Dubrovačka policija uhapsila je 58-godišnjeg državljanina Crne Gore zbog sumnje da je prevario 98-godišnju ženu iz Dubrovnika za 10.000 eura, lažno se predstavivši kao ljekar. Prevarant je žrtvu ubijedio da je članu njene porodice potrebno hitno liječenje nakon teške nesreće, saopštila je Policijska uprava dubrovačko-neretvanska.
<h3>Lagao ženi da mora platiti operaciju člana porodice</h3>
Prema navodima policije, osumnjičeni je u petak, 23. januara, oko 15 časova pozvao 98-godišnjakinju na fiksni telefon. Predstavio se kao ljekar iz jedne dubrovačke zdravstvene ustanove i rekao joj da je član njene uže porodice doživio tešku nesreću, te da je za hitno liječenje potrebno hitno obezbijediti novac.
Ne sumnjajući u istinitost navoda, žena je pristala da preda sav novac koji je imala kod sebe, ukupno 10.000 eura. Slijedeći uputstva, novac je predala muškarcu koji je došao na njenu kućnu adresu. Tek kada je kasnije uspjela da stupi u kontakt s članom porodice, shvatila je da je prevarena i slučaj prijavila policiji.
<h3>Brza istraga i hapšenje</h3>
Policija je sprovela kriminalističku istragu i brzo identifikovala osumnjičenog. Utvrđeno je da je nakon izvršenja krivičnog djela napustio teritoriju Hrvatske, zbog čega je za njim raspisana potraga.
Uhapšen je prekjuče na graničnom prelazu Gornji Brgat, pri ulasku u zemlju. Nakon kriminalističke obrade, osumnjičeni je uz krivičnu prijavu predat nadležnom državnom tužilaštvu u Dubrovniku.
<h3>Policija ponovo upozorava građane</h3>
Iz policije navode da ovaj način prevare odgovara ranijim upozorenjima o porastu krivičnih djela u kojima se počinioci lažno predstavljaju kao ljekari ili zdravstveni radnici. Žrtve su najčešće starije osobe, koje se lažnim prikazivanjem hitnih situacija navode na hitnu predaju novca.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Državljanin Crne Gore uzeo 10.000 eura od starice u Dubrovniku, lažno se predstavljao kao ljekar

