Član organizovane kriminalne grupe A.P. (58) iz Bara uhapšen je jer je vozio pod dejstvom alkohola i vrijeđanja i prijetnji policajcu.
Na sudu je, kako su kazali u policiji, kažnjen novčanom kaznom od 1.100 eura.
I njegov sugrađanin, inače operativno interesantno lice, L.B. (35) uhapšen je zbog vožnje pod dejstvom benzodijazepina.
- U Baru su kontrolisani i OIL i OKG: M.P. (41), M.P. (44), M.Š. (42), M.S. (39), R.R. (59), V.B. (34) i J.Đ. (49) - dodali su u policiji.
Policija u Ulcinju uhapsila je operativno interesantno lice K.H. (34) koji je vozio pod dejstvom kokaina. Zbog ovog prekršaja kažnjen je novčanom kaznom u iznosu od 1.500 eura.
- Ulcinjanin K.I. (43) uhapšen je zbog odbijanja testa na droge i omalovažavanja policijskih službenika. On je na sudu za prekršaje zbog počinjenih prekršaja kažnjen sa ukupno 3.000 eura - naveli su u policiji.
Tivatska policija uhapsila je M.M. koji je blizak jednoj OKG iz Herceg Novog. On je odbio da se zaustavi na izdat znak stop.
- I udaljio se vozilom velikom brzinom prema teritoriji opštine Kotor gdje je policija prilikom radarske kontrole zabilježila kretanje brzinom od 112 km/h, nakon čega se ponovo oglušio o izdato naređenje da se zaustavi - dodali su u policiji.
Nakon što su ga policijski službenici sustigli, utvrđeno je da M.M. vozio bez položenog vozačkog ispita i da su na vozilu nepropisno zatamnjena prednja bočna stakla.
- Vozilo je privremeno oduzeto radi dodatnih provjera i vanrednog tehničkog pregleda - naveli su u policiji.
M.M. je kažnjen kaznom zatvora u trajanju od 15 dana, dok je za počinjene prekršaje na području Kotora takođe kažnjen kaznom zatvora u trajanju od 15 dana, kao i novčanom kaznom, uz izrečenu zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilima ,,B" kategorije, u trajanju od četiri mjeseca.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Više OIL i pripadnika OKG uhapšeno na primorju: Vozili pod dejstvom alkohola i droga, bježali, vrijeđali i prijetili policajcima

Gradovi na Crnogorskom primorju tradicionalno su među najatraktivnijim destinacijama za Novogodišnje praznike jer lokalne turističke organizacije angažuju nabolja imena sa muzičke scene regiona za koncerte na otvorenom. Nepuna dva mjeseca dijeli nas od dočeka Nove 2026. godine i rezervacije smještaja već su počele.
Programi su višednevni, a to je odlična šansa za vlasnike smještajnih kapaciteta da rade i tokom zime, ali ipak, neki manji hoteli vjerovatno neće raditi.
Primorski portal saznaje da su cijene noćenja u budvanskim hotelima za Novu godinu od 60 pa do nekoliko stotina eura.
Budva sprema sedmodnevni novogodišnji program, koji bi, prema za sada nezvaničnim najavama, trebalo da prevaziđe minule koncepcije dočeka. Istraživali smo kakva su očekivanja hotelijera u prijestonici turizma i kakve su trenutne najave za kraj decembra i početak januara.
Osim što se prethodnih decenija pozicionirala kao najposjećenija destinacija tokom ljeta, Budva privlači turiste tokom cijele godine. Na tronu je kao omiljeni grad za uživanje u čarolijama Novogodišnjih praznika.
Prema riječima predsjednika Udruženja hotela Crne Gore, Nikole Pejovića uoči i po Novoj godini u Budvi prosječno boravi između 25 i 30 hiljada gostiju.
- Da li će se taj promet održati više od dvije do tri noći, pitanje je. Mislim da su se ljudi više vezali 31. decembar i 1. januar. Kada je riječ o gostima iz regiona, Hrvati i Bosanci će najvjerovatnije vezati tri dana, a Makedonci i Srbi dva dana. Agencije su već popunile i prodale novogodišnje aranžmane, a ono što je ostalo doći će u Budvu - kazao je Pejović.&nbsp;
On je mišljenja da Novogodišnji program je potrebno ranije objaviti.
Sagovornik Primorskog portala navodi da Budva godinama unazad organizuje najbolje dočeke, ali da je problematično kasno objavljivanje programa.
- Program bi trebalo objaviti što ranije, da budemo prvi u tome i da imamo najveće zvijezde, kao što ih imamo svake godine. Činjenica je da i 2. i 3. januara imamo dobre programe, ali pitanje je da li će ljudi ostati toliki vremenski period. Individualci koji imaju stanove na području Budve svakako će doći - istakao je Pejović.
Prema informacijama Udruženja hotela, cijene noćenja u budvanskim hotelima krajem decembra i početkom januara kretaće se od 60 do 300 eura.
Pojedini hoteli, kako je Pejović rekao, neće biti otvoreni jer njihovi vlasnici smatraju da to nije isplativo u zimskom periodu, dok će hoteli kapaciteta od 200 do 500 kreveta organizovati sopstvene novogodišnje programe i dešavanja.
<h2>U najavi sedam koncertnih večeri – od Aca Pejovića do tribjut rok sastava</h2>
Novogodišnji muzičko-zabavni program u crnogorskoj metropoli turizma još uvijek nije oficijalno objavljen, a kako je medijima nezvanično saopšteno iz Turističke organizacije Budva koncerti će se održavati od 29. decembra do 4. januara.
Kao glavne zvijezde večeri, kako su mediji već objavili, nastupiće Mirza Selimović, Marko Louis, Aco Pejović, Bijelo Dugme, Breskvica i Sergej Ćetković, dok je posljednji segment rezervisan za nastup tribjut bendova koji izvode repertoar sastava ABBA i AC/DC i Dejvida Bouvija.
Organizovani novogodišnji dočeci u Budvi započeli su 1999. godine, kada je grad prvi put priredio koncert na otvorenom u starogradskom ambijentu, što je tada bila novina u Crnoj Gori. Od tada Budva postaje prepoznatljiv regionalni centar novogodišnjih proslava na Jadranu.
Tokom 2000-ih, manifestacija je prerasla u višednevni program koji uključuje nastupe najpoznatijih muzičkih imena iz regiona, dok je gradski trg u Budvi redovno okupljao desetine hiljada posjetilaca.

