Prijestonica Cetinje, Turistička organizacija Prijestonice i Centar za kulturu i ove godine organizuju prazničnu manifestaciju “Novogodišnja priča u Prijestonici”, koja će trajati od 19. decembra 2025. do 7. januara 2026. godine na Dvorskom trgu i Balšića pazaru.
- Četvrtu po redu “Novogodišnju priču u Prijestonici”, najveći praznični bazar u Crnoj Gori, obilježiće bogat muzički program koji će obuhvatiti nastupe brojnih domaćih i regionalnih izvođača, tribute bendova i DJ-eva - saopšteno je iz Prijestonice Cetinje
Tokom tri sedmice manifestacije, na Cetinju će nastupiti Prljavo kazalište, Peđa Jovanović, Saša Kovačević, Tijana Bogićević, Jakov Jozinović, Indira Forza, Žurka 90-ih, Knez, Jadranka Barjaktarović, Leon Lasić – Tribute Oliver &amp; Džiboni, Edis Agić i mnogi drugi.
Pored glavnih koncerata, program će biti obogaćen nastupima lokalnih bendova i DJ-eva koji će svake večeri donositi odličnu atmosferu i dodatnu energiju na Dvorski trg.
Kao i prethodnih godina, posjetioce očekuju montažne kućice sa raznovrsnom ponudom hrane, pića, suvenira i prazničnih dekoracija, besplatno klizalište na Dvorskom trgu, te bogat dječiji program na Balšića Pazaru, koji će biti pretvoren u dječiji grad sa predstavama, radionicama i koncertima za naše najmlađe sugrađane.
- Pozivamo sve građane Crne Gore i regiona da posjete Prijestonicu i uživaju u prazničnoj čaroliji “Novogodišnje priče u Prijestonici” - poručili su iz Prijestonice Cetinje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Prljavo kazalište, Saša Kovačević, Knez, Jakov Jozinović, Indira Forza u “Novogodišnjoj priči u Prijestonici”

