušavamo da pokrenemo procese koji će doprinijeti boljem upravljanju. Ali bez uključivanja lokalne zajednice i njihove participacije u planiranju i radu zaštićenih područja, teško da u 21. vijeku možemo da razvijamo parkove. Teorija je pokazala da broj problema u nekom zaštićenom području eksponencijalno raste sa brojem stanovnika koji tu žive i imaju interese - naveo je Mrdak, dodajući da bez uključivanja lokalne zajednice i njihovog razumijevanja uloge parka nema stabilnog sistema upravljanja.
Na važnost upravo te komunikacije i potrebe za stvaranjem prostora za razmjenu informacija i očekivanja, ukazao je i Milan Gazdić, direktor Agencije za zaštitu životne sredine. On je istakao da nerazumijevanje suštine zaštite prirode često dovodi do otpora, te da je nužno približiti koristi koje zaštita može donijeti zajednici.
- Predložio bih da neka institucija ili NVO organizacija napravi jedan projekat. Da se uradi analiza nekog uspješnog zaštićenog područja – na primjer Parka prirode Piva. Da vidimo šta je to donijelo zajednici. Možemo mi pisati u studiji šta god hoćete, kad jednostavno nailazite na zid i kad ljudi ne razumiju da zaštita nekog područja ne znači da neće moći da izgrade put, kuću... Da ne znači da neće moći da dovedu struju u svoje selo - poručuje Gazdić, dodajući da zaštita ne podrazumijeva nužno i zabranu, te da su dezinformacije i manjak direktne komunikacije česta prepreka prihvatanju ovakvih procesa.
U tom pravcu govorila je i Hajdana Ilić Božović, šefica službe za zaštitu prirodne i kulturne baštine i održivi razvoj u Javnom preduzeću za nacionalne parkove Crne Gore, koja je dodatno akcentovala potrebu da razvoj lokalnih zajednica ide paralelno sa zaštitom prirode.&nbsp;
- Kao što moramo da očuvamo i unaprijedimo biodiverzitet, mi tako moramo da zaštitimo i očuvamo lokalnu zajednicu. Moramo da očuvamo njihove zanate, vještine, znanja, tradiciju... Mi imamo socio-ekonomske forume. Imamo sastanke. Lokalno stanovništvo dolazi direktno kod nas i pita što može, šta ne može, je li to u našoj nadležnosti, kome da se obrati itd. Ali ta komunikacija sa lokalnim stanovništvom još uvijek nije dovoljno dobra. Mi još uvijek moramo da jačamo u kapacitetima i potrebne su nam edukacije, i vještine komunikacije i aktivnog slušanja, vještine asertivnosti, da bismo mogli da razumijemo sve što oni žele i koje su njihove potrebe - kazala je Ilić Božović.
Dodala je da se trenutno radi i na planovima upravljanja za svih pet nacionalnih parkova, te da je već održan sastanak sa zajednicama u okviru NP Biogradska gora, kako bi se na vrijeme uključile u izradu ključnih dokumenata.
Dragan Šćepanović, predstavnik lokalne zajednice Rovca, istakao je da je lokalno stanovništvo za planove o proglašenju pojedinih zaštićenih područja, saznalo prekasno i to kako navodi, "putem poziva za javnu raspravu".&nbsp;
- Nije normalno da se o ovako važnim odlukama saznaje tek kada su dokumenti već pripremljeni. Da su Rovca imala koristi, da nas je to trebalo pozlatiti – i tad bih bio protiv, jer je način pogrešan - poručio je Šćepanović, naglašavajući da zajednica nije apriori protiv zaštite, ali da traži jasnu svrhu, dobrobit i transparentnu i blagovremenu komunikaciju.
Na panelu je zaključeno da bez ranog i stvarnog učešća lokalnog stanovništva, nijedna odluka o zaštiti neće imati dugoročnu legitimnost, niti stvarni učinak na očuvanje prirode. S druge strane, ako se prirodna i kulturna vrijednost područja prepozna kroz održive razvojne modele i ako zajednice budu sukreatori, a ne pasivni posmatrači, tada zaštićena područja mogu postati resurs a ne prepreka.