500x500

Hotelijeri problematizuju kasno objavljivanje novogodišnjih programa

Pet utakmica 4. kola Prve A lige odigrano je u subotu, a Sutjeska Elektroprivreda i Primorje zadržali su maksimalan učinak. Podgorica Bemax je došla do prve pobjede u sezoni, kao i košarkaši Ibra, a Teodo je nanio prvi poraz ekipi Mornara Barskog zlata.
Sutjeska je četvrti trijumf upisala na gostovanju Ulcinju, ekipi koja još nije osjetila slast pobjede, 83:75. Nikšićani su neporaženi u svim takmičenjima ove sezone, a utakmicu su ovoga puta okrenuli na svoju stranu već u drugoj četvrtini, u kojoj su došli do 17 poena viška, a na odmoru imali velikih 15 razlike (25:40). Kada su nakon treće četvrtine došli do nedostižnog 21 poena razlike, malo su spustili ritam pa je Ulcinj do kraja samo ublažio poraz. Goran Gajović je bio najefikasniji kod Sutjeske sa 18 poena, 4 skoka i 5 asistencija, dok je u Ulcinju Gojko Radulović postigao 29 poena, od čega 15 sa linije slobodnih bacanja.
Primorje je na prvi trijumf u ABA 2 ligi nadovezalo novu pobjedu u domaćem prvenstvu, nad Dečićem 97:88. Novljani su, slično Sutjesci, već u drugoj četvrtini došli do dvocifrene razlike i utakmicu bez problema iskontrolisali do kraja. Petorica domaćih igrača imali su dvocifren učinak, a Novak Peković je bio najefikasniji sa 24 poena. Kod Dečića 26 poena Aleksandra Bulatovića, a 23 poena i 8 skokova Bogdana Cebalovića.
Teodo je došao do polovičnog učinka nakon 4 kola, tako što je Mornaru nanio prvi poraz – u Tivtu je bilo 83:71. Barani su u prvom dijelu meča prokockali 10 poena prednosti, pa je na poluvremenu bilo neriješeno – 34:34. Teodo je potom furiozno odigrao treću četvrtinu, koju je dobio 31:19, nakon čega Mornar nije imao snage za povratak. Domaćine su predvodili Amerikanci – Džejden Tarner je postigao 21, a Tarik Kul 17 poena. Kod Barana Kristofer Ostin je upisao 19 poena, a Petar Krivokapić 17.
Podgorica je u ovoj rundi došla do prve pobjede u sezoni, na gostovanju Danilovgradu 89:71. Učesnik ABA 2 lige mogao je ovoga puta da ravnomjernije rasporedi minutažu, a na kraju i poene, jer trijumf nijednog trenutka nije dolazio u pitanje. Sedmorica gostujućih igrača imali su dvocifren učinak, Šorak je postigao 12, Bulajić 11 i još petorica po 10 poena. Kod Danilovgrada 19 poena Pavla Mugoše, 18 Aleksandra Pješčića.
Prvu pobjedu proslavio je i Ibar, na svom parketu protiv Kotora, ubjedljivo 77:57. Ostin Braun je bio najbolji sa 17 poena i 5 skokova, a u Kotoru Novak Obradović postigao je 14.
Maksimalan učinak nakon ovog kola moglo bi da zadrži i Jedinstvo, koje u nedjelju gostuje SC Derbiju (17h), kao i Lovćen koji će dva sata kasnije u Golubovcima igrati protiv Vukova Zete.

1250x600

1084x550

Sutjeska i Primorje se ne zaustavljaju, prvi trijumf Podgorice

Košarkašice Budućnost Bemaxa deklasirale su Primorje 125:61 na startu nove sezone I A ŽCKL.
Duel dva tima sa najvećim budžetima, bio je lakši trening za "vučice", koje su se poigravale sa Novljankama. Primorje je u sezonu krenulo sa dvije Amerikanke Vagner i Dašanti, koje su postigle 52 poena, tako da su domaće igračice postigle samo devet poena.
"Plave" su samo dva dana nakon pobjede protiv Rilskog imale praktično lakši trening, a &nbsp;treći period otvorile su serijom 25:5 stigle do 84:34, da bi poenima Baošić, Budućnost već na kraju treće dionice uspjela da stigne do trocifrene brojke (100:42).&nbsp;
Meč je obilježila Zorana Radonjić, koja je ubacila 31 poen, uz 8 asistencija i 6 ukradenih lopti za indeks 47. Delajin Bern dodala je 22, Milena Bigović 16, Jovana Savković 15, dok je kod Novljanki Vegner postigla 28, a druga Amerikanka Dašanti 24.

