<p>Predsjednik Skupštine Crne Gore<b> Andrija Mandić</b> danas je ugostio prijestolonaslednika dinastije <b>Petrović-Njegoš</b>, princa <b>Nikolu.</b></p>
<p>- U prijatnom razgovoru, istakao sam važnost ove dinastije za istoriju i budućnost naše zemlje, posebno naglasivši uticaj vladika, koji su prvi udarili hrišćanski i pravoslavni okvir onoga što će se kasnije nazvati moderna država Crna Gora - naveo je Mandić na mreži X.</p>
<p>Kako je naglasio, uloga porodice Petrović Njegoš nije iscrpljena u stvaranju Crne Gore kao države kada su njeni najbolji izdanci predvodili narod i Crkvu; bili vojskovođe, političari, mitropoliti, pjesnici i svetitelji.</p>
<p>- Još mnogo toga očekujemo da učine i za budućnost ove zemlje. Porodica i svetorodna dinastija Petrović-Njegoš i dan danas ima velike mogućnosti koje sigurno može iskoristiti za dobro zemlje i njenog naroda - smatra šef parlamenta.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Mandić sa princom Nikolom: Uloga porodice Petrović Njegoš nije iscrpljena, još mnogo toga očekujemo da učine za budućnost ove zemlje

<p>Nije primjereno i normalno da princ <b>Nikola Petrović Njegoš</b> pristaje na nenormalne i nepoštene i istorijski i pravno neosnovane zahtjeve za izmjene Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, stava je akademik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU), pravnik i istoričar i predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) <b>Novak Adžić</b>.</p>
<p>Adžić poručuje princu Nikoli da ne zaboravi da mu je prađed kralj Nikola s gnušanjem i prezirom odbio nakon sprovedene nasilne aneksije Crne Gore, ponuđenu apanažu od 300.000 franaka godišnje.&nbsp;</p>
<p>- Odbio je i prije toga, s prezrenjem, sve nedostojne ponude srpskih unitarista iz svite Karađorđevića, da se uopšte i za pare odrekne Crne Gore i krune Petrovića. Na žalost, sinovi mu Danilo i Petar (Mirko je marta 1918. umro u Beču) pogazili su zavjet oca i prihvatili da se odreknu suverenih prava Crne Gore za licni interes. Izdali su oca i njegov zavjet. Kralj Nikola je ponudu da se Crna Gori pripoji Srbiji odbio i rekao je tada: "Poruči Pašiću da mu Crnu Goru neću dati, niti je ikad prodati. Crnogorci na to neće nikad pristati. Ni ja. Ja hoću samostalnu Crnu Goru i da se vratim u nju. Ništa drugo. Moja se kruna kovala vise od 200 godina i ona nije za prodaju. Moja kruna nije samo moja, nit Petrovića, ona pripada Crnoj Gori i crnogorskom narodu" - istakao je Adžić.</p>
<p>Kako je rekao, za razliku od prađeda mu, princ Nikola Petrović očito ima sporne, lične i porodične - profitabilne motive (apanaže i nekretnine) i spreman je, smatra, da promijeni mišljenje.</p>
<p>- I promijenio ga je radi toga i pogađati se sa onima koji ne misle i ne rade dobro Crnoj Gori. Umjesto da je ostao dosljedan svom stavu iz 2011. da je 1918. bila nasilna aneksija Crne Gore, on je očito iz ličnih i familijarnih imovinskih motiva promijenio mišljenje, pa pristao 2025. da više nije bila nasilna aneksija 1918. nego samo aneksija, a aneksija može biti i dobrovoljna, bez nasilja, sporazumna, mirnodopska, a ne samo nasilna. Mnoštvo primjera imamo za to - kazao je Adžić.</p>
<p>Prema njegovim riječima, ovim stavom princ Nikola je radi trgovine poništio samog sebe iz 2011. kada je podržao ondašnji zakon i rekao da je 1918. bila nasilna aneksija Crne Gore.</p>
<p>- Neka vidi sebe u ogledalu i treba da se zapita kad nije govorio istinu: tada ili sada. Jednom nije - zaključio je Adžić.</p>

Adžić: Princ Nikola radi trgovine poništio samog sebe iz 2011, prađed mu je odbio sve nedostojne ponude srpskih unitarista

<p>Istoričar i politički analitičar <b>Novak Adžić</b> oglasio se povodom najavljenih izmjena Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. U izjavi za portal Analitika, Adžić je istakao da je aktuelni zakon iz 2011. godine „odličan i pravedan“.</p>
<p>- Režim, u dogovoru sa princem Nikolom, želi da izmijeni članove 1, 2 i 5 važećeg zakona ‘od nekretnina i profita’. Promjene članova 2 i 5 smatram više nego spornim, dok je izmjena člana 1 posebno problematična - naglasio je Adžić.</p>
<p>On je objasnio da najavljene izmjene članova 2 i 5 nisu povezane sa rodnom ravnopravnošću.</p>
<p>- Nije riječ o klasičnim odredbama Zakona o nasljeđivanju privatne imovine niti o Zakonu o svojinsko-pravnim odnosima, niti se dotiče svetosti i nepovredivosti privatne svojine, zajamčene Ustavom. Radi se o specifičnoj oblasti – lex specialis - podvukao je Adžić.</p>

Adžić: Režim u dogovoru s princem Nikolom želi izmijeniti pravedan zakon zbog „nekretnina i profita“

