Danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen izjavio je danas da će Danska nastaviti saradnju sa SAD oko Grenlanda, ali da neće praviti kompromise u pogledu osnovnih principa oko teritorije, piše britanski list Gardijan.
- U godini 2026. ne trgujete ljudima, već između ljudi - izjavio je Rasmusen, i dodao da će Danska nastaviti diplomatske razgovore sa SAD, ali da nije spremna da pravi kompromis u vezi sa svojim osnovnim principima o teritoriji.
On je naveo da nije gledao govor predsjednika SAD Donalda Trampa u Davosu, već se samo informisao o najvažnijim stvarima.
Rasmusen kaže da je "samo po sebi pozitivno" to što se Tramp obavezao da neće koristiti silu zbog Grenlanda, i ojcenjuje da je američki predsjednik i dalje odlučan da preuzme kontrolu nad autonomnim ostrvom, koje je dio Kraljevine Danske.
Dodao je da Trampove ambicije i dalje ostavljaju otvorena pitanja s obzirom na članstvo Danske u savezu NATO, a samim tim i Grenlanda.
Danski ministar je odbacio Trampove kritike, rekavši da je Danska sačuvala Grenland od kineskog uticaja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Danski ministar: Nastavljamo saradnju sa SAD oko Grenlanda, bez kompromisa u pogledu teritorije

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp &nbsp;kritikovao je grenlandskog premijera Jens-Frederika Nilsena zbog njegove izjave da ovo ostrvo treba da ostane u sastavu Kraljevine Danske.
Tramp ga je upozorio da će zbog svog stava imati "veliki problem".
- Ne slažem se s njim. Ne znam ko je on. Ne znam ništa o njemu, ali ovo će biti veliki problem za njega - izjavio je Tramp, odgovarajući na pitanja novinara.
Podsjećamo, Nilsen je juče rekao da Grenland ne želi da Vašington posjeduje ili kontroliše ostrvo koje se nalazi u sastavu Danske.&nbsp;