Svečanom sjednicom Skupštine Prijestonice Cetinje, danas je obilježen 13. novembar, Dan Prijestonice i Dan oslobođenja Cetinja.
Svečanost je održana u Vladinom domu, uz prisustvo državnih zvaničnika, diplomatskog kora i drugih istaknutih ličnosti iz političkog, kulturnog, naučnog i sportskog života Crne Gore.
U duhu Dana oslobođenja Cetinje i Njegoševog dana, gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković započeo je svoje izlaganje stihovima iz Gorskog vijenca „Što se ne šće u lance vezati, to se zbježa u ove planine“, koji, kako je naveo, najsnažnije oslikavaju zajednički smisao ova dva praznika: da se veličina jednog naroda ne mjeri njegovom brojnošću, već snagom njegove ideje, slobodarskim srcem i sposobnošću da čuva svoju slobodu.
- Kroz vjekovno postojanje Crne Gore, kroz nebrojene borbe i iskušenja, sve velike pobjede započinjale su upravo pod sjenkom Lovćena, sa stijena koje su naučile da prkose i vremenu i sili. Nema epohe u kojoj Cetinje nije bilo središte odlučujućih događaja za Crnu Goru, te tako u toj neprekinutoj niti istorije, Dan oslobođenja Cetinja 1944. godine ima posebno mjesto - naveo je Đurašković.
U svom obraćanju, gradonačelnik Cetinja osvrnuo se na brojne projekte koje je gradska uprava realizovala u prethodnoj godini, poručujući da nam istorija nije data da se samo na nju osvrćemo, već da iz nje crpimo snagu i nadahnuće.
- Na putu razvoja i stvaranja novih prilika, upravo danas u saradnji sa Ministarstvom javnih radova, raspisujemo tender za nastavak izgradnje žičare od Lovćena do Cetinja - projekta koji će dodatno unaprijediti turističku ponudu Cetinja, povezati ga sa važnim tačkama crnogorske kulturne i prirodne baštine i otvoriti nove mogućnosti za razvoj lokalne ekonomije. Ovaj projekat danas dobija i poseban simbolički značaj, jer upravo na dan kada slavimo tradiciju, identitet i ponos našeg grada, potvrđujemo i vjeru u snagu Cetinja da se razvija, raste i iznova potvrđuje kao ponos Crne Gore - kazao je Đurašković.
Predsjednica Skupštine Prijestonice Milena Vujović navela je da je Cetinje, kao istorijska i duhovna prijestonica Crne Gore, bilo je i ostalo mjesto čuvanja slobodarskog duha, nosilac ideje prkosa i otpora svakom obliku nepravde.
- Sa ponosom ističemo da su ovđe nastajale ideje koje su se širile &nbsp;čitavom Crom Gorom, ideje hrabrosti, antifašizma, slobode i solidarnosti. Ovđe, u gradu koji je oduvijek disao slobodu, stvarala se i politička misao koja je snažno uticala na oblikovanje savremene crnogorske državnosti. Danas, na dan kada obilježavamo 13. novembar - Dan Prijestonice Cetinje i Negošev dan - crnogorski praznik kulture, okupljamo se sa ponosom, poštovanjem i osjećanjem duboke zahvalnosti prema svima koji su stvarali i branili ovo mjesto i ideale na kojima ono počiva - kazala je Vujović.
Prijestonica Cetinje, ove godine dodijelila je Nagrade „13. novembar“, javna priznanja za izuzetne rezultate ostvarene u svim oblastima rada i stvaralaštva koji imaju poseban značaj za Prijestonicu. Nagradu su dobili arhitekta Predrag - Dragan Sapasić, prof. dr Maja Đurić i JU Centar za dnevni boravak djece sa smetnjama u razvoju i odraslih lica sa invaliditetom u Prijestonici.
- U ime sva tri dobitnika, želim da se zahvalim Gradu Cetinju i Komisiji za dodjelu nagrade. Ovo priznanje nas obavezuje da nastavimo rad sa još više predanosti i odgovornosti, svako u svojoj oblasti. Da njegujemo vrijednosti za koje se ova nagrada zalaže – znanje, stručnost, humanost i rad za dobrobit zajednice - kazao je direktor JU Centar za dnevni boravak djece sa smetnjama u razvoju i odraslih lica sa invaliditetom u Prijestonici Božidar Drecun.
Na svečanosti su dodijeljene studentske nagrade najboljim studentima koji studiraju na fakultetima sa sjedištem u Prijestonici, na prijedlog Vijeća fakulteta, kao i studentima koji imaju prebivalište u Prijestonici, a studiraju u Crnoj Gori i inostranstvu. Studentske nagrade dobili su Sofija Lopičić, Maja Mijanović, Nikoleta Ćorović, Sara Joksimović, Luka Vujović, Ines Radović i Maše Radović.
- Nagrade i priznanja uvijek prijaju i bude osjećaj ponosa; ali posebno je dragocjen trenutak kada priznanje dolazi iz svog grada - iz sredine u kojoj odrastamo, učimo i kojoj, na kraju, želimo najviše da doprinesemo. To je priznanje onih koji nas najbolje poznaju i čije se povjerenje ne može ničim nadomjestiti - kazala je u ime nagrađenih studenata Maše Radović.
Svojim nastupima, događaj su upotpunili Hor “Luča” i Dječiji hor Prijestonice.

