Povodom policijskog progona 35 gradjana Podgorice iz Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) najavili su konferenciju za medije.&nbsp;
Na pressu će u ime &nbsp;STEGE govoriti reditelj Danilo Marunović , arhitekta Veselin Bato Radulović , dekan FCJK prof.dr Aleksandar Radoman, politikolog Alek Barović , Darko Ivanović Skočko, gen. sekretar STEGE i dipl.ekon. men. Dragana Sekulić, slobodni umjetnik Iva Nešić, pravnica Nina Vuksanović.
Konferencija će se održati u četvrtak ispred glavne kapije kod crnogorske crkve Sv. Đorđa, pod Goricom sa početkom u 13 časova.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Povodom policijskog progona 35 gradjana: STEGA organizuje press konferenciju

Povodom situacije u Botunu predjsednik Demokratske narodne partije Milan Knežević i predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović održaće u Skupštini Crne Gore konferenciju sa medije, saopšteno je iz ove partije.
Konferencija će početi u 11 časova.

500x500

1084x550

Knežević i Asanović održaće sjutra konferenciju za medije

Demokratska partija socijalista će tražiti hitno kontrolno sastušanje ministra vanjskih poslova i potpredsjednika Vlade Ervina Ibrahimovića, da bi "direktno objasnio da li se slaže sa postupcima državnih organa i da ukaže kakve će sve reperkusije donijeti Crnoj Gori kratkovida i neodgovorna politika aktuelne vlade".
Ovaj sektor bezbjednosti u najnegativnijem smislu je nadmašio sebe i uticao da nam Vlada Crne Gore priredi novu međunarodnu sramotu. Zbog krivičnog djela za koje se terete dva državljanina Azerbejdžana, Vlada Crne Gore je kaznila 90 miliona državljana Turske, poručio je poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter.&nbsp;
- Zbog neviđenih propusta, skandaloznih odluka Vlade i postupaka bezbjednosnog sektora posljedice trpe građani Crne Gore. Zbog incidenta u kojem su učestovali državljani Azerbejdžana, hapšeni, šikanirani, maltretirani su državljani Turske. Njihova imovina je divljački uništavana. Paljeni i lomljeni su njihovi poslovni prostori, vozila, plovila. Scene postrojavanja ljudi kao u Drugom svjetskom ratu su postale realnost, a narodne patrole naša stvarnost. Podsjećam crnogorsku javnost da je nakon nemilog događaja, gdje je povrijeđeno jedno lice, jedan državljanin Crne Gore, koristim priliku da mu odavde svi zajedno poželimo brz oporavak, došlo do privođenja državljana Turske koji su osumičeni da su izvršioci krivičnog djela pokušaj ubistva. Ova okolnost je podstakla Vladu da brzopleto i nepromišljano uvede vizni režim državljanima Turske. Zatim se ipak kod istražnog sudije utvrdilo da privedena lica nemaju ama baš nikakve veze sa navedenim krivičnim djelima i da su u vrijeme incidenta bili u svojim domovima, kazao je Huter.
Uslijedilo je, podsjeća, njihovo puštanje na slobodu.
- Nakon toga nam se javila ponovo Uprava policije da nas obavijesti da počinioci zapravo nijesu državljani Turske već Azerbejdžanci. Potpuno pogrešne, neadekvatne i vjerovatno moguće nezakonite reakcije sektora bezbjednosti su doprinijele eskalaciji ksenofobije i kreiranju ambijenta linča. A u konačnom su dovele do komplikacija u odnosima sa Turskom, čiji nam je ambasador juče veoma jasno poručio da ukoliko se ova odluka hitno ne povuče, Turska će uzvratiti recipročnom mjerom, poručio je Huter.
Upitao je da li će premijer Spajić podnijeti ili preuzeti odgovornost za posljedice svojih odluka.
- Da li će iko u ovoj Vladi, da li iko od njih osjeća bilo kakvu odgovornost za sramotu nanijetu međunarodnom ugledu Crne Gore, a prije svega za štetu pričinjenu građanima Crne Gore? Hiljade naših građana imaju veze sa Turskom. Viđeli ste koji je broj tih ljudi koji su tamo, koji traže i nalaze liječenje u Turskoj, koji se školuju i obrazuju u Turskoj, koji imaju poslovnu saradnju, trguju i prehranjuju sebe i svoje porodice kroz tu saradnju. Zbog svega ovog, što sam naveo, Demokratska partija socijalista će tražiti hitno kontrolno sastušanje ministra vanjskih poslova i potpredsjednika Vlade, Ervina Ibrahimovića, da nam direktno objasni da li se slaže sa postupcima državnih organa i da nam ukaže kakve će sve reperkusije donijeti Crnoj Gori ovakva kratkovida i neodgovorna politika aktuelne vlade, kazao je Huter.
Očekuje da će kontrolno saslušanje biti u razumnom roku organizovano.
- Ja sam rekao hitno. Vjerujem da to neće biti dogodine. Da ne kažem kad se neka vojska vrati, nego vjerujem da će biti zaista u nekom razumnom vremenu. Jer obično ovaj parlament radi na način da su sve naše inicijative gledaju da se sprovedu onda kad izgube relevantnost. Ovdje je jako bitno da to bude hitno. Ne tražimo ovdje nikakve jeftine političke poene. Ovdje brinemo o građanima ove države i pozivam ministra inostranih poslova da dođe što prije i da nas što prije obavijesti kakvo je njegovo tumačenje ovih postupaka, zaključio je Huter.