Tramp poručio premijeru Grenlanda: Imaćete veliki problem

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp razgovarao je o "nizu opcija" za preuzimanje Grenlanda, uključujući i upotrebu vojske, saopšteno je iz Bijele kuće, prenosi BBC.
Kako su za taj britanski medij rekli, preuzimanje Grenlanda je "prioritet nacionalne bezbjednosti".&nbsp;
- Predsjednik i njegov tim raspravljaju o nizu opcija za postizanje ovog važnog cilja vanjske politike i, naravno, korišćenje američke vojske uvijek je opcija koja je na raspolaganju vrhovnom zapovjedniku - kazali su iz Bijele kuće, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Tramp je tokom vikenda ponovio da je Grenland "potreban" SAD-u iz bezbjednosnih razloga, što je navelo dansku premijerku Mete Frederiksen da upozori da bi svaki napad SAD-a označio kraj NATO-a.
Iz Grenlanda su više puta naveli da ne žele da budu dio SAD-a.&nbsp;
Lideri vodećih evropskih zemalja izrazili su podršku Danskoj i Grenlandu, navodeći u zajedničkom saopštenju da to arktičko ostrvo pripada njegovom narodu.
Saveznici, uključujući Francusku i Njemačku, blisko sarađuju na planu kako odgovoriti ako SAD djeluju na temelju svoje prijetnje preuzimanjem Grenlanda.&nbsp;
Francuski ministar vanjskih poslova Žan Noel Barot rekao je da će se ta tema pokrenuti i na sastanku s ministrima vanjskih poslova Njemačke i Poljske.
- Želimo preduzeti mjere, ali to želimo učiniti zajedno sa našim evropskim partnerima - kazao je on.
Izvor iz njemačke vlade odvojeno je rekao da Njemačka "blisko sarađuje sa drugim evropskim zemljama i Danskom na sljedećim koracima u vezi s Grenlandom".
Grenland, najveće ostrvo na svijetu sa populacijom od 57 hiljada ljudi, nije nezavisni član NATO-a, ali je obuhvaćen članstvom Danske u zapadnom vojnom savezu.
Američko preuzimanje Grenlanda vojnim putem od dugogodišnjeg saveznika Danske izazvalo bi šokove unutar NATO saveza i dodatno produbilo razdor između Trampa i evropskih lidera.
Protivljenje lidera nije odvratilo Trampa od razmatranja kako da Grenland učini američkim središtem u području za koje postoji sve veći interes Rusije i Kine.
Trampov interes, koji je prvi put izražen 2019. tokom njegovog prvog mandata, ponovno se probudio posljednjih dana nakon američkog hapšenja svrgnutog venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura.
Prema pisanju Rojtersa, anonimni visoki zvaničnik je rekao da Tramp i njegovi savjetnici razmatraju različite načine za preuzimanje Grenlanda.
Te opcije uključuju i direktnu kupovinu Grenlanda, ili sklapanja sporazuma o slobodnom udruživanju.
- Diplomatija je uvijek prva opcija predsjednika u bilo čemu, kao i sklapanje dogovora. On voli dogovore. Dakle, ako se može postići dobar dogovor o preuzimanju Grenlanda, to bi definitivno bio njegov prvi instinkt - rekao je zvaničnik.
I američki državni sekretar Marko Rubio je kazao na tajnom brifingu da administracija ne planira invaziju na Grenland, već je umjesto toga spomenuo kupovinu ostrva od Danske, prenosi BBC.
Članovi Kongresa, među njima i republikanci, usprotivili su se komentarima administracije o Grenlandu, napominjući da je Danska, članica NATO-a, lojalni saveznik SAD-a.&nbsp;
Zvaničnici administracije kažu da je ostrvo ključno za SAD zbog svojih nalazišta minerala koji su važni za visokotehnološke i vojne primjene.
Grenland ima samoupravu od 1979. godine, a odbrana i vanjska politika su i dalje u rukama Danske.&nbsp;
Dok većina stanovnika ostrva podržava eventualnu nezavisnost od Danske, ankete pokazuju ogromno protivljenje pripajanju SAD-u, koje tu već imaju vojnu bazu.

Bijela kuća: SAD razmatraju opcije za preuzimanje Grenlanda

Do danas u 14 sati nijesmo kao članovi Kolegijuma Skupštine mogli dobiti informacije da li će se i o čemu sjutra raspravljati u Skupštini, saopštio je poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša.&nbsp;
Prema njegovim rijelčima, nastavljaju se jeftine i providne igre većine i Vlade.
- Dan prije posljednjeg predviđenog za vanredno zasijedanje, Vlada predlaže amandmane na sporne Zakone o unutrašnjim poslovima i ANB-u kako bi se sjutra, posljednjeg dana na brzinu raspravili u parlamentu i usvojili - napisao je Mugoša na mreži Iks.&nbsp;

