Opozicioni pokret Preokret zatražio je da se Statutom Podgorice zabrani mogućnost da se gradski vodovod privatizuje ili da pod koncesiju jer se, kako ističu, u Crnoj Gori "sve više postupa lakonski" prema prirodnim resursima.
- Ne bi bilo iznenađujuće da neki potencijalni ili stvarni investitor u nekom ugovoru, ili kroz neki vid obezbjeđenja ili koncesije, dođe do upravljanja ili vlasništva nad vodovodom - kaže za Radio Slobodna Evropa odbornik Preokreta Mirza Krnić.
O tome će se raspravljati 15. maja na sjednici podgoričkog parlamenta.
Podgorički Vodovod se inače suočava sa višemilionskim gubicima, a gradonačelnik Saša Mujović početkom godine nije isključio mogućnost stečaja u tom gradskom preduzeću.
Inicijativa dolazi u vrijeme osporavanja sporazuma Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Sporazum otvara put za, između ostalog, investiranje na prostoru zaštićenih područja kao što su ulcinjska plaža i njeno zaleđe.
Vlast na gradskom i državnom nivou čine partije premijera Milojka Spajića, vicepremijera Alekse Bečića i predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
<h2>"Sa vodom kao resursom nema igre"</h2>
Mirza Krnić ističe da je, prema njihovim saznanjima, bilo razgovora stranih investitora sa vlastima na državnom nivou na temu preuzimanja podgoričkog Vodovoda.
U tom scenariju je, dodaje, pominjano i objedinjavanje vodovoda u centralnoj regiji, koja obuhvata šest gradova i u kojoj živi gotovo polovina crnogorskog stanovništva.
Za novinara i ekologa Vuka Vujisića, potencijalna privatizacija vodovoda u Crnoj Gori bila bi crvena linija "čiji bi pokušaj oborio bilo koju Vladu".
- Sa vodom kao resursom nema igre. Odluka o privatizaciji bi se smatrala najvećom izdajom javnog interesa i države - rekao je on.
Iz Ministarstva poljoprivrede i vodoprivrede i gradske uprave nisu odgovorili na upit RSE razmatra li se privatizacija Vodovoda.
Iz Vodovoda su za RSE kratko kazali da nisu upoznati "sa namjerama i planovima koji podrazumijevaju mogućnost koncesije, javno-privatnog partnerstva ili privatizacije".
Međutim, nisu odgovorili da li je bilo interesovanja investitora.
<h2>Šta piše u inicijativi?</h2>
Preokret traži da se u Statut Glavnog grada uvrsti odredba kojom se za oblast vodosnabdijevanja zabranjuje mogućnost koncesioniranja, javno-privatnih partnerstava ili privatizacije - bilo potpune ili parcijalne.
Ističu da su u prošlosti podgoričke vlasti punile budžete između ostalog i prodajom imovine u njenom ili vlasništvu njenih preduzeća.
- U situaciji smo da djelujemo proaktivno kada je zaštita ovog resursa u pitanju, kako bi se onemogućila bilo čija namjera da u nedostatku novca ili koruptivne prilike, u bližoj ili daljoj budućnosti, posegne za njenom privatizacijom - kaže Krnić za RSE.
Upozorava da bi glavni cilj privatnih vlasnika bila maksimizacija profita i da bi to moglo ugroziti pristup vodi najugroženijim kategorijama stanovništva.
Voda je, naime, Rezolucijom Ujedinjenih nacija prepoznata kao osnovno ljudsko pravo, javno dobro a ne roba.
Poveljom Evropske unije o osnovnim pravima propisano je i da voda za piće mora biti svima dostupna a usluge vodosnabdijevanja priuštive.
<h2>180 vodovoda ponovo u vlasništvu lokalnih vlasti</h2>
U inicijativi Preokreta se ističe i da su iskustva više evropskih prijestonica - poput Pariza, Berlina, Budimpešte i Sofije - pokazala rezultate privatizacije.
- Višestruki i konstantni rast cijena vodosnabdijevanja koji nije bio praćen ulaganjima ili podizanjem kvaliteta usluga, uz netransparentno upravljanje i znatne ekološke hazarde - navedeno je u inicijativi.
Upravo zbog toga su mnogi od gradova vratili vodovode u javno vlasništvo.
Samo u periodu od 2000. do 2014. vodovodne sisteme u svoje vlasništvo vratilo je 180 gradova širom svijeta, rezultati su studije Transnacionalnog instituta.
Direktor organizacije Aqua Publica Europea Milo Fiaskonaro ističe da javno vlasništvo - gradsko ili državno - podrazumijeva da se prihodi reinvestiraju u sistem vodosnabdijevanja.
- U slučaju privatnog upravljanja, dio ovih prihoda se isplaćuje akcionarima, što znači veće tarife za potrošače ili niže investicije - kazao je on.
Cilj privatnih kompanija je, prema njegovim riječima, da planiraju investicije koje će se "isplatiti" tokom trajanja ugovora, a ne na duži period.
Aqua Publica Europea je organizacija koja okuplja vodovodne kompanije u javnom vlasništvu.
<h2>Vodovod u višemilionskom minusu</h2>
Podgorički Vodovod posljednje tri godine, prema finansijskim iskazima, posluje sa minusom.
U 2025. godinu ušao je sa dugom od preko 7,7 miliona eura, od čega se gotovo polovina odnosi na neuplaćene poreze za više od 550 zaposlenih.
Problem je, prema riječima gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, i što je otprilike četvrtina zaposlenih tog gradskog preduzeća svakog mjeseca na bolovanju.
Osim toga, gubici na mreži su čak 54,4 odsto.
- Pedeset odsto vode otekne negdje, ne znate gdje - kazao je gradonačelnik Mujović gostujući na TV Adria.
I pored ovih problema, podgorički Vodovod najavljuje da će godinu završiti u milionskom plusu.
Željenom rezultatu bi trebalo da 'doprinese' i poskupljenje vode od januara za 40 odsto.
Crna Gora, prema posljednjem popisu, ima malo više od 620.000 stanovnika, od čega 180.000 u glavnom gradu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Preokret: Statutom Podgorice zabraniti mogućnost privatizacije vodovoda

