Zaštitniku prava pacijenata Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) se, od početka godine do 1. oktobra, obratilo 47 pacijenata sa prigovorima koji su se odnosili na postupke zdravstvenih radnika, dok je 27 osoba podnijelo prigovor u vezi sa kvalitetom pružene zdravstvene usluge.
Zaštitnici prava pacijenata KCCG-a, Alma Mutapčić i Suad Hajdarpašić, kazali su da je svaki prigovor, bilo da je podnešen u pisanoj formi ili usmeno, evidentiran, detaljno razmotren i riješen u skladu sa Zakonom o pravima pacijenata.&nbsp;
- Značajan broj prigovora bio je riješen u istom danu, neposredno nakon što su pacijenti izrazili nezadovoljstvo - rekli su Mutapčić i Hajdarpašić Agenciji MINA.&nbsp;
Oni su naveli da je kod određenog broja prigovora bilo neophodno pribaviti izjašnjenja od rukovodilaca organizacionih jedinica i zaposlenih na koje se prigovori odnose.&nbsp;
- Ta izjašnjenja su korištena za detaljnu analizu problema i preduzimanje odgovarajućih mjera kako bi se otklonili uzroci prigovora i poboljšao kvaliteta usluga - dodali su Mutapčić i Hajdarpašić.
Oni su kazali da je, kada je riječ o prigovorima na kvalitet zdravstvene usluge ili postupak zdravstvenih radnika, najveći broj obraćanja bio vezan za način komunikacije sa zdravstvenim radnicima, dok se manji broj prigovora odnosio na kvalitet pružene medicinske usluge.&nbsp;
Kako su naveli, od 1. januara do 1. oktobra se Zaštitniku prava pacijenata KCCG-a obratilo ukupno 625 pacijenata ili članova njihovih porodica, od čega su 373 obraćanja evidentirana kao prigovor, a 252 kao savjet, informacija ili medijacija u ostvarivanju prava na zdravstvenu uslugu.&nbsp;
- U istom periodu prošle godine Zaštitnik je zabilježio ukupno 763 obraćanja. Od tog broja, 497 obraćanja je evidentirano kao prigovor, a 266 kao savjet, informacija ili medijacija u ostvarivanju prava na zdravstvenu uslugu - rekli su Mutapčić i Hajdarpašić.
Upitani na šta su se najčešće odnosili prigovori pacijenata podnijeti u periodu od 1. januara do 1. oktobra ove godine, oni su odgovorili da su se najčešće odnosili na dužinu čekanja na pružanje zdravstvenih usluga u kabinetima za oftalmologiju, kabinetima za endoskopske metode (kolonoskopiju i gastroskopiju), radiološku dijagnostiku, specijalistički pregled reumatologa, kardiologa i endokrinologa.
Zaštitnici su istakli da hitna stanja ne čekaju, već da im se odmah pruža potrebna zdravstvena usluga.&nbsp;
- Iako je reakcija u hitnim slučajevima najurgentnija, važno je napomenuti da se posebna pažnja posvećuje i pacijentima sa ozbiljnim, ali ne nužno hitnim stanjima, kao što su onkološki bolesnici. Kontrolni pregledi za pacijente koji imaju naznaku prioriteta, uključujući one sa malignim oboljenjima, obezbjeđuju se u skladu sa preporukama i uputstvima ordinirajućih specijalista - naveli su Mutapčić i Hajdarpašić.&nbsp;
Odgovarajući na pitanje koje mjere su preduzete nakon razmatranja osnovanih prigovora, oni su kazali da su prvo utvrdili uzroke koji su doveli do nezadovoljstva pacijenata.&nbsp;
- Fokus je bio na analizi svakog slučaja i identifikaciji specifičnih problema u postupku pružanja zdravstvene usluge, kako bi se otklonio razlog nezadovoljstva i spriječilo ponavljanje sličnih situacija u budućnosti - rekli su Mutapčić i Hajdarpašić.
Oni su kazali da su prikupljena izjašnjenja od nadležnih rukovodilaca organizacionih jedinica i zaposlenih koji su bili predmet prigovora.&nbsp;
Na temelju tih izjašnjenja, kako su naveli, sprovedena je detaljna analiza, a zatim su preduzete konkretne mjere za poboljšanje kvaliteta usluga.
Mutapčić i Hajdarpašić su rekli da je u dva slučaja, kada se utvrdilo neprofesionalno ponašanje zdravstvenih radnika, pokrenut disciplinski postupak, dok je jedan broj prigovora proslijeđen Komisiji za kontrolu kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga radi sprovođenja dodatne evaluacije i donošenja mišljenja.&nbsp;
- Ove mjere su donešene u skladu sa pravilnicima i procedurama zdravstvene ustanove, s ciljem očuvanja profesionalizma i odgovornosti u pružanju zdravstvenih usluga - rekli su zaštitnici prava pacijenata KCCG-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