Podsjetimo, događaj je organizovan u okviru projekta: “Osnaživanje lokalnih zajednica za održivo upravljanje zaštićenim područjima u Crnoj Gori”, podržanog u okviru programa Podržani=Osnaženi, koji realizuje Fond za aktivno građanstvo (fAKT) u partnerstvu sa Zakladom za razvoj lokalne zajednice "Slagalica" iz Hrvatske. Program finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Mrdak: Parkovi prirode nisu ograničenja, već suživot prirode i čovjeka

Ono što Crna Gora ima i što je naša najvažnija prednost jeste autentičnost i očuvanost prirodne sredine. Kada govorimo o održivosti, govorimo i o očuvanju proizvoda koji nudimo svijetu - poručila je ministarka turizma Simonida Kordić.
Ona je učestvovala na panel diskusiji u okviru Pete međunarodne konferencije Grupe za Put svile Parlamentarne skupštine OEBS-a, koju je u Budvi organizovala Skupština Crne Gore. Dvodnevna konferencija održana je pod nazivom „Povezivanje kontinenata: unapređenje održivog turizma, čiste energije i ekološke ravnoteže za otpornu budućnost“.
U svom obraćanju, Kordić je naglasila da savremeni turizam neizbježno dolazi u susret sa izazovima održivosti, te da je ekološka komponenta ključna konkurentska prednost Crne Gore.
Ukazala je na integrisani pristup koji Ministarstvo turizma razvija u okviru politike održivosti, obuhvatajući ne samo ekološku, već i ekonomsku održivost i prelazak na obnovljive izvore energije.
- Bez povezivanja svih ovih aspekata ne možemo govoriti o istinski održivom turističkom proizvodu. Već danas kroz konkretne programe podrške podstičemo turistički sektor da koristi čistu energiju i da planira razvoj na održiv način - rekla je Kordić.
Poseban akcenat stavila je na ravnomjeran razvoj sjevernog regiona, prepoznajući njegov potencijal i istovremenu potrebu za pažljivim prostornim planiranjem.
Kordić je zaključila da je međunarodno povezivanje i razmjena iskustava neophodna, jer je održivost univerzalna vrijednost koja prevazilazi granice.

Kordić: Prednost Crne Gore je autentičnost i očuvanost prirodne sredine

U novom izdanju emisije "Budilnik" na Televiziji E otvaramo pitanje da li je inkluzija osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori i dalje samo deklarativni cilj ili se zaista sprovodi u praksi u obrazovnim ustanovama širom zemlje.
Donosimo i priču o ugrožavanju zaštićenih prirodnih područja – u Nacionalnom parku Lovćen nesavjesni pojedinci su kvadovima probili i srušili zaštitnu ogradu. Analiziramo kakve posljedice ovakvi postupci ostavljaju po prirodu i da li je postojeći sistem zaštite dovoljno efikasan.
U fokusu je i tema vještačke inteligencije – zašto je AI i dalje tabu u pojedinim državama, te zbog čega postoje velike razlike u njenoj primjeni među zemljama Evropske unije.
Gledaoce Televizije E vodimo i u svijet kulture. U Kulturno-informativnom centru počinje revija najpopularnijih regionalnih predstava „Beo Art“, koja publici donosi najznačajnija ostvarenja savremene pozorišne scene.
Emisiju "Budilnik" pratite na Televiziji E, od sedam do devet sati.

"Budilnik": Inkluzija u obrazovanju, devastacija Lovćena, AI u Evropi i regionalna pozorišna scena

Edvard Šišmakov jedan od ključnih aktera pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori u oktobru 2026. godine, sada je, za ruske obavještajne službe, zadužen za regrutaciju ljudi sa srpskih univerziteta. To u ekskluzivnom intervjuu za Televiziju E kaže poznati istraživački novinar Hristo Grozev.