Afera teška više od milijardu eura trese Rumuniju, a u središtu su kompanije iz te zemlje te iz Bugarske i Bosne i Hercegovine (BiH). Zbog spora među kompanijama i sumnji u falsifikovanje dokumenata, otvorena je i krivična istraga.
Kompanija iz BiH je Integral Inženjering iz Laktaša u kojoj tvrde tvrde da su žrtva prevare.
<h2>Integral iz Crne Gore?</h2>
Zanimljivo je da se u izvještajima o dodjeli tendera navodi da je Integral Inženjering iz Crne Gore, iako mu je sjedište u Bosni i Hercegovini.
U Integralu kažu da su davno imali kompaniju u Crnoj Gori, ali da je ona ugašena prije više godina.
<h2>Šta je sporno u poslu projektovanja i izgradnje obilaznice oko Kluža</h2>
Gradska uprava Kluža (Cluj-Napoca), prema dostupnim podacima, u februaru 2025. godine, na tenderu za projektovanje i izgradnju dionice dva Metropolitanske obilaznice posao je dodijelila konzorcijumu koji čine kompanije Dimex-2000 Company, Hydrostroy AD i Integral Inženjering.
Ugovor za drugu dionicu obilaznice je potpisan u maju 2025. godine, a vrijednost ugovora sa PDV-om prelazi 1,1 milijardu eura.
Ono što je sporno je da se kompanija Integral Inženjering našla u poslu za koji tvrdi da nije ni konkurisala.
– Potvrđujemo da je u toku međunarodni istražni postupak zbog falsifikovanja dokumenata Integral Inženjeringa i pokušaja prevare u vezi sa izgradnjom autoputa na obilaznici Kluž-Napoka. Integral Inženjering je odmah po saznanju o prevarnim radnjama obavijestio naručioca posla, nadležno tužilaštvo u Rumuniji, evropskog tužioca, a potom sve prijavio nadležnim istražnim organima u RS i SIPA –<a href="https://ba.bloombergadria.com/biznis/kompanije/96318/afera-teska-milijardu-evra-trese-rumuniju-spominje-se-i-integral-inzenjering/news" target="_blank"> ističu u kompaniji Integral Inženjering</a> za Bloomberg Ardiu.
Tvrde da je njima nepoznato i od Integrala neovlašteno lice priložilo falsifikovanu dokumentaciju za potrebe tendera, a zatim je potpisalo ugovor o učešću Integrala u konzorcijumu sa kompanijama Dimex 2000 (Rumunija) i Hydrostroy (Bugarska), što je na kraju dovelo do potpisivanja izvođačkog ugovora sa naručiocem posla 7. maja 2025. godine.
– U ovom trenutku Integral očekuje da istraga utvrdi uloge uključenih pravnih i fizičkih lica u ovu prevaru i pokrene odgovarajuće, zakonom utvrđene, postupke. Mi smo odlučni da zaštitimo ugled kompanije – istakli su u Integralu.
<h2>Suvlasnik Dimexa: Imamo ugovor, problem je što neki članovi firme Integral ne priznaju ostale</h2>
Ioan Scurtu, zastupnik i suvlasnik kompanije Dimex 2000 rekao je da se radi o pravnom sporu za koji se nada da će biti razjašnjen ove sedmice.
– Problem je u tome što neki članovi firme Integral ne priznaju ostale, one koji su potpisali ugovor o konzorcijumu za realizaciju obilaznice. Mi imamo notarski akt za konzorcijum, odnosno pokriveni smo. Ukoliko se problem ne razjasni, pokrenućemo sudski postupak – rekao je Scurtu u ponedjeljak, prenosi medij Cluj24.
Na pitanja Bloomberg Adrije o sporu, krivičnoj istrazi i budućnošću projekta iz kompanija Dimex nisu odgovorili.
U Integralu na pitanje o notarskom ugovoru koji spominje vlasnik rumunske kompanije kažu da niko od njihovih vlasnika ili direktora nikada ništa nije potpisao, niti dao punomoć bilo kome da potpiše navedeni ugovor o konzorcijumu.
Ističu da je Integral iskorišten na osnovu falsifikovane dokumentacije, jer bez njihovog učešća na ovom tenderu Dimex ne bi prošao, budući da nema potrebne licence za izvodjenje projekta, koje Integral posjeduje.
<h2>Posao privremeno obustavljen</h2>
Gradska uprava Kluža (Cluj-Napoca) privremeno obustavlja radove na obilaznici zbog spora između izvođača, objavio je rumunski medij Gazeta De Cluj u petak.
Iz Gradske uprave Kluža su naveli da je izbio pravni spor između dva člana konzorcijuma te da iz dokumentacije ne proizlazi jasno da li pomenuti spor utiče ili ne na validnost postupka dodjele ugovora.
– Imajući u vidu činjenicu da je u toku i krivična istraga u vezi sa sporom između članova konzorcijuma i implikacija koje spor može imati na ugovor, kompaniji koja vrši nadzor (Asocijacija Venturo Investment SRL – AE Dozoring s.r.o.) naloženo je da privremeno obustavi izvršenja ugovora – istakli su u Gradskoj upravi Kluža.
Napominju da spor između članova konzorcijuma nema veze s Gradskom upravom Kluž niti s načinom na koji Grad realizuje projekat, ali može imati uticaj na realizaciju ugovora za obilaznicu.
<h2>Gradonačelnik Boc: Zvali smo izvođače, ali nisu prihvatili poziv</h2>
Prethodno je 20. januara ove godine rumunski medij Ziua De Cluj objavio da Gradska uprava Kluž traži advokate (vrijednost ugovora 50.000 eura) za konsultacije, asistencije i zastupanja, a povodom spora između kompanija koje treba da rade na Metropolitanskoj obilaznici.
Gradonačelnik Kluža Emil Boc je o ovome govorio i na sjednici Gradskog vijeća.
– Zašto se svađaju? Ne mogu reći više o prirodi spora, jer ne znam. Ovlaštene državne vlasti imaju zadatak da istraže. U ovom trenutku one posjeduju svu potrebnu dokumentaciju – rekao je Boc, prenosi Ziua De Cluj.
Boc je naglasio da su predstavnici izvođača pozvani na sjednicu Gradskog vijeća 20. januara 2026. radi davanja zvaničnih pojašnjenja, ali su odgovorili da ne mogu prihvatiti poziv.
Stoga Gradska uprava Kluž namjerava da angažuje dodatnu pravnu ekspertizu.
– Moramo znati da li rizikujemo ili ne evropska sredstva, jer radovi moraju biti plaćeni. Do sada ništa nije plaćeno. To je pozitivna strana. Ali uskoro je rok i moramo znati šta da radimo. Potrebna nam je ekspertiza najviše pravne preciznosti – naveo je gradonačelnik.
<h2>Odbornici ukazuju na mogući gubitak novca iz EU fondova</h2>
Lokalni odbornik USR-a Paul Helmer ističe da privremena obustava ugovora za Metropolitansku obilaznicu Kluža predstavlja neophodnu mjeru finansijske zaštite, s obzirom na to da je valjanost konzorcijuma osporena pred sudom, a u toku je i krivična istraga.
Prema njegovim riječima, nastavak radova u ovim okolnostima izlagao bi grad značajnim rizicima – od nezakonitih plaćanja i gubitka nacionalnog i evropskog finansiranja do parnica koje bi mogle trajno blokirati projekat.
Helmer ipak naglašava da je odluka donesena prekasno, jer je spor između članova asocijacije poznat još od septembra, a informacije tada nisu pravovremeno dostavljene Gradskom vijeću niti javnosti, prenosi medij Actual De Cluj.
Odbornik USR-a pozvao je Gradsku upravu da apeluje na firme da razmotre i sporazumni raskid ugovora, ukoliko se pravna situacija ne razjasni brzo, kako se ne bi ugrozio projekat mobilnosti koji građani Kluža čekaju godinama.