KCCG: Za devet mjeseci 74 prigovora pacijenata, veći broj riješen istog dana

Građani su prošle godine zaštitniku prava pacijenata Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) podnijeli 89 prigovora, koji se odnose na kvalitet pružanja zdravstvenih usluga, postupak zdravstvenih radnika ili saradnika i organizaciju zdravstvene službe.
Zaštitnica prava pacijenata (ZPP) KCCG-a Alma Mutapčić kazala je da je broj prigovora, podnijetih od 1. januara do 1. decembra prošle godine, manji za oko tri odsto u odnosu na isti period 2023.
Mutapčić je agenciji MINA kazala da se prošle godine prigovorom na postupak zdravstvenih radnika ukupno obratilo 39 pacijenata, a na kvalitet pružene zdravstvene usluge 19.
- Najveći broj primjedbi se odnosi na način komunikacije između zdravstvenih radnika i pacijenata, a manji broj bio je vezan za nezadovoljstvo zdravstvenom uslugom, ili nedovoljnom informisanošću o svom ili zdravstvenom stanju člana familije - rekla je Mutapčić.
Kako je navela, od 1. januara do 1. decembra prošle godine ZPP-u KCCG-a obratilo se 950 pacijenata ili članova njihovih porodica.
Mutapčić je kazala da se od toga 512 obraćanja odnosilo na nemogućnost zakazivanja termina za specijalističke preglede, a 349 je evidentirano kao savjet, informacija, ili medijacija u ostvarivanju prava na zdravstvenu uslugu.
- Samih prigovora koji se odnose na kvalitet pružanja zdravstvenih usluga, postupak zdravstvenih radnika ili saradnika, kao i na organizaciju zdravstvene službe bilo je 89 - rekla je Mutapčić.
Ona je dodala da se sa svim prigovorima upoznaju direktori i glavne sestre klinika u kojima su zaposleni zdravstveni radnici na koje se prigovor odnosi.
- Ukoliko ZPP nije u mogućnosti da otkloni uzrok prigovora, traži izjašnjenja vezana za navode iz prigovora od zaposlenog na kog se on odnosi, kao i od direktora klinike, i sprovodi dalje procedure u cilju otklanjanja problema iz prigovora, u okviru svoje nadležnosti - pojasnila je Mutapčić.
Kako je kazala, 2023. godine ZPP-u se obratilo 755 pacijenta.
- Od tog broja, 394 obraćanja odnosila su se na nemogućnost zakazivanja termina za specijalističke preglede, a 267 je evidentirano kao savjet, informacija ili medijacija u ostvarivanju prava na zdravstvenu uslugu - rekla je Mutapčić.
Ona je navela da su 2023. godine bila 94 prigovora koji su se odnosili na kvalitet pružanja zdravstvenih usluga, postupak zdravstvenih radnika ili saradnika, kao i na organizaciju zdravstvene službe.
Kako je kazala, iz tih podataka može se zaključiti da je u ukupnom broju u prošloj godini zabilježen porast obraćanja pacijenata, ali da je broj prigovora smanjen u odnosu na 2023. za oko tri odsto.
- Analizom izvještaja za prošlu godinu zaključuje se da realizacija pilot projekta zakazivanja ambulantnih supspecijalističkih pregleda, u vidu odvajanja prvih pregleda, prvih kontrolnih pregleda i kontrolnih pregleda na Internoj i Klinici za kardiologiju, koji je na snazi od 1. septembra, takođe doprinosi smanjenju broja prigovora na dužinu čekanja - navela je Mutapčić.
To, kako je dodala, takođe obezbeđuje jednostavniji način zakazivanja pregleda za te grane medicine u KCCG.
- Takođe, organizacija dobijanja pravovremenog termina za MSCT pregled onkoloških pacijenata, te javljanjem na šalter Centra za radiološku dijagnostiku, doprinijela je smanjenju broja prigovora u posljednjem kvartalu prošle godine - kazala je Mutapčić.
Ona smatra da je jedan od razloga za porast obraćanja i promovisanje i afirmacija uloge ZPP-a u identifikaciji problema i pronalaženju načina za njihovo prevazilaženje.
Prema riječima Mutapčić, najčešći prigovori su se odnosili na dužinu čekanja na pružanje zdravstvenih usluga u kabinetima za oftalmologiju i za endoskopske metode - kolonoskopiju i gastroskopiju, kao i na specijalistički pregled reumatologa, endokrinologa i dijagnostičke metode u Centru za radiološku dijagnostiku (MR i MSCT pregled).
Ona je istakla da hitna stanja ne čekaju, već im se odmah organizuju pregledi i pruža potrebna zdravstvena usluga.
Kako je rekla Mutapčić, glavni razlog za podnošenje prigovora je preopterećenost zdravstvene ustanove, jer KCCG pruža usluge sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite građanima Podgorice, Danilovgrada, Kolašina, Tuzi i Zete, a usluge tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite građanima iz cijele Crne Gore.
Ona je naglasila da većina građana, i pored zdravstvenih ustanova u matičnim opštinama, pravo na zdravstvenu uslugu želi da ostvari i ostvaruje u KCCG-u, što takođe doprinosi preopoterećenosti te ustanove.