1250x600

DPS traži hitno kontrolno saslušanje Ibrahimovića

Na konferenciji za medije Ministarstva unutrašnjih poslova, generalni direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović saopštio je da su trenutno aktivni šumski požari u opštinama Danilovgrad, Budva i Šavnik, dok se stanje u Nikšiću i Podgorici prati i ocjenjuje kao relativno bolje.
- Zbog vremenskih uslova, ne smijemo zapustiti požare koji su bili aktivni danima. Tokom dana ćemo određivati prioritete i prema tome slati timove - kazao je Bešović.
On je javnosti objasnio kako je reagovano u odbrani od požara.&nbsp;
- Kada smo uvidjeli da naši kapaciteti prevazilaze ozbiljnost i razmjere požara, aktivirali smo čitav mehanizam i šemu rukovođenja predviđenu za ovakve situacije. Odmah smo održali sastanak koordinacionog tima na čijem je čelu premijer Milojko Spajić, njegov zamjenik ministar MUP-a Danilo Šaranović i ostali ministri u sastavu tima - rekao je Bešović.
Prema njegovim riječima, koordinacioni tim zasjedao je 24 sata dnevno, a prioriteti su određivani na osnovu njihovih informacija i uputa.
- Moram istaći da sistem i Vlada nikada do sada nisu na ovakav način uigrano funkcionisali u odbrani od požara - &nbsp;poručio je Bešović.
Bešović je istakao da je Uprava policije izuzetno kvalitetno radila, te da je saradnja sa Lazarom Šćepanovićem bila od velike pomoći, jer su bili prisutni na svim kritičnim tačkama i pružali neophodnu podršku. Takođe, naglasio je da saradnja sa Vojsком Crne Gore nikada nije bila bolja.
- Svima nam je teško palo stradanje vojnika Dejana Božovića. To je trenutak koji nas je sve poremetio, ali smo bili dužni da nastavimo dalje i završimo sve obaveze - rekao je Bešović.
Govoreći o međunarodnoj podršci u borbi protiv požara, Bešović je pojasnio da je već 11. avgusta u 11:28 aktiviran sporazum sa Srbijom, čiji je helikopter stigao za samo tri sata.
- Nakon toga upućen je zahtjev prema EU i NATO. U narednom periodu pritekle su nam u pomoć snage Srbije, Hrvatske, Češke, Švajcarske, Austrije, Bosne i Hercegovine, a pokrenut je i bilateralni sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima - dodao je Bešović.
Bešović je dodao da je oficir za vezu menadžmenta civilne zaštite cijelo vrijeme pružao podršku i vršio nadzor, kako bi se provjerilo da li država funkcioniše kvalitetno i ispunjava sve uslove za slanje zahtjeva za pomoć. Takođe je istakao da su mediji prenosili izjave i kritike pojedinaca i NVO koji nemaju dovoljno znanja o požarima i zaštiti i spašavanju.
- Svi sa terena su vidjeli da sve funkcioniše u najboljem redu. Nije se moglo biti na 10 mjesta u isto vrijeme, što ljudi nijesu razumjeli - naveo je Bešović.
Podsjetio je da je premijer Spajić organizovao dolazak aviona „vatro-ubice“ Antonova, koji danas djeluje po prioritetima na terenu.
Govoreći o Antonovu, koji je stigao iz Ujedinjenih Arapskih Emirata kako bi pomogao u gašenju požara, Bešović je naglasio da Crna Gora oko dolaska ovog aviona nema nikakvih troškova.
- Sve troškove snose Emirati - &nbsp;rekao je on.
Bešović je takođe pojasnio da OKC koristi platformu koja omogućava pomoć i komunikaciju sa mehanizmom civilne zaštite Evropske unije.
- To znači da smo mi jedina država koja nije članica EU, a koja ima mogućnost da koristi ovu naprednu platformu. Uvođenjem CECIS platforme već smo stvorili uslove po kojima smo, po pitanju civilne zaštite, praktično već ušli u sistem EU - kazao je Bešović.
Govoreći o nadoknadama vatrogascima za prekovremeni rad, Bešović je pojasnio da se radi o pitanju koje spada u nadležnost predsjednika opština.
- U javnosti se ponekad stvara utisak da je država obavezna da isplati ove nadoknade, ali to nije tačno. Ovo je lokalni nivo odgovornosti. Država će se, naravno, u tom dijelu odrediti i odrediti naknadu za vatrogasce, ali trebalo bi pitati lokalne predstavnike vlasti koliko su oni uložili u sistem zaštite od požara - zaključio &nbsp;je Bešović.