Poznata kompanija iz BiH, koja je poslovala i u Crnoj Gori, žrtva prevare od milijardu eura

Protiv državljanina Hrvatske Đ.Č. (32), sa stalnim boravkom u Herceg Novom, podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prevara.&nbsp;
Đ.Č. se sumnjiči da je, kao osnivač, ovlašćeni zastupnik i izvršni direktor privrednog društva „F.T.“ doo iz Herceg Novog, početkom 2024. godine sa državljaninom Poljske sa privremenim boravkom u Herceg Novom ugovorio izradu i montažu PVC stolarije na stambenom objektu u naselju Mojdež, koji je u vlasništvu poljskih državljana.
Đ.Č. je sa oštećenim tom prilikom ugovorio ukupnu cijenu radova i montaže od 3.450 eura, od čega je oštećeni kao avans predao 2.450 eura, dok je preostali iznos trebalo da plati nakon završetka radova.
Nakon toga, tokom 2025. godine, oštećeni i prijavljeni su zaključili dodatni ugovor, prema kojem je oštećeni prijavljenom predao još 500 eura, uz obavezu da Đ.Č. u roku od 15 dana od zaključenja ugovora izvrši ugovorene radove.&nbsp;
- S obzirom na to da prijavljeni nije ispunio ugovorne obaveze, stalno prolongirajući rokove i dovodeći oštećenog u zabludu, a da pritom nije oštećenom vratio preuzeti novac, oštećeni je protiv njega podnio krivičnu prijavu. Imajući u vidu navedeno, državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom je naložio da se protiv Đ.Č. podnese krivična prijava zbog sumnje da je počinio navedeno krivično djelo - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Herceg Novi: Ugovorio izradu i montažu PVC stolarije, pa nije ispunio obaveze

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Tivat podnijeli su juče Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru krivičnu prijavu protiv Podgoričanina I. K. (44) zbog sumnje da je prevario Tivćanina na način što su mu se lažno pedstavio kao rođak iz Bosne i Hercegovine i zatražio i dobio pozajmicu od 1.500 eura, saopšteno je iz Uprave policije.
Sumnja se, kako navode, da je I. K. krajem avgusta prišao oštećenom (77) &nbsp;tokom njegovog boravka u jednom ugostiteljskom objektu, te mu se predstavio kao rođak iz Bosne i Hercegovine.&nbsp;
- Lažnim prikazivanjem činjenica je, kako se sumnja, doveo oštećenog u zabludu i zatražio od njega pozajmicu u iznosu od 1.500 eura, uz obećanje da će novac vratiti narednog dana, nakon čega mu je oštećeni predao navedeni iznos. Osumnjičeni se potom udaljio u nepoznatom pravcu - dodaju iz Uprave policije.
Od I.K. je prikupljeno obavještenje u prostorijama Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, gdje se nalazi zbog sumnje da je ovo krivično djelo prethodno izvršio na teritoriji više gradova u Crnoj Gori.
Na taj način je, ističu, sebi pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu od više hiljada eura.

