Skoro 2.200 visokoškolaca, od 2.385 koliko ih se prijavilo za Program stručnog osposobljavanja, dobilo je poslodavca, dok će ostali imati priliku za to u drugom krugu koji će uskoro biti organizovan, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI). 
 
Navodi se da je za Program stručnog osposobljavanja, koji se realizuje 13. godinu zaredom, korisnicima na raspolaganju bilo 15.671 radno mjesto, od čega 11.227 u privatnom i 4.444 u javnom sektoru. 
 
Iz MPNI su rekli da su visokoškolci, koji nemaju radnog iskustva i nalaze se na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, mogli da se prijave za učešće u Programu od 18. oktobra do 18. novembra. 
 
- Nakon elektronski sprovedenog povezivanja poslodavaca i korisnika, na osnovu prosječne ocjene potencijalnih korisnika i izabranih preferenci, ukupno 2.195 osoba je dobilo mogućnost da se stručno osposobljava kod izabranog poslodavca, dok 190 nije dobilo poslodavca - navedeno je u saopštenju. 
 
Navodi se da će, zbog velikog broja preostalih slobodnih radnih mjesta, Koordinacioni tim za praćenje i implementaciju Programa organizovati drugi krug izbora poslodavaca za korisnike koji su ostali bez željenog poslodavca. 
 
Pravo učešća u drugom krugu, kako su rekli iz Ministarstva, ima samo 190 visokoškolaca koji u prvom krugu nijesu dobili poslodavca. 
 
U drugom krugu, koji će biti organizovan od 25. do 27. novembra, ti visokoškolci će moći da biraju neko od preostalih 13.476 slobodnih radnih mjesta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Stručno osposobljavanje za skoro 2.200 visokoškolaca

Pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima će, shodno neutemljenom stavu Ministarstvu finansija, biti jedina kategorija zapošljenih sa visokom stručnom spremom koja neće primati minimalnu zaradu od 800 za visokoškolce, kako je predviđeno programom Evropa sad 2 - kazao je predstavnik pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima Luka Jovićević. Pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima će, prema njegovim riječima, biti jedina kategorija zapošljenih kojima će izdaci koji opterećuju zaradu a tiču se doprinosa biti umanjeni, dok će sa druge strane primati umjesto dosadašnjih 600 eura (kao visokoškolci sa završenim VII-1/VII-2 stepenom stručne kvalifikacije), svega 480 eura. - Pozdravljamo razumijevanje na koje smo naišli od Udruženja pravnika Crne Gore, kao i njihovu spremnost da se aktivno uključe u rješavanju aktuelne situacije. Takav stav nas dodatno ohrabruje i daje vjetar u leđa da istrajemo na putu ostvarivanja i zaštite naših prava, sa kojima ćemo u petak održati sastanak u njihovim prostorijama. Ovo reagovanje upućujemo radi razjašnjenja onih činjenica, za koje nijesmo ni slutili da će Ministarstvo finansija učiniti spornim u ovolikoj mjeri - navodi Jovićević. Ukazaće, kako dodaje, na aktuelne propise kojima je napravljena jasna linija razdvajanja između pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima sa jedne strane, te korisnika programa stručnog osposobljavanja sa druge strane.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241022111048_bd98fd9cb09ce0dff16282025886ed9266a92d85582f3d8d0d0e786935d44960.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241022111048_bd98fd9cb09ce0dff16282025886ed9266a92d85582f3d8d0d0e786935d44960" data-rendition-name="original" width="781" height="783" loading="lazy" alt="Platni list"> <figcaption>Obračunski list za 10/2024(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  &nbsp;- Osnovna i ujedno najvažnija razlika ogleda u činjenici da pripravnici u sudovima i državnim tužilštvima rješenjem zasnivaju radni odnos u svojstvu pripravnika na određeno vrijeme, u trajanju od tri godine, sa punim radnim vremenom, kako to proizilazi iz čl. 21 Zakona o pripravnicima u sudovima i državnom tužilaštvu i pravosudnom ispitu. Ovo omogućava pripravnicima u sudovima i državnim tužilaštvima da uživaju sva prava iz radnog odnosa, odnosno da preuzimaju obaveze, a u konačnom pretpostavlja i obavezu poslodavca da im uplaćuje sve vidove osiguranja i doprinosa - ističe Jovićević.&nbsp; Nasuprot tome, kako je rekao, stručno osposobljavanje korisnika se obavlja bez zasnivanja radnog odnosa, po programu osposobljavanja za određenu oblast (član 2 stav. 2 Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem u trajanju od devet mjeseci. - Ono što predstavlja krucijalnu razliku propisuje čl. 10 Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem a odnosi se na to da korisnik za vrijeme stručnog osposobljavanja ima pravo na mjesečnu naknadu u neto iznosu od 600 eura, na koju se shodno čl. 11 st. 3 istog zakona ne plaćaju porezi, doprinosi i druge dažbine propisane zakonom. Uz to, razlika se ogleda i u tome posebnom uslovu koji pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima moraju ostvariti, a koji prije zasnivanja radnog odnosa moraju položiti provjeru kvalifikovanosti za obavljanje prakse u sudu, odnosno državnom tužilaštvo, što nije slučaj sa korisnicima programa stručnog osposobljavanja - naveo je Jovićević.&nbsp; Strožiji su, kako je dodao, i opšti uslovi, pa tako kako bi neka osoba stekla mogućnost da se prijavi za pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima mora imati stepen stručne kvalifikacije od VII-1, odnosno, s obzirom na to da je primijenjen novi model studiranja, minimum u pogledu ovog uslova predstavlja VII-2 stepen stručne kvalifikacije. - Nasuprot tome, korisnik programa stručnog osposobljavanja može postati osoba koja je završila tri godine osnovnih studija, odnosno steklo zvanje “bečelor” - ističe Jovićević. U konačnom, kako navodi, pripravnicima u sudovima i državnim tužilaštvima za vrijeme trajanja radnog odnosa teče radni staž s obzirom na to da su po tom osnovu bili obavezno osigurani i da su nam uplaćeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje. - Sa druge strane, pripravnicima – korisnicima programa stručnog osposobljavanja se po okončanju programa izdaje potvrda o radnom iskustvu - kazao je Jovićević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241022121012_69e6f7dc03a96e7daa6eac6385bfa1adef8d8ecc9809611eddeb8da7a1f924c2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241022121012_69e6f7dc03a96e7daa6eac6385bfa1adef8d8ecc9809611eddeb8da7a1f924c2" data-rendition-name="original" width="3264" height="1863" loading="lazy" alt="Ugovor o radu"> <figcaption>Rješenje o zasnivanju radnih odnosa pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Sve navedeno, prema njegovim riječima, čini nespornom činjenicu da su pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima osobe koje su zasnovala radne odnose sa svojim poslodavcima, koja po osnovu rada ostvaruju zaradu, koja u krajnjem podliježe svim obavezama prema državi.&nbsp; - Između pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima sa jedne strane i pripravnika – korisnika programa stručnog osposobljavanja sa druge strane - nikako ne može stajati znak jednakosti, a na kojoj tezi insistira Ministarstvo finansija, već je nasuprot tome, zakonodavac u tom dijelu načinio jasnu distinkciju. Što je činjenica koja je morala biti poznata Ministarstvu finansija - ističe Jovićević. Smatraju da su se stekli svi uslovi za primjenu Zakona o radu u odnosu na pripravnike u sudovima i državnim tužilaštvima shodno čl. 2 istog zakona, što implicira da se u odnosu na nas jedino ima primijeniti čl. 2 Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o radu, kojim je predviđena minimalna zarada za zaposlene sa VI i višim nivoom kvalifikacije obrazovanja koja iznosi 800 eura, odnosno primijeniti program Evropa sad 2, na čemu insistiramo od samog početka.&nbsp; - Ovim je anulirana svaka mogućnost primjene drugih zakonskih propisa, s obzirom na to da bi isti u konkretnoj situaciji pripravnicima u sudovima i državnim tužilaštvima pružali manji obim prava i nepovoljnije uslove rada u odnosu na one uslove koje predviđa krovni zakon u ovoj oblasti – Zakon o radu. Ostaju nejasni razlozi zbog kojih Ministarstvo finansija uporno zatvara oči pred svim ovim činjenicama, te u kontinuitetu ispoljava upornost u odbrani zauzetog stava, koji ne samo da je neutemeljen u važećim propisima, nego je samim tim i neodbranjiv. Koristimo priliku da još jednom pozovemo Ministarstvo finansija da spozna greške načinjene u vlastitom postupanju, iste revidira i u konačnom postupi na jedini ispravan način – primjeni čl. 2 Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o radu, odnosno program Evropa sad 2 - naglasio je Jovićević. Prozreli su, prema njegovim riječima, poruku koja im se pozivanjem na Zakon o zaradama u javnom sektoru htjela poslati. - Znamo i koji je njen cilj. Međutim, ostaćemo dostojni u borbi za ostvarivanje i zaštitu vlastitih prava, samim tim i imuni na ovakve “anomalije”. Pozivamo premijera Milojka Spajića i ministra pravde Bojana Božovića da se hitno uključe u rješavanju nastale situacije i to direktnom korespondencijom sa Ministarstvom finansija - poručio je Jovićević.&nbsp; &nbsp;Ukoliko ipak, kako dodaju, Ministarstvo finansija ostane pri zauzetom stavu za koji misle da je pogršen i u zakonu neutemeljen, "koji predstavlja produkt proizvoljnog tumačenja zakonskih propisa", biće prinuđeni da svoja prava ostvare i zaštite iniciranjem sudskih postupaka.&nbsp; - Pozivamo predvodioce ovakvog postupanja Ministarstva finansija da sjutra nakon okončanja eventualnih sudskih postupaka, čiji ishod cijenimo da će biti pozitivan za potencijalne tužioce, preuzmu odgovornost za ovakvo činjenje. U prilog činjenici da su pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima osobe koja su zasnovale radni odnos, koja po osnovu svog rada ostvaruju zaradu, koja ostvarena zarada podliježe svim doprinosima, javnosti stavljamo na uvid rješenja o zasnivanju radnih odnosa pripravnika u sudovima i državnim tužilaštvima, kao i obračunski list za 10/2024. Nasuprot tome, priložićemo ugovor o stručnom osposobljavanju preuzet sa zvaničnog sajta Vlade Crne Gore - rekao je Jovićević.