Danijela Jovanović

Bešović: Sistem i Vlada nikada nijesu tako uigrano djelovali u odbrani od požara

Vještačenja i inspekcijski nadzor u rožajskim šumama, saznaje Portal ETV, okončan je, a epilog ovog procesa je zabrinjavajući - krivične prijave će biti podnešene protiv direktora Uprave za šume Miloša Rajkovića, njegovog pomoćnika Danka Popovića, bivšeg direktora rožajske jedinice Uprave za šume Alena Kalača i glavnog inžinjera za zaštitu šuma u Rožajama Rifata Kalača. Oni se terete za zloupotrebu službenog položaja. U beskompromisni obračun sa takozvanom šumarskom mafijom ušli su načelnik Direkcije za šumarstvo Ranko Kankaraš i državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Andrija Delić i koji lično rukovode kontrolama u crnogorskim šumama. Njih dvojica u sukobu su sa ministrom Vladimirom Jokovićem, a Miloš Rajković, kojeg je 6. novembra prošle godine Vlada čak četvrti put imenovala za v.d. direktora Uprave za šume, dolazi iz Jokovićeve Socijalističke narodne partije. Kankaraš i Delić kadrovi su Pokreta Evropa sad, stranke čiji je lider premijer Milojko Spajić, koji ih, međutim, do sada „nije čuo“ o pohari crnogorskih šuma i vezama čelnika institucija sa šumarskom mafijom. A Delić je juče na svom Fejsbuk profilu objavio i uznemirujuće svjedočenje o praćenju, prijetnjama, zasjedama, ali i pucnjavi tokom inspkecijskog nadzora i kontrola sječe u šumama, kao i ćutanju tužilaštva na sva ta dešavanja. <h2>POD PRATNJOM „FLASTERA“</h2> - ... Posljednjih godinu dana bavio sam se eko-kriminalom koji se odnosi na bjesomučnu sječu šuma i njihovu eksploataciju. Ušao sam duboko u način funkcionisanja organizovane kriminalne grupe koja se time bavi (dok sam bio laik, zvao sam je „šumska mafija“). Sve funkcioniše besprijekorno: postoje nalogodavci, izvođači, logistika i podrška u svim sferama – institucionalnoj, političkoj… Na terenu je sve „pokriveno“ – objasnio je on. O iskustvima iz Rožaja napisao je da dok su u, u gazdinskoj jedinici Crnja - Ibarac, radili kontrolu, „pojavili su se momci (zbog magle im nijesmo mogli vidjeti lica) s dugim cijevima i stali na oko 100 metara od nas“. - U početku smo mislili da su lovci, ali smo se ubrzo uvjerili da nijesu. Vozili su skupocjen terenac bez tablica, bez kućice za pse, a pritom nije bio lovni dan. Tada je sa nama bio i Zarija Pavićević. Povremeno smo ih uočavali – uvijek su bili u našoj blizini. O svemu su organi bili obaviješteni (usmeno). Jedan pripadnik ANB-a mi je čak rekao: „Svaka vam čast, momci, borite se s vjetrenjačama“, popio kafu i – po gasu – napisao je Delić. Objasnio je da su sve vrijeme nadzora imali „flastere“ – vozila koja su ih pratila. -... Usput sam fotografisao veću količinu građe pored puta, bez ikakvih oznaka. Oko pola pet, pri povratku, začuo sam snažnu detonaciju. Pomislio sam da je smrča pala na krov vozila. Odmah zatim uslijedio je i