Krivična prijava protiv Podgoričanina: Osumnjičen da se Tivćaninu lažno predstavio kao rođak i dobio pozajmicu od 1.500 eura

Policija u Herceg Novom podnijela je krivičnu prijavu protiv I.K. iz Podgorice zbog sumnje da se jednoj osobi predstavio kao rođak i zahtijevao da mu pozajmi 2.000 eura koje će mu vratiti idućeg dana, a što nije učinio.
- On se nalazi u pritvoru u UIKS-u zbog postupka koji se protiv njega vodi takođe zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prevara, na teritoriji više gradova Crne Gore - saopšteno je iz Uprave policije.
Protiv njega je tokom vikenda podnijeta i krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prevara na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“.
Krivična prijava podnijeta je i protiv B.K. iz Tivta zbog sumnje na građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje.
- Na način što je, kao osnivač i ovlašćeno lice jednog privrednog društva, ugovorio izvođenje radova na rekonstrukciji jednog objekta u Herceg Novom, sa investitorom zaključio ugovor o izvođenju radova i obavezao se da pribavi sve neophodne dozvole od nadležnih državnih i inspekcijskih organa prije izvođenja radova, što osumnjičeni nije učinio - naveli su u policiji.
Policija u Herceg Novom podnijela je krivičnu prijavu i protiv F.K. zbog sumnje na utaju.
- Na način što je, sa oštećenim licem ugovorio najam priključnog vozila vrijednosti 6.000 eura, na vremenski period od tri do četiri dana, na to ime predavši oštećenom novac u iznosu od 100 eura - dodali su u policiji.
Nakon isteka roka za vraćanje predmetnog vozila F.K. je oštećenog obavijestio da mu je vozilo i dalje potrebno i da će kod njega ostati duži vremenski period.
- Te se obavezao da će mu novac na ime daljeg najma isplatiti u najskorijem roku, što međutim, ovo lice nije učinilo, već je nastavio koristiti vozilo neisplaćujući oštećenom licu najam - dodali su u policiji.
Policija je od F.K. oduzela i vratila vlasniku vozilo, te je protiv F.K., po nalogu postupajućeg tužioca, podnijeta krivična prijava.
Osim toga, zbog sumnje da na zloupotrebu povjerenja krivična prijava podnijeta je protiv T.R., dok se L.Ć. sumnjiči za zloupotrebu povjerenja putem podstrekavanja.
- Sumnja se da je T.R. krivično djelo koje joj se stavlja na teret izvršila na način što je zloupotrijebila povjerenje sada pokojnog lica koje joj je dato izdavanjem punomoćja za raspolaganje novčanim sredstvima na njegovim žiro računima otvorenim u jednoj poslovnoj banci, u filijali u Herceg Novom, a o kojem se za novčanu naknadu brinula u vremenskom periodu od nekoliko godina, tokom njegovog života - kazali su u policiji.
Nakon njegove smrti u novembru 2025. godine T.R. je, po prethodnom dogovoru i uz podstrekavanje L.Ć., supruge sada pokojnog pomenutog lica, sa kojim nije živjela dugi niz godina, realizovala dogovorenu transakciju novca i zloupotrijebila povjerenje datog ovlašćenja za raspolaganje novčanim sredstvima pokojnika.
- Ona je sa tekućeg računa ovoga lica izvršila transfer novca na račun osumnjičene L.Ć. i na taj način joj pribavila protivpravnu imovinsku korist u iznosu od 30.000 eura, a nanijela štetu, odnosno povrijedila nasljedni dio zaostavštine potomaka počivšeg lica - dodali su u policiji.