Šišmakov, poput ostalih agenata ruskog GRU, nakon što je istraživački tim Bellingcata, na čijem je čelu, 2018. godine otkrio njihove identitete, sada rade rade na regrutaciji novih operativaca, koje odvode u Rusiju.
- Isti ljudi sada obučavaju druge. I ovaj novi talas sabotaža je još teže uočit. Teže je identifikovati nekoga ko nije Rus, a sada radi za ruske specijalne operacije širom Evrope - ispričao je Grozov, koji je do detalja razotkrio uloge ruskih agenata GRU-a Edvarda Šišmakova i Vladimira Popova u pokušaju terorizma u Crnoj Gori. &nbsp;
Dugogodišnji urednik u istraživačkom timu britanskog Bellingcata otkriva i veze ruskih režimskih tajkuna, nekih organizacija ali i političara Demokratskog fronta Andrije Mandića i Milana Kneževića koji su prvom odlukom Višeg suda bili kažnjeni na po pet godina zatvora.
Grozev detaljno objašnjava kako su razotkrili skrivene, ali i paralalne identitete GRU agenata Šišmakova i Popova, ali i model operandi ruske Jedinice 21955 koja je izvela niz operacija u Evropi.
TVE: U serijalu The Christo Files potpuno ste razotkrili agente GRU-a, Eduarda Šišmakova, alias Širokova i Vladimira Moisejeva, alias Popova, kao i veze između ruskih tajkuna, prorežimskih tajkuna i takozvanih nevladinih organizacija u Crnoj Gori, slučaj od septembra do oktobra 2016. i kasnije. Deset godina kasnije, u Crnoj Gori još nema konačne sudske istine o tom slučaju. Prvo je 2019. godine Viši sud osudio ruske agente na 15, odnosno 12 godina zatvora, zajedno sa 11 srpskih državljana i crnogorskih političara Andriju Mandića i Milana Kneževićam, koji su osuđeni na po 5 godina. 2024. godine Viši sud je sve oslobodio. Specijalni tužilac se žalio i sada se čeka odluka o žalbi. Da li ste iznenađeni što još nema konačne presude u tako politički značajnom slučaju?
GROZEV: Iskreno veoma sam iznenađen. 2016. i 2017. godini, Crna Gora se činila kao jedina zemlja na svijetu koja je mogla pravilno procesuirati zločine GRU-a - niko drugi to nije radio do tada. Ono što se kasnije dogodilo u Salisburyju sa Skripaljem bilo je dvije godine kasnije. Crna Gora je bila prva zemlja u kojoj je tužilaštvo provelo zaista, zaista detaljnu i pravilnu istragu, ne samo da su organi za provođenje zakona spriječili zločin koji je ruska GRU pokušavala počiniti infiltrirajući se među organizatore. To je bio savršen primjer profesionalne male zemlje koja provodi vrlo profesionalnu kontraobavještajnu i policijsku operaciju o kojoj mnoge velike zemlje mogu samo sanjati.
Za mene je šok - nakon tog uspjeha, sa toliko prikupljenih i javnosti predstavljenih dokaza, koji su nama i drugim istražiteljima omogućili da pratimo i nezavisno potvrdimo te nalaze. Ali za mene lično, ta istraga je takođe dovela do traga o cijeloj ovoj jedinici ruskih obavještajnih službi i njihovim drugim zločinima u Evropi.
Dakle, nakon 10 godina otkrića šta su ovi ljudi koji su bili u Srbiji i u Crnoj Gori pokušavali srušiti vladu, šta su još radili u Evropi, sva ta ubistva, trovanja i eksplozije. Djeluje nadrealno da se Crna Gora sada povlači i odlučuje reći, oh ne, možda se to nije dogodilo. To mi je nadrealno.