Košarkašice Budućnost Bemax na +64 protiv Primorja

Pojačani inspekcijski nadzor koji je tokom ljetnje turističke sezone sproveden u šest primorskih opština rezultirao je podnošenjem 29 krivičnih prijava i izdavanjem 8.761 prekršajnog naloga, dok je ukupan finansijski efekat po tom osnovu više od 4,1 miliona eura. To je navedeno u vladinoj Informaciji o pojačanim inspekcijskim nadzorima za vrijeme ljetnje turističke sezone shodno Akcionom planu za 2025. godinu. U periodu od 30. juna do 1. septembra, pojačani nadzor je sprovodilo 70 inspektora u Ulcinju, Baru, Budvi, Tivtu, Kotoru i Herceg Novom, s ciljem unapređenja efikasnosti inspekcijskih službi tokom ljetnjih mjeseci. U kontrolama su učestvovale Turistička, Radna, Zdravstveno-sanitarna, Tržišna i Inspekcija za bezbjednost hrane, dok su dodatno bile angažovane i Inspekcija za ribarstvo te Inspekcija Uprave pomorske sigurnosti. Tokom trajanja akcije izvršeno je ukupno 9.652 inspekcijska nadzora, pri čemu je utvrđeno 6.252 nepravilnosti. Najčešći prekršaji odnosili su se na rad na crno, nepravilnu fiskalizaciju i higijenske propuste. U 1.053 slučaja inspektori su reagovali preventivno, a donijeto je 1.223 rješenja o otklanjaju nepravilnosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251004021028_97a234a2fb64adae459cb928241be9c91a12b82d0968237bdd940dfd21486726.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251004021028_97a234a2fb64adae459cb928241be9c91a12b82d0968237bdd940dfd21486726" data-rendition-name="original" width="807" height="632" loading="lazy" alt="statistika"> </figure>  <h2>Redovne kontrole i po prijavi građana</h2> Nadzori su sprovođeni u ugostiteljskim objektima, hotelima, tržnicama, na plažama, radnim mjestima i u objektima za proizvodnju i promet hrane.&nbsp; - Kontrole su vršene redovno i po prijavama građana, a akcenat je stavljen na očuvanje bezbjednosti turista i zaštitu potrošača. Predmet pojačanih nadzora bio je usmjeren na suzbijanje rada na crno, svake vrste sive ekonomije kao i nelojalne konkurencije. Posebna pažnja bila je posvećena očuvanju zdravlja ljudi i turista tokom ljetnjih mjeseci. Inspekcije su vršile zajedničke nadzore, kako bi se na ekonomičan način, i ne opterećujući subjekte nadzora odjednom izvršio nadzor iz više oblasti poslovanja - navedeno je u vladinom dokumentu. <h2>Rad neregistrovanih objekata i neprijavljeni turisi</h2> Kontrole turističke inspekcije su obuhvatale registraciju smještajnih kapaciteta, prijavu gostiju i poštovanje kategorizacije. Utvrđene nepravilnosti uključivale su rad neregistrovanih objekata i neprijavljene turiste. Turistički inspektori su kontrolisali i izgrađenost i organizaciju kupališta na moru, posjedovanje odgovarajućih odobrenja, organizacija spasilačke službe, kontrola plovnih objekata u dijelu posjedovanja neophodne dokumentacije i ispunjavanje uslova za prevoz putnika u komercijalne svrhe. Takođe, u izvještajnom periodu, između ostalog, vršeni su i inspekcijski nadzori nad radom turističkih agencija, turističkih vodiča, pratioca, animatora, turističkih usluga na kupalištima (iznajmljivanje plažnog mobilijara - odobrenje, izdavanje računa, uređenost i opremljenost (sanitarni čvor, tuševi, kabine za presvlačenje, bove, spasilačka služba, informativne table, cjenovnik, protivpožarni aparat), turističke usluge u nautičkom turizmu (prevoz turista plovnim objektima - odobrenje, naziv, cjenovnik, računi), kontrola ugostiteljskih objekata odobrenje za rad i izvod iz CRPS, naziv i vrsta objekta, cjenovnici, izdavanje računa, knjiga prigovora, minimalno tehnički uslovi, poslovođa, kao i protivpožarna zaštita. <h2>Neprijavljivanje radnika i nepoštovanje radnog vremena</h2> Prioritetan zadatak Inspekcije rada, kako je navedeno u Informaciji koju je usvojila Vlada, bio je suzbijanje sive ekonomie na tržištu rada (neformalno zapošljavanje i neplaćeni rad kod formalno zaposlenih).&nbsp; Izvršene kontrole su se odnosile na poštovanje radno-pravnih propisa, sa posebnim fokusom na rad na crno i uslove rada zaposlenih.&nbsp; - Zabilježeni su i slučajevi neprijavljenih radnika, nepoštovanja radnog vremena. Inspekcija rada je sprovodila pojačani nadzor u cilju suzbijanja „rada na crno", koji je upravo najizraženiji u vrijeme turističke sezone, kada je povećan broj poslodavaca sa sezonskim odobrenjem za rad, kao i broj angažovanih lica za obavljanje sezonskih poslova - navedeno je u informaciji. Inspekcijski nadzor se sprovodio posebno u dijelu preduzimanja mjera za ostvarivanje prava zaposlenih na rad i po osnovu rada, kao i zakonitosti zapošljavanja, sa posebnim akcentom na angažovanje maloljetnika.&nbsp; <h2>Nepravilnosti u održavanju higijene</h2> Aktivnosti zdravstveno-sanitarne inspekcije bile su najizraženije u ugostiteljskim objektima i zdravstvenim ustanovama, ali i u drugim djelatnostima od značaja za javno zdravlje, sa jasnim ciljem očuvanje bezbjednosti građana i turista u periodu pojačane turističke aktivnosti. Kontrolisana je higijena ugostiteljskih objekata, kvalitet vode i sanitarno stanje na plažama. Utvrđene su nepravilnosti u održavanju higijenskih standarda u pojedinim objektima. <h2>Provjera cijena i zaštita potrošača</h2> Tržišni inspektori su sprovodili kontinuirane inspekcijske nadzore nad sprovođenjem Zakona о unutrašnjoj trgovini i Zakona o zaštiti potrošača.&nbsp; U izvještajnom periodu kontrolisali su dokaze o nabavci robe u prometu, prijavljivanje trgovine na malo, trgovine na veliko i trgovinskih usluga, poštovanje neradne nedjelje neradnih dana u vrijeme državnih praznika, isticanje, kao i pridržavanje rasporeda radnog vremena.&nbsp; Predmet nadzora je bilo i isticanje obavještenja o robi, cijene proizvoda, pridržavanja istaknutih cijena, isticanje cijene kod prodajnih pogodnosti, isticanje cijene pri oglašavanju, isticanje cijena kod benzinskih stanica i parkirališta.&nbsp; Provjeravana je urednost fiskalizacije, zakonitost formiranja cijena i zaštita potrošača. <h2>Neadekvatno skladištenje i proizvodi bez deklaracije</h2> Poseban nadzor sproveden je u objektima za skladištenje i promet hrane. Kontrolisani su uslovi čuvanja, deklaracije i rokovi trajanja.&nbsp; Utvrđene nepravilnosti uključuju neadekvatno skladištenje i proizvode bez deklaracije.&nbsp; - Inspektori Uprave za bezbjednost hrane su tokom navedenog perioda kontrolisali sve subjekte u poslovanju sa hranom, od velikih hotela do malih prodajnih mjesta na šetalištima, kontrolu higijenskih uslova, način čuvanja i porijeklo hrane - navedeno je u vladinoj Informaciji. <h2>Preporučen nastavak koordinisanih aktivnosti</h2> U dokumentu se konstatuje da je Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora, kao stalno radno tijelo Vlade, uspjelo da u protekla dva mjeseca postigne najbolje rezultate u istoriji pojačanih nadzora tokom ljetnjih turistiških sezona.&nbsp; Kako se zaključuje, pojačani inspekcijski nadzori doprinijeli su unapređenju uslova poslovanja i jačanju zaštite potrošača. Preporučen je nastavak koordinisanih aktivnosti inspekcijskih organa, pojačana edukacija privrednika i unapređenje preventivnih mehanizama. - Posebno treba istaći da je samo zajedničkim i odgovornim djelovanjem moguće obezbijediti visok kvalitet usluga, sigurno okruženje i ugled Crne Gore kao bezbjedne turističke destinacije, a to je i upravo bio osnovni zadatak i cilj pojačanih inspekcijskih nadzora tokom ljetnje turističke sezone 2025. godine, koji je sproveden shodno Akcionom planu koji je usvojila Vlada Crne Gore na predlog predsjednika Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora - zaključeno je u dokumentu.

