Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2025 nastavlja se danas bogatim programom: u Podgorici će biti prikazane tri nove premijere, dok se beransko izdanje festivala svečano otvara večeras u Centru za kulturu, filmom „Glas Hind Radžab“ rediteljke Kauter Ben Hanije. Upravo ovaj film sinoć