Mugoša: Jeftine i providne igre većine i Vlade

Sud u belgijskom gradu Dendermonde osudio je Sanija Al Murdu, jednog od vođa škaljarskog klana, na 15 godina zatvora zbog međunarodne trgovine kokainom. Al Murda je osuđen kao vođa kriminalne organizacije zajedno sa još 22 osobe u jednoj od najvećih istraga ikada o krijumčarenju kokaina, koju su belgijska policija i pravosuđe započeli još 2020. godine u saradnji sa istražnim organima Francuske i Holandije.
Prema dokazima koji su prezentirani na suđenju u Belgiji, kriminalna grupa kojom je rukovodio Al Murda je u Evropu preko Južne Amerike uvezla i distrubuirala više stotina kilograma kokaina, koji je krijumčaren u kamionima građevinskih firmi čiji su vlasnici bili neki od optuženih, prenosi Istraga.ba.
Droga je bila sakrivena, između ostalog, u stotinama tona cementa, krovnih konstrukcija i ljepila koji su bili namijenjeni građevinskim firmama, kao i u obliku kokainske paste u konzervama tunjevine i kutijama sa voćem. Radi se o 668 kilograma kokaina ekstrahiranih iz pigmenata, 225 kilograma ekstrahiranih iz konzervi tunjevine, 435 kilograma kokainske paste pronađene u transportu uglja i 170 kilograma iz transporta voća. Pored toga, u Kolumbiji je otkriveno još 356 kilograma kokaina namijenjenog za distribuciju u evropskim zemljama. Hemijsko “pranje” kokaina, odnosno pripremu droge za distribuciju, obavljali su kolumbijski “kuvari” u više gradova na području Belgije.
Sani Al Murda i njegovi suoptuženici dobili su zatvorske kazne u rasponu od dvije do 15 godina, a za šestero optuženih sud u Belgiji je izrekao uslovne kazne. Ukupno je od članova ove kriminalne grupe oduzeto više od 40 miliona eura stečenih krijumčarenjem droge.
- Nesumnjivo je postojalo vrlo profesionalno strukturirano i međunarodno organizovano partnerstvo između optuženih. Unutar ove organizacije postojala je jasna podjela zadataka između velikog broja članova (lidera, učesnika u odlukama, izvršilaca, osoba koje su stavljale na raspolaganje svoju imovinu/kompanije itd.). Svi su odigrali svoj dio ili dali neophodan doprinos. Prvi optuženi je organizovao brojne transportne linije kokaina širom svijeta, svaki put ubacujući zalihe kokaina između ili u cement, ljepilo, razne vrste egzotičnog voća i uglja. Također se brinuo o kontaktima sa zemljama izvora (uglavnom zemljama Južne Amerike). Drugi optuženi je bio njegova evropska desna ruka i suorganizator linija za drogu - navodi se u saopštenju suda u Dendermondeu.
O ulozi Sanija Al Murde u akcijama proizvodnje i transporta kokaina iz Južne Amerike, Istraga je objavila brojne tekstove. Al Murdu je u posao sa drogom uveo Edin Gačanin Tito, vođa narkokartela “Tito i Dino”. Al Murda, koji je kao i Gačanin rođeni Sarajlija, brzo se povezao sa pripadnicima škaljarskog klana i dospio do samog vrha te organizacije, koristeći njihovu strukturu za distribuciju i prodaju droge. Prije šest godina u Kijevu je organizovao neuspješni pokušaj likvidacije Radoja Zvicera, vođe suparničkog Kavačkog klana.
Za Sanijem Al Murdom, koji se trenutno nalazi u bjekstvu, već duže vrijeme traga i bh. pravosuđe. U decembru prošle godine Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Al Murdinih saradnika Elmedina Karišika, Seida Hadžibajrića i drugih zbog pranja novca stečenog trgovinom kokainom. Optužnica, međutim, nije podignuta protiv samog Al Murde, koji je rukovodio cijelom operacijom. Predmet je vodio državni tužilac Džermin Pašić koji je, kako smo ranije objavili, skrivao dvije službene zabilješke u kojima je navedeno da su članovi narko grupe Sanija Al Murde nakon hapšenja kazali u Tužilaštvu BiH da su njemu, odnosno bivšem državnom tužiocu Dubravku Čampari dali oko 1,5 miliona maraka.
Ove zabilješke Pašić je skrivao u svom stolu i predao ih je tridesetak dana nakon što mu je oduzet predmet koji se odnosi na pranje narko novca Al Murdine grupe. Tokom istrage protiv Al Murde i njegovih saradnika u BiH, tužilac Pašić je “propustio” da zapečati restoran “Dos Hermanos” u centru Sarajeva čiji su vlasnici Al Murda i njegova sestraBarbara Pekić, a preko kojeg su škaljarci “prali” kokainski novac. Dokumenti koje je objavila Istraga pokazuju da iza postavljanja GPS uređaja na automobil državnog tužioca Džermina Pašića stoji kriminalna grupa Sanija Al Murde.
Prema informacijama Istrage, Sani Al Murda skriva se u Turskoj.