Jovićević: Pripravnici u sudovima i tužilaštvima jedina kategorija zapošljenih visokoškolaca koja neće primati minimalnih 800 eura

Pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, tvrde da su diskriminisani po osnovu radnog mjesta u odnosu na sve zaposlene sa VII-1 stepenom stručne kvalifikacije. U saopštenju koje u ime pripravnika potpisuje Luka Jovićević, objašnjavaju da ih diskriminiše Ministarstvo finansija, što smatraju nedopustivim. - I to u pogledu primjene Zakona o radu, preciznije Izmjenama i dopuni Zakona o radu (Službeni list CG br. 86/2024) kojim je u odredbi čl. 2 regulisana minimalna zarada za zaposlene na radnim mjestima do V nivoa stručne kvalifikacije koja iznosi 600,00 eura i minimalna zarada za zaposlene sa VI i višim nivoom kvalifikacije obrazovanja koja iznosi 800,00 eura – navode oni. Kako ističu, predstavnici ovog Ministarstva su „u komunikaciji sa predstavnicima sudova i državnih tužilaštava, ocijenili da u odnosu pripravnika ne stoji dosljedna primjena prednje citirane odredbe Zakona o radu“. - Za ovakav stav, nadležni utemljenje „nalaze“ u odredbi čl. 13 Opšteg kolektivnog ugovora, kojom je propisano da se zarada pripravnicima utvrđuje u visini koja ne može biti manja od 70% zarade odgovarajuće grupe poslova iz čl. 11 i čl. 12 tog kolektivnog ugovora (kojim članovima su definisane grupe poslova sa koeficijentima za utvrđivanje zarada po osnovu složenosti postignutih ishoda učenja). Što bi u konkretnom slučaju značilo da koeficijent složenosti poslova za pripravnike iznosi 7.14 – piše u saopštenju. Ovakav stav Ministarstva, kategporični su, predstavlja proizvoljno tumačenje zakonskih odredbi, koji bi bio u direktnoj suprotnosti sa odredbama važećeg Zakona o radu. - Ovo iz razloga što Zakon o radu predstavlja krovni zakon, te samim tim predstavlja i izvor radnog prava, što implicira da se hijararhijski posmatrano Zakon o radu nalazi na vrhu, a potom se nižu Opšti kolektivni ugovor, kolektivni ugovori i ugovori o radu. Shodno hijararhijskom nizu, pretpostavlja se obaveza usklađivanja svih drugih akata sa Zakonom o radu, što bi značilo da se tim aktima zapošljenima ne smije predviđeti manji obim prava u odnosu na Zakon o radu, kao ni nepovoljniji uslovi rada – naglašavaju sudski i tužilaki pripravnici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241002131044_0a7241e2fe33fdc9c90e2a3cd7e3d10f1eeb42064f903989d9d893ef5e01ef44.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241002131044_0a7241e2fe33fdc9c90e2a3cd7e3d10f1eeb42064f903989d9d893ef5e01ef44" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Viši sud Apelacioni sud zgrada"> <figcaption>Zgrada sudova u Njegoševoj ulici u Podgorici(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  Kako objašnjavaju, pod povoljnijim uslovima rada podrazumijevaju se, između ostalog, uslovi za ostvarivanje prava iz radnog odnosa. - Sve navedeno, jasno ukazuje da nema mjesta prioritetnoj primjeni Opšteg kolektivnog ugovora u odnosu na Zakon o radu, odnosno da je mogućnost ovakvog derogiranja isključena, a kako to nalazi nadležno Ministarstvo, jer bi se u tom slučaju pripravnicima pružio manji obim rada i nepovoljniji uslovi rada, što po automatizmu povlači primjenu odredbi Zakona o radu. Na osnovu navedenog, ističemo da su se stekli svi uslovi za primjenu minimalne zarada iz odredbe čl. 2 važećeg Zakon o radu, te da na tom putu ne postoje pravne, niti druge prepreke – ističu oni. Da je tako, kako tvrde, potvrđuje i samo Ministarstvo u Uputstvu za obračun minimalnih zarada u sistemu za Centralizovani obračun zarada dostavljenom sudovima i državnim tužilaštvima. - ...iz kojeg proizilazi sljedeće: „...iz navedenog proističe da je pogramskom kolektivnom ugovoru za oblast uprave i pravosuđa, minimalna zarada: do koeficijenta 6.80 u iznosu od 600,00 eura i od koeficijenta 7.00 u iznosu od 800,00 eura“. Iz navedenog se da zaključiti da i stav Ministarstva isključuje svaku mogućnost neprimjenjivanja minimalne zarade u odnosu na pripravnike, ali ostaje nejasno i sporno zašto nadležno Ministarstvo odbija da postupi u skladu sa vlastitim Uputstvom – dodaju u saopštenju. Ukazuju da bi „usljed ovakvog postupanja nadležnog Ministarstva, zarada pripravnicima ostala na dosadašnjem nivou uz određene oscilacije u rasponu od 593,00 do 625,00 eura, koja zarada bi bila ispod ili u rangu zarade za zapošljene do V nivoa stručne kvalifikacije koja iznosi 600,00 eura, a u bitnom niža od minimalne zarade za zapošljene sa VI i višim nivoom kvalifikacije obrazovanja koja iznosi 800,00 eura, čime bi se“, ističu oni, obezvrijedio sav prethodno uloženi trud koji ih je doveo do radnih mjesta koja sada obavljaju. - Takođe, valja istaći i činjenicu da većina pripravnika živi upravo od zarada koju ostvaruju po osnovu rada, da među nama ima porodičnih ljudi, a da je veliki broj pripravnika izložen preseljenju u druge opštine ili svakodnevnim dugotrajnim putovanjima do mjesta obavljanja rada, pa bi ovakav potez nadležnog Ministarstva bio direktan udar na našu egzistenciju. Sve navedeno, ne odgovara ni stanju u kojem se pravosuđe nalazi, a koje se odnosi na ogroman postojeći deficit u broju zapošljenih, a što će za konačnu posljedicu imati smanjenje i ovako mizerne zainteresovanosti za ovu oblast, čime će se u konačnom anulirati mogućnost da mi, pripravnici koji su se odvažili da pristupe ovako odgovornom pozivu, budemo kamen temeljac budućnosti pravosuđa i svojim trudom doprinesemo otklanjanju navedenog stanja. Ono što ostaje sigurno, jeste činjenica da bi se ovakvim postupanjem koje sada već predstavlja kontinuirani odnos vlasti prema nama, jedino „derogirala“ naša budućnost koju smo vezali za oblast pravosuđa, te u konačnom isto je u suprotnosti sa ciljem programa Evropa sad 2, a koji se zasniva na poboljšanju životnog standarda građana – poručuju oni. Ističu da su uputili zahtjeve za sastanak sa predstavnicima nadležnih ministarstava i očekuju hitno postupanje, kako bi i oni bili aktivno uključeni u proces rješavanja ove situacije.