Nema epohe u kojoj Cetinje nije bilo središte odlučujućih događaja za Crnu Goru

Cetinje je mjesto na kojem se sabiraju temelji naše istorije, državnosti i duhovnosti. Iz njega je proistekla ideja o slobodi, samobitnosti i dostojanstvu Crne Gore - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitajući Dan Prijestonice i Dan oslobođenja.
Podvukao je da je Cetinje svojim nepokolebljivim duhom i u vremenima najtežih iskušenja stajalo na braniku slobode i pravde.
- Tragedije koje su zadesile Cetinje ostavile su rane koje neće zacijeliti. Saosjećajući sa porodicama stradalih, njihovim najbližima i svim građanima, izražavam iskreno poštovanje za snagu i dostojanstvo koje je Prijestonica pokazala u tim teškim trenucima - poručio je on.
Iz te boli, kaže, moramo izaći jači i solidarniji i učiniti sve da se ovako nešto nikada više ne ponovi.
Ukazao je da je Cetinje u narodnooslobodilačkoj borbi dalo ogroman doprinos i ponosno ponijelo naziv grada–heroja, potvrđujući svoju vjekovnu državotvornu tradiciju i vrijednosti antifašizma, na kojima počiva savremena crnogorska država.
- Ne smijemo zaboraviti ni antiratni duh Cetinja tokom devedesetih godina, kada je ovaj grad ponovo pokazao moralnu i građansku snagu, ostajući vjeran ideji mira, slobode i dostojanstva čovjeka - podvukao je on.
Iz te postojanosti i vjere u evropske vrijednosti Cetinje je, ističe Milatović, dalo ključan doprinos obnovi nezavisnosti, iz koje je zasijala luča 21. maja 2006. godine – svjetionik demokratske, evropske i građanske Crne Gore.
- Posebno mi je zadovoljstvo što smo tokom prethodne godine, upravo na Cetinju, ugostili brojne državne i evropske zvaničnike. Time je Prijestonica još jednom potvrdila svoj jedinstveni značaj na političkoj i diplomatskoj mapi Crne Gore - naveo je on.
Kao predsjednik Senata Prijestonice izražava punu podršku naporima lokalne uprave da Cetinje učini još snažnijim i prosperitetnijim.
- Posebno ističem značaj nastavka izgradnje žičare Kotor – Lovćen (Dub–Ivanova Korita) – Cetinje. Ona će dodatno povezati Prijestonicu sa Bokokotorskim zalivom i otvoriti nove mogućnosti za razvoj turizma i promociju Nacionalnog parka Lovćen - dodao je on.
Ovaj projekat, koji povezuje tradiciju i prirodnu ljepotu s modernim razvojnim vizijama, ima njegovu bezrezervnu podršku.
- Jednako važni su i drugi razvojni projekti usmjereni na očuvanje kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, unapređenje poslovnog ambijenta i otvaranje novih radnih mjesta - istakao je Milatović.
Kaže da je uvjeren da će predstojeća godina, u kojoj obilježavamo dvadeset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, donijeti nove prilike za razvoj, zajedništvo i napredak.
- Sa ponosom na prošlost i vjerom u budućnost, u kojoj Cetinje ostaje srce naše države, simbol državnog trajanja i evropske budućnosti Crne Gore, još jednom vam, uz najbolje želje, čestitam Dan Prijestonice Cetinje - zaključio je Milatović.

Milatović: Sa Cetinja je proistekla ideja o slobodi Crne Gore, u vremenima najtežih iskušenja stajalo je na braniku slobode i pravde

Polaganjem vijenaca na Spomen – kosturnicu i kod Vlaške crkve, u četvrtak 13. novembra sa početkom u 09:00 sati počeće obilježavanje Dana oslobođenja Cetinja.
Vijence će položiti gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković, predsjednica Skupštine Prijestonice Milena Vujović i predsjednik Udruženja boraca Narodno oslobodilačkog rata i antifašista Cetinja Borislav Pravilović.
Svečana sjednica Skupštine Prijestonice Cetinje održaće se u Vladinom domu sa početkom u 12:00 sati uz prisustvo najviših državnih zvaničnika, diplomatskog kora, predstavnika političkog, naučnog, kulturnog, privrednog i sportskog života Crne Gore.
Na sjednici će, pored ostalog, biti uručene Nagrade "13. novembar" i priznanja najboljim studentima.