Tamara Klikovac

Inspektori na primorju otkrili hiljade nepravilnosti: Rad na crno i loša higijena najčešći prekršaji, kazne više od četiri miliona eura

Ogromne gužve stvorene su iz pravca primorja ka Podgorici, nakon što je jutros veliki odron u mjestu Obzovica zatvorio put Cetinje-Budva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091419090_aa4f36e31578bd205269567a191d0f74f70aa90dcc42d4d353d8e226b4f0ce93.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091419090_aa4f36e31578bd205269567a191d0f74f70aa90dcc42d4d353d8e226b4f0ce93" data-rendition-name="original" width="384" height="854" loading="lazy" alt="Gužve iz pravca Bara ka Podgorici"><figcaption>Gužve iz pravca Bara ka Podgorici(Photo: Patrola CG)</figcaption></figure>  Iz Bara su napravljene kolone vozila koja jedva da se pomjeraju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091419090_40c29b5d0cb2d231fc7bd8b4ef1dee25cb433bdd42dba4a233ce6d2cce11c1f9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091419090_40c29b5d0cb2d231fc7bd8b4ef1dee25cb433bdd42dba4a233ce6d2cce11c1f9" data-rendition-name="original" width="901" height="1600" loading="lazy" alt="Gužve iz pravca Bara ka Podgorici"><figcaption>Gužve iz pravca Bara ka Podgorici(Photo: Patrola CG)</figcaption></figure>  Kako prenose Vijesti, privremeno je zatvoren i drugi glavni pravac preko tunela "Sozina", jer su službenici Monteputa bili primorani da u 18.30 časova prekinu saobraćaj. Povremeno otvore, pa zatvore Sozinu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091419090_2d0c9faa42e32878ce6a835d3a622c6ee4534c18abff2ebb1737db626314d094.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025091419090_2d0c9faa42e32878ce6a835d3a622c6ee4534c18abff2ebb1737db626314d094" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Gužve iz pravca Bara ka Podgorici"><figcaption>Gužve iz pravca Bara ka Podgorici(Photo: Patrola CG)</figcaption></figure>  Podsjećamo, velika količina materijala, stijene odronila se jutros, oko 7:30 sati, na cestu iznad Obzovice. Prema posljednjim informacijama, odron neće biti uklonjen onako kako je prvobitno javljeno, a dok se ne obezbijedi potpuna sigurnost za učesnike saobraćaja put će biti zatvoren. Rukovodilac sektora za održavanje puteva Ljubiša Lazović je za RTV Cetinje kazao da je glavni problem stijena koja je ostala iznad puta. On je kazao da se trenutno pikamerom razbijaju prilično tvrde stijene koje su pale na put, a da će se nakon toga pristupiti rješavanju problema sa stijenom iznad. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 61.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fput-cetinje-budva-zatvoren-dok-se-ne-otkloni-svaka-opasnost-dodatni-problem-ostatak-stijene-koji-visi-iznad-magistrale&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

FOTO: Ogromne gužve iz Bara ka Podgorici, povremena obustava saobraćaja kroz Sozinu

Košarkaški klub Primorje iz Herceg Novog zamijeniće tivatski Teodo u ABA drugoj ligi, saopšteno je iz regionalnog košarkaškog takmičenja.
Teodo je juče obavijestio javnost da zbog organizacionih i finansijskih problema odustaje od nastupa u regionalnom takmičenju.
Primorje debituje u regionalnom takmičenju, a sezonu će početi 15. oktobra gostovanjem Vojvodini.
Hercegnovski tim će, osim Vojvodini, gostovati Heliosu, Slobodi iz Tuzle i Studentu, a ugostiće Cibonu, Široki, Borac iz Banjaluke i Jahorinu.
U ABA drugoj ligi igraće i Sutjeska Elektroprivreda i Podgorica Bemaks.