Pokret Preokret zahtijeva da u Statut Glavnog grada Podgorica bude uvrštena odredba prema kojoj će biti zabranjena privatizacija preduzeća "Vodovod i kanalizacija", ali i vodovodnih instalacija.
To je saopštio lider Preokreta Srđan Perić navodeći da će, ako njihova inicijativa ne prođe, pokrenuti pitanje referenduma na nivou grada.
- Upozoravamo da u uslovima ekonomske nesigurnosti i neodgovornog upravljanja postoji realna opasnost da se voda - osnovni uslov života - prepusti privatnim kompanijama, čiji je jedini cilj profit - kazao je Perić.
Odbornik Preokreta Mirza Krnić predstavio je podatke o radu pomenutog preduzeća, navodeći kako im fizička i pravna lica duguju gotovo pet miliona eura, pri čemu gubici na mreži iznose 40 odsto.
- Prema finansijskim iskazima Vodovod i kanalizacija je imao minus u poslovnom rezultatu prethodne godine od 878,885 eura, godinu ranije 1,7 miliona eura, a primjera radi, 2019. godine je poslovni rezultat bio u plusu oko 1,2 miliona eura. To ne znači da je tada bilo sjajno stanje, daleko od toga, ali govori da se ide iz lošeg u gore - kazao je Krnić.

Preokret: Zabraniti privatizaciju Vodovoda, stvara se neopravdani narativ da je to nužnost