U četvrtak obilježavanje Dana oslobođenja Cetinja i Dana Prijestonice

Tradicionalni, 47. Crnogorski likovni salon „13. novembar“ biće otvoren u srijedu 12. novembra u 19 sati u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić” - najavljeno je iz Prijestonice Cetinje.&nbsp;
Ovogodišnja tema Salona je „Sublacije”, a selektor, teoretičar umjetnosti Milovan Novaković.
Na Salonu će se predstaviti umjetnici Dragomir Ugren, Damir Sobota, Luka Mrkaić, Jelena Bulajić, Vladimir Novak, Aleksandra Aranitović, Aleksandar Ostojić, Branislav Nikolić, David Husić, Mihael Klanjčić, Nikola Pavlićević, Jelena Pavićević Marković. Omaži: Julije Knifer (1924 – 2004) i Miodrag Vuković (1947 – 2013).
- Žiri koji će dodijeliti tri ravnopravne nagrade i Grand Prix Salona je u sastavu: istoričarka umjetnosti i predsjednica žirija Ljiljana Karadžić, likovni umjetnik Dino Karailo i teoretičar umjetnosti Milovan Novaković - navodi se u saopštenju.
Na svečanom otvaranju Salona govoriće gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković, selektor Salona Milovan Novaković, a predsjednica žirija Ljiljana Karadžić će uručiti nagrade.
Organizatori Salona su Prijestonica Cetinje i Društvo istoričara umjetnosti Crne Gore, sufinansijer Ministarstvo kulture i medija, a partner Narodni muzej Crne Gore.

U srijedu otvaranje 47. Crnogorskog likovnog salona „13. novembar“

Povodom 13. novembra – Dana Prijestonice i Dana oslobođenja Cetinja, JU Narodna biblioteka i čitaonica „Njegoš“, u saradnji sa Prijestonicom Cetinje i Ministarstvom kulture, organizuje promociju zbirke poezije „Praznik duše crnogorske“, autora Nikole Kostovog Čelebića, istaknutog crnogorskog pjesnika i patriote. Kostov Čelebić je stvaralac snažnog i prepoznatljivog crnogorskog izraza, u čijem je stvaralaštvu osjećaj pripadnosti domovini centralni motiv. Kako navode organizatori, za autora je Crna Gora „život sam“, a njegova poezija nosi duboku emotivnu i identitetsku snagu. Zbirka „Praznik duše crnogorske“ sadrži 140 rodoljubivih pjesama koje povezuju tradiciju i savremenost, čuvajući istinu o narodu, jeziku i duhovnosti Crne Gore. O knjizi će govoriti: - prof. dr Rade Ratković, - Aida Orahovac Kuč, pjesnikinja, - Rajo Čelebić, humanista, - Nataša Karadžić Vukčević, pjesnikinja. Veče će moderirati Saša Božović, bibliotekarka, dok su gošće promocije mr Mirjana Radulović, profesorica književnosti, i Slavica Kruščić Vasović, novinarka i TV voditeljka. Promocija će se održati u ponedjeljak, 11. novembra, u 17 sati u prostorijama Biblioteke „Njegoš“ na Cetinju. Organizatori pozivaju sve ljubitelje poezije da prisustvuju događaju i „osjete snagu riječi i stihova Nikole Kostovog Čelebića“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031191052_1de4089dd5af61d9426c5b06dba3f62b1e99e43f0a786cee8edf3a825353ba05.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031191052_1de4089dd5af61d9426c5b06dba3f62b1e99e43f0a786cee8edf3a825353ba05" data-rendition-name="original" width="2480" height="1169" loading="lazy" alt="knjiga"></figure>

Promocija zbirke poezije „Praznik duše crnogorske“ Nikole Kostovog Čelebića povodom Dana Prijestonice