<p>Rasprava o izmjenama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, koju su u Skupštini pokrenuli poslanici Pokreta Evropa sad, ponovo je otvorila jedno od najosjetljivijih poglavlja crnogorske istorije – pitanje aneksije iz 1918. godine. Više od vijeka kasnije, prijedlog da se iz zakonskog teksta izbriše odrednica da je tadašnja aneksija bila nasilna izazvao je žustre reakcije u stručnoj i javnoj sferi, ali i razotkrio duboku simboličku podjelu između tumačenja prošlosti i političkih kalkulacija sadašnjosti.</p>
<p>Prijedlog poslanika PES-a podržao je i princ Nikola prihvativši tumačenje da čin aneksije zemlje po definiciji ne može biti nasilan. Time je, kako ocjenjuju istoričari, ne samo dao legitimitet revizionističkom čitanju jednog od najtragičnijih događaja crnogorske državnosti, već i doveo u pitanje simbolički odnos prema sopstvenim precima.</p>
<p>U sjenci ove polemike ostala je činjenica da će izmjenama Zakona princ Nikola dobiti dvorac svoga prađeda kralja Nikole na Kruševcu u Podgorici, ali i da se time odustaje od izgradnje kuće za potrebe dinastije na Cetinju, istorijskoj prijestonici Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>O širim posljedicima odluke o izmjeni zvanične karakterizacije aneksije kao nasilne, ali i istorijskom kontekstu u kojem se to dešavalo te odnosu kraljevih sinova o detronizaciji dinastije i potpunog lišavanja Crne Gore njene samosvojnosti u novoj državi, za <i>Analitiku </i>govore istoričari <b>Milan Šćekić </b>i <b>Petar Glendža</b>.</p>
<h2>Uklanjanje termina „nasilna“ bilo bi opasno i loša simbolika</h2>
<p>Naši sagovornici saglasni su u ocjeni da je period između dva svjetska rata, posebno onaj neposredno nakon formiranja prve Jugoslavije, dugo bio zapostavljen i da je laička javnost o njemu bila slabo informisana.&nbsp;</p>
<p>Na primjer, govoreći o sinovima crnogorskog suverena, Šćekić napominje da se njima do sada niko nije studiozno i istraživački bavio.</p>
<p>- Istoričari o sinovima kralja Nikole uglavnom sude na osnovu svjedočenja savremenika, a koji prema njima nijesu uvijek bili pravedni i korektni. Budući da svjedočenja ne predstavljaju pouzdan istorijski izvor, prema ovoj vrsti izvora moraju se imati velike rezerve. Tim prije jer su ta svjedočenja nastala nakon 1918. godine, kada je o dinastiji Petrović Njegoš bilo i te kako poželjno pisati u negativnom kontekstu- ističe Šćekić.</p>
<p>Glendža je kao opasan opisao kompromis princa Nikole o uklanjanju termina nasilna sa poslanicima PES-a, Stojovićem i Pižuricom, sve i da je, kako kaže, uvjeren u njihove „najčistije i najiskrenije pobude“, jer kaže da je u pitanju - loša simbolika.</p>
<p>- Konkretno, mislim na sve one političko-ideološke konstrukcije nakon 1918. kojima se zamagljivao taj toliko traumatičan događaj decenijama, čak i u socijalizmu. Uz to, svakako i su se i minimizirale njegove posljedice, odnosno reakcije Crnogoraca, protivnika bezuslovnoga ujedinjenja. Kao dobru ilustracijunavodim činjenicu da su se u udžbenicima za istoriju, korišćenima u Crnoj Gori u periodu od 1945. pa do kraja 20. vijeka, taj period i posljedični mu događaji, predstavljali sa jednom i po rečenicom- napominje Glendža.</p>
<h2>Za vrijeme rata od crnogorskih prinčeva gotovo da nije bilo koristi</h2>
<p>Govoreći o držanju crnogorskih prinčeva tokom Prvog svjetskog rata, Šćekić podsjeća da njihov doprinos odbrani Crne Gore nije bio na nivou koji bi se očekivao.</p>
<p>- Ako izuzmemo najmlađeg sina kralja Nikole, princa Petra, koji je u Prvom svjetskom ratu komandovao Lovćenskim odredom i time dao doprinos zemlji koja se nalazila u ratu, njegova braća, Danilo i Mirko, bila su na bezbjednoj udaljenosti od fronta i praktično nijesu vidjeli neprijatelja- rekao je on.</p>
<p>Napominje da kada su počele ratne operacije između Crne Gore i Austrougarske, prijestolonasljednik Danilo nalazio se u Francuskoj i ako je, kaže, vjerovati svjedočenjima savremenika, vladarska porodica ga je nakon mnogo urgencija i napora jedva namorala da dođe u Crnu Goru.&nbsp;</p>
<p>- Prijestolonasljednik je u Crnu Goru stigao 6. septembra 1914, dakle oko mjesec nakon ulaska Crne Gore u rat, a napuštio ju je u sred rata, avgusta 1915, da bi se navodno liječio. Bio je neambiciozan, nezainteresovan za politiku, povremeno se sukobljavao sa ocem, bio je u lošim odnosima sa mlađim bratom, princom Mirkom- naveo je Šćekić.&nbsp;</p>
<p>Podsjeća da je nakon smrti kralja Nikole, 1921. godine abdicirao u korist svog sinovca Mihaila te da je, kako bi regulisao apanažu, 1927. priznao Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca.</p>