Vođa škaljarskog klana Sani Al Murda osuđen na 15 godina u Belgiji

Nova otkrića o nekretninama Mohameda Hamdana Dagala u Dubaiju bacaju novo svjetlo na složenu finansijsku arhitekturu koja stoji iza paravojnih Snaga za brzu podršku (RSF).
Istraga organizacije „The Sentry“, zasnovana na procurjelim podacima o imovini u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, razotkriva transfere, skriveno vlasništvo i tokove novca koji vode direktno do osoba pod američkim sankcijama.
Prema navodima organizacije The Sentry, Dagalo, u javnosti poznatiji kao Hemedti, u martu 2020. godine kupio je tri stana u istočnom predgrađu Dubaija.
Nekretnine se nalaze u blizini vojne vazdušne baze Al Minhad u UAE. Iako ih je prvobitno kupio na svoje ime, stanovi su u julu 2022. godine prodati kompaniji Prodigious Real Estate Management Supervision Services, registrovanoj u Emiratima.
<h3>Mreža sankcionisanih vlasnika i kompanija</h3>
Istražitelji su povezali kompaniju Prodigious sa Abozerom Abdelnabijem Habibalahom Ahmedom, poznatim i kao Abozer Habib. Američko Ministarstvo finansija je 2025. godine uvelo sankcije Habibu kao vlasniku grupacije Capital Tap, za koju vlasti tvrde da ima dugogodišnje veze sa RSF-om, uključujući kompanije koje su ovoj paravojnoj formaciji isporučivale novac i vojnu opremu.
Vrijednost imovine: Procjenjuje se da stanovi vrijede nešto manje od milion dolara, dok dodatni komercijalni prostori u vlasništvu kompanije Prodigious vrijede oko 670.000 dolara.
Prihodi od rente: Između 2023. i 2025. godine, ova kompanija je od izdavanja portfelja zarađivala najmanje 80.000 dolara godišnje. Zanimljivo je da su stanari bili strani radnici u Dubaiju koji nijesu bili upoznati s vezama svojih stanodavaca sa sukobom u Sudanu.
Među bivšim vlasnicima kompanije Prodigious nalaze se i emiratski biznismen Naser Helal Abdula Helal Alhamadi, te sudanski državljanin Islam Badreldin Mohamed Abdala. Obojica su ranije posjedovala kompanije unutar sankcionisane grupacije Capital Tap.
Imovina je otkrivena zahvaljujući procurjelim imovinskim kartonima iz Dubaija za 2020. i 2022. godinu, do kojih je prvi došao Centar za napredne odbrambene studije (C4ADS), dok je Projekat izvještavanja o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP) pomogao u potvrđivanju trenutnih vlasničkih struktura.
<h3>Zlato kao glavni motor rata</h3>
Istraga smješta nekretnine u Dubaiju u širi poslovni ekosistem povezan sa Dagalom. Kompanija Al Džunaid, koju su SAD sankcionisale zbog finansiranja aktivnosti RSF-a, povezana je sa izvozom zlata iz rudnika u Južnom i Sjevernom Darfuru direktno na tržišta zlata u Dubaiju. U ovom trgovinskom lancu učestvovale su i druge firme iz UAE, poput Glow Gold i AZ Gold.
Izvještaj detaljno opisuje krijumčarske rute preko Čada, Južnog Sudana i Kenije za zlato koje potiče sa teritorija pod kontrolom RSF-a. Zabilježen je i „masovni porast“ priliva zlata iz Kenije u UAE.
Vojno-obavještajni izvori ranije su navodili da je zlato ključni izvor finansiranja rata, a tim novcem se, između ostalog, plaćaju plaćenici RSF-a iz Čada, Nigera, Centralnoafričke Republike, Južnog Sudana i Kolumbije.
Prethodne istrage već su ukazivale na duboke veze između UAE i RSF-a. Satelitski snimci iz avgusta i septembra 2025. godine zabilježili su intenzivnu aktivnost transportnih aviona Iljušin Il-76, povezanih sa UAE, na aerodromu Kufra u jugoistočnoj Libiji. Ovi letovi dovode se u vezu sa navodnim transferima oružja i prebacivanjem stranih boraca za potrebe RSF-a.
Pored toga, u januaru 2026. godine istraživački novinari su skrenuli pažnju na letove aviona Antonov An-124, povezanih sa Emiratima, na relacijama između Abu Dabija, Izraela, Bahreina i Etiopije. Ova mreža letova opisana je kao glavni kanal snabdijevanja koji se ukršta sa regionalnim rivalitetima oko rata u Sudanu.