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković sastao se danas sa potpredsjednicom Upravnog odbora Međunarodnog PEN-a i predsjednicom PEN-a Slovenije Tanjom Tumom, koja boravi u Crnoj Gori.
Tema sastanka bila je mogućnost da Prijestonica Cetinje bude domaćin Međunarodnog PEN kongresa 2027. godine – jednog od najznačajnijih globalnih književnih događaja.
Đurašković je poručio da bi domaćinstvo kongresa predstavljalo veliki korak u međunarodnoj afirmaciji Cetinja i Crne Gore kao prostora dijaloga, kulture i slobode izražavanja.
- U svjetlu evropskog puta Crne Gore, organizovanje godišnje konferencije Međunarodnog PEN centra na Cetinju bilo bi međunarodno priznanje našem kulturnom nasljeđu i simbolička potvrda evropskih vrijednosti koje baštinimo: slobode izražavanja, ljudskih prava i dijaloga među narodima. Prisustvo stotina uglednih svjetskih pisaca i intelektualaca bio bi događaj od izuzetnog značaja za državu i poruka da Međunarodni PEN prepoznaje vrijednost malih, ali dostojanstvenih naroda na putu ka demokratskim i kulturnim idealima - rekao je Đurašković.
Potpredsjednica Međunarodnog PEN-a Tanja Tuma zahvalila je na prijemu i naglasila da je impresionirana istorijom i kulturnim nasljeđem Cetinja.
- Nakon obilaska grada uvjerila sam se u njegovu autentičnost, arhitekturu i kulturni duh. Bila bih iskreno srećna kada bi upravo Cetinje bilo domaćin PEN kongresa 2027. godine, jer vjerujem da bi grad dostojno predstavio duh PEN-a i pružio inspiraciju piscima iz cijelog svijeta - kazala je Tuma.
Sastanku je prisustvovao i Boban Bartrićević, profesor Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i potpredsjednik Crnogorskog PEN centra.
Podsjećamo, Crnogorski PEN centar poslao je pismo namjere sa prijedlogom da se Kongres 2027. održi na Cetinju. Partneri u organizaciji su Prijestonica Cetinje, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, Centar za kulturu Prijestonice i regionalni think-tank WestBalkanNet.

Đurašković i Tuma: PEN kongres 2027. prilika za međunarodnu afirmaciju Cetinja i Crne Gore

Krajem prošle sedmice čitalac portala RTV Cetinje je poslao dvije slike na kojima se vidi "urušavanje" terena kod Ljetne pozornice i nezavršena staza ka Orlovom kršu. - U vezi sa pitanjem o urušavanju zemljišta ispred Ljetne pozornice, obavještavamo Vas da je prilikom raščišćavanja terena došlo do urušavanja dijela zelene površine, koji će biti saniran u najkraćem roku – kaže se u odgovoru iz lokalne uprave za RTV Cetinje. Što se tiče uređenja staze prema Orlovom kršu, u toku je završna faza projekta, koja u konačnom podrazumijeva uređenje staze.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251016111020_ef35aa04d7f56d2c7343570635b4934ac96c56ea303f40440a8f075854b32d8c.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251016111020_ef35aa04d7f56d2c7343570635b4934ac96c56ea303f40440a8f075854b32d8c" data-rendition-name="original" width="709" height="1536" loading="lazy" alt="orlov krš"></figure>  - Uzimajući u obzir da je riječ o radovima koji se izvode u strogo zaštićenom području, zbog čega je prethodno bilo neophodno pribavljanje saglasnosti i pozitivnih mišljenja nadležnih institucija, realizacija projekta je trajala nešto duže od planiranog i očekujemo da će do kraja godine projekat biti realizovan u cjelosti. Radovi se sprovode u skladu sa konzervatorskim uslovima, a do sada je staza očišćena od rastinja, obnovljene su podzide i izgrađeni drenažni kanali – naveli su iz gradske uprave. Sanacija staze ka mauzoleju na Orlovom kršu počeli su 5.juna ove godine. Takođe, RTV Cetinje je u aprilu ove godine upozorio na devastaciju kamenih stubova oko spomenika na Orlovom kršu.