Primorje umjesto Teoda u ABA drugoj ligi

Bezbjednosna situacija na primorju je stabilna - ocijenio je direktor &nbsp;Uprave policije Lazar Šćepanović tokom radne posjete južnoj regiji.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, ova posjeta je organizovana radi sagledavanja i analize do sada preduzetih aktivnosti i ostvarenih rezultata u oblastima koje su prepoznate kao bezbjednosno - izazovne, te identifikovanja ključnih problema u postupanju policijskih službenika kao i planiranja daljih aktivnosti usmjerenih na podizanje nivoa sveukupne bezbjednosti i efikasnosti prilikom vršenja policijskih poslova.
- Direktor Šćepanović je sa pomoćnikom direktora za Sektor za borbu protiv kriminala Velimirom Furtulom i načelnikom Regionalnog centra bezbjednosti „Jug” obišao odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi, Tivat, Kotor, Budva, Bar i Ulcinj, gdje je od strane načelnika odjeljenja i starješina upoznat sa stanjem bezbjednosti po svim linijama rada i materijalno - tehničkom opremljenošću - kazali su u policiji.
Šćepanović je, prema njihovim riječima, ocijenio da je aktuelna bezbjednosna situacija u okviru ljetnje turistike sezone na području nadležnosti ovih organizacionih jedinica stabilna, uz "periodičnu aktuelizaciju bezbjednosnih izazova primarno manifestovanih kroz djelovanje visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa".
- Ali i da je pored brojnih izazova i hroničnog nedostaka kadrovskih potencijala pokazano sinhronizovano djelovanje, dobra koordinacija i efikasno rasvetljanje teških krivičnih djela i održavanje stanja javnog reda i mira stabilnim - dodali su u policiji.
Konstatovano je, kažu, i zadovoljstvo rezultatima službenika Regionalnog centra granične bezbjednosti “Jug” i značajan napredak koji je ostvaren u podizanju nivoa granične bezbjednosti.
- Direktor Šćepanović je sa načelnicima odjeljenja bezbjednosti razgovarao i o strateškim aktivnostima započetim radi poboljšanja radnog i socijalno - ekonomskoog statusa policijskih službenika, kao i modalitetima unaprjeđenja kadrovskih potencijala, inoviranju radne opreme i službenih vozila, te započetom procesu nabavke policijske uniforme - kazali su u policiji.
Tokom posjeta odjeljenjima bezbjednosti, Šćepanović je, kažu, razgovarao i sa policijskim službenicima, kojima je izrazio bezrezervnu podršku u dosljednoj primjeni zakona, prema svima na isti način i bez izuzetka, te naglasio da svaki policajac ima oslonac u njemu lično i rukovodstvu Policije za sve radnje koje se sprovode po slovu zakona - jednako, nepodijeljeno i transparentno.
- U odnosu na aktuelnu situaciju koja je uslovljena devastirajućim požarima, zaključeno je da su svi požari na području crnogorskog primorja lokalizovani, te da se na dnevnom nivou, u saradnji sa organima lokalne samouprave, preduzimaju aktivnosti u cilju preventivnog postupanja i obezbjeđenja potpune sigurnosti građana i turista. Policija je u rješavanju izazova sa kojima se lokalna zajednica susrela zbog požara postupala profesionalno, pružajući podršku u gašenju požara, a takođe i preduzimajući aktivnosti na utvrđivanju uzroka požara u vezi čega je ponovljeno da se u tri slučaja izazivanja požara radilo o samozapaljenju, kao i da je utvrđeno da je jedan požar uzrokovan ljudskim faktorom te da je odgovorno lice s tim u vezi procesuirano - naveli su u Upravi policije.
Šćepanović se sa sastao i sa predsjednikom Opštine Tivat Željkom Komnenovićem i predsjednikom Opštine Budva Nikolom Jovanovićem.&nbsp;
- Na sastancima je razgovarano o saradnji odjeljenja bezbjednosti Tivat i Budva i organa lokalnih samouprava ove dvije opštine, koja je ocijenjena kao efikasna i konstruktivna. Direktor je zahvalio predsjednicima opština na značajnoj podršci koju pružaju odjeljenima bezbjednosti Tivat i Budva, uz obostanu konstataciju veoma dobre komunikacije Uprave policije i organa lokalne samouprave i prepozbnate kvalitetne zajedničke saradnje u rješavanju izazova koje sa sobom nosi ljetnja turistička sezona - navodi se u saopštenju.
Direktor i predsjednici opština Tivat i Budva razgovarali su i o saradnji u smislu definisanja niza veoma značajnih zajedničkih aktivnosti koje će biti inicirane u cilju poboljšanja radnog ambijenta i materijalnog statusa policijskih službenika, sa posebnim akcentom na modalitetima renovacije odnosno izgradnje novih objekata Odjeljenja bezbjednosti Tivat i Odjeljenja bezbjednosti Budva, gdje postoji mogućnost da bi isti objekti mogli biti planirani i izgrađeni sa kapacitetima koje bi koristile opštinske službe koje blisko sarađuju sa policijom, među kojima su Vatrogasna jedinica, Komunalna policija i Komunalna inspekcija.
- Direktor Uprave policije će i u narednom periodu nastaviti posjete regionalnim centrima bezbjednosti u cjelini, kako bi se neposredno upoznao sa svim pojedinostima u radu policijskih organizacionih jedinica, te kako bi se blagovremeno planirale aktivnosti usmjerene na jačanje kadrovskih i materijalno - tehničkih kapaciteta Policije, a sve u cilju još efikasnijeg policijskog djelovanja i rada, radi zaštita interesa i dobrobiti građana - zaključili su u saopštenju.

Šćepanović: Bezbjednosna situacija na primorju stabilna

Tržište nekretnina u Crnoj Gori ne pokazuje znake usporavanja. Cijene zakupa i prodaje stambenih jedinica rastu iz godine u godinu, a u nekim regijama dosežu nevjerovatne iznose. Predsjednik Upravnog odbora Udruženja agencija za nekretnine (UANCG) Stefan Mišković za Portal ETV kaže da u glavnom gradu Crne Gore, zakup garsonjera u naseljima poput Zabjela ili Starog aerodroma kreće se od 300 do 400 eura, dok u novijim zgradama i opremljenijim stanovima može dostići i 500 eura mjesečno. Jednosobni stanovi u popularnim kvartovima kao što su City kvart i Preko Morače iznajmljuju se za 450 do 650 eura, dok se dvosobni kreću od 500 do 700 eura, a luksuzne varijante dostižu i 1.000 eura mjesečno. Na crnogorskom primorju cijene su još više izražene. Tokom ljetnje sezone, zakup garsonjera i jednosobnih stanova u Budvi, Kotoru i Herceg Novom ide i do 600–800 eura, dok se veći stanovi izdaju i za 1.200 eura mjesečno. - Kada je riječ o Glavnom gradu, najpovoljnije je tražiti garsonjeru u predgrađu Podgorice, dok najviše cijene drže luksuzni stanovi u blizini Big fashion centra i dijelu Preko Morače - navodi Mišković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025070801070_32bee11921e6acdb0a8117e7865120dea30e922c30ac00137c9b281bf26145a7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025070801070_32bee11921e6acdb0a8117e7865120dea30e922c30ac00137c9b281bf26145a7" data-rendition-name="original" width="480" height="340" loading="lazy" alt="Stefan Mišković"><figcaption>Stefan Mišković(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  <h2>Kvadrat u novogradnji u Podgorici preko 2.000</h2> Kada je riječ o kupovini, prosječna cijena kvadrata u novogradnji u Podgorici iznosi oko 2.066 eura, dok je na primorju ta cifra viša — 2.328 eura po metru kvadratnom. U luksuznim zgradama i u centru glavnog grada, cijena kvadrata ide i do 3.000–3.500 eura. Najtraženija naselja su područje oko Big fashion centra, Blokovi 5 i 6, Preko Morače i Gorica C. Na primorju, kaže Mišković, cijene stanova u prvoj liniji do mora idu i do 5.000 eura po metru kvadratnom, dok u prestižnim rizortima poput Porto Montenegra, Porto Novog i Luštica Baya kvadrat stana u “resale” fazi može dostići i 15.000 eura, zavisno od pozicije i nivoa opremljenosti. <h2>Na sjeveru povoljnije </h2> Na sjeveru zemlje i dalje se mogu naći povoljnije opcije — u prosjeku oko 1.200 eura po kvadratu, dok je u centralnim opštinama van Podgorice ta cifra nešto niža, oko 1.050 eura. <h2>Dvostruki rast cijena u posljednjih pet godina</h2> Prema riječima Mišković, od 2020. godine do danas, cijene nekretnina u Crnoj Gori porasle su za skoro 100 odsto. Kvadratni metar u novogradnji, koji je tada koštao oko 1.100 eura, sada premašuje 2.150 eura. Zakup stanova takođe je u stalnom porastu, naročito od 2022. godine, kada je došlo do naglog skoka potražnje, posebno među stranim državljanima, digitalnim nomadima i investitorima. Uprkos upozorenjima analitičara da ovakav rast nije dugoročno održiv, interesovanje za crnogorske nekretnine ne jenjava. Luksuzne lokacije i dalje diktiraju cijene, dok standardno tržište ostaje pod pritiskom potražnje i sve manjeg broja dostupnih nekretnina.