<p>- Za razliku od prijestolonasljednika Danila, princ Mirko je bio vrlo ambiciozan i vlastoljubiv. Jedan od savremenika, čini se s punim pravom, spočitava mu da je bio cinik. Iako izvjesni savremenici govore za njega da je u suštini bio dobar, sa ocem i bratom Danilom je bio u lošim odnosima, sklon je bio intrigama, agitovao je protiv vlade Janka Vukotića- naveo je Šćekić zaključivši kako „za vrijeme rata od njega praktično nije bilo nikakve koristi“.&nbsp;</p>
<p>Ipak, kako dodaje, za razliku od oca i braće, 1916. godine nije napuštio Crnu Goru.&nbsp;</p>
<p>- Umro je u Beču početkom marta 1918, ne dočekavši kraj rata- podsjeća naš sagovornik.</p>
<h2>Što ako sjutra zasmeta i termin - aneksija</h2>
<p>Glendža smatra da je podilaženje princa Nikole poslanicima Pokreta Evopa sad „truo“ kompromis i iz razloga što se na taj način nekorektno odnosi prema žrtvi onih koji su za odbranu Crne Gore položili živote.</p>
<p>- Takav njegov stav može se podvesti i pod nemar u odnosu na one koji su bez razmišljanja, sa oružjem stali uz njegovoga prađeda, da odbrane državnost Kraljevine Crne Gore, bez obzira na visoku cijenu, koje su bili svjesni. Takođe, kao uvredu ga mogu doživjeti njihovi potomci, baštinici vrijednosti svojih predaka, koji bi i sami donijeli iste odluke, bez obzira na sve- upozorava sagovornik Analitike.</p>
<p>Glendža ističe i kako princ Nikola nije smio tek tako da pristane na ovaj prijedlog jer, kako navodi, postoji mogućnost da se uz neku tehničku izmjenu, sljedeći put potraži i neki drugi termin umjesto „aneksija“, zarad postizanja novih kompromisa.&nbsp;</p>
<p>-To sigurno nije nemoguće jer, složićemo se, prekrajanje istorije i nije neki preveliki problem za najveći dio vladajuće koalicije. Posebno za onaj koji baštini i slavi upravo politiku koja je izbrisala Crnu Goru 1918. i detronizovala Petroviće- upozorava on.</p>
<h2>Neprihvatljivo da rezidencija bude bilo đe osim na Cetinju</h2>
<p>Glendža ističe i kako ga je neprijatno iznenadila odluka princa Nikole da odustane od rezidencije na Cetinju zarad dvorca u Podgorici u kojem je rođen njegov otac princ Mihailo.</p>
<p>- Bez obzira što apsolutno razumijem porodičnu sentimentalnost i vezanost za dvorac na Kruševcu, smatram da je neprihvatljivo da rezidencija bude bilo đe osim na Cetinju. Spisak argumenata za to je podugačak i neosporan, i ovakva odluka se ne može pravdati ni sentimentalnošću, niti apsolutnim nerazumijevanjem onih koji za deceniju nijesu sproveli sve stavke Zakona donijetoga 2011. godine- podvlači Glandža.</p>
<p>Glendža ističe i kako princ Nikola nije smio tek tako da pristane na ovaj prijedlog jer, kako navodi, postoji mogućnost da se uz neku tehničku izmjenu, sljedeći put potraži i neki drugi termin umjesto „aneksija“, zarad postizanja novih kompromisa.&nbsp;</p>
<p>- To sigurno nije nemoguće jer, složićemo se, prekrajanje istorije i nije neki preveliki problem za najveći dio vladajuće koalicije. Posebno za onaj koji baštini i slavi upravo politiku koja je izbrisala Crnu Goru 1918. i detronizovala Petroviće- upozorava on.</p>
<h2>Neprihvatljivo da rezidencija bude bilo đe osim na Cetinju</h2>
<p>Glendža ističe i kako ga je neprijatno iznenadila odluka princa Nikole da odustane od rezidencije na Cetinju zarad dvorca u Podgorici u kojem je rođen njegov otac princ Mihailo.</p>
<p>- Bez obzira što apsolutno razumijem porodičnu sentimentalnost i vezanost za dvorac na Kruševcu, smatram da je neprihvatljivo da rezidencija bude bilo đe osim na Cetinju. Spisak argumenata za to je podugačak i neosporan, i ovakva odluka se ne može pravdati ni sentimentalnošću, niti apsolutnim nerazumijevanjem onih koji za deceniju nijesu sproveli sve stavke Zakona donijetoga 2011. godine- podvlači Glandža.</p>
<p>Osvrnuvši se na činjenicu da princ Nikola nijednom nije reagovao povodom nasrtaja na crnogorsku državnost, kulturu i identitet koji su bili brojni u posljednjih nekoliko godina, Glendža kaže kako je siguran da ih je nemali broj Crnogoraca očekivao i da su opravdano razočarani zbog toga.</p>
<p>- Istina, iz nekih drugih prinčevnih izjava se da naslutiti da nije želio učestvovati u dnevnopolitičkima nadgornjavanjima i podjelama, no, bilo je situacija koje su značajno nadilazile svakodnevnu politiku. S toga i ne čudi aluzija na račun princa Nikole, da je devedestih svojim zalaganjem i angažmanom djelovao kao mitropolit Vasilije Petrović Njegoš, a da danas bira da bude mitropolit Sava- zaključio je Glendža.</p>