Krivična prijava Podgoričaninu: Predstavio se kao rođak i tražio pozajmicu od 2.000 eura

Službenici policije su podnijeli krivičnu prijavu protiv lica osumnjičenog za prevaru, saopšteno je iz Uprave policije.
- Naime, krivična prijava podnijeta je protiv I.K. (44) iz Podgorice zbog sumnje da je izvršio krivično djelo koje mu se stavlja na teret na način što je u toku oktobra 2025. godine, na teritoriji Nikšića i Plužina, predstavljajući se kao bliski rođak tri starija oštećena lica, iste doveo u zabludu, zbog čega su mu oni, po osnovu zajma, isplatili novac u ukupnom iznosu od 2.710 eura- navodi se u saopštenju,
I.K. je na taj način ostvario protivpravnu imovinsku korist u pomenutom iznosu.
- Ovo lice se nalazi u UIKS-u, takođe zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prevara na teritoriji više gradova u Crnoj Gori- navode iz policije,

UP: Podgoričanu krivična prijava zbog prevare na štetu tri lica u Nikšiću i Plužinama

Ruska državljanka M.S. (57) uhapšena je po međunarodnoj potjernici koju je za njom raspisao NCB Interpol Moskva, zbog krivičnog djela prevara i pokušaj prevare.
M.S. je zaustavljena i kontrolisana na Aerodromu Podgorica prilikom pokušaja izlaska iz Crne Gore.
Ona se dovodi u vezu sa nezakonitim oduzimanjem prava vlasnika nad stambenim prostorijama i kreditne prevare kroz dostavljanje banci lažnih i netačnih podataka radi pribavljanja protivpravne imovinske koristi.
- M.S. je predata na dalju nadležnost službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, nakon čega je lišena slobode. Ona će danas biti sprovedena sudiji za istrage Višeg suda u Podgorici u cilju utvrđivanja ekstradicionog pritvora - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Na Arodromu Podgorica uhapšena Ruskinja koju Moskva potražuje zbog prevare

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Bivša šefica diplomatije Evropske unije (EU) Federika Mogerini podnijela je ostavku na mjesto rektorke Koledža Evrope koji obučava mlade za diplomatiju, nakon što je protiv nje podignuta optužnica zbog sumnje na prevaru.
Evropsko javno tužilaštvo (EPPO) saopštilo je u srijedu da je podiglo optužnicu protiv Mogerini i još dvije osobe, zbog prevare u javnim nabavkama i korupcije, kao i zbog sukoba interesa i kršenja profesionalne tajne.
Mogerini je u pisanoj izjavi kazala da je, u skladu sa najvećom strogošću i pravednošću sa kojom je uvijek obavljala svoje dužnosti, odlučila da podnese ostavku na mjesto rektorke Koledža Evrope i direktorke Diplomatske akademije EU, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Mogerini i generalni direktor odjeljenja Evropske komisije za Bliski istok Stefano Sanino privedeni su 2. decembra nakon racije belgijske policije u okviru istrage o prevari.
Oni su, nakon saslušanja, pušteni na slobodu, jer je procijenjeno da nema rizika od bjekstva.
Sanino je odlučio da prijevremeno ode u penziju.
Policija je pretražila Evropsku službu za spoljne poslove (EEAS) i Koledž Evrope zbog navodne korupcije prilikom osnivanja akademije za obuku diplomata.
Koledž Evrope je devetomjesečni program obuke za mlade diplomate u zemljama članicama dobio na tenderu EEAS-a 2021. i 2022. godine, kada je generalni sekretar EEAS-a bio Steafano Sanino.
Tužilaštvo EU istražuje da li je EEAS prekršio pravila tendera dijeleći povjerljive informacije sa Koledžom prije nego što je projekat dodijeljen.