Miraš Dušević

Cijene stanova eksplodirale: Zakup garsonjere u Podgorici i 500 eura, kvadrat na moru i 15.000

Uniformisani policijski službenici i službenici kriminalističke policije iz sedam država od danas će u primorskim opštinama Crne Gore patrolirati zajedno sa crnogorskim policajcima.
Iz Uprave policije su saopštili da će to biti realizovano na osnovu Protokola o saradnji tokom turističke sezone, a u okviru projekta "Sigurna turistička sezona".
Kako su naveli, taj projekat Uprava policije sprovodi već 15 godina sa partnerima i policijskim organizacijama Hrvatske, Srbije, Sjeverne Makedonije, Albanije, Italije, Kosova i Rumunije.
Iz policije su rekli da će od danas do 1. septembra uniformisani policijski službenici i službenici kriminalističke policije iz tih zemalja raditi sa kolegama iz Crne Gore, kao vid podrške Regionalnom centru bezbjednosti Jug i pripadajućim odjeljenjima bezbjednosti u primorskim opštinama.
"Na ovaj način, tokom ljetnje turističke sezone, u skladu sa Protokolom i unaprijed definisanom planu, zajedničkim patrolama sa službenicima Uprave policije, policijski službenici iz inostranstva biće podrška naporima crnogorske policije da obezbijedi stabilan bezbjednosni ambijent i ličnu i imovinsku sigurnost turista i građana Crne Gore, kao i svojim sugrađanima u informisanju i eventualnoj pomoći tokom njihovog boravka na crnogorskom primorju", kaže se u saopštenju.
Dodaje se da će kontakt sa tim policijskim službenicima biti moguć putem poznatih i dostupnih brojeva Uprave policije i odjeljenja bezbjednosti u primorskim opštinama - 122.