Šćekić: I izvjesni Petrovići pomalo izdali Crnu Goru; Glendža: Princ Nikola danas bira da bude mitropolit Sava

<p>Vladajuća većina u Crnoj Gori sprovodi završnu fazu dugotrajnog plana usmjerenog na ukidanje crnogorske nezavisnosti i potčinjavanje države tuđim interesima, ocijenio je politikolog prof. dr <b>Radovan Radonjić</b>.</p>
<p>On je, gostujući u <i>Drugačijoj radio vezi</i>, govoreći o predaji dvorca na Kruševcu potomcima vladajuće porodice Petrović upozorio da je taj čin, kako je naglasio, simbolički i faktički korak ka ostvarivanju tog cilja, te da predstavlja „sramotu i izdaju“ Crne Gore i njene istorije.</p>
<p>Prema njegovim riječima oni koji su danas na najvišim državnim funkcijama već tri i po decenije rade isto.</p>
<p>- Ovo je jedna od završnih faza te njihove radnje sračunate na jednan cilj – da se Crna Gora ukloni kao samostalna, nezavisna država i kao smetnja na putu njene stare ideje i želje da se domogne crnogorske i jadranske obale, a time i strateške pozicije koju danas rijetko gdje u Evropi možete naći povoljnija za ono što oni hoće - istakao je Radonjić.</p>
<p>Naglasio je da onaj kome je u ovom trenutku od činjenice šta se zaista dešavalo 1918. godine važnije da se sada bavi uklanjanjem riječi „nasilna“ i kome je to bilo smetnja da se osvrne na istoriju pokazuje odnos donosilaca odluka prema ovom pitanju.</p>
<p>- Nije Crna Gora dužna Petrovićima, ni bilo kome drugome. Drugi su dužni njoj - ocijenio je Radonjić.</p>
<p>Komenmtarišući činjenicu da je priča o „pomirenju“ dio narativa koji nameće vladajuća većina, Radonjić ističe da je ona u službi ideje da se Crnogorci odreknu sopstvenog identiteta i prihvate tuđi.</p>
<p>- To je bestijalno i neće se desiti, a onaj ko hoće da se na toj osnovi miri – pa srećno mu bilo, viđeće kako će biti kad bude pomiren i đe će biti kad ostane bez svoje države, svoje zemlje, svojeg prava, a ostao je već - dodaje.</p>
<p>Osvrnuvši se na sve veću zastupljenost pitanja o sve većoj religioznosti u crnogorskom društvu, Radonjić podsjeća da crnogorsko društvo nikada nije bilo religiozno u punom smislu te riječi, ali i da način na koji to danas ispoljava ne priliči onome što ta karakteristika istinski podrazumijeva.</p>
<p>- A kako mi demonstriramo svoju vjernost Bogu? Uličnim 'tervenkama' i nedostojnim ponašanjem i intelektualaca, i majki sa djecom, i učiteljica s njenim učenicima, i onih vaspitačica s djecom iz vrtića koju izvode na ulicu za pare, da bi čuvali litijaše od eventualne policijske intervencije, a nije im trebalo, jer ovi su im bili jedna podrška i to veoma dobra, pa su mogli da urade što su i planirali - podsjetio je Radonjić.&nbsp;</p>

Radonjić: Nije Crna Gora dužna Petrovićima, ni bilo kome drugome; pričom o „pomirenju“ traži se prihvatanje tuđeg identiteta

<p>Koliko mogu da zaključim, <b>Nikola Mihailov</b> pokušava da sve predstavi kao da su on i njegova familija glavna žrtva toga što se desilo. Nije, nego Crna Gora - kazao je politikolog <b>Alek Barović </b>osvrćući se na jučerašnje saopštenje princa Nikole povodom izmjena Zakona o statusu potomaka Dinastije Petrović-Njegoš.</p>
<p>- To "nasilna" ne znači ništa vama kao familiji koja se namiruje, ali znači hiljadama onih čiji su životi u tom nasilju uništeni. I znači Crnogorcima - poručio je Barović na mreži Iks (X).</p>
<p>Ističe i kako teško da može pronaći riječi kojima bi opisao to što se familiji Petrović-Njegoš, uz postojeći stan u Podgorici, dodjeljuje dvorac na Kruševoj glavici, a odustaje od gradnje kuće na Cetinju.</p>
<p>- I dinastija je odustala od života u svojoj vlastitoj prijestonici. Divnog li primjera - rekao je Barović.</p>
<p>Što se, kaže, tiče priče oko aneksije, najbolje je to opisao dr Ivo Jovićević u svojoj zbirci pjesama iz 1919. pod nazivom "Kaplje žuči":</p>
<p><i>“Nije ođe u pitanju&nbsp;</i></p>
<p><i>dinastija i kralj Nikola,&nbsp;</i></p>
<p><i>već sloboda Crne Gore,&nbsp;</i></p>
<p><i>puna muke i puna bola.&nbsp;</i></p>
<p><i>Sloboda je Crne Gore&nbsp;</i></p>
<p><i>iznad kralja i iznad svega,&nbsp;</i></p>
<p><i>živjela je ona prije&nbsp;</i></p>
<p><i>a živjeće i poslije njega.”</i></p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAlek_1919%2Fstatus%2F1978068547197686104&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Barović princu Nikoli: Najveća žrtva nasilne aneksije nije bila vaša familija već Crna Gora

<p>Bilo bi u skladu sa istinom, pravdom i istorijom da je princ <b>Nikola Petrović Njegoš</b> rekao da se istorija ne može mijenjati - kazao je predsjednik Crnogorske evropske partije <b>Novak Adžić</b>.</p>
<p>On je, na mreži Iks (X), naveo da bi bilo u skladu i sa istinom, pravdom i istorijom da je princ Petrović Njegoš odbio da prihvati kao neosnovano brisanje riječi "nasilna aneksija" iz slova prijedloga izmjena Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNovakAdzic123%2Fstatus%2F1978369535880106210%3Ft%3Dp6esndkOyYTgXfpewZWhhQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Adžić: Bilo bi u skladu s istinom da je princ Petrović Njegoš rekao da se istorija ne može mijenjati