Mogerini podnijela ostavku nakon optužbe za prevaru

Podgoričanin D.L. podnio je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv šesz osoba zbog sumnje da su ga oštetili za 320.000 eura ulaganjem u kriptovalute.
D.L. je prijavu, u koju je Portal ETV imao uvid, podnio protiv Podgoričana M.D, M.D, V.S, Baranina S.V, Cetinjanke N.D. i Pljevljaka V.D. zbog sumnje da su počinili krivična djela prevare i stvaranja kriminalne organizacije.
D.L, čije je ime poznato redakciji, naveo je u prijavi da upoznao M.D. tokom aprila 2024. godine preko zajedničkog poznanika. Nastavio je da mu se javlja nudeći mu ulaganje u kriptovalute, bitkoin i etirijum. Projekat, navodno, vodi njegov kum S.V, “uspješan investitor” koji sarađuje sa određenim Ukrajincima trenutno smještenim na primorju Hrvatske, u Splitu i Dubrovniku.
<h2>"Čista zarada koja ne javlja često"</h2>
- Saopštio mi je da je to čista zarada koja se često ne javlja, a koja će trajati još vrlo kratak vremenski period, te da je on, budući da sam mu ja jako drag i da sam mu pomogao, a i dalje pomažem, te da sam i kod njegovog kuma S.V. proizveo veće simpatije, želio da mi učini uslugu da zaradim. Na ove njegove riječi ja sam se zahvalio i kulturno odbio, govoreći mu: "Nema leba bez motike", a zatim sam prekinuo vezu, a nakon čega me on opet ponovo pozvao nakon par minuta i rekao: "Brate, ovo ti je sto posto sigurno, garatujem ti ja svojom i kumovom imovinom, što ti i drugi naši zajednički drugovi mogu potvrditi" - naveo je podnosila prijave.
Uslijedili su susreti u jednoj kancelariji, pred četiri svjedoka, a nakon više insistiranja, D.L. je pozvan na ručak u porodični stan M.D. u Podgorici, gdje su prisustvovali njegova supruga, tašta i još nekoliko članova porodice. Rečeno mu je bilo da će tamo biti i S.V, što se nije desilo.
Prisutni su, prema navodima oštećenog, isticali da su već ulagali, da su zaradili i da je riječ o “sigurnom poslu”, pokazujući luksuzan stan, automobile i satove koje su navodno kupili od te zarade.
Pod uticajem njihovih tvrdnji, Podgoričanin je odlučio da uloži prvi iznos novca.
Prvo je, tvrdi, krajem novembra, u stanu porodice M.D. predao 115.000 eura, uz usmeni dogovor da se 15. januara 2025. isplati 257.000 eura. Dalje su nastavili da ga nagovaraju da uloži još novca, a sredinom decembra, na ručku u istom stanu, u kom je bila i majka M.D, dao im još 105.000 eura, uz dogovor da se isplata objedini na 15. januar 2025. godine, te da mu tog dana vrate 495.000 eura.
<h2>Kašnjenja i pravdanja</h2>
Po isteku dogovorenog roka isplata je stalno odlagana uz razna opravdanja – da novac kasni, da je neko ukrao sredstva, da su ih „Hrvati iz Dubrovnika prevarili“ i slično.
- Iako su u početku M.D. u njegovoj priči podržavale i supruga i tašta, u posljednje vrijeme počele su da se ograđuju, tvrdeći da nemaju veze s tim i da ne znaju ništa o novcu, te da je dat isključivo M.D.-u. Ipak, dodale su da vjeruju da će on i njegov kum vratiti novac. Na kraju se i S.V. distancirao od M.D., navodeći da ne zna gdje je novac završio - navodi se u prijavi.
D.L. tvrdi da su M.D. i S.V. obećali povrat njegovog uloženog novca preko prepisivanja nekretnina i poslova sa kriptovalutama, ali to se nikad nije desilo.
M.D. je 29. septembra pozvao D.L. kod svoje majke na Cetinje, gdje su muu prisustvu svjedoka rekli da će mu novac biti vraćen prepisivanjem nekretnina u vrijednosti uloženog novca, a ako to ne bude moguće u dogovorenom roku, nekretnine će ostati u njegovom vlasništvu. Zakazan je notar, ali se, kako se tvrdi, s njihove strane niko nije pojavio.
Posljednje obećanje M.D. i S.V. dali su da će vratiti dio uloženog novca između 15. i 20. septembra 2025. godine, što se nije desilo.&nbsp;
Oštećeni traži povraćaj uloženih 320.000 eura, bez potraživanja dobiti, uz tvrdnje da njegove tvrdnje iznijete u prijavi potvrđuju brojni svjedoci, poruke i snimci.