1250x600

Prošle godine 89 prigovora na kvalitet zdravstvenih usluga i postupanje medicinara

Državna izborna komisija (DIK) na današnjoj sjednici usvojila je dva prigovora predsjednika Opštinskog odbora DPS Kotor Neđeljka Moškova na radnju i propust OIK Kotor, prenosi portal RTCG.
Raspravlja se i i o zahtjevu za mišljenje/tumačenje zamjenice predsjednice OIK Kotor Jovanke Laličić i sekretara Dušana Vukasovića. &nbsp;

DIK usvojila prigovore OO DPS Kotor

Pokret Naprijed očekuje da Ustavni sud prihvati njihove prigovore na izbore u Podgorici, kako bi konačni rezultati zaista predstavljalli izbornu volju građana, kazao je Gradskoj RTV nosilac liste Vuk Kadić. Očekuje da će odgovore dobiti do kraja sedmice.
U Pokretu Naprijed čekaju da im Ustavni sud odgovori na 14 prigovora koje su im dostavili u petak, a zbog kojih traže ponavljanje izbora na svih 14 biračkih mjesta.
- Nadam se da će se Ustavni sud držati zakona i u skladu s tim donijeti odluku. Do sada smo imali slučajeve da se i DIK i OIK ponašala partijski, da tamo nijesu sjedjeli pravnici koji su donosili odluke na osnovu zakona, nego na osnovu interesa partija koje predstavljaju. Ustavni sud je nešto drugo i zato očekujemo pozitivno rješenje - kazao je Kadić.
Tvrdi da je riječ o nepravilnostima koje zahtijevaju ozbiljnu kontrolu.
- Ne možemo da prihvatimo činjenicu da nedostaje biračka knjiga, da nema kontrolnog kupona, da ima četiri ili pet više kupona nego glasačkih listića, da ima više glasačkih listića u odnosu na kupone - istakao je Kadić.
Podsjetimo, dok se Ustavni sud ne izjasni o prigovorima Pokreta Naprijed, ne mogu biti proglašeni konačni rezultati izbora u Podgorici koji su održani 29. septembra.