<p>Ne postoji zakon, niti zakonska norma koja može promijeniti ono što su naučno utvrđene činjenice o nasilnom prisajedinjenju Crne Gore Srbiji 1918. godine. Zbog toga je u cijeloj priči važnije analizirati motive vladajuće većine da otvoreno uđe u proces istorijskog revizionizma.</p>
<p>To je za Pobjedu kazao <b>Adnan Prekić</b>, profesor na Katedri za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, komentarišući višednevnu polemiku povodom najavljenih izmjena Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović-Njegoš koji su stigli pred poslanike Skupštine Crne Gore.</p>
<h2>PRIJEDLOZI</h2>
<p>Premijer Milojka Spajića najavio je da će dinastija Petrović-Njegoš, odnosno njeni nasljednici, do kraja godine u potpunosti biti rehabilitovana kroz izmjene zakonskog akta kojim se reguliše odnos države prema toj vladarskoj porodici.</p>
<p>No, nakon što su u skupštinsku proceduru stigli prijedlozi za izmjenu Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović-Njegoš, usvojenog 2011. godine ali nikada do kraja sprovedenog, otvorila su se i pitanja političke pozadine takvih poteza. Poslanici PES-a Gordan Stojović i Miloša Pižurice pokušali su da ospore karakter aneksije Crne Gore 1918. godine predloživši da se pojam „nasilna“ izbaci iz člana zakona u kome se opisuju istorijske činjenice prisajedinjenja i detronizovanja dinastije Petrović-Njegoš. To pravdaju potrebom da se „smire strasti i pronađu novi kompromisi“, barem je tako rečeno princu Nikoli...</p>
<h2>ČINJENICE</h2>
<p>Prekić ističe kako je apsolutno siguran da su ova, kao i sve prethodne vlasti koje su nastojale zakonima propisati i oblikovati istorijsku istinu, krenule pogrešnim putem.</p>
<p>- Zbog toga je u cijeloj priči važnije analizirati motive vladajuće većine da otvoreno uđe u proces istorijskog revizionizma – istakao je on.</p>
<p>Takođe smatra smiješnim iznijete teze da se radi o jezičkim usaglašavanjima, jer je njih demantovao i sam nasljednik dinastije Petrović-Njegoš.</p>
<p>- Princ Nikola je kazao da je termin „nasilna aneksija“ još 2011. godine izazvao polemike i spriječio da zakon bude usvojen većinom glasova poslanika. Po toj logici, cilj princa Nikole je da ovaj zakon dobije apsolutnu podršku svih poslaničkih grupa. Zbog toga ostaje nejasno zašto je princ pristao na brisanje stava o „nasilnoj aneksiji“, jer je očigledno da upravo zbog toga neće biti saglasnosti poslanika o ovom zakonu – ukazao je Prekić.</p>
<p>Sagovornik Pobjede je rekao i da „razumije potrebu kraljevske porodice da ima rezidenciju“, jer je to „obaveza ove države prema njima“.</p>
<p>- Međutim, ne razumijem spremnost da se zbog toga prave neprincipijelni kompromisi i ulazi u otvoren proces istorijskog</p>
<p>revizionizma. Kao što sam i kazao na početku, nema tog zakona, niti političkog dogovora koji će promijeniti ono što su naučno utvrđene činjenice o nasilnom prisajedinjenju Crne Gore Srbiji 1918. godine – zaključio je Prekić za naš list.</p>
<h2>STAV RADONJIĆA</h2>
<p>Da je to samo vrh „ledenog brijega“ problema ukazao je u svom tekstu-komentaru objavljenom u Pobjedi i naš eminentni istoričar <b>Radovan Radonjić</b>, koji smatra da bi premijer Spajić mogao naići na brojne prepreke pri „realizaciji svog obećanja povodom vraćanja sjaja i ugleda“ crnogorskoj dinastiji.</p>
<p>On je podsjetio da je politička grupacija, kojoj pripada i Spajić, na vlasti od parlamentarnih izbora 30. septembra 2020. godine, označavajući to pobjedom „petrovićke Crne Gore“.</p>
<p>- Ako će da afirmiše nešto „autentično petrovićko“, ne može, jer ga vladajuća većina već uveliko živi, čak ga je u ponečemu i nadišla. Ako će da mijenja nešto u svom „petrovićkom biću i bitku“, ne može ni to, jer tada njihova Crna Gora ne bi bila „petrovićka“ nego neka ili nečija drugo i pokazalo bi se da oni nijesu „petrovićki“, nego neki drugi – naglasio je Radonjić u tekstu.</p>
<p>Promišljajući dalje, smatra da ne bi bilo mudro ako premijer pokuša da budu „i vuk sit i ovce na broju“, jer „Bog ne dozvoljava mogućnost da se sjedi na dvije stolice“.</p>
<p>- Posvađati se s Bogom i crkvom, ne ide ni to, jer ko bi vam onda bio kadrovik, politički i etički uzor kome obavezno ljubite ruke i u koga biste se kleli i imali svaki oslonac – dodao je Radonjić.</p>
<p>On zato ukazuje da „u društvu gdje se ima puna međusobna saglasnost, podrška i udružena djelatnost države i crkve, posebno strane crkve kakav je slučaj u Crnoj Gori danas, ne postoji uragan koji može da razbije žabokrečinu pod kojom ona umire“.</p>
<p>Da aktuelna vladajuća koalicija, najavljenim izmjenama, daje novi doprinos urušavanju države i državotvorne politike, moglo zaključiti i iz komentara pojedinih opozicionih poslanika i aktivista na uklanjanje pojma „nasilan“ iz termina „nasilna aneksija“.</p>
<p>Ali, nijesu svi bili „na tom fonu“, jer i među njima ima onih koji, poput predlagača izmjena zakona, smatraju da aneksija ne može biti ništa drugo do nasilna, ali izostavljajući opštepoznati primjer Bosne i Hercegovine koju je Austrougarska mirno anektirala 1909. godine na osnovu sporazuma koji je tada potpisala sa Otomanskom imperijom.</p>