Krovni zakon podredili nižim aktima, kako bi pripravnike uskratili za povećanje zarada

Evropska unija saopštila je da pauzira svoje protivmjere uvedene kao odgovor na carine koje je nametnuo predsjednik SAD Donald Tramp i to na period od 90 dana, javlja BiBiSi (BBC).
U saopštenju, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen navodi da EU želi „da pruži šansu pregovorima“, nakon što je Tramp juče najavio da će za zemlje pogođene višim američkim uvoznim carinama takođe važiti pauza od 90 dana, navodi BBC.
Ursula fon der Lajen ocijenila je ranije danas da je odluka Trampa da za tri mjeseca odloži primjenu visokih carina prema nekoliko desetina zemalja važan korak ka stabilizaciji svjetske ekonomije.
Ona je navela da Evropska unija želi konstruktivne pregovore sa SAD, sa ciljem da se ostvari međusobno korisna trgovinska razmjena.

EU pauzira protivmjere na Trampove carine na 90 dana

Generalni sekretarijat Interpola u Lionu objavio javnu međunarodnu potjernicu za crnogorskim državljaninom iz Cetinja Nenadom Kaluđerovićem (52), koji se potražuje radi vođenja krivičnog postupka pred Višim sudom u Podgorici zbog sumnje da je izvršio više krivičnih djela - stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo putem pomaganja.&nbsp;
Potjernica je raspisana na zahtjev Uprave policije NCB Interpola Podgorica, a nalazi se na sajtu <a href="https://www.interpol.int/How-we-work/Notices/Red-Notices/View-Red-Notices#2023-67092">Interpola</a>.
- Nenad Kaluđerović se u evidencijama Uprave policije Crne Gore vodi kao član jedne organizovane kriminalne grupe - navodi se u saopštenju Uprave policije.
Apeluju na građane, da ukoliko primijete ovu osobu ista saznanja odmah prijave, odnosno saopšte policiji pozivom na broj broj 122, najbližoj policijskoj stanici ili na drugi način.
- Ova međunarodna javna objava je nastavak uspješnih aktivnosti međunarodne operativne policijske saradnje. NCB Interpol Podgorica će kontinuirano obavještavati javnost o osobama koja su predmet nacionalnog i međunarodnog traganja, sa posebnim fokusom na osobe koje su članovi organizovanih kriminalnih grupa i izvršioci najtežih krivičnih djela protiv života i tijela koja boravkom na slobodi dodatno usložnjavaju bezbjednosni ambijent - kazali su iz Uprave policije.

Raspisana međunarodna potjernica za Nenadom Kaluđerovićem

Pobjeda protiv Hrvatske i plasman na Svjetsko prvenstvo cilj je crnogorskih vaterpolista na Supefinalu Svjetskog kupa u Podgorici, kazao je centar Miroslav Perković. 
 
Crna Gora i Hrvatska odigraće sjutra četvrtfinalni meč turnira. 
 
Hrvatska je već osigurala nastup na Svjetskom prvenstvu, dok bi joj se Crna Gora sjutrašnjim trijumfom pridružila. 
 
Perković je kazao da crnogorski vaterpolisti imaju priliku koja nije toliko česta, da igraju pred svojom publikom, prijateljima i porodicama. 
 
- To je možda i najljepši osjećaj, da smo u svom bazenu, u svojoj državi- rekao je Perković na konferenciji za novinare. 
 
Komentarišući rivala na startu turnira, da je Hrvatska sastavljena odličnih individualaca, uigrana ekipa, u vrhu su svjetskog vaterpola, igraju odlično. 
 
- U prošlosti smo pokazali da možemo da igramo sa njima i budemo ravnopravan rival. Uradili sve najbolje što smo mogli u ovom kratkom periodu. Daćemo sve od sebe da to izgleda kako treba- rekao je Perković. 
 
On je, govoreći o očekivanjima, kazao da spisak igrača koja će igrati za Hrvatsku najbolje govori da nijesu doputovali u Podgoricu da kalkulišu, već da odigraju punom snagom. 
 
- Sigurno neće dozvoliti da prođemo na Svjetsko prvenstvo bez velike borbe. Očekujem tvrd, težak meč, gdje će na kraju pored sve taktike i pripreme presuditi želja, ko bude agresiviniji, ko se bude više borio- rekao je Perković. 
 
Kapiten Petar Tešanović apelovao je na navijače da dođu u što većem broju. 
 
- Sigurno da bi nam huk sa tiribina dodatno značio u bazenu. Velika je to prilika za sve, da dođu i prisustvuju vrhunskom meču, kakav i očekujem da bude protiv Hrvatske- rekao je Tešanović. 
 
On smatra da je Hrvatska vrhunska ekipa koja je na prethodna tri takmičenja došla do medalje. 
 
- Upoznati smo sa njihovim kvalitetima. Dobro se poznajemo i neće biti previše iznenađenja- rekao je Tešanović. 
 
On je naglasio da, iako se po novim pravilima potencira napadačka igra, medalje i pobjede donosi jaka odbrana. 
 
- 0000Imamo dovoljno kvaliteta i veliki potencijal da to sprovedemo u djelo. Nadam se da ćemo ispuniti cilj i kvalifikovati se na Svjetsko prvenstvo- rekao je Tešanović. 
 
Duel u zatvorenom bazenu Sportskog centra Morača počeće u u 20 sati i 30 minuta. 
 
U ostalim četvrtfinalnim duelima sastaće se Španija - Njemačka (14), Mađarska - Holandija (16.10) i Grčka - Japan (18.20).