TVE: Vi, kao dio Bellingcata i Insidera, zaista razotkrivate sve u vezi sa GRU agentima. Razotkrivate ne samo Šišmakova i Popova, već i sve one povezane sa njima, a takođe, pišete i objavljujete mnogo članaka o jedinici 21955. Želim vas pitati, da li je ta jedinica još aktivna? Da li postoji uticaj te jedinice? Vidio sam, čitao i pisao o toj temi, imaju bazu u Francuskoj, blizu Švicarske. Dakle, jesu li još uvijek aktivni?
GROZEV: Bili su aktivni širom Evrope. Oko 100 njih putovalo je po Evropi više od decenije, dizalo stvari u vazduh, ubijalo ljude, imali su bazu u Francuskoj, kao što ste rekli. Ali, nakon što su Bellingcat i Insider 2018. godine razotkrili mnoge od njih, ali i ne samo ljude već i kompanije, već i brojeve pasoša koje su koristili, to im je onemogućilo daljnja putovanja, jer su shvatili da su im identiteti otkriveni. Bilo koja agencija za provođenje zakona, bilo koja policija, mogla je pogledati podatke o njihovom prelasku granice i reći, u redu, ovaj tip je već bio ovdje pod ovim brojem pasoša iz ove serije. Čak i ako sada dođe pod novim brojem pasoša, a ne može doći pod novim imenom, jer Schengenski vizni sistem to ne dozvoljava, onda će biti uhvaćeni.
Zato ovi ljudi više ne mogu putovati u Evropu. Putuju na Bliski istok. Putuju u Tursku. Viđamo ih do danas. Ali, šta je GRU uradila kada nisu mogli poslati ove ljude, iste ljude poput Širikova ili Popova, dakle njihove pseudonime? Kada ih nisu mogli njih poslati, koristili su ih za regrutaciju i obuku drugih špijuna, a to su uglavnom ljudi koji nijesu Rusi. Dakle, ono što jedinica 21955 sada radi jeste da se jedan dio ove jedinice bavi pronalaženjem studenata iz različitih dijelova svijeta, dovode ih u Rusiju pod krinkom studiranja tamo, a neki od njih se obučavaju za diverzante.
Na primjer, mogu vam reći nešto što mislim da će vaša publika čuti prvi put, to nijesmo objavili, ali Šišmakov - Širokov je zadužen za regrutaciju ljudi sa srpskih univerziteta. Dakle, to je njegova specijalizacija. I dovodi ih u Rusiju radi regrutacije da barem neki od njih budu operativci. Drugi članovi jedinice odgovorni su za druge zemlje. Jedan član je odgovoran za Uzbekistan, drugi za Kirgistan, treći za Bjelorusiju. Ali to je ono što sada rade. Isti ljudi sada obučavaju druge. I ovaj novi talas sabotaža je još teže uočiti, jer su to mladi neprofesionalni špijuni, a neki od njih to rade za novac, drugi žele biti špijuni, ali je teže identifikovati nekoga ko nije Rus, a sada radi za ruske specijalne operacije širom Evrope, tako da je to ono što oni sada rade.
TVE: Pitaću vas o dvojici Rusa koje ste upravo pomenuli. Popov je bio uključen, koliko znam, u ruskim akcijama u Moldaviji, sličnim onima koje su imali u Crnoj Gori 2016?
GROZEV: To je tačno. 2014. godine, dakle prije operacije u Crnoj Gori, bio je pokušaja izazivanja uličnih protesta i prikazivanja lažne stvarnosti da Moldavija ne želi biti dio Evropske unije. Ukazali smo posebno na tu operaciju. Ali, tokom godina istrage, pronašao sam mnogo gore stvari koje je uradio. Bio je zadužen za eksplozije postrojenja za municiju u Bugarskoj već 2012. i 2013. godine. Zatim je bio uključen i u eksplozije u Češkoj Republici. On je jedan od, rekoa bih, najuspješnijih, GRU operativaca sa velikim mandatom da radi stvari od političkog miješanja do dizanja stvari u vazduh i atentata.