Staza ka Orlovom kršu do kraja godine, teren će biti saniran

Prva sjednica jesenjeg zasijedanja Skupštine počeće danss na Cetinju, a na dnevnom redu su, između ostalog, predlozi zakona o visokom obrazovanju i o jedinstvenom vještačenju invaliditeta.
Na dnevnom redu sjednice su i izmjene Zakona o zdravstenoj zaštiti, dopune zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti i o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama.
Poslanici će razmatrati i izvještaje o primjeni Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama za 2023. godinu i o bezbjednosti saobraćaja na putevima za prethodne dvije godine.
Pred poslanicima će se naći i izvještaji o radu Tužilačkog savjeta i državnog tužilaštva i radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u sudstvu za prošlu godinu, kao i izvještaj o radu Agencije za sprječavanje korupcije.
Među 36. tačaka dnevnog reda je i ponovno odlučivanje o zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na nepokretnosti, kao i izbori i imenovanja.
Sjednica će biti održana u zgradi Skupštine Prijestonice Cetinje, sa početkom u 12 sati.

Prva sjednica jesenjeg zasijedanja Skupštine danas na Cetinju

Poslovna politika koju je gradska uprava Prijestonice Cetinje sprovodila u protekle tri godine, u kombinaciji sa stimulativnim mjerama za razvoj privrede i privlačenje novih investicija, već daje vidljive rezultate.
Na prostoru kompleksa nekadašnjeg „Oboda“ i „Košute“ otvoreno je oko 100 novih radnih mjesta, dok se uskoro očekuju i dodatna zaposlenja. Ovaj uspjeh predstavlja važan korak ka jačanju lokalne ekonomije i stvaranju kvalitetnijih uslova za život građana Cetinja.
Na posljednjoj sjednici Skupštine Prijestonice, održanoj 29. septembra, usvojene su odluke kojima će se dodatno podstaći nova investiciona ulaganja. Cilj mjera je da se privrednim subjektima obezbijede povoljniji uslovi poslovanja, čime se otvara prostor za nova zapošljavanja i stabilan ekonomski razvoj.
Već sada, zahvaljujući ovakvom pristupu, na Cetinju posluju firme poput Sferihome, specijalizovane za proizvodnju montažnih eko kućica i krovnih sistema, kao i hipermarket Hard Discount Laković. Uskoro će početi sa radom i supermarket Aroma, što će dodatno obogatiti maloprodajnu ponudu i otvoriti nova radna mjesta za građane Cetinja.
Pored toga, kompanija Dukley zakupiće jednu od hala na prostoru nekadašnjeg „Oboda“, gdje planira investiciju vrijednu najmanje 150.000 eura i otvaranje 10 novih radnih mjesta.
Gradska uprava Prijestonice Cetinje poručuje da će i u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem politike koja podstiče privredne aktivnosti, unapređuje poslovni ambijent i privlači investitore, kako bi Prijestonica postala još atraktivnije mjesto za ulaganja i otvaranje radnih mjesta.

Nova radna mjesta i investicije jačaju privredu Prijestonice Cetinje

Dobitnica Nobelove nagrade za mir 2023. Narges Mohamadi uhapšena je u Iranu, saopštili su danas njeni simpatizeri.
Fondacija koja nosi njeno ime saopštila je da je Mohamadi uhapšena na komemoraciji jednom advokatu za ljudska prava koji je nedavno nađen mrtav.
Iran se za sada nije oglašavao o ovom hapšenju.
Međutim, pristalice Mohamadijeve mjesecima su upozoravale da postoji rizik da ona ponovo bude uhapšena, nakon što je puštena iz zatvora u decembru 2024. godine iz medicinskih razloga.
Iako je na slobodi trebala da bude samo tri sedmice, ostala je duže, vjerovatno zato što su aktivisti i države Zapada vršili pritisak na Iran da ona ostane na slobodi.
Mohamadi je i dalje nastavila svoj aktivizam javnim protestima i gostovanjima u stranim medijima, uključujući demonstracije ispred teheranskog zatvora Evin, gdje je bila držana.