Perković: Pobjeda protiv Hrvatske i plasman na SP cilj na Supefinalu Svjetskog kupa

Čelnik Republike Srpske Milorad Dodik ponudio je u četvrtak “privremeno zamrzavanje” protivustavnih zakona koje je donio parlament tog entiteta dok je njegova saradnica Željka Cvijanović apelovala na EUFOR da ne preduzima korake “kojima bi dodatno produbili krizu” u BiH.
U objavi na društvenoj mreži X Dodik je po prvi put komentarisao poruke što ih je tokom posjete Sarajevu u utorak poslala visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kalas jasno osudivši političare iz Republike Srpske za izazivanje sadašnje krize u BiH.
No Dodik je u svojoj objavi taj dio “preskočio” i koncentrisao se na izjavu Kalas da politički lideri u BiH imaju odgovornost naći izlaz iz krize prevladavanjem sadašnjih podjela a ne njihovim produbljivanjem, piše Hina.
Dodik sada ponovo tvrdi kako je krizu uzrokovao visoki predstavnik međunarodne zajednice Kristijan Šmit nametanjem izmjena zakona po kojima je sadašnji predsjednik RS-a nepravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja.
Dodik kaže kako je zapravo on branio ustav BiH a Šmit ga je kršio.
&nbsp;- Ako Kalas smatra da je ustavni poredak ono što je nametnuo Kristijan Šmit, onda se ne razumijemo - napisao je.
Poručio je kako je jedino rješenje u “poništavanju” voluntarizma visokog predstavnika i svih rješenja koja je nametnuo.
- U tom slučaju Republika Srpska je spremna na određeno vrijeme zamrznuti zakone koje smo nedavno donijeli u Narodnoj skupštini. Želimo dati šansu dijalogu i dogovoru tri naroda. Na dogovor i sada pozivam - napisao je Dodik koji se zbog podsticanja na donošenje zakona protivnih ustavu BiH sada suočava s novom istragom pod sumnjom na rušenje ustavnog poretka.
Čelnici RS-a pod istragom
Zajedno s njim osumnjičeni su predsjednik entitetskog parlamenta Nenad Stevandić i premijer RS-a Radovan Višković a svoj trojici Sud BiH odredio je pritvor i za njima raspisao potjernicu.
Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović u četvrtak je uputila pismo šefu delegacije EU-a u BiH Luigiju Soreci i zapovjedniku EUFOR-a generalu Florin Marianu Barbuu u kojemu ih je praktično molila da vojnici iz operacije Althea ne sudjeluju u privođenju Dodika, Stevandića i Viškovića.