TVE: Dakle, nemate sumnje da ruska država stoji iza cijele te operacije? Da to nijesu neki individualni činovi?
GROZEV: Ne, nema sumnje. Ovi ljudi izvještavaju jednom šefu. Njegovo ime je Andrej Averjanov. Vidimo ovog šefa pored Putina na mnogim, mnogim video snimcima. Vidimo Averjanova kako putuje kao predstavnik Ruske Federacije po svijetu. U telefonskim pozivima koje smo pratili, vidimo sve te ljude, Širokova, Popova, kako svaki dan razgovaraju s Averjanovim, kao dio svog posla. Dakle, ne, ovo nijesu neki odmetnuti operativci, ovo je vladina operacija.
TVE: Nakon što je srpska vlada objavila da su uhapšeni u Srbiji u oktobru 2016. godine, pojavile su se informacije da je Nikolaj Petrušev, koji je bio savjetnik Vladimira Putina i bivši direktor ruske obavještajne službe, došao u Beograd i odveo tu dvojicu i ostale iz ruskih jedinica u Moskvu. Imate li ikakav dokaz o tome?
GROZEV: Da, imamo dokaz. Malo je drugačiji, od načina na koji je tada izvještavano. Ali vidimo da je Patrušev dogovorio putovanje u Beograd na sastanak. I prije nego što je otputovao, dan prije nego što je otputovao, poslali su ove špijune nazad posebnim avionom u Moskvu. I vidimo da su kupili karte usred noći, neposredno prije leta. Dakle, da, jasno je da je dogovor morao biti, pošaljite ove momke, a ja ću doći lično da se izvinim.
TVE: Koliko je danas jak ruski uticaj, ne samo u Evropi, već posebno na Zapadnom Balkanu?
GROZEV: Vrlo je snažan, posebno zato što postoje određeni visoki članovi ruske vojne obavještajne službe koji imaju prijatelje u regiji i razumiju kako ova regija funkcioniše. Postoji jedan viši zamjenik direktora GRU-a, zove se Andrei Ilčenko, koji ima bliskog saradnika, rekao bih, bliskog podređenog, koji je zapravo iz Crne Gore, živi u Moskvi, i koristi ga kao savjetnika o tome kako se miješati u izbore i političke procese u Crnoj Gori.
Uspjeli smo dobiti telefonski imenik ovog, recimo, crnogorskog saradnika GRU-a. I možete zamisliti da su brojevi i imena u ovom telefonskom imeniku vrlo indikativni. Mislim, pored ljudi koji su osuđeni 2019. godine i sada su dio Vlade, nažalost. Vidimo članove Srpske pravoslavne crkve, mnogo proreligijskih nevladinih organizacija, i jasno je da GRU djeluje kroz ove organizacije i ljude.
TVE: Politička scena u Crnoj Gori se promijenila, a većina u parlamentarnoj većini je prosrpska, bliska strankama iz Beograda. Na primjer, predsjednik parlamenta je Andrija Mandić, koji je bio lider Demokratskog fronta u oktobru 2016. Postoji li ikakva mogućnost da takve političke promjene mogu pomoći Rusiji, jer je Crna Gora unutar NATO-a? Dakle, Crna Gora dijeli mnogo povjerljivih informacija sa NATO partnerima. Je li ovakva Crna Gora neka vrsta ruskog ili srbijanskog, ali ruskog špijuna unutar NATO-a, sa ovakvom konstitucijom vlasti?
GROZEV: Teško pitanje. Nijesam Crnogorac, ali sam veoma zabrinut što su ljudi koje vidimo kako putuju u Rusiju, sastaju se sa ruskim obavještajnim agentima, sa članovima vlade i parlamenta, sada u poziciji da imaju pristup povjerljivim državnim informacijama NATO zemlje.