Grupacija oko predsjednika države Jakova Milatovića tražila je da bude tas na vagi. Neka se odluči da li će ići ka strukturama koje su tradicionalni partneri DPS-a, ili ka onima koji su partneri Nove srpske demokratije. Mislim da bi bilo bolje da to što prije saznamo. To je gostujući u 24 sata Televizije E kazao nosilac liste Pokreta Preokret, Srđan Perić, komentarišući političku situaciju u Glavnom gradu, nakon izbora.
To što su se predstavnici lista Za bolju Podgoricu i Za budućnost Podgorice međusobno optuživali, poručuje Perić, ne znači apsolutno ništa u Crnoj Gori. Dešavalo se, podsjeća, da ljudi jedne druge optužuju za teška krivična djela, a da kasnije budu u koaliciji.
<h2>Predstava je počela…</h2>
- Predstava je počela, ne danas, prije nekoliko dana, intenzivirana je… Dolazi se do teze koju je Preokret imao u cijeloj ovoj kampanji, da će četiri političke korporacije sklopiti dil i da mi ne možemo da budemo dio. Dobili poziv od DPS-a, odbili ga uz obrazloženje da bi time iznevjerili volju građana, koji su nam dali glasove. Sa druge strane, gospođa Jelena Borovinić Bojović konstatovala je našu poziciju i naša pozicija je jasna - rekao je Perić.
Smatra da su pregovori o novoj vlasti u Glavnom gradu, koje je inicirala lista Za budućnost Podgorice, priprema javnosti, odnosno, međukorak u kojem neće biti problem raspisati nove izbore, ukoliko se procijeni da je to potrebno.
- Nastojaće da obesmisle političku scenu do granice do koje njihov politički dogovor, njihov dil, ne bi predstavili kao nužnost. Vidite da svi govore o građanima, a mi zaista ne znamo šta ti ljudi konkretno govore o Podgorici, kako bi ona to trebalo da izgleda, sa stanovišta funkcionisanja komunalnih usluga, gdje se vidjelo da ne vladaju materijom. Vidjeli ste po pitanju javnih nabavki da ne vladaju materijom… Grupacija oko predsjednika države Jakova Milatovića tražila je da bude tas na vagi, dobila je da bude tas na vagi, neka se odluči da li će ići ka strukturama koje su tradicionalni partneri DPS-a, ili ka strukturama koji su sada tradicionalni partneri Nove srpske demokratije. Neka donose odluku, jer ovo što sad gledamo je priprema za tu neku odluku. Mislim da bi bilo bolje da to što prije saznamo - poručio je Perić.
Treba biti pošten i reći, poručuje Perić, da lista predsjednika Jakova Milatovića nije odbacila mogućnost saradnje sa DPS-om.
- Lista Za bolju Podgoricu je ostavila opciju da može sa svakim. Sad je poenta da konkretno donesu odluku. Odlučite i kažite šta je odluka i zašto je to važno, da bismo onda od tih ljudi mogli tražiti da ispunjavaju obećanja. Imamo problem sa političkim sistemom u Crnoj Gori, da on ovakav kakav jeste, produkuje situacije kakva je u Podgorici, kakva je u Budvi, kakva može biti i u Beranama i tako redom - istakao je Perić.
<h2>Održati riječ nije mala stvar</h2>
Pokret Preokret je održao riječ iz predizborne kampanje, što u Crnoj Gori, kako kaže, nije mala stvar.
- Naša pozicija jeste pozicija protesnog glasa, da oni građani, koji su htjeli da ostanu kući, izađu na izbore, glasaju i imaju svoja dva protestna glasa, da bismo počeli proces demontaže partitokratskog sistema. Imamo četiri političke korporacije i ne zna se gdje počinju pipci jedne, druge, treće, četvrte… Svi oni se odlično druže, zapošljavaju jedni drugima rodbinu, prijatelje i to se vidi iz hiljadu situacija. Oni su politička klasa koja želi da to i ostane, koja želi konzerviranje takvog sistema - naglasio je Perić.
Vjeruje da je pozicija Pokreta Preokret takva da u fokusu bude osnaživanje građanina. To, kako kaže, ne znači da nikada ni sa kim neće razgovarati. Za sada su, objašnjava, glas protesta, a kako bude snažio politički izraz pokazaće što im je plan, a što akcija.&nbsp;
<h2>Podgorica kao pokazna vježba</h2>
Podsjeća da koalicija sa državnog nivoa, naročito dio koji gravitira ka Pokretu Evropa sad, ima daleko manju podršku na lokalnom nivou u više opština, nego na državnom.
- Riječ je o različitim izbornim ciklusima, ali Podgorica jeste pokazna vježba. Ne vidim šta bi bilo sporno da se u nekom trenutku provjeri kolika je podrška i na državnom nivou. Iz jednog u drugi, treći izborni ciklus, ljudi koji su u Vladi dobiju skromne glasove... Građani brzo kritički sagledavaju svaki potez vlasti i smatram da je to dobro. S tim u vezi ne treba bježati od izbora, oni su jeftiniji za građane. Nekoliko miliona eura koji bi se potrošili za održavanje izbora manji je trošak, nego pogrešne odluke koje su donošene i koje mogu biti donesene - istakao je Perić.
<h2>Kad Žorž uzidže auto na vrh brda</h2>
Perić smatra da nije postojala iskrena namjera da se raskine sa lošim praksma. Podsjeća da je ovogodišnji budžet projektovan na 5,8 miliona eura za troškove goriva, ali da je za narednu ta suma značajno veća, odnosno, 8,2 miliona.
- Ti ljudi su došli prvog radnog dana na posao u Vladu taksijem! Što će reći da je to samo bila igra, jer iza toga nije postojala čvrsta namjera da se stvarno raskine praksa favorizovanja političke klase koja je na vlasti, već je bila plod stava ,,samo da mi dođemo u tu poziciju” i da produbimo tu vrstu korišćenja privilegija. Riječ je o udaljavanju od najjednostavnijeg bazičnog principa da se funkcionerima daju privilegije da bi bili efikasniji u radu, a ne da bi se palile rotacije ili blineri, da se pravite važni u svom selu… To je kao iz filma Živka Nikolića, kada Žorž uzdiže auto na vrh brda, da vidi selo koliko on ima i šta sve može. Suština je da nama treba efikasnija uprava. Važno je za građane da insistiramo na tome da se što više i što češće provjerava na izborima. Ništa nije strašno provjeravati da li su građani, zaista, za ovakvu vrstu političke prakse - zaključio je Perić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtELYiWCJz04&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Perić: Nije postojala iskrena namjera da se prekine sa lošim praksama

Poslanik Evrope sad Miodrag Laković prokomentarisao je stav nosioca liste Preokreta Srđana Perića koji je kazao da ne žele u Podgorici da koaliraju ni sa jednom od, kako je kazao, četiri političke korporacije.
Kako je istakao Laković, svi politički subjekti se kandiduju da bi osvojili vlast, te da bi pokazali da znaju da vode procese bolje od ostalih.&nbsp;
- Jedino Preokret traži podršku građana da bi bio u opoziciji. Jer iz opozicije će uraditi nešto dosad neviđeno - kritikovaće vlast - ironično je naveo Laković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F1841534197443198988&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Preokret jedini koji traži podršku građana da bi bio u opoziciji