Dodik nudi zamrzavanje neustavnih zakona, u RS strahuju od EUFOR-a

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

&nbsp;„To je u završnoj fazi, dokazi su prikupljeni i mislim da se odluka može očekivati u bliskoj budućnosti”. &nbsp; Tim je riječima, gostujući na TV Adria 7. marta Dušan Drakić, vršilac dužnosti direktora Agencije za sprječavanje korupcije, samouvjereno najavio odluku povodom, sad već čuvene, priče o basnoslovno skupim satovima koje navodno ima Milo Đukanović. &nbsp; KREIRANJE AFERE &nbsp; Takozvanu aferu satovi osmislio je početkom 2019. godine biznismen Duško Knežević, jedan od kreatora političke akcije ,,Odupri se” usmjerene na kompromitaciju vlasti DPS-a i samog Đukanovića. U skladu sa Kneževićevom idejom 3. aprila 2019. list Dan publikovao je tekst senzacionalistički naslovljen - &nbsp;,,Milo nije prijavio satove od 1,5 miliona“ . &nbsp; Uz tekst su objavljene i tri fotografije Mila Đukanovića sve sa različitim satovima na ruci. &nbsp; Bila je to očito koordinirana akcija. Samo šest dana kasnije, 9. aprila, NVO ,,Mans” je Agenciji za sprječavanje korupcije podnio Zahtjev za pokretanje postupka da je tadašnji predsjednik Crne Gore Đukanović prekršio Zakon o sprječavanju korupcije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250409190436_cdee930a07ae15a5a794b85a09a2bdf1ab8dee732efb77a6f12bb469d6d06eb2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250409190436_cdee930a07ae15a5a794b85a09a2bdf1ab8dee732efb77a6f12bb469d6d06eb2" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="PODMETANJE LAŽNIH FOTOGRAFIJA: Sa privođenja Duška Kneževića "> <figcaption>PODMETANJE LAŽNIH FOTOGRAFIJA: Sa privođenja Duška Kneževića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U dopisu koji potpisuje Dejan Milovac ključni dokazi da Đukanović nije prijavio imovinu su - tri slike koje je dostavio Duško Knežević, a koje je objavio ,,Dan”. Zanimljivo, bez ikakve naknadne provjere validnosti fotografija, Mans je odmah presudio prije Agencije da je predsjednik Crne Gore sakrio imovinu vrijednu - 1.442.752 eura. &nbsp; Nije poznata metodlogija obračuna vrijednosti satova, još manje informacija - da li Đukanović uopšte posjeduje sporne satove? &nbsp; DRAKIĆEVO ,,SMATRANJE” &nbsp; Ispostaviće se da te činjenice nije utvrdila Agencija za sprječavanje korupcije ni te 2019. godine, ali ni do dan-danas, aprila 2025, nakon skoro šest godina. Ipak, aktuelni čelnik ASK-a Dušan Drakić tvrdi da zna kako vrijednost satova raste iz godine u godinu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250409190436_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250409190436_2fce3fb55193f490dd17add89730a93745928198f2e0ef9d8d2c4956bf4ada8b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1785" loading="lazy" alt="POLITIČKE SMICALICE: Dušan Drakić, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije"> <figcaption>POLITIČKE SMICALICE: Dušan Drakić, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Podatak koji ne smijem da kažem i koji ne mogu da kažem o ovom predmetu ali vrijednost tih satova takvih satova kolekcionarskih satova raste svake godine iz godine u godinu se uvećava tako da ta vrijednost Koliko je ta vrednost povećana – to je pitanje. Pa negdje imamo primjere koji se mogu naći u medijima gdje se ta vrijednost povećava otprilike duplo ili troduplo u nekom periodu sedam osam godina – procjenjivao je Drakić, iako je po struci politikolog. &nbsp; Iako često u medijima govori o satovima Mila Đukanovića, čelnik ASK-a se veoma trudi da – sakrije ključni podatak. &nbsp; U dopisu tadašnjoj direktorici ASK-a Jeleni Perović, predsjednik Đukanović negirao je da je ikada posjedovao dva naskuplja sata. Za treći, čija je prosječna vrijednost prelazi 20 hiljada dolara, kazao da je riječ o poklonu biske osobe devedesetih godina prošlog vijeka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250409190440_f8046eb58255defbaa8e900a4a348293f2d1de845638c7d7e0b2f1c918e83186.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250409190440_f8046eb58255defbaa8e900a4a348293f2d1de845638c7d7e0b2f1c918e83186" data-rendition-name="original" width="1585" height="1080" loading="lazy" alt="NA METI: Milo Đukanović, bivši predsjednik Crne Gore "> <figcaption>NA METI: Milo Đukanović, bivši predsjednik Crne Gore(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUKANOVIĆEV ISKAZ Kako tada nije postojao ni zakon o sukobu interesa ni Agencija za sprječavanje, Đukanović u pismu naglašava da zato i nije prijavio sat. &nbsp;&nbsp; -Tvrdnje o basnoslovno vrijendim satovima, koje navodno posjedujem, izraz su jeftinog i zlonamjernog senzacionalizma i potrebe da se, zarad svojih prizemnih i politikantskih potreba, skandalizuje ličnost Predsjednika Crne Gore i kao takve, ličene su činjeničnog i pravnog osnova. Satove koji se pominju u inicijativi MANS-a marke ,,Patek Philippe Sky Moon Tourbillion“ i ,,Ulysse Nardin Classic Skeleton Tourbillion“ – nikada nijesam posjedovao, dok je sat ,,Breguet Tourbilion Perpetual Calendar 3795 pr/1e/9v6“ u mom posjedu još iz devedesetih godina dvadesetog vijeka – istakao je Đuaknović u pismi direktorici ASK-a. &nbsp; KAD ASK SELEKTUJE PODATKE &nbsp; Ovo izjašnjenje nije vidio – ili nije želio da – čelnik ASK-a. Ili, možda, kao državni funkcioner kojeg je izabrala avgustovska većina i nije želio da sluša Mila Đukanovića. &nbsp; Ali, zbog čega Dušan Drakić nije želio da pročita izvještaj Balše Savića, sudskog vještaka za digitalne dokaze? &nbsp; Vještak Savić je 17. februara 2025. godine utvrdio i forenzički dokazao da su fotografije dva najskuplja sata - bile montaža. Možda vješta – ali brutalna i podla montaža kojom je - danas pritvoreni biznismen Knežević – očito htio da teško diskredituje Đukanovića. &nbsp; I to u jeku protesta ,,Odupri se“ koje je upravo Knežević iz egzila u Londonu logistički pomagao. Očito je da se Knežević služio devizom da cilj – svrgavanje Đukanovića, opravdava svako sredstvo – pa i podmetanje lažnih dokaza. DOKAZI IZ FOTOŠOPA  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250409190440_e263338506ec5af6dd9503b6dff4353e45e706e1fccf46cb4b92462eef18af29.