Osim ako se nešto nije promijenilo i sada su, recimo, protiv Rusije zbog rata, možda se to dogodilo i možda se njihov afinitet promijenio, ali barem do kraja 2021. godine, vidimo ove ljude kako putuju u Rusiju i sastaju se s ruskim obavještajnim agentima. To me brine jer je ovo savršena situacija za Rusiju. Kao NATO zemlja, nema potrebe da se Crna Gora izbaci iz NATO-a. Mora ostati. To je u njihovom interesu u NATO-u, ali oni dobijaju povjerljive informacije dijeljenjem s Crnom Gorom kao državom članicom. Dakle, opet, ne mogu tvrditi da oni to rade, ali sam zabrinut jer su ovi ljudi imali veze s ruskim obavještajnim operativcima u prošlosti.
TVE: Decenijama radite vrlo opasan posao. Živite u SAD-u i vjerujem da ste na listi onih prema kojima Moskva nije baš prijateljski raspoložena. Mislite li da ste u opasnoj situaciji, da vam je život ugrožen?
GROZEV: Ne mislim, nego znam da je tako. Znam to zato što se trenutno u Austriji, gdje sam živio 20 godina, gdje se vodi sudski postupak protiv pripadnika lokalne obavještajne službe koji su uhapšeni jer su Rusima prodavali informacije o meni, o mojoj porodici. I kao dio ove istrage, postalo je jasno da su me pratili skoro tri godine, pokušavajući me oteti.
Jedan od tih pokušaja se zapravo dogodio u Crnoj Gori. 2022. godine. Bio sam tamo na konferenciji i ispostavilo se da su provalili u moju hotelsku sobu i pokušali ukrasti moj laptop i telefon. Ali takođe su imali plan da me otmu dok sam bio tamo. Dakle, da, opasnost je uvijek iza ugla. I također u vašoj zemlji 2022. godine. Ali srećom, ništa se nije dogodilo.

Grozev: Ruski agenti koji su učestvovali u pokušaju terorizma u Crnoj Gori danas vrbuju nove agente, Šišmakov zadužen za srpske univerzitete

The police should have intensified surveillance of the accused Miloš Medenica and taken into account the fact that the pronouncement of the verdict had been scheduled, Professor of criminal psychology and security expert Sandi Dizdarević told Portal ETV, commenting on the latest information that inspectors are searching for the son of former President of the Supreme Court Vesna Medenica following the High Court’s decision sentencing him to ten years and two months in prison.
High Court Judge Vesna Kovačević ordered Medenica’s detention yesterday during the delivery of the verdict, but police did not find him at his residential address. Miloš Medenica had been in pre-trial detention from May 2022 until 17 October 2025, when it was lifted and replaced with house arrest. He was released from the Remand Prison because no first-instance verdict had been delivered within three years, and a measure banning him from leaving his apartment was imposed.
Dizdarević explained that supervision over the enforcement of imposed measures falls within the competence of the police, which determines whether the accused is complying with the measures through regular and unannounced - extraordinary - visits.
- There are also additional techniques such as electronic monitoring - an electronic ankle bracelet - where a movement perimeter is defined, and if it is violated, that is, if the accused exceeds the permitted range, an automatic signal is triggered at the police - Dizdarević explained.
Several interlocutors from the security sector explained that Montenegro does not have the technical equipment for electronic monitoring - ankle bracelets. According to them, the police are obliged to implement control measures, visit the residence address, maintain contact with the accused, conduct operational checks and surveillance, and regularly report on this to the court.
Sources from the security sector believe that on the eve of and on the day of the pronouncement of the verdict, the police were obliged to „cover“ the High Court in Podgorica, as well as the address where the accused were staying, both on the ground and operationally, in order to ensure the conditions for the enforcement of the court decision.

Dizdarević: Police should have increased surveillance of Medenica

&nbsp;U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno oblačno, povremeno sa slabom kišom.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometoerologiju i seizmologiju, u planinama na sjeveru povremeno se očekuje slab snijeg i susnježica, dok će u južnim predjelima padavine biti nešto češće.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od nula do deset stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od jedan do 14 stepeni.

Tag: priroda