Podgoričanin tvrdi da je žrtva velike prevare: Ubjeđivali ga u "siguran kripto posao”, izgubio 320.000 eura

Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet raspravljaće danas o neradnoj nedjelji, u kontekstu odluke Ustavnog suda.
&nbsp;Na sjednicu su pozvani potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić, kao i predsjednik Unije poslodavaca (UPCG) Slobodan Mikavica.
&nbsp;Pozvani su i predsjednica Privredne komore (PKCG) Nina Drakić, generalni sekretari Saveza sindikata (SSCG) i Unije slobodnih sindikata (USSCG) Duško Zarubica i Srđa Keković.
&nbsp;Ustavni sud ukinuo je prošle sedmice kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama.
&nbsp;Sud je ocijenio da se navedenom odredbom krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.

Odbor za ekonomiju danas o neradnoj nedjelji

Norveška policija saopštila je u četvrtak 5. februara da je otvorila istragu zbog „ozbiljne korupcije“ protiv bivšeg premijera Turbjorna Jaglanda, zbog njegovih veza sa osuđivanim američkim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom.
Ministar spoljnih poslova Norveške najavio je i da će zatražiti ukidanje Jaglandovog imuniteta, koji uživa kao bivši čelnik međunarodne organizacije, kako bi se istraga nesmetano sprovela, piše Le Monde.
Jagland je bio premijer Norveške od 1996. do 1997. godine, a generalni sekretar Savjeta Evrope od 2009. do 2019. godine.
U periodu od januara 2009. do marta 2015. predsjedavao je i komitetom koji bira dobitnika Nobelove nagrade za mir.
Okokrim, policijska uprava za privredni kriminal, navela je u saopštenju da je „otvorena istraga protiv Turbjorna Jaglanda zbog sumnje na ozbiljnu korupciju“.
- Smatramo da postoje opravdani razlozi za istragu, s obzirom na to da je u periodu na koji se odnose objavljeni dokumenti obavljao funkcije predsjednika Nobelovog komiteta i generalnog sekretara Savjeta Evrope - izjavio je direktor Okokrima Pol K. Lunset.
Kako je dodao, istraga će, između ostalog, ispitati da li su u vezi sa njegovim funkcijama primani pokloni, finansirana putovanja ili odobravani zajmovi.
Pošto Jagland ima imunitet kao bivši čelnik međunarodne organizacije – Savjeta Evrope – policija je zatražila od Ministarstva spoljnih poslova da taj imunitet bude ukinut.
Ministar spoljnih poslova Espen Bart Eide izjavio je u četvrtak da je „važno da se činjenice u ovom slučaju rasvijetle“ i dodao da Jaglandov imunitet „ne smije biti prepreka istrazi“.
- Zbog toga sam odlučio da Norveška Savjetu ministara Saveta Evrope uputi prijedlog da se Jaglandu ukine imunitet - naveo je Eide.

Afera Epstin: Bivši norveški premijer pod istragom zbog sumnje na "ozbiljnu korupciju"

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno, povremenom sa kišom, &nbsp;i najvisom dnevnom temperaturom do 15 stepeni.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u južnim i centralnim oblastima ima uslova za pojavu pljuskova, ponegdje i grmljavine, a ponegdje se moguće umjerene do obilne količine padavina.
&nbsp;U višim planinskim predjelima na sjeveru moguć snijeg ili susnježica.
Vjetar mjestimično umjeren do jak, pretežno južni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura od nula do devet stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od tri do 15 stepeni.