Dobitnica Nobelove nagrade za mir uhapšena u Iranu

Predsjednik Skupšine Andrija Mandić prirediće u ponedjeljak prijem povodom 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru, saopšteno je iz parlamenta.
Prijem će, kako je najavljeno, biti organizovan u hotelu Hilton, nakon čega će svečanost biti nastavljena prigodnim programom.
Iz Skupštine su rekli da će u okviru obilježavanja jubileja, parlament prirediti i okrugli sto u utorak u vili Gorica.

Mandić u ponedjeljak organizuje prijem povodom 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore

Ukrajina ne zaboravlja podršku Crne Gore kada je bila najpotrebnija - poručio je ambasador Oleg Gerasimenko na sastanku sa mintrom ljudskih i manjinskih prava Fatmirom Đekom.
Oni su se sastali nakon što je Generalna Skupština Ujedinjenih nacija usvojila Rezoluciju o povratku djece iz Ukrajine početkom decembra kojom se od Rusije zahtjeva da se osigura hitan, bezbjedan i bezuslovan povratak sve ukrajinske djece koja su prisilno prebačena ili deportovana tokom ratnih dešavanja u Ukrajini.
- Ministar je pozdravio usvajanje Rezolucije i izrazio duboku zabrinutost zbog broja ukrajinske djece koja su deportovana u Rusku Federaciju ističući da to ne samo narušava njihovu bezbjednost već je nehumano i potpuno neprihvatljivo postupanje - saopšteno je iz njegovog resora.
On je uputio poziv za pomoć rehabilitovanju ukrajinske djece koja su vraćena u Ukrajinu kroz organizaciju psihološkog oporavka i odmora određenog broja ukrajinske djece u Crnoj Gori u 2026. godini.
Đeka je ponovio puno poštovanje istrajnoj borbi Ukrajine koja uporno dokazuje snagu demokratije pred cijelim svijetom i istakao spremnost Crne Gore za dalju podršku u okviru mogućnosti koje ima.
- Ministar je podsjetio na iskustvo Crne Gore u oblasti zaštite i zbrinjavanja djece iz ratom ugroženih područja u regionu tokom ratnih dešavanja i kazao da će pružiti svu dostupnu pomoć kako bi se toj djeci pomoglo - naveli su u njegovom resoru.

Đeka - Gerasimenko: Osigurati hitan, bezbjedan i bezuslovan povratak sve ukrajinske djece

Poznat kao čovjek od riječi (Sveti Vasilije mu je svjedok), Milan Knežević (DNP) nastavlja prljavu kampanju protiv mene po nalogu službi kojima, priznaje, ponosno služi - poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković komentarišućiu to što je Knežević zatražio od Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) da iskontroliše ugovor o izgradnji postrojenja u Botunu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F1999512497905168615%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Danima je lagao o ‘13 miliona erua plaćenih konsultantu’ - gradonačelnik i direktor ‘Vodovoda’ potvrdili su da se radi o otprilike 3 miliona. Lagao je i o tome da ‘niko nikada nije vidio ugovor’ - koji je, već 2,5 godine, u Vladi, Glavnom gradu i ‘Vodovodu’ - navodi Vuković u objavi.
Lagao je, dodaje on, o ‘polovnoj opremi’.
- Ista je proizvedena 2023. Lagao je o ‘kancerogenoj spalionici’ - desetine sličnih funkcionišu u najbogatijim evropskim državama. Umjesto što, dok brutalno manipuliše najintimnijim ljudskim osjećanjima, neiskreno ‘doziva’ Tužilaštvo da reaguje, pozivam g. Kneževića da podnese krivičnu prijavu protiv mene, kako bih ga mogao tužiti za lažno prijavljivanje - zaključuje Vuković.

Vuković: Pozivam Kneževića da podnese krivičnu protiv mene - da bih ga mogao tužiti za lažno prijavljivanje

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Tag: prijestonica-cetinje