Krv, zlato i luksuz u Dubaiju: Kako Emirati finansiraju vođu genocida u Sudanu

Predsjednik i generalni direktor Svetskog ekonomskog foruma koji organizuje samit u Davosu Borge Brende objavio je da danas podnosi ostavku, nekoliko nedelja pošto je forum pokrenuo nezavisnu istragu oko njegovog odnosa sa pokojnim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom.
Brende koji je postao predsjednik Svjetskog ekonomskog foruma 2017. objavio je odluku u saopštenju pošto je prema dokumentima koje je objavilo američko Ministarstvo pravde imao tri poslovne večere sa Epstinom i da je komunicirao sa osramoćenim finansijerom preko imejla i tekst poruka.
- Posle pažljivog razmatranja odlučio sam da se povučem kao predsjednik i generalni direktor Svjetskog ekonomskog foruma. Moje vrijeme ovde tokom osam i po godina mi je mnogo donijelo - rekao je Brende.
U saopštenju nije pomenuo Epstina, prenose medijiu.
- Zahvalan sam na nevjerovatnoj saradnji sa kolegama, partnerima i građanima i vjerujem da je sada pravi trenutak za Forum da nastavi svoj važan rad bez distrakcija - dodao je Brende, koji je bivši norveški ministar spoljnih poslova.
Brende je ranije rekao da nije bio upoznat sa Epstinovom prošlošću i aktivnostima pre prvog susreta sa njim 2018. godine i da žali što ga nije detaljnije ispitao.
Brendeova odluka da ode uslijedila je posle niza otkrića vezanih za Epstina koji je 2008. godine osuđen za navođenje maloljetnice na prostituciju. Otkrića su pogodila poslovne i političke elite, pa čak i britansku kraljevsku porodicu.
U odvojenom saopštenju kopredsedavajući foruma koji organizuje godišnji samit u Davosu Andre Hofman i Leri Fink rekli su da je završena nezavisna istraga Brendeovih veza sa Epstinom.
Kako su naveli nalazi, istrage nisu donijeli dodatne razloge za zabrinutost mimo onoga što je već ranije otkriveno.
Kopredsedavajući su rekli da će Alois Cvingi &nbsp;biti privremeni predsjednik i generalni direktor i da će Odbor povjerenika nadzirati tranziciju u vođstvu, uključujući plan za proces određivanja Brendeovog stalnog naslednika.
Američko Ministarstvo pravde objavilo je više od tri miliona stranica dokumenata vezanih za Epstina koji se ubio u zatvoru 2019. godine dok je čekao na suđenje prema saveznim optužbama za seksualnu trgovinu.
Njegove veze sa dugim spiskom poslovnih i političkih lidera, uključujući američkog predsjednika Donalda Trampa, bivšeg američkg predsjednika Bila Klintona i šefa Tesle Ilona Maska su pod pažljivim razmatranjem.
Van SAD ta otkrića dovela su do pokretanja krivične istrage protiv Endrua Mauntbaten-Vindzora, bivšeg britanskog princa i drugih istaknutih ličnosti.

Tag: preuzimanje-grenlanda