drugi pucanj – plotun, na svega nekoliko metara od auta, iz šiblja. Vidio sam da je vozilo neoštećeno i shvatio da pokušavaju da me zaplaše, što im, naravno, nije pošlo za rukom. Odmah sam obavijestio prijatelja, jer mi je trebalo sat i po da se spustim iz Kaludre. Kao i u slučaju dugih cijevi, i o ovome su organi bili obaviješteni. Nisam podnosio prijavu – ne zato što se nije desilo, već zato što se nisam uplašio, a postojali su i svjedoci, malo niže od mjesta pucnjave – prenio je jedno od iskustava u Rožajama. Milioni kubika drvne mase, kategoričan je on, (podsjećajući da su sateliti Evropske svemirske agencije zabilježili da je za četiri godine posječeno oko 600 km² šume) i stotine miliona eura završili su u nečijim džepovima – vertikalno i horizontalno. - Postavlja se pitanje: zašto niko nije reagovao i zašto su se pojedini oglušili o ovih 600 km²? Odgovor je prost – dok se institucije ne očiste od kriminala, nema napretka. Svaka mafija jaka je onoliko koliko je jaka u institucijama – kategoričan je Delić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026013007010_00a5a223c944b53314203850d8204f876a7edfa5b3edf1041a4234fa3ab3c3b4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026013007010_00a5a223c944b53314203850d8204f876a7edfa5b3edf1041a4234fa3ab3c3b4" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Rožajske šume "><figcaption>Uništene šume na području Rožaja (Photo: Skrinšot/Standard)</figcaption></figure>  Decidiran je da „u tih oko 280 miliona eura sive ekonomije iz šuma ima svega: od šumara i inženjera šumarstva, preko loših policajaca, do visokopozicioniranih službenika Uprave za šume, tužilaca koji guraju predmete u fioke i političara (naravno, ne generalizujem – riječ je o pojedincima)“. <h2>SVJEDOČENJE ROŽAJACA</h2> Početkom januara Portal ETV objavio je tekst upozoravajući da su rožajske šume meta organizovanog kriminala. - Crnogorske šume se uništavaju, sječe bez planova i programa. Ne pamti se da se ovako nešto radilo. U Rožajama više nijesu u pitanju stotine hiljada eura zarade od nezakonite sječe, nego milioni – saopštili su Rožajci koji su nam se pismom obratili, upozoravajući da su posljedice sječe šuma već nesagledive, u nekim zonama i nepopravljive. Kazali su da „pretprošle i prošle godine nije bilo gazdinske jedinice i odjeljenja gdje nijesu izvođene nezakonite doznake i sječe najkvalitetnijih stabala“. - Povlačenjem inspekcijskog sektora u Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, izvršena je centralizacija moći upravljanja šumama, razvlašćena je inspekcijska služba koja više nema samostalnost djelovanja i moć odlučivanja, a što je dovelo do toga da su neke Područne jedinice Uprave za šume postale centri kriminala i korupcije – smatraju oni. Rekli su da je na teritoriji Rožaja, pod patronatom rožajske jedinice Uprave za šume, na djelu besprizorno uništavanje šuma „gdje se, osim redovnih doznaka i sječa datih na javnom tenderu, izvode, ništa manjeg obima, naknadne doznake i sječe najkvalitetnijih stabala, a novac završava u privatnim džepovima“, dok se šteta „mjeri milionima eura“. U pismu su precizno objasnili i šemu pljačkanja rožajskih šuma, direktno targetirajući šefa Područne jedinice Rožaje, ali i odjeljenja koja su brutalno poharana.