<p>Princ Nikola je, očigledno, smatrao moralnom i društvenom obavezom da javnost upozna sa svojom stranom priče, pa je u jučerašnjem obraćanju iznio mnogo toga što mu „leži na srcu“ vezano za njegov 35-godišnji angažman za mir i ljudska prava na prostoru nekadašnje Jugoslavije, a zatim i za priznanje nezavisne Crne Gore.</p>
<p>- Sukobi i politička rivalstva, koji razdiru našu dragu Crnu Goru, obilježili su sve to vrijeme, i ponovo konstatujem da je teško izbjeći njihov uticaj – naveo je on, podsjećajući kako se sedam godina radilo na aktuelnom tekstu Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović-Njegoš, „čiji je najbitniji rezultat bio moralna i istorijska rehabilitacija naše dinastije“.</p>
<p>No, kako je dodao, bilo mu je najvažnije da je „pravda ukazana dinastiji koja je branila slobodu, čast i nezavisnost Crne Gore“.</p>
<p>- Već tada je termin „nasilna“ izazvao polemike i spriječio da zakon bude usvojen većinom glasova poslanika... Za mene, tada kao i danas, riječ „aneksija“ ostaje istorijska činjenica koja je izbrisala Crnu Goru sa mapa i bacila moju porodicu u bol izgnanstva. Što se ostalog tiče, prepuštam istoričarima da raspravljaju o događajima koji su se desili prije skoro 127 godina – napisao je on u obraćanju javnosti.</p>
<p>Ipak, ukazuje da se izmjenama zakona predviđa brisanje riječi „nasilna“, a zadržava termin „aneksija“, koji, „to već sam po sebi podrazumijeva“.</p>
<p>- Možda ćete me smatrati naivnim, ali namjera predsjednika Vlade da smiri strasti i pronađe nove kompromise učinila mi se iskrenom. Imati</p>
<p>u svojoj zemlji svoj dom, onaj koji je pripadao mom đedu Mirku, a u kojem je rođen moj otac Mihajlo, za mene i moju porodicu predstavlja jedno pravedno poštovanje odredbi zakona iz 2011. godine, koje nijesu bile sprovedene evo već 15 godina – dodao je on, uz komentar da su „međusobne rane teško premostive“.</p>
<p>I pored toga, nada se da će aktuelna polemika o izmjenama zakona, „konačno započeti konstruktivni dijalozi“.</p>
<p>- Svom snagom i ubjeđenjem pozivam glasove koji će tražiti ono što nas spaja, a ne ono što nas razdvaja. Lično, mnogo više brinem o budućnosti Crne Gore nego o njenoj bolnoj prošlosti, koju, nažalost, ne možemo promijeniti – istakao je on, te zaključio da „ime Petrović-Njegoš treba da ujedinjuje Crnogorce, a ne da ih razdvaja“.</p>
<p>Stavove princa Nikole javno je podržao i jedan od predlagača izmjena zakona Gordan Stojović, koji smatra da nasljednik dinastije Petrović-Njegoš „pozdravlja zakon koji ispravlja nepravdu“.</p>
<p>- Njegove riječi podsjećaju sve nas da je revizija ovog zakona postala neophodna, jer prethodne vlasti nikada nijesu ispunile ono što su potpisale. Najvažnija obaveza, dodjeljivanje rezidencije porodici Petrović-Njegoš, ostala je mrtvo slovo na papiru više od decenije – kazao je on.</p>
<p>Ambasador i vanjskopolitički komentator Pobjede Miodrag Vlahović, sa druge stane, izjavu princa Nikole vidi kao nerelevantnu u odnosu na ono što se dešavalo prije 107 godina.</p>
<p>- Princ treba (odavno) da ima rezidenciju. Ali, to ne može biti ni izgovor, ni cijena za istorijski revizionizam koji treba da eliminiše sjećanje na tragične događaje iz prošlosti – naveo je on, te zaključio da je Nikola II „posljednji čovjek koji može zagovarati budućnost izgrađenu na lažnoj i izbrisanoj istoriji“.</p>
<h2><b>Predviđene izmjene</b></h2>
<p>Aktuelni zakon kojim se uređuju pitanja od značaja za potomke dinastije Petrović-Njegoš donesen je 12. jula 2011. godine „radi istorijske i moralne rehabilitacije dinastije Petrović-Njegoš, koja je detronizovana aktom nasilne aneksije Kraljevine Crne Gore iz 1918. godine. Njima je utvrđeno da „tradiciju dinastije nastavljaju potomci kralja Nikole I po muškoj liniji i njihove supruge“, konkretno Nikola II Mihailov Petrović-Njegoš.</p>
<p>Takođe, ovlašćenjem od strane predsjednika države, Skupštine ili Vlade mogu obavljati pojedine protokolarne i nepolitičke poslove, potomci mogu steći crnogorsko državljanstvo bez obaveze otpusta iz državljanstva druge države i obratno. Za prvih sedam godina rada Fondacije Petrović-Njegoš predviđen je ukupan budžet od 4,3 miliona eura, dok „predstavnik dinastije ima pravo na mjesečna primanja u visini mjesečne bruto zarade predsjednika Crne Gore“.</p>
<p>Potomcima se daje na korišćenje kuća kralja Nikole u Njegušima, izgradiće im se i dati u svojinu kuća na Cetinju i stan u Podgorici. Za potrebe obavljanja poslova, imaće isključivo pravo korišćenja prvog sprata Dvorca na Kruševcu u Podgorici, a za protokolarne potrebe i prizemlja.</p>
<p>Izmijenjenim odredbama, tradiciju može da nastavi i najstarije žensko dijete. Za rad Fondacije predviđena je godišnja apanaža od 100.000 eura, počevši od 2027. godine. Ali, zato će Dvorac na Kruševcu u glavnom gradu u potpunosti pripasti dinastiji sa kompletnim pripadajućim zemljištem, dok će rekonstrukciju i opremanje finansirati država od naredne godine. Stan u Podgorici takođe će ostati naslednicima, dok će najavljeni plac i kuća na Cetinju ponovo biti državno vlasništvo.</p>