Od danas na primorju zajedničke patrole crnogorskih i policajaca iz inostranstva

Inicijativa DPS-a da EU vodi proces provjere biračkih spiskova država Zapadnog Balkana u potpunosti je u duhu onoga što već godinama CeMI predlaže sa srpskim nevladinim organizacijama CRTA i CeSID. Naša inicijativa, jasno ukazuje da se birački spiskovi moraju uparivati regionalno, jer je problem prekograničnog glasanja sistemski, organizovan i ne može ga riješiti nijedna država sama – kazao je za Pobjedu analitičar i predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja Zlatko Vujović, pozivajući i druge partije u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i širom regiona da podrže tu inicijativu i da kroz svoje političke i evropske kontakte insistiraju da ona postane dio obaveznih EU uslova u procesu integracija.
DPS je najavio da će početkom naredne godine pokrenuti inicijativu u Briselu koja se tiče provjere i uparivanja biračkih spiskova u državama Zapadnog Balkana, da će tražiti da eksperti EU rade na uparivanju biračkih spiskova, te da svaka država – Srbija, BiH i Crna Gora – treba da otvori svoje spiskove i omogući njihovu međusobnu razmjenu, kako bi se spriječio nastavak izbornog turizma.
Na pitanje koliko je najavljena inicijativa DPS-a slična onoj koju je ranije podnio CeMI sa organizacijama CRTA i CeSID, Vujović je kazao da je ta inicijativa u potpunosti u duhu onoga što već godinama predlažu te tri organizacije.
<h3>PROBLEM</h3>
- Nakon krađe lokalnih izbora u Srbiji i masovnog nezakonitog upisivanja birača, posebno na tromeđi Srbija – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, postalo je jasno da se radi o najvećem problemu integriteta izbora u regionu. I ne samo kada je riječ o ovim zemljama. Taj problem postoji, istina u manjem obimu i na tromeđi Albanija – Kosovo – Sjeverna Makedonija, ali i u Moldviji, Kakvkazu. To je postao dominantan trend kada je riječ o pokušajima prekrajanja izborne volje. Međutim, iako je ovakvih slučajeva bilo i decenijama unazad, niko to nije izveo u tolikom obimu, i uz angažovanje gotovo kompletne državne administracije kao srpske vlasti na lokalnim izborima u Srbiji. Tako da je problem dobio na vidljivosti i upalio alarm – kazao je Vujović.
Istakao je da njihova, zajednička inicijativa nevladinih organizacija, jasno ukazuje da se birački spiskovi moraju uparivati regionalno, jer je problem prekograničnog glasanja sistemski, organizovan i ne može ga riješiti nijedna država sama.
- U tom smislu, stav DPS-a vidim kao podršku inicijativi koju smo mi već pokrenuli, i dobro je što politički akteri prepoznaju njen značaj. Pozivam i druge partije u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i širom regiona da je podrže i da kroz svoje političke i evropske kontakte insistiraju da ona postane dio obaveznih EU uslova u procesu integracija – istakao je Vujović.
Upitan kakav ishod inicijative DPS-a očekuje, Vujović je rekao da vjeruje da će inicijativa dati podsticaj za ozbiljniji dijalog na nivou EU, posebno ako je velike evropske partijske porodice podrže.
- Međutim, suštinski, ishod zavisi od toga da li će se više političkih aktera u regionu jasno izjasniti da žele transparentne biračke spiskove i da se prekogranične zloupotrebe iskorijene.
Prema njegovim riječima, ono što je važno razumjeti jeste da se inicijativa CeMI-ja, CRTA-e i CeSID-a mora posmatrati kao grudva snijega bačena sa vrha planine.
- Te tri organizacije same po sebi nemaju političku snagu da nametnu rješenje državama u regionu, ali smo svjesno pokrenuli proces – pustili smo grudvu u nadi da će, uz naše stalne podsticaje, analize i javni pritisak, pokrenuti lavinu koja treba da dovede do stvarne političke i institucionalne promjene. U tom kontekstu, dobro je što se sada i politički akteri, poput DPS-a, priključuju toj temi. To samo potvrđuje da je inicijativa prodrla u javni i politički prostor. Pozivam i druge partije da je podrže i da kroz svoje partnere u Evropskom parlamentu pomognu da se pitanje regionalne provjere biračkih spiskova nametne kao obavezan kriterijum u procesu evropskih integracija – istakao je Vujović.
Na pitanje što očekuje u pogledu saradnje Srbije, BiH i Crne Gore po tom pitanju, posebno imajući u vidu da do sada nije bilo volje Srbije da sarađuje, Vujović je rekao da je realno očekivati da se ovaj problem ne može riješiti bez obavezujuće uloge Evropske unije.
- Do sada nije bilo političke volje, posebno ne u Srbiji, da se otvore spiskovi i provjere nezakonito prijavljeni birači. Danas imamo situaciju da se hiljade autobusa birača dovozi na tromeđu Srbija – BiH – Crna Gora, gdje veliki broj njih ima nezakonito prijavljeno prebivalište, često na adresama na kojima nikada nijesu živjeli. To je direktan napad na integritet izbora u sve tri zemlje. Zato i insistiramo da EU preuzme inicijativu da proces regionalne provjere biračkih spiskova postane moguć, jer jedino tako možemo doći do rezultata. Pod pritiskom EU, vjerujem da će i Srbija morati da sarađuje – kazao je Vujović.
On je, na pitanje zašto MUP Crne Gore nije reagovao na podatke koje je CeMI dostavio o biračima koji glasaju u više država, rekao da je to pitanje za institucije, ali je, kako je kazao, jasno da je nedostajala politička volja da se problem riješi.
<h3>KONKRETNO</h3>
- CeMI je MUP-u dostavio konkretne slučajeve, više od 3.000, sa dokazima da isti birači glasaju u Crnoj Gori, Srbiji, a ponekad i u Bosni i Hercegovini, što je zakonski nemoguće i mora rezultirati brisanjem iz biračkog spiska Crne Gore, jer biračko pravo proizilazi iz državljanstva i prebivališta. U slučaju Crne Gore i Srbije ne postoji mogućnost posjedovanja dvojnog državljanstva, tako da svi oni koji su se našli u oba biračka spiska nezakonito posjeduju crnogorsko državljanstvo i nezakonito glasaju. U slučaju provjere biračkog spiska za opštinu Herceg Novi utvrđeno je da je čak 10,5 odsto birača nezakonito upisano u birački spisak, a da postoje 82 slučaja lica koja glasaju u sve tri zemlje. Umjesto da institucije iskoriste priliku da otkriju i procesuiraju masovne zloupotrebe, desilo se suprotno – kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, Agencija za zaštitu ličnih podataka uključila se u proces na način koji je doveo do toga da naloži MUP-u da uništi dokumentaciju i dokaze o zloupotrebama biračkog prava i državljanstva.
- Prema informacijama koje smo dobili, MUP je taj nalog i izvršio. Na taj način su uništeni ključni dokazi o masovnim izbornim zloupotrebama i mogućem kriminalnom djelovanju, čime je nanesena ogromna šteta ne samo izbornom integritetu, već i mogućnosti da se ti slučajevi ikada do kraja istraže – rekao je Vujović.
Kazao je da su, istovremeno, i institucije u Srbiji doprinijele opstrukciji.
- Vlada Srbije je značajno otežala softversku provjeru prebivališta i biračkog prava, čime je praktično onemogućila istraživačima, organizacijama i zainteresovanoj javnosti da dođu do dokaza o postojanju ovih prekograničnih zloupotreba. Prema projekcijama iz studije CeMI-ja ukupan broj lica koja se bez pravnog osnova nalaze u biračkom spisku Crne Gore kreće se između 83.000 i 114.000 birača.
Do ove procjene dolazi se kombinovanjem dvije kategorije: prvo, između 21.000 i 22.000 crnogorskih državljana koji žive van države i čije je prebivalište „upitno“, odnosno faktički ne žive u Crnoj Gori, i drugo – 62.000 do 92.000 građana koji su nakon 3. juna 2006. godine stekli državljanstva Srbije, BiH, SAD ili država EU, a da, suprotno zakonu, nijesu brisani iz crnogorskog registra državljana. Studija jasno pokazuje da ukupni potencijalni uticaj ove kategorije na birački spisak iznosi do 114.000 upisa, što je razmjera koja duboko narušava zakonitost i integritet izbornog procesa u Crnoj Gori – istakao je Vujović.
Kazao je da je riječ o ogromnom problemu, a dosadašnja praksa, kako je istakao, pokazuje da institucije same od sebe neće riješiti problem, već da je potrebna spoljna, nezavisna kontrola – idealno kroz Evropsku uniju – kako bi se spriječile sistemske, organizovane manipulacije biračkog prava u regionu.
<h3>Čista politička kalkulacija</h3>
Na pitanje zašto godinama izostaje politička volja da se srede birački spiskovi, Vujović je rekao da je razlog vrlo jednostavan - radi se o čistoj političkoj kalkulaciji.
- Sve dok značajan broj birača može da glasa na osnovu fiktivnog ili nezakonitog prebivališta, postojala je procjena da takvo stanje ide u korist određenim političkim strukturama. Nekadašnja opozicija je godinama najglasnije zahtijevala da se ovaj problem riješi, ali od trenutka kada je postala vlast, to interesovanje je gotovo potpuno nestalo. Razlog je jasan: sada i nova vlast procjenjuje da joj ovakvo stanje može pomoći da zadrži ili ojača političku poziciju – kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, analize CeMI-ja i operativne procjene sa terena, pokazuju da dominantna većina onih koji nezakonito glasaju u Crnoj Gori jesu lica koja, pored srpskog, imaju i nezakonito crnogorsko državljanstvo, uz veliki broj onih koji imaju ne manje od dva prebivališta.
- Samo u Srbiji živi najmanje 30.000 takvih birača koji redovno dolaze u Crnu Goru i koriste biračko pravo, dok se dodatno ne računaju oni koji žive u Crnoj Gori, ali su nezakonito nosioci crnogorskog državljanstva. Procjena dijela političkih struktura – i bivših i sadašnjih – jeste da ova grupa birača u velikoj mjeri može opredijeliti ishod izbora. Umjesto da se taj problem zaustavi, sve češće se čuju inicijative dijela vlasti o uvođenju dvojnog državljanstva Crne Gore i Srbije, što bi vjerovatno dovelo do dramatične eskalacije postojećeg problema. U tom slučaju govorili bismo o stotinama hiljada birača sa pravom glasa u Crnoj Gori, iako ne žive u državi. To bi u potpunosti obesmislilo birački spisak i izborni proces. Zbog toga je jasno da se ovaj problem ne može riješiti bez snažnog evropskog angažmana. Samo EU, kroz obavezujuće standarde i stroge kontrole, koje podrazumijevaju upoređenje biračkih spiskova, moguće i na EU nivou, može natjerati države regiona da prekinu praksu masovnih zloupotreba. Ulaskom Crne Gore u EU taj proces će se vjerovatno ubrzati – istakao je Vujović.