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026013007010_be40394583fcf66b9424f2e657e7c9d5b0e090567fb1db4271b7d18d426b0d5f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026013007010_be40394583fcf66b9424f2e657e7c9d5b0e090567fb1db4271b7d18d426b0d5f" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Rožajske šume "><figcaption>Uništene šume na području Rožaja (Photo: Skrinšot/Standard)</figcaption></figure>  Portal ETV je u fazi pripreme tog teksta posalo pitanja i Jokovićevom resoru, kao i rožajskom tužilaštvu, ali su nas ignorisali. <h2>TRI PRIJAVE OD OKTOBRA</h2> Međutim, tri dana pošto smo uputili pitanja saopštenjem su se oglasili Kankaraš i Delić, ističući, pored ostalog, da su od početka oktobra podnijeli tužilaštvu tri krivične prijave za bespravnu sječu šuma. Saopštili su tada sa su u saradnji sa policijom u Beranama procesuirali bespravnu sječu na prostoru katuna Glođija, da je krivična prijava tužilaštvu podnešena protiv tri osobe iz Uprave za šume, uključujući i v. d. direktora Uprave. Vršilac dužnosti direktora je Miloš Rajković. - U toku je prikupljanje dokumentacije radi podnošenja krivičnih prijava ODT-u u Rožajama – napisali su tada Kankaraš i Delić, ukazujući na pustošenja šuma na širem prostoru Rožaja. Njih dvojica potvrdili su upozorenja grupe Rožajaca iz pisma dostavljenog Portalu ETV, ističući, pored ostalog, da se „sve sječe, obzirom da nema aktivnih ugovora, odvijaju u formi sanitarnih sječa, preko naloga koje potpisuje direktor Uprave za šume, a realizuju se preko Područne jedinice u Rožajama“. - Za običan narod, tužilaštvo i policiju izgleda sve regularno, jer su svuda stavljene pločice i šumski čekići – istakli su u saopštenju i konstatovali da je „najgori utisak od svega činjenica da su sječe legalizovane od Područne jedinice Uprave za šume u Rožajama“. Zbog organizovanog pustošenja rožajskih šuma, uz podršku ljudi iz Uprave za šume, prije nekoliko godina dostavljena je prijava i Specijalnom državnom tužilaštvu, ali nema dostupnih informacija da li su se bavili ovim slučajem.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026013007010_b831481da2f201dcaf6dd66930ed492c0c7d13c07e0f2630e1ca72a4de610093.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026013007010_b831481da2f201dcaf6dd66930ed492c0c7d13c07e0f2630e1ca72a4de610093" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Rožajske šume "><figcaption>Uništene šume na području Rožaja (Photo: Skrinšot/Standard)</figcaption></figure>