Kadić: Očekujemo odgovor Ustavnog suda do kraja sedmice

Pokret Naprijed izrazio je zabrinutost zbog različitih tumačenja i primjene Zakona o izboru odbornika i poslanika od strane opštinskih izbornih komisija, što je, kako navode, dovelo do niza nepravilnosti i neujednačenog tretmana političkih subjekata.
U tom pokretu ukazuju da je ista zakonska odredba tumačena na različite načine od strane dvije opštinske izborne komisije što je dovelo do različitog postupanja prvostepenih organa u istim činjeničnim i pravnim situacijama i, kako ocjenjuju, direktno uticalo na izborni rezultat.&nbsp;
- U slučaju liste “Dr Vuk Kadić – Pokret Naprijed – Za Podgoricu i porodicu”, naši prigovori na izborni proces u Glavnom gradu Podgorica su odbijeni, dok je Demokratska partija socijalista u Kotoru dobila potvrdno rješenje na iste prigovore - saopšteno je iz tog pokreta.
Podsjećaju da član 89 Zakona o izboru odbornika i poslanika jasno definiše uslove pod kojima se izbori moraju ponoviti na nekom biračkom mjestu.&nbsp;
- Na primjer, ponavljanje izbora je neophodno ako se utvrdi da broj glasačkih listića u kutiji premašuje broj birača koji su identifikovani ili broj kontrolnih kupona. U takvim situacijama, birački odbor se raspušta i imenuje novi - ističe se u saopštenju.
Takođe, dodaju da član 69 Zakona jasno propisuje da birač svojim potpisom na izvodu iz biračkog spiska potvrđuje prijem glasačkog listića. Ukoliko biračka knjiga nestane, kažu u pokretu Naprijed, postaje nemoguće utvrditi da li su birači zaista preuzeli glasačke listiće, čime se ozbiljno narušava integritet izbora.
- Naša situacija u Podgorici, gdje su prigovori odbijeni, dok su u Kotoru, prema istom zakonu, prigovori prihvaćeni, jasno ukazuje na nedosljednost i potencijalnu povredu zakona od strane jedne od opštinskih izbornih komisija. Smatramo da ovakvo postupanje stvara konfuziju i narušava povjerenje u izborni proces. Poenta je da u istoj ili sličnoj situaciji, odnosno činjeničnom i pravnom osnovu, postupanje izbornih komisija mora biti ujednačeno i jedinstveno. Neujednačena praksa izbornih komisija može ozbiljno narušiti integritet izbornog procesa. Podsjećamo da je jedinstvena primjena prava jedan od temelja vladavine prava u demokratskim društvima - naglašeno je u saopštenju.
Pokret Naprijed očekuje da Državna izborna komisija postupi u skladu sa zakonom, sagleda činjenice iznesene u prigovorima i obezbijedi transparentno i pošteno rješavanje situacije.&nbsp;
- Grubo kršenje izbornog zakona i procesa kojem svjedočimo u prethodnim danima ne smije postati standard. Pokret Naprijed insistira na dosljednoj primjeni zakona i odgovornosti svih učesnika u izbornom procesu - zaključeno je u saopštenju.

Pokret Naprijed: Isti prigovori koji su nama odbijeni u Podgorici, DPS-u su prihvaćeni u Kotoru

Pokret Naprijed predao je večeras Izbornoj komisiji Glavnog grada prigovore zbog nepravilnosti na 15 biračkih mjesta.
Iz Pokreta Naprijed kategorički odbacuju sve medijske spekulacije i napade onih koji su 30 godina vladali Crnom Gorom, o navodnom učešću te liste u bilo kakvom izbornom inženjeringu.
- Naša kampanja je bila pozitivna i temeljila se na poštovanju demokratskih procesa i volje građana, te ćemo nastaviti da se borimo za poštenje i poštovanje procedura u svakom koraku. Jedan od naših prigovora se odnosi na situaciju zbog koje je predsjednik Izborne komisije Glavnog grada podnio krivičnu prijavu protiv predsjednika biračkog odbora. Posebno ističemo činjenicu da će o svim prigovorima odlučivati Izborna komisija Glavnog grada. Kao i uvijek do sada, vjerujemo u pravednost i objektivnost u odlučivanju nadležnih organa - navodi u saopštenju Pokreta Naprijed.
Ukoliko se donese odluka o ponovnom glasanju na bilo kojem biračkom mjestu, pozvaće sve birače da slobodno i bez ikakvih pritisaka bilo kojeg političkog subjekta izađu i glasaju isključivo po svojoj savjesti.
- Naša misija ostaje i dalje nepromijenjena – borimo se za Podgoricu po mjeri porodice, za grad koji će biti sigurno i dostojanstveno mjesto za život svakog građanina - navode u Pokretu Naprijed.