Danas kiša, do 15 stepeni

Novo gostovanje direktora policije u emisiji “Načisto” potvrdilo je još jednom da problem nije jedan propust, jedan nastup ili jedna pogrešna procjena, već profil čovjeka koji rukovodi policijom. Profil koji je, po svemu sudeći, opasan po instituciju kojom upravlja.
U jednom dahu, direktor policije je, bez ikakvog obrazloženja, procjene rizika ili institucionalnog okvira, javno procijenio da je on „ključna bezbjednosna meta organizovanog kriminala“. Predsjedniku Višeg suda u direktnom prenosu čitao je članove zakona i objašnjavao šta je sud „morao i mogao“, a šta nije uradio. Tako je Lazar Šćepanović još jednom preuzeo ulogu sudije, tužioca i pravnog instruktora, očigledno uvjeren da u bezbjednosnom sistemu za njega ne postoje granice ovlašćenja.
U istoj emisiji, direktor policije je tvrdio da bi policija kršila zakon da je prema Medenici preduzimala određene mjere, iako je riječ o licu sa izrečenom mjerom zabrane napuštanja stana, čije izvršenje zakon izričito povjerava policiji. Tako smo dobili apsurdnu situaciju u kojoj je policija istovremeno i odgovorna i nemoćna, istovremeno i nadležna i spriječena, istovremeno i dužna i vezanih ruku. Ali, uvijek bez krivice i odgovornosti.
Porukom da policija navodno ne može da reaguje na kršenje mjere nadzora, direktor policije je poslao izuzetno opasnu poruku da su sve mjere nadzora faktički obesmišljene i da ih lica pod nadzorom mogu kršiti bez posljedica. Time ne samo da je potkopao autoritet policije i pravni poredak, već je stvorio ambijent koji ohrabruje bjekstvo, jer kriminalnim strukturama jasno signalizira institucionalnu pasivnost i odsustvo operativne odlučnosti. Tako je potvrđena moja konstatacija iz prošle kolumne da je direktor policije postao bezbjednosna prijetnja i bezbjednosna smetnja.
Kada je novinar Komnenić, sasvim logično i legitimno, pitao da li je policija „običan fikus“ ako ne može da privede osobu koja krši mjere, direktor policije je odgovorio prijetnjom procesuiranja nakon emisije zbog navodnog vrijeđanja policije. Time je Lazar Šćepanović ne samo prešao granicu profesionalnog ponašanja, već je brutalno pogazio. Umjesto odgovora uputio je prijetnju, a umjesto argumenata ponudio je autoritet funkcije.
Na kraju, bez ikakve provjere, stručne ekspertize ili istrage, direktor policije je novi snimak odbjeglog Medenice momentalno proglasio proizvodom vještačke inteligencije. Tako je još jednom pokazao da mu je instinkt za brzoplete zaključke jači od obaveze za provjeru činjenica i spontano samopromovisao u sudiju, vještaka i regulatora istine. Sve to bez dokaza, sa manjkom znanja i viškom samopouzdanja.
Sve ovo zajedno ne predstavlja lapsus, već konzistentan obrazac ponašanja direktora policije koji politizuje funkciju, nipodaštava sudove, relativizuje zakone, prijeti novinarima i preuzima ulogu vrhovnog tumača svega – od krivičnog prava do digitalne forenzike. Galama, povišeni ton, prijetnje novinaru i javno „predavanje“ sudovima šta i kako treba da rade, bio je pokušaj direktora policije da se nametne kao profesionalni autoritet, ali je upravo tim nastupom pokazao suprotno. Autoritet ne proizlazi iz funkcije i decibela, već iz znanja, samokontrole i odgovornosti, što Lazar Šćepanović nije pokazao u bilo kom javnom nastupu.
Dakle, ovakav nastup predstavlja kontinuitet, a ne incident i jasno pokazuje da se kršenje Kodeksa policijske etike od strane direktora policije nastavlja bez ikakvih posljedica. Opasno je da policiju vodi čovjek koji na kritiku odgovara prijetnjom, na propust teorijama, na zakon proizvoljnim tumačenjem, a na odgovornost njenim potpunim izbjegavanjem i prebacivanjem na druge adrese. Policija nije privatna platforma za lične procjene i javne obračune. Ona bi morala biti stub bezbjednosti države.
Kada direktor policije počne da se ponaša kao da je iznad zakona, sudova i javnosti – tada problem više nije bjekstvo jednog osuđenog lica, već smjer u kojem ide cijeli bezbjednosni sistem. U takvom sistemu policija prestaje da bude stub bezbjednosti i oslonac države i pretvara se u izvor nestabilnosti. Institucija koju vodi čovjek bez mjere, samokontrole i odgovornosti ne štiti poredak, već ga potkopava iznutra. I zato snimci u kojima se bjegunci pred pravdom ismijavaju direktoru policije, bili oni autentični ili ne, nijesu incident, već logična i očekivana posljedica sistema u kojem se autoritet gradi galamom i prijetnjama, a ne djelima.

Tag: prevara