Pokret Preokret danas je uputio zahtjev da se uradi testiranje vode sa vodoizvorišta "Oraška jama" na prisustvo bakterije koksijele koja je uzročnik Kju groznice.
- Zahtjev smo uputili doo "Vodovod i kanalizacija" Danilovgrad. Tražimo da se rezultati nalaza objave na vebsajtu Vodovoda i da nam budu dostavljeni na mejl adresu. Ovaj zahtjev smo uputili iz razloga jer je uzvodno od glavnog gradskog izvorišta nepropisno zakopano 14 leševa usmrćenih krava koje su oboljele od Kju groznice - naveo je Vuk Iković iz Preokreta za Danilovgrad, prenosi Antena M.
Da bi građani ostvarili pravo na sigurnu i čistu vodu bitno je, kako ističe, da imaju potvrdu da li je voda ispravna za upotrebu.&nbsp;
- Sa ciljem smanjenja panike među građanima što prije treba objaviti rezultate testa jer ukoliko je nalaz negativan to će rasteretiti građane od nepotrebnog straha od moguće zaraze. U slučaju da nalaz bude pozitivan treba uvesti hitnu intervenciju na sanaciji grobne jame u Veljem Polju - dodao je Iković.&nbsp;

Preokret traži testiranje vode zbog nepropisnog zakopavanja leševa krava u blizini gradskog izvorišta

Nosilac liste Preokreta Srđan Perić, koji je na izborima u Podgorici osvojio jedan mandat, kazao je da su ostvarili veliki, značajan rezultat.
Perić se zahvalio građanima na "radni dan demokratije".
- Osjećam da nam je Podgorica dala snagu da iz nje kreće borba protiv partijskog zarobljavanja države. Krećemo da se širimo van Podgorice, kreće talas borbe protiv partitokratije vrlo konkretan - poručio je Perić.
Sve što su, kako kaže, obećali vezano za demontažu uradiće dok konačno politiku ne dovodu u ravan da se bavi problemima građanima.&nbsp;
- Sad ćete vidjeti u pregovorima da se ne bavi time nego partijskim interesima. Preokret je vrlo jasno rekao da nećemo biti dio političkih dilova. Sve što budete vidjeli što se dešava je dogovor četiri političke korporacije. Cilj je ozdravljenje političkog sistema i građani da dobiju nazad slobodu, koju partije zarobljavaju, a to treba da doprinese poboljšanju života - poručio je Perić.

Perić: Iz Podgorice kreće borba protiv partijskog zarobljavanja države

Osobe invaliditetom u Crnoj Gori nemaju adekvatan pristup prevoznim sredstvima, objektima poput stanica i aerodroma, informacijama o linijama i prevozu i javnim prostorima koji su im na odgovarajući način prilagođeni, saopštio je danas Nikola Zekić, kandidat za odbornika na listi Preokret - Ovako više ne može - Srđan Perić.
Prema njegovim riječima, iako se zakonodavni okvir sve više usklađuje sa međunarodnim standardima, primjena tih propisa, posebno kada je riječ o pristupačnosti u saobraćaju, i dalje je daleko od zadovoljavajuće.
Preokret se, kaže Zekić, zalaže za to da zakoni ne ostanu mrtvo slovo na papiru, već da njihova primjena donese stvarne promjene za građane sa invaliditetom, uključujući u Glavnom gradu.
Kao primjer navodi to što gradsko preduzeće „Putevi“ posjeduje autobuse sa spuštenim rampama i govornim automatima, ali se njihova funkcionalnost često obesmišljava neadekvatnom primjenom. 
- Takođe, na autobuskim i željezničkim stanicama ne postoji razglas koji bi građane sa i bez oštećenja vida informisao o polascima i dolascima sredstava javnog prevoza - istakao je Zekić.
On je napomenuo da, uprkos tehnološkim mogućnostima koje današnje vrijeme nudi, ne postoje sajtovi, aplikacije, niti drugi komunikacioni alati koji bi omogućili osobama sa oštećenim vidom pristup osnovnim informacijama o prevozu. 
- Telefonske linije, call centri ili Brajeve table na stanicama takođe nisu dostupni. Na taj način, osobe sa invaliditetom prečesto bivaju prepuštene improvizovanim rješenjima i oslanjanju na pomoć drugih ljudi - istakao je Zekić.
Preokret će se zalagati, navodi Zekić, za uvođenje reda u gradskim autobusima kako naši sugrađani sa invaliditetom ne bi bili diskriminisani, kao i za obezbjeđivanje dostupnih informacija o prevozu u formatima koji su prilagođeni svima, bez obzira na njihovu informatičku pismenost ili fizičke sposobnosti.
- Drugi veliki problem tiče se pristupačnosti parkinga i trotoara - ističe on. 
U Glavnom gradu, upozorava Zekić, nema dovoljno parking mjesta za osobe sa invaliditetom, a tamo gdje ih ima su često nepravilno postavljena ili zauzeta vozilima bez potrebnih oznaka.
- Takođe, pješaci, uključujući osobe sa oštećenim vidom, često su prinuđeni da se kreću ulicama, izlažući se opasnosti, jer su trotoari blokirani parkiranim automobilima - kazao je Zekić.
Dodaje da su elementi infrastrukture namijenjeni osobama sa oštećenim vidom, poput taktilnih staza, često loše postavljeni ili su nekvalitetni, čime se, naglašava Zekić, dovodi u pitanje njihova bezbjednost i funkcionalnost. 
- Preokret se zalaže da takvi infrastrukturni projekti budu izvedeni u skladu sa potrebama krajnjih korisnika i u konsultaciji sa osobama sa invaliditetom i relevantnim stručnjacima. Preokret će se u narednom mandatu Skupštine Glavnog grada boriti za dostojanstvo i bezbjednost svih građana u saobraćaju, jer samo kroz inkluzivne politike možemo stvoriti društvo u kojem su svi njegovi ravnopravni članovi - zaključio je Zekić.