Pokret Naprijed podnio prigovore na 15 birališta

Dječji hor Zvjezdice ove godine obilježava veliki jubilej – 40 godina postojanja. Četiri decenije pjesme, stvaralaštva i odrastanja generacija djece, ostavile su dubok trag u kulturnom životu Podgorice i cijele Crne Gore. Zato su gosti emisije Jutro s Majom Marko Klepić, osnivač, kompozitor i dirigent, Ana Klepić, dirigentica i kompozitorka, Ivona Klepić muzička pedagoškinja i Lidija Karadaglić, novinarka.
Crnogorska muzičarka Andrea Demirović koja je 2009. godine predstavljala našu zemlju na Pjesmi Evrovizije, jedna je od učesnica ovogodišnjeg Montesonga.
Gosti/panelisti su muzičari Bojan Delić i Ivan Ivanović i Mihailo Šaranović iz benda Bubnjivi&amp;psi koji će i prezentovati novu pjesmu i spot “Previše”.
Budite uz Televiziju E od devet sati!

Jutro s Majom: O velikom jubileju Dječjeg hora Zvjezdice, Montesongu...

Ove subote u emisiji Vikend popodne Televizije E, donosimo dinamične razgovore i priče koje oblikuju našu svakodnevicu.
Razgovaramo sa mladom rediteljkom o savremenim filmskim trendovima i upoređujemo kako je filmska industrija izgledala nekada, a kako izgleda danas.
Zatim nam se pridružuje dugogodišnji novinar koji otkriva tajne novinarske profesije, kao i vještine neophodne za intervju sa brojnim poznatim sagovornicima.
Razgovaramo i sa predstavnicom civilnog sektora koja je radila na projektu unapređenja saradnje institucija i građana, sprovedenom u čak petnaest opština, sa ciljem jačanja društvene kohezije.
Za kraj emisije, uz mnogo dobre energije, kuvamo sa Sandrom Manojlović!
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17 sati.

Vikend popodne na TV E: Savremeni filmski trendovi, tajne novinarske profesije...

Ukoliko Francuska ne promijeni odluku u nedjelju ili ponedjeljak, Crna Gora će na Međuvladinoj konferenciji u utorak zatvoriti samo tri od pet predviđenih poglavlja.
Kako Portal ETV saznaje iz diplomatskih krugova, u nedjelju i ponedjeljak će biti održane sjednice Komiteta stalnih predstavnika država članica EU (COREPER).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6992%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ffrancuska-blokirala-zatvaranje-dva-poglavlja-u-pregovorima-crne-gore-sa-eu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Odluka Francuske da ne da zeleno svjetlo za zatvaranje Poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo) stigla je kao hladan tuš nakon ranijih najava da će Crna Gora zatvoriti svih pet poglavlja. Evropska komisija i preostalih 26 država članica EU dale su saglasnost za zatvaranje svih pet poglavlja.
Ministar poljoprivrede Vladimir Joković, u čijem su resoru upravo poglavlja koja je Francuska blokirala, nije odgovarao na upite Portala ETV. Prije dva dana Joković je za naš portal izjavio da Crna Gora „definitivno zatvara ta dva poglavlja“ i da je ponosan na postignuća u tim oblastima.
Pregovori o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji počeli su 29. juna 2012. godine. Od tada je Podgorica otvorila svih 33 pregovaračka poglavlja, a privremeno zatvorila sedam — tri krajem prošle godine i jedno u junu ove godine.

Ponedjeljak krajnji rok za promjenu odluke: Francuska drži ključeve blokade dva crnogorska poglavlja