Prekić: Nejasno zašto je princ Nikola pristao na brisanje termina "nasilna aneksija"

<p>Danas se oglasio i princ<b> Nikola Petrović Njegoš</b>. Njegove riječi podsjećaju sve nas da je revizija ovog zakona postala neophodna jer prethodne vlasti nikada nijesu ispunile ono što su potpisale. Najvažnija obaveza — dodjeljivanje rezidencije porodici Petrović Njegoš — ostala je mrtvo slovo na papiru više od decenije, kazao je nekadašnji ambasador Crne Gore u Argentini i poslanik Pokreta Evropa sad <b>Gordan Stojović.</b></p>
<p>Stojović je u objavi na Iks mreži naveo podsjećanje princa Nikole u kojem kaže da je "proces koji je doveo do donošenja Zakona iz 2011. trajao sedam godina – sedam godina teških pregovora čiji je najbitniji rezultat bio moralna i istorijska rehabilitacija dinastije Petrović-Njegoš“.</p>
<p>Prema riječima Stojovića, i tada, kao i danas, polemike o terminima pokušavaju da zasjene suštinu.&nbsp;</p>
<p>- A suština je jednostavna: pravda se ne mjeri riječima, već djelima. &nbsp;Za princa, riječ „aneksija“ ostaje istorijska činjenica – ona koja je Crnu Goru izbrisala sa mapa i njegovu porodicu bacila u izgnanstvo. Ali današnji zakon nije o brisanju istorije, već o vraćanju dostojanstva - poručuje Stojović.&nbsp;</p>
<p>Kako je dodao, dinastija Petrović Njegoš ne traži privilegije – već poštovanje.</p>
<p>- I zato je dobro da se princ oglasio - zaključuje Stojović.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprinc-nikola-aneksija-ostaje-istorijska-cinjenica-mnogo-vise-brinem-o-buducnost-crne-gore-nego-o-njenoj-bolnoj-proslosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Stojović: I princ pozdravlja zakon koji ispravlja nepravdu

<p>Ako je aneksija kako kažete izazvala “bol izgnanstva” vašoj porodici kako nije bila nasilna, upitao je poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza <b>Branislav Nenezić </b>povodom saopštenja Nikole Petrovića - nasljednika dinastije Petrović-Njegoš i praunuka kralja Nikole Petrovića.</p>
<p>- Očigledno je da se kako kaže, 35-ogodišnji angažman <b>Nikole Petrovića </b>praunuka kralja Nikole Petrovića na očuvanje mira i ljudskih prava na teritoriji bivše Jugoslavija sveo na “ neispunjenje određenog broja obaveza, od kojih je za nas najvažnija – dodjeljivanje rezidencije našoj porodici”! - dodaje Nenezić. </p>
<p>Nenezić ističe da se postavlja pitanje da li je Petrović u 35 godina pregalačkog rada na povraćaju rezidencije njihovoj porodici, posjetio porodice ljudi koji su do smrti ostali vijernik njegovom prađedu - mnogi od njih svoje živote završili van terotorije naše Crne Gore, mnogima neznajući groba, a ostalima kosti ostale na grobljima po Italiji. </p>
<p>- Da li ste se angažovali da se obnovi neka od preko 5000 spaljenih “rezidencija” crnogorskih rodoljuba koji su platili cijenu jer su branili slobodu, čast i nezavisnost Crne Gore - upitao je Nenezić. </p>
<p>Očigledno je, kaže Nenezić da Petrović čita "verziju događaja" koja mu je dostavljena.</p>
<p>- Očigedno da čitate “verziju događaja” koja vam je dostavljena, a mi neki ćemo ipak ostati vijerni pričama i tradicijama naših porodica, neke rane ne mogu zaliječiti “rezidencije” - zaključuje Nenezić. </p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprinc-nikola-aneksija-ostaje-istorijska-cinjenica-mnogo-vise-brinem-o-buducnost-crne-gore-nego-o-njenoj-bolnoj-proslosti&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Nenezić princu Petroviću: Neke rane ne mogu zaliječiti “rezidencije”

<p>Predsjednik SAD<b> Donald Tramp </b>rekao je danas da će SAD uzvratiti, nakon ubistva dva američka vojnika i jednog američkog civila u Siriji, za koja SAD krive organizaciju Islamska država.</p>
<p>- Ovo je napad Islamske države- rekao je američki predsjednik novinarima u Bijeloj kući uoči odlaska na fudbalsku utakmicu vojske i mornarice u Baltimoru.</p>
<p>On je izrazio saučešće porodicama troje ubijenih Amerikanaca i rekao da su troje ranjenih u istom napadu "dosta dobro".</p>
<p>Dva pripadnika američke vojske i jedan civilni prevodilac su danas ubijeni u napadu Islamske države u Siriji, kod Palmire, gdje su obavljali antiterorističke operacije, saopštilo je Ministarstvo odbrane u Vašingtonu.</p>
<p>Tri vojnika su tada ranjena, rekao je portparol Pentagona <b>Šon Parnel.</b></p>
<p>Ministar odbrane <b>Pit Hegset j</b>e rekao da su napadača ubile "partnerske snage" - Sirije. Arapski mediji prenose da su napad izvele snage Islamske države i da ranjenih ima i među sirijskim vojnicima koji su bili u patroli zajedno sa američkim.</p>
<p>Ovaj napad na američke trupe u Siriji prvi je sa fatalnim ishodom, nakon svrgavanja predsjednika <b>Bašara al Asada</b> pijre godiu dana.</p>
<p>Nastradali su helikopterom prevezeni do garnizona al Tanaf blizu granice sa Irakom i Jordanom.</p>
<p>Nevladina Sirijska opservatorija za ljudska prava čije je sjedište u Velikoj Britaniji, objavila je da je napadač bio pripadnik sirijskih snaga bezbjednosti.</p>
<p>Portparol sirijskog ministarstva unutrašnjih poslova <b>Nur al Din al Baba</b> rekao je da napadač, povezan sa Islamskom državom, otvorio vatru na kapiji vojne postave. On je dodao da sirijske vlasti ispituju da li je napadač član Islamske države, ili je samo zastupnik njene ekstremističke ideologije. Negirao je izvještaje da je napadač pripadnik sirijskih bezbjednosnih snaga.</p>
<p>SAD imaju stotine vojnika u istočnoj Siriji kao dio koalicije koja se bori protiv Islamske države. Američki vojnici u Siriji su i ranije bili meta napada.</p>