Zekić: Osobe sa invaliditetom su i dalje diskriminisane u saobraćaju

Zaštita životinja ne smije ostati na plećima pojedinaca, volontera i ljubitelja životinja, kao što je to slučaj godinama unazad. Neophodno je sistemsko rješenje, gdje azili ne predstavljaju krajnji, već početni korak u brizi za životinje, saopštila je kandidatkinja za odbornicu u Skupštini Glavnog grada Tamara Tomić ispred liste Preokret "Ovako više ne može – Srđan Perić".
Tomić je rekla da je trenutna situacija u Podgorici takva da izgradnja novih azila neće riješili problem, "jer svijest neodgovornih vlasnika i nepoštovanje Zakona o dobrobiti životinja ostaju veliki izazov". 
Potrebna je, navodi ona, promjena u sistemu koja će obezbijediti strožu kaznenu politiku i veću odgovornost vlasnika životinja.
- Koliko neko donira skloništima jeste lijep gest, ali je mnogo važnije koliko su institucije, naglašava Tomić, na čelu sa onima na odgovornim funkcijama, učinile za trajno rješavanje ovog problema. Volonterske organizacije i ljubitelji životinja već godinama pružaju značajnu podršku i spasavaju pse koji bi, po pravilnicima azila, bili eutanazirani. Ti psi sada žive u toplim domovima, što ukazuje na humanost i posvećenost koju sistem mora da prepozna i podrži - istakla je Tomić.
Ona je dodala da u Preokretu razumiju da je briga o bolesnim i napuštenim životinjama izazovna i finansijski i emotivno. 
- Međutim, građani, putem svojih poreza, već finansiraju azile, što znači da se taj novac mora efikasnije koristiti. Da bi se problem riješio na dugoročnom nivou, Preokret će u narednom mandatu lokalne uprave tražiti više resursa za azile, ali i uvođenje rigoroznije kazne za neodgovorne vlasnike, čime će se popuniti gradski budžet i stvoriti sredstva za planirane troškove - poručila je Tomić.
Prema njenim riječima, uprkos tvrdnjama da postoje važnije stvari od zaštite životinja, odnos prema životinjama odražava i odnos prema zakonu i društvenoj odgovornosti. 
- Poštovanje Zakona, dodaje ona, o identifikaciji i registraciji životinja je od presudnog značaja. Grad na godišnjem nivou troši značajna sredstva na odštete zbog ujeda pasa, što se može umanjiti kroz sistemske mjere kao što su sterilizacija i kastracija - naglasila je Tomić.
Uvođenjem subvencija za ove procedure i rigoroznijom kontrolom zakona može, smatra ona, dugoročno riješiti problem.
- Promjena kaznene politike i podrška građanima kroz subvencije i edukaciju biće koraci koji će omogućiti održiviji sistem zaštite životinja i veću odgovornost vlasnika, doprinoseći boljem odnosu društva prema životinjama i njihovoj dobrobiti - zaključuje Tomić.

Tomić: Zaštita životinja ne smije ostati na plećima pojedinaca

Podgorica ima potencijal da postane jedan od najpametnijih gradova u regionu, a da bi se to ostvarilo potrebno je znanje i ulaganje lokalne vlasti - ocijenio je kandidat za odbornika liste Preokret - Ovako više ne može - Srđan Perić, Aleksa Bigović.
Istakao je da kao srce Crne Gore Podgorica ima potencijal da postane pravi primjer pametnog grada.&nbsp;
- Zamislite grad u kojem se svjetla na ulicama pale samo kada je potrebno, gdje se javni prevoz prati u realnom vremenu, a gdje građani mogu jednostavno prijaviti kvarove i predložiti rješenja - naveo je on.
Bigović navodi da je sve ovo moguće zahvaljujući pametnoj upotrebi tehnologije.
- Da bismo ostvarili ovu viziju, potrebno je ulagati u pametnu infrastrukturu - od senzora za praćenje kvaliteta vazduha do pametnih semafora koji optimizuju saobraćaj u cijelom gradu a ne samo u samom centru, te digitalne usluge za građane - od e-uprave do platformi za participativno budžetiranje, ali i kroz obuku građana - kako bi mogli da koriste nove tehnologije i aktivno učestvuju u razvoju grada - naveo je on.
Zajedno možemo, dodaje Bigović, stvoriti Podgoricu koja je održiva, efikasna i ugodna za život.
- Naš Grad se nalazi na početku puta ka digitalnoj transformaciji a da bi se ovaj proces ubrzao, potrebno je usvojiti sveobuhvatan pristup koji će obuhvatiti sljedeće oblasti, ističe on i navodi četiri kompnente, i to:
Smart city platforma: centralizovana platforma koja će povezivati sve pametne uređaje i sisteme u gradu
Big data: analiza ogromnih količina podataka kako bi se donosile bolje odluke o upravljanju gradom
Vještačka inteligencija (AI): primjena AI algoritama za optimizaciju različitih gradskih usluga.
Cybersecurity: obezbjeđenje svih digitalnih sistema kako bi se zaštitili od cyber napada - naveo je Bigović.
Pored tehnoloških rješenja, dodaje kandidat Preokreta za odbornika, potrebna je saradnja svih aktera: lokalne vlasti, privrede, građana, akademske zajednice.
- Zatim dugoročno strateško planiranje, kako bi se osigurala održivost digitalne transformacije investiranje u ljudske resurse - obukom zaposlenih i građana za korišćenje novih tehnologija - zaključio je Bigović.