Miloš Rajković, Danko Popović, Alen Kalač i Rifat Kalač osumnjičeni da su dio lanca šumske mafije

Crna Gora je ustavom jasno definisala crnogorski jezik kao službeni jezik države, uz ravnopravnu službenu upotrebu bosanskoga, hrvatskoga, srpskoga i albanskoga jezika. Tvrdnja da Crna Gora „ne priznaje srpski jezik“ predstavlja grubu dezinformaciju, saopšteno je iz Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) i Crnogorskoga PEN centra.&nbsp;
Oni su reagovali povodom objave na zvaničnom nalogu „Serbia in English“, koji vodi Kancelarija za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Republike Srbije.&nbsp;
Prema njihovoj ocjeni, u toj objavi se svjesno plasiraju dezinformacije i grubo falsifikuje ustavni i pravni okvir jezičke politike Crne Gore.
- Fakultet za crnogorski jezik i književnost i Crnogorski PEN centar izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog miješanja druge države u ustavno uređenje i suvereno pravo Crne Gore da uređuje sopstvenu jezičku i obrazovnu politiku. Da je riječ o politički motivisanom narativu, nedvosmisleno potvrđuje i elementaran uvid u važeći ustavni i zakonski okvir Crne Gore - istakli su u saopštenju.&nbsp;
Srpski jezik u Crnoj Gori, kako podvlače, ima ustavno garantovanu službenu upotrebu i široku institucionalnu prisutnost u obrazovanju, medijima i javnom životu.&nbsp;
- Jasno je da problem nije u nepostojanju prava, već u kontinuiranim političkim pokušajima da se ospori postojanje crnogorskoga jezika i potkopa kulturni i identitetski suverenitet Crne Gore - naglašavaju iz FCJK-a i Crnogorskoga PEN centra. &nbsp;
Ovakav istup, kako dodaju, sa zvaničnih naloga Vlade Republike Srbije predstavlja još jedan primjer politički motivisane instrumentalizacije jezika kroz ironiju i mim-kulturu, čime se svjesno banalizuje i zamjenjuje argumentacija propagandnim dośetkama, uz normalizaciju neozbiljnoga i manipulativnoga pristupa državnoj komunikaciji.
Podśećaju, kako kažu, da evropske vrijednosti ne podrazumijevaju nametanje identitetskih modela drugim državama, već poštovanje njihove ustavne strukture, kulturne raznolikosti i prava na samoodređenje.&nbsp;
- Evropski put Crne Gore zasniva se upravo na tim principima, a ne na prihvatanju političkih pritisaka ili revizionističkih narativa - naveli su u saopštenju.&nbsp;
Prema njihovim riječima, kontinuirani napadi na crnogorski jezik jasno ukazuju na nastojanja da se ospori njegov međunarodni legitimitet i onemogući njegova buduća afirmacija, uključujući i status službenog jezika Evropske unije, iako je crnogorski jezik već međunarodno prepoznat kao ravnopravan član porodice slovenskih i svjetskih jezika, potvrđen u relevantnim lingvističkim publikacijama i vodećim svjetskim institucijama, uključujući Kongresnu biblioteku u Vašingtonu.&nbsp;
- Ironično je da bi srpski jezik vjerovatno bio bliže tom cilju da su makar dio energije koju su uložili u negaciju crnogorske kulture usmjerili na stvarno unapređenje demokratskih, pravnih i evropskih standarda u samoj Republici Srbiji. U tom kontekstu, jasno poručujemo da crnogorski jezik nije predmet pregovora, anketa niti spoljnopolitičkih komentara. On je istorijska, kulturna i savremena činjenica, potvrđena kulturnim nasljeđem, živom jezičkom praksom, naukom i, u krajnjem, najvišim pravnim aktom države Crne Gore - zaključuje se u saopštenju FCJK-a i Crnogorskoga PEN centra.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 87.1667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fambasador-srbije-pozvan-na-razgovor-u-mvp-crne-gore-zbog-objave-na-zvanicnom-nalogu-vlade-srbije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Crnogorski jezik nije predmet pregovora niti spoljnopolitičkih komentara; Tvrdnja da Crna Gora „ne priznaje srpski jezik“ gruba dezinformacija

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Tag: press-konferencija