Tramp zaprijetio da će SAD uzvratiti zbog ubistva troje Amerikanaca u Siriji

<p><b>Nikola Šaranović</b> novi je član SC Derbija, saopšteno je iz podgoričkog košarkaškog kluba.</p>
<p>- Šaranović je visok 200 centimetara i ima 22 godine, ponikao je u mlađim kategorijama Crvene zvezde, a potom nastavio razvoj u FMP-u. Iako još veoma mlad, Nikola već dugo nastupa u ABA ligi. Sa sobom donosi jak karakter, čvrstinu i agresivnost, a odlikuje ga dobar spot-up šut i posvećena igra u službi kolektiva. Njegov profesionalni pristup i kvalitet koji posjeduje biće od velike koristi timu pred izazove koji su pred nama- piše u saopštenju.</p>

Šaranović novo pojašanje SC Derbija

<p>Premijer Slovačke<b> Robert Fico</b> kazao je danas kako su Crna Gora, Srbija i Albanija bolje pripremljene za članstvo u Evropskoj uniji od Ukrajine.</p>
<p>On je to komentarisao u programu "Subotnji dijalozi" na STVR, istakavši da se ove tri zapadnobalkanske države uprkos tome stalno suočavaju sa novim političkim zahtjevima.</p>
<p>- Članstvo Ukrajine u EU zahtijevalo bi jednoglasnu podršku svih članica, a upravo bi velike države bile prve koje bi ga blokirale- kazao je on.</p>

Fico: Crna Gora, Srbija i Albanija bolje pripremljene za EU od Ukrajine

<p>Ipak zatvaramo pet pregovoračkih poglavlja, a neizvjesnost koja je trajala od juče do danas je potvrdila da nema nikakvog gledanja kroz prste kada je u pitanju punopravno članstvo Crne Gore u EU, zbog navodno povoljnih geopolitičkih okolnosti, već se vrednuju isključivo postignuti rezultati, poručio je potpredsjednik Skupštine i funkcioner PES-a <b>Boris Pejović.</b></p>
<p>- Takođe, neizvjesnost koja je izazvana dilemom da li zatvaramo tri ili pet pregovaračkih poglavlja, pomogla je da se jasnije uoči ko se iskreno zalaže za punopravno članstvo Crne Gore u EU, a ko se ponadao da će ipak dosadašnji trud i rad biti uzaludni- kazao je Pejović u objavi na Fejsbuku.<br/>
<br/>
Pejović je kazao da će u mandatu sadašnje Vlade do kraja godine biti zatvoreno 9 pregovaračkih poglavlja, od ukupno zatvorenih 12 pregovaračkih poglavlja od kada je pregovarački proces počeo između Crne Gore i EU.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 131.5789%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fphoto.php%3Ffbid%3D10231647836319193&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Pejović: Neizvjesnost oko zatvaranja poglavlja pokazala ko se iskreno zalaže za punopravno članstvo u EU, a ko se nada neuspjehu

<p>Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije <b>Aleksandra Vučića</b>, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.</p>
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
<p>I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.</p>
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
<p>To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.</p>
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
<p>Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.</p>
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
<p>Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske <b>Davor Đenero</b>.</p>
<p>On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.</p>
<p>- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.</p>
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
<p>Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.</p>
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
<p>- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.</p>
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
<p>Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.</p>
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
<p>- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.</p>
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
<p>Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.</p>
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
<p>- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.</p>
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
<p>Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.</p>
<p>- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.</p>
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
<p>Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.</p>
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
<p>- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.</p>

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

<p>Predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić</b> stigao je na suđenje brataniću <b>Danilu Mandiću.&nbsp;</b></p>
<p>Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.</p>
<p>Na ročiste je pristupio i <b>Mihailo Čađenović</b>.</p>
<p>Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.</p>
<p>On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima <b>Darku Peroviću</b> i <b>Arisu Turkoviću</b>. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.</p>
<p>Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.</p>
<p>U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.</p>

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

<p>Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije <b>Nataši Asanović </b>uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla.</p> <p>Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla.</p> <p>- Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je <b>Danilo Šćepanović,</b> a ne <b>Danilo Šaranović,</b> kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: Dan<span></span><span>Dan</span></figcaption> </figure>  <p>U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom.</p> <p>- To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi.</p> <p><b>Na raspravu pozvana dva dana kasnije</b></p> <p>U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).</p>

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

<p>Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.</p>
<p>Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.</p>
<p>Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.</p>
<p>- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;</p>
<p>Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.</p>
<p>- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.</p>

Tag: princ-nikola-petrovic-njegos