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250409190440_e263338506ec5af6dd9503b6dff4353e45e706e1fccf46cb4b92462eef18af29" data-rendition-name="original" width="3047" height="1729" loading="lazy" alt="DOKAZI O NAMJEŠTALJCI: Iz izvještaja vještaka Savića "> <figcaption>DOKAZI O NAMJEŠTALJCI: Iz izvještaja vještaka Savića</figcaption> </figure>  ,,Dodatnom vizuelnom analizom utvrđeno je da se radi o izmontiranoj fotografiji, gdje su spojene dvije različite slike. Očigledno da su elementi, uključujući i sat i tekst, naknadno dodavani ili kombinovani kako bi se stvorila određena vizuelna poruka. Zaključno, metapodaci ukazuju da je fotografija vjerovatno kadar preuzet iz video zapisa, sa više sačuvanih verzija u Adobe Premiere Pro CC2019. pored toga, vizuelni elementi potvrđuju da je slika montirana, odnosno da je došlo do spajanja dvije odvojene fotografije radi stvaranja određenog efekta...” &nbsp;Ovo je dio nalaza vještaka Savića koji je analizirao fotografiju sata navodno vrijednog oko 1,3 miliona eura. Ispostavilo se da je riječ o podmetačini! Sudski vještak Savić precizno utvrđuje da je i druga slika, na kojoj Đukanović navodno ima na ruci sat vrijedan 185.858 dolara – još jedna Kneževićeva podvala. &nbsp; &nbsp;,,Analiza metapodataka i vizuelnih elemenata pokazuje da je fotografija nastala spajanjem dvije odvojene slike. Podaci o istoriji obrade pokazuje da je fotografija nastala spajanjem dvije odvojene slike. Podaci o istoriji obrade pokazuju da je fotografija više puta sačuvana i prepravljanja što je evidentirano u XMP metapodacima” piše u nalazu koji je Savić dostavio ASK-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250409190444_bbb3144e371a3584806b53896152903ab163c5d3068655762ac14587de00ae7f.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250409190444_bbb3144e371a3584806b53896152903ab163c5d3068655762ac14587de00ae7f" data-rendition-name="original" width="3558" height="1677" loading="lazy" alt="DOKAZ O MONIRANJU NARATIVA: Stručno mišljenje Balše Savića "> <figcaption>DOKAZ O MONIRANJU NARATIVA: Stručno mišljenje Balše Savića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  &nbsp;UOPŠTENE PROCJENE &nbsp; Ako se, uz ove stručne analize i očigledne dokaze o montiranim fotografijama, doda i nalaz Marije Đukić, sudskog vještaka ekonomske struke, onda je još čudnije ponašanje Dušana Drakića. &nbsp; Naime, Đukić, koju je ASK angažovao da procijeni vrijednost konkretnih satova, ustvrdila je u izvještaju iz febrauara ove godine da – citiramo - ,,analiza pokazuje kretanje brendova i modela satova te se ne može smatrati procjenom vrijednosti konkretnog sata”. &nbsp; Uprkos svemu, vršilac dužnosti direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić zahtijeva u dopisu Milu Đukanoviću od 28. februara ove godine – a sve na osnovu zahtjeva MANS-a starog, vjerovali ili ne, šest godina – da se bivši predsjednik pismeno izjasni zašto nije prijavio da ima tri skupocjena sata. &nbsp; Iako ni Drakić, ni MANS nijesu prethodno dokazali da Milo Đukanović uopšte posjeduje satove za koje je napismeno se izjasnio da dva nikada nije posjedovao. &nbsp; Kako takvu pristrasnost tumačiti osim – kao politički motivisano targetiranje bivšeg predsjednika Crne Gore. &nbsp; (ZLO)UPOTREBE &nbsp; I to još uz upotrebu – ili je preciznije reći: zloupotrebu službenog položaja čelnika Agencije za sprječavanje korupcije. Pitanje je, međutim, da li će Specijalno državno tužilaštvo uopšte reagovati nakon objave svih ovih informacija koje upućuju na nezakonitosti u vrhu ASK-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250409190444_4ead06f0457a93a316a468374ed89d6371435a79dc571f9565c960811119088f.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250409190444_4ead06f0457a93a316a468374ed89d6371435a79dc571f9565c960811119088f" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="DUGO ČEKANJE NA REAKCIJU: Zgrada Specijalnog državnog tužilaštva "> <figcaption>DUGO ČEKANJE NA REAKCIJU: Zgrada Specijalnog državnog tužilaštva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Uostalom, ni SDT ni bilo koje tužilaštvo nije ragovalo kada su Televizija E i Portal ETV otkrili kako je ASK flasifikovao vlastitu odluku u slučaju rivolving kartice koju je koristio Milo Đukanović u Atlas banci. Izmjena službenog spisa je nezakonita i krivično je djelo. &nbsp; Međutim, crnogorsko tužilaštvo od februara ove godine – tihuje. Moguće da će slično reagovati i sada. &nbsp;Tačnije – neće reagovati. &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: pripravnicki-staz