Bigović: Podgorica ima potencijal da postane jedan od najpametnijih gradova u regionu

Danas je ponovo prijavljen lažni nalog koji je koristio dio vizuala Preokreta.&nbsp; - Ne ulazeći u sada već učestalost, tajming, motive i razloge onog ko to čini, informišemo javnost da je samo ovo validna i zvanična Fejsbuk stranica Preokreta samo na dosadašnjoj adresi <a href="https://www.facebook.com/preokret.cg/" target="_blank">https://www.facebook.com/preokret.cg/</a> &nbsp;- saopštili su iz te partije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920130916_e85b2be4d8919fc38aa9d95d7a82c76ea5a178c0f2759c269f6b986c810ed9c6.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240920130916_e85b2be4d8919fc38aa9d95d7a82c76ea5a178c0f2759c269f6b986c810ed9c6" data-rendition-name="original" width="738" height="1599" loading="lazy" alt="Lažan nalog Preokreta"> </figure>  Kazali su da će blagovremeno informisati javnost ukoliko se ovakvi pokušaji obesmišljavanja njihovog rada ponovi. - Obavljene su odgovarajuće procedure u vezi sa procesuiranjem ovog slučaja. Uz ponovnu zahvalnost građanima za prijavljen slučaj, nastavljamo uzajamnu komunikaciju - poručili su u Preokretu.

Aktiviran novi lažni nalog koji koristi vizuale Preokreta

Pregovarači Savjeta Evropske unije (EU) i Evropskog parlamenta postigli su dogovor o uredbi o postupnom uvođenju zajedničkog elektronskog sistema (EES) koji će bilježiti informacije o datumu, vremenu i mjestu ulaska i izlaska državljana zemalja van EU. Uz to će automatski izračunavati trajanje dopuštenog boravka tih državljana trećih zemalja i izdavati upozorenja državama članicama EU o isteku perioda dopuštenog boravka.&nbsp;
Ovaj dogovor sada bi trebalo formalno da potvrde obje zakonodavne institucije, a onda i Komisija da donese posebnu odluku o početku postupnog uvođenja EES-a. Prelazni period će trajati šest mjeseci.
EES će važiti za osobe kojima je potrebna viza za kratkotrajni boravak i na one koji dolaze iz zemalja izvan EU koji su izuzeti od obaveze da imaju vizu.
U prva dva mjeseca države članice mogle bi primjenjivati sistem bez korišćenja biometrijskih podataka, a nakon tri mjeseca EES bi se trebalo primjenjivati i s biometrijskim podacima na najmanje 50 posto graničnih prelaza. Puna primjena, tj. registracija svih prelazaka putnika, trebalao bi da uslijedi do kraja isteka prelaznog perioda.
Službenici graničnog nadzora skeniraće otiske prstiju osoba koje prvi put prelaze granicu ili će ih fotografisati. Te će informacije biti u digitalnom spisu, što će omogućiti da se tačno zna ko ulazi u šengenski prostor sa stranim ispravama i ko ostaje duže od dopuštenih 90 dana.

EU uvodi digitalni sistem nadzora granica

Izrael je dozvolio danas prolaz kamiona sa hranom za bebe u Gazu, saopštilo je izraelsko ministarstvo vanjskih poslova.
Oni su to poručili nakon objave premijera Benjamina Netanjahua da će biti dozvoljen ulaz male količine pomoći nakon dva mjeseca blokade.
- Danas je Izrael olakšao ulaz kamiona sa hranom za bebe u Gazu. U narednim danima Izrael će olakšati ulaz desetina kamiona pomoći - rekao je novinarima Deden Bar-Tal, generalni driektor izraelskog ministarstva spoljnih poslova, na konferenciji za novinare u Jerusalimu.
Portparol ministarstva je na pitanje koliko kamiona je ušlo rekao da mora da proveri sa Kogatom (Cogat), tijelom ministarstva odbrane koje nadgleda civilne operacije u Gazi i okupiranoj Zapadnoj obali.
On je dodao da je ideja da bude poslat veliki broj kamiona narednih dana.
Već sedmicama agencije UN i međunarodne nevladine organizacije prusutne u Gazi javljaju o nestašici hrane, pijaće vode, goriva i ljekova na toj palestinskoj teritoriji, koja je u ratu više od 19 mjeseci.
Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adhanom Gebrejesus (Ghebreyesus) upozorio je danas na sve veći rizik od gladi u Pojasu Gaze, gdje po njegovim riječima, već dva miliona ljudi gladuje.
Pod pritiskom iz inostranstva, zbog blokade koja izgladnjuje Palestince u Gazi, Izrael je u nedjelju saopštio da će dozvoliti ograničeno nastavljanje humanitarne pomoći, uz istovremeno pokretanje kopnenih operacija velikih razmjera u Gazi.
Odluka da se dozvoli ulazak pomoći na palestinsku teritoriju, više od dva mjeseca nakon što je Izrael uveo blokadu Gaze 2. marta, "teška je, ali neophodna", prema riječima izraelskog premijera Bendžamina Netanjahua.

Gaza: Izrael dozvolio prolaz kamiona sa hranom za bebe

Jedna mitropolija, a dva mitropolita? Ili: dvije mitropolije i dva mitropolita?&nbsp; Bilo je i medija koji su, nakon što je obznanjeno da je Sinod Srpske pravoslavne crkve dodijelio titulu mitropolita Metodiju Ostojiću, postavili i još jedno pitanje: da li je imenovanje padobranca Metodija, odmazda Vučićevog Beograda prema Joanikuju, koji se, eto, drznuo da prozbori da su studenti u Srbiji bili u pravu? &nbsp; IZVRŠIOCI NA ZADATKU Uzaludna, retorička pitanja. Kao da niko ne vidi, ili ne želi da vidi: sve ovo što se događa unutar Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori samo je dio iste agende - poništavanja crnogorske i crkvene, ali i državne samobitnosti. &nbsp; Nema nikakve razlike između Joanikija i Metodija, jedino što ovaj novoimenovani mitropolit zna da skače padobranom, dok Joanikija dovoze helikopterom. &nbsp; Obojica su samo izvršioci na istom zadatku: da utjeruju svetosavlje, da šire laži o antifašizmu, o Crnoj Gori kao srpskoj Sparti... I, naravno, &nbsp;da veličaju Moljevićevu Homogenu Veliku Srbiju, koja se danas zove - ,,srpski svet“. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051919050_7c3fe938526ab0cf753417e6ee2b525d908d5e6190966d60c0c0b6858381a3bc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051919050_7c3fe938526ab0cf753417e6ee2b525d908d5e6190966d60c0c0b6858381a3bc" data-rendition-name="original" width="1920" height="1081" loading="lazy" alt="CRKVA POD PATRONATOM POLITIKE: Porfirije i Vučić"> <figcaption>CRKVA POD PATRONATOM POLITIKE: Porfirije i Vučić</figcaption> </figure>  Ne, nemaju potrebe ni Aleksandar Vučić i njemu potčinjeni Porfirije Perić da nešto kažnjavaju Joanikija Mićovića, ili naprasno da uzdižu Metodija Ostojića. I jedan i drugi su dobri đaci i svojski se trude da pastvi u Crnoj Gori ubace u glavu. &nbsp; BRISANJE ISTORIJE RADI ,,BOLJE BUDUĆNOSTI” Prvo - reviziju istorije. &nbsp; Još avgusta 2022. godine u Gornjem Zaostru, tada episkop Metodije, vođe četnika u Drugom svjetskom ratu Dražu Mihailovića i Pavla Đurišića, odgovorne za ratne zločine i masovne pokolje civilnog stanovništva druge vjere i nacije, proglašavao je - srpskim junacima. &nbsp; Istu laž o Đurišiću kao junaku što je &nbsp;ovog aprila i za ovaj Dan pobede 9. maja - bezočno je pronosio i mitropolit Joanikije Mićović. &nbsp; Užasne su to poruke sveštenika Srpske pravoslavne crkve. Kao da je klanje žena, staraca i đece druge vjere uvod u beatifikaciju Đurišića, baš kao ono kada su proglasili svecima zločince - popa Macu Vukojičića i Obrada Šiljka. &nbsp; Zato priča o antivučeićevskom Joanikiju i provučićevskim Metodiju nema veze sa realnošću, nema uporišta u istorijdkim činjenicama. &nbsp; S razlogom, jer Crkva Srbije želi da kreira budućnost Crne Gore, bez crnogorske suštine. &nbsp; CIJEPANJE TERITORIJE &nbsp; Zato je odluka Sinoda Srpske pravoslavne crkve suštinski - nastavak cijepanja, komadanja, rasparčavanja državne teritorije Crne Gore. &nbsp; I ranije je Crkva Srbije – formirajući eparhije u Crnoj Gori – ignorisala crnogorske državne granice: eparhija Budimljansko nikšićka, ali i djelovi eparhija Mileševske i Zahumsko-hercegovačke, bili su van teritorije Crne Gore. &nbsp; Nije slučajnost i nije greška: tako je SPC poručivala da ne priznaje Crnu Goru kao nezavisnu državu. &nbsp; Dok je bila apsolutna vlast Đukanovićevog DPS-a, vrh Srpske crkve je preko Amfilohija uspijevao da održi svoju dominaciju, iako su strahovali da će crnogorska vlast konačno vratiti sakralnu imovinu i nasljeđe pod crnogorski pravni poredak. &nbsp; Nije se to desilo, niti je DPS umio da gleda van političkih nagodbi i dnevnih, prizemnih, stranačkih interesa. &nbsp; Skupo je to koštalo Crnu Goru. Nakon avgusta 2020. godine i nakon smrti Amfilohija Radovića, otkrilo se – čak i za one koji su odbijali da vide očigledno - pravo lice i pravi odnos Crkve Srbije prema crnogorskoj državi i autonomiji pravoslavne crkve u Crkvi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051919054_6a958aceb52ac88514ff5076f9f04e76bea488f0df76af5028266b97d2e7fb57.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051919054_6a958aceb52ac88514ff5076f9f04e76bea488f0df76af5028266b97d2e7fb57" data-rendition-name="original" width="1998" height="1500" loading="lazy" alt="BRISANJE SLAVNE ISTORIJE: Cetinjski manastir"> <figcaption>BRISANJE SLAVNE ISTORIJE: Cetinjski manastir(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PONIŽAVANJE I PONIŠTAVANJE CETINJA Sve je završeno ekspresno: samo nekoliko mjeseci nakon smrti Amfilohija 2021, ukinut je Eparhijski savjet koji je postojao od 2006. godine. &nbsp; Tako valja gledati i na ovo imenovanje Metodija Ostojića. Ne kao kažnjavanje Joanikija ili zamjenu za njega, nego kao novi čin ponižavanja i poništavanja pozicije Crnogorsko-primorske mitropolije. I unižavanja Cetinjskog manastira koji je decenijama i stotinama godina održavao luču pravoslavlja na Balkanu. I kad Pećke patrijaršije nije bilo, što bi Crkva Srbije da izbriže iz koletivnog sjećanja Srba, u Srbiji ali i u Crnoj Gori. &nbsp; Kao da nije već bilo dovoljno ponižavajuće što je na tron Svetog Petra sio Joanikije Mićović, Sinod Srpske pravoslavne crkve sada je instalirao i drugog mitropolita. Pa Crna Gora danas ima dva mitropolita - koji nijesu crnogorski, nego srpski mitropoliti. &nbsp;&nbsp; I to je dio priče o umanjivanju značaja Cetinja, ne samo kao ishodišta pravoslavlja na Balkanu, već i luče crnogorske slobode: duhovno zarobiti, poniziti i pokoriti Cetinje - uvijek je bio dio velikosrpske svetosavske ideologije. &nbsp;&nbsp; ĐE JE NESTAO CRNOGORSKI OTPOR? &nbsp; I zato ona dvojica bestidnika, koja su se usudila na Kruševom ždrijelu da dižu i slikavaju se sa uzdignuta tri prsta pored Vesne Pejović - žene koja je u jednom mučnom cetinjskom danu avgusta 2022. godine ostala i bez kćerke i bez dva unuka – nijesu bili samo ljudi bez soja.&nbsp; Ne, oni su bili svetosavski vojnici zadojeni lažima Crkve Srbije. I oni su zamrzjeli i Belveder i Cetinje, baš zato što je – kao i uvijek u istoriji – odbilo da se pokori pred silnicima. Ovog puta pred svetosavskom, imperijavlnom ideologijom ,,krvi i tla” koja je toliko zla donijela ovim prostorima. &nbsp; Zato su protiv Cetinja i obični pješadinci svetosavlja, ali i Sinod Srpske pravoslavne crkve. &nbsp; I bez obzira na broj mitropolita koje Sinod Srpske pravoslavne crkve proizvede u Crnoj Gori, nema dileme – svi će oni biti protivnici nezavisne, samosvojne Crne Gore. &nbsp; Koja uporno ćuti, kao da će šapatom pasti u zaborav i antifašizam i prije toga Belveder, i prije toga stotine godina borbe za slobodu, kad su mnogi u okruženju stenjali pod čizmom onog jačega. &nbsp; Zašto ćuti Crna Gora? To je pravo pitanje, na koje za sada nema odgovora. &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;

Bajka o anti-vučićevskom Joanikiju i pro-vučićevskom Metodiju

Doktorka Žanka Cerović reizabrana je večeras za predsjednicu Ljekarske komore, saznaje Portal ETV.
U trci za ovu funkciju bila je i doktorka Milena Popović-Samardžić.&nbsp;
Cerović je izabrana na sjednici Skupštine Ljekarske komore.
Dobila je 32 glasa, a Popović-Samardžić 18.

Žanka Cerović ponovo na čelu Ljekarske komore

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Portal ETV u Dubrovniku: Sve vrvi od turista, a evo koliko košta kafa na Stradunu

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Tag: preokret