Nije lako danas biti u Demokratskoj partiji socijalista (DPS), ni u ovom gradu - ni u bilo kom kraju Crne Gore, ali da pripadnost ovoj politici predstavlja dostojanstven, častan i pošten odnos prema antifašističkoj istoriji, građanskom konceptu i evropskoj budućnosti naše države - poručio je lider te partije Danijel Živković sinoć na skupu u Herceg Novom.
Bilo je, ističe on, mnogo bastadura u istoriji Crne Gore.
- I treba da se postide oni koji se danas nalaze u vlasti koji 80 godina i duže poslije njihove smrti pokušavaju na sve načine da zatru moralnu vertikalu Crne Gore – antifašizam. I koliko god pokušavali sa pozicija vlasti da ugroze antifašističko nasljeđe, sa ovih skupova poručujemo – ima nas dovoljno u Crnoj Gori da se ispriječimo tom naumu - naveo je Živković.
Ocijenio je da današnji nacionalisti na vlasti ne prezaju ni od čega i pokušavaju da relativizuju sve što se desiilo u našoj prošlosti i da izjednače fašizam i antifašizam.
- Zato im večeras poručujemo - ne dirajte u ono što je naš moralni kompas, ne dirajte u krvi i kosti onih koji su položili život za slobodu Crne Gore. Nikad nećemo dozvoliti da zatru antifašističko nasljeđe - podvukao je Živković.
Osvrnuo se i na aktuelnu političku situaciiju i kazao da se ova agonija može jedino okončati na izborima.
- Moramo im na izborima pokazati đe im je mjesto - na margini društvenih i političkih procesa. Imamo vlast koja glorifikuje Pavla Đurišića, imamo vlast koja ne može da uhapsi spomenik, vlast koja kaže je potpuno u redu slaviti nestanak Crne Gore. Današnja vlast preko bezbjednosnog aparata, tužilaštva, ASK-a radi sve da diskredituju i uplaše svakog pojedinca koji nevezano je li u DPS-u ili je predstavnik medija, NVO sektora ili intelektualne elite, koji kritički misli o ovoj vlasti. Danas vam odmah prišivaju etiketu da ste kriminalac i na sve načine vas linčuju što smo vidjeli i na najnovijem primjeru onih 35 lica koji su procesuirani prekršajno, jer su protestovali zbog toga što je najveća crnogorska nagrada dodijeljena čovjeku koji negira Crnu Goru - naglasio je Živković.
Kazao je da ođe ne stoje nečasni ljudi, ođe stoje pošteni ljudi koji žele pravo da odlučuju o svojoj državi, te da dodao da vidi ljude koji se bore sa egzistencijalnim problemima, koji do današnjeg dana nijesu riješili stambeno pitanje, ljude koji se svakoga dana bore sa problemima, koji su svoj život posvetili DPS-u i vrijednostima koje DPS zastupa, te poručio da se zbog tih ljudi vrijedi boriti za Crnu Goru.&nbsp;
- Ovdje ne vidim one koji su od DPS-a dobili sve, koji su zinuli više nego što mogu pojesti, one koji su uživali u pobjedama u prvim redovima, a pobjegli su nakon 30. avgusta 2020. godine, one koji su koristili sve privilegije iz tog sistema, a čim je došlo malo muke, pobjegli su u druge partije i obukli druge dresove. Srećno im bilo, dobro je što su nas napustili, neka idu dalje - poručio je on i naglasio da nema problem s onima koji odlučuju da u najtežim vremenima napuste DPS. Oni, cijeni Živković, nijesu hrabri i nemaju skoposti da iznesu teret teške opozicione borbe.
Potpredsjednik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković, kazao je na sinoćnjem skupu da se ne može oteti utisku kako su danas svi usmjereni protiv DPS-a ne zbog onoga što nije bilo kako treba, već upravo zbog onih stvari koje su ispravno urađene.
- Ne opraštaju nam pravo da odlučujemo o samima sebi, ne opraštaju nam pogled ka Zapadu, ni ambiciju da budemo dio savremene Evrope, ni to što se usudili da, ovako mali, mislimo da možemo bolje i više od nekih većih - dodao je on.
Vuković je poručio da će opet pobijediti Crna Gora.
- Zato što pred zoru mrzne i zato što mrak nikada nije ugasio svjetlo, i zato što je Lovćen nad nama i ovo more pred nama, i zato što se ne predajemo ni kad smo slabiji, i zato što ne napadamo, već branimo, i zato što ne mrzimo, već volimo, i zato što ovaj trg nosi ime Nikole Đurkovića, i zato što ovaj grad nije manje crnogorski zbog toga što u njemu većinski žive Srbi, i zato što je Crna Gora svih nas, njenih građana, jedna i za vazda. Neka bude borba neprestana. I, neka je vječna Crna Gora! - naveo je on.
Na skupu su govorili i predsjednik Opštinskog odbora DPS-a Herceg Novi Dejan Stojadinović i predstavnica Savjeta mladih Ana Kovačević.

Živković u Herceg Novom: Ovo nije borba za vlast, već borba za očuvanje građanskih i antifašističkih temelja Crne Gore

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Tag: prigovori