Vujović: Proces regionalne provjere biračkih spiskova da bude obavezan kriterijum u procesu evropskih integracija

Bukurešt je na jučerašnjim lokalnim izborima izabrao liberalnog gradonačelnika, pokazali su djelimični rezultati, čime je premijer Ilije Boložan ojačao svoju poziciju unutar krhke proevropske vladajuće koalicije, dok je poraz doživio kandidat krajnje desnice koji je važio za favorita.
Uticajna funkcija bila je upražnjena od maja, kada je nezavisni centristički kandidat Nikušor Dan pobijedio na ponovljenim predsjedničkim izborima, godinu dana nakon što je započeo drugi mandat na mjestu gradonačelnika. Istraživanja su ranije pokazivala da Bukurešt prijeti da postane prva prijestonica Evropske unije koju vodi političar krajnje desnice.
Umjesto toga, Dana će zamijeniti Ciprijan Ćuku, blizak saveznik liberalnog premijera Boložana, koji je osvojio 35,4 odsto glasova, prema zvaničnim preliminarnim rezultatima zasnovanim na prebrojanih 90 odsto glasova.
Anka Aleksandresku, koju je podržala opoziciona krajnje desničarska Alijansa za ujedinjenje Rumuna (AUR), zauzela je drugo mjesto sa 22,35 odsto, što je i dalje značajan rezultat za najveći grad u zemlji koji ne važi za uporište krajnje desnice.
Stranka AUR, koja se prema anketama nalazi na prvom mjestu po popularnosti, protivi se vojnoj pomoći susjednoj Ukrajini, kritična je prema rukovodstvu Evropske unije i podržava politike američkog predsjednika Donalda Trampa, uključujući one u vezi sa energentima i imigracijom.
Naredni parlamentarni izbori u Rumuniji zakazani su za 2028. godinu.
Aleksandresku je tijesno nadmašila ljevičara Danijela Balutu, kandidata Socijaldemokratske partije, koja je najveća u vladajućoj koaliciji i koja je kritikovala Boložanove planove za smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru i budžetske potrošnje.
„Doći će do promjene odnosa snaga unutar vladajuće koalicije“, rekao je Sergiju Miškoj, profesor političkih nauka na Univerzitetu Babeš-Boljai. „Ova pobjeda… daje novi zamah Liberalnoj partiji i obezbjeđuje da vladajuća koalicija nastavi dalje svojim putem“.
Očekuje se da će vlada preživjeti glasanje o nepovjerenju kasnije ovog mjeseca povodom reforme sudijskih penzija, a pobjeda Ćukua dala je Boložanu dodatno oružje protiv budućih otpora.
- Osim ove pobjede, vjerujem da je dobro da se ova koalicija nastavi, jer je vlada obećala reforme i vrijeme je da se one sprovedu - rekao je Ćuku sinoć. „Sa svoje pozicije ću na političkom nivou pomoći da se te reforme ostvare“.
Jučerašnje glasanje održano je godinu nakon što je Rumunija poništila predsjedničke izbore zbog sumnje u rusko miješanje koje je išlo u korist krajnje desničarskom kandidatu.
Poništavanje izbora gurnulo je Rumuniju u najtežu političku krizu u posljednjih nekoliko decenija, otkrilo njenu duboku ranjivost na hibridne napade i dezinformacije, podijelilo birače, uzdrmalo tržišta i ugrozilo kreditni rejting zemlje.
- Glasao sam da se stvari ne promijene na gore. Čini se da je talas ekstremizma veoma opasan i da moramo učiniti sve što je moguće da ga zaustavimo - , rekao je 46-godišnji turistički vodič Šerban Riga.

Liberal pobijedio kandidata krajnje desnice i postao gradonačelnik rumunske prijestonice

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano, a na sjeveru mjestimično magla ili povećana niska oblačnost.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom dana se i na sjeveru očekuje djelimično razvedravanje.&nbsp;
Vjetar će biti slab do umjeren, ponegdje kratkotrajno i pojačan, najčešće sjevernih smjerova.&nbsp;
Jutarnja temperatura od nula do deset, najviša dnevna od pet do 18 stepeni.

Danas pretežno sunčano, temperatura do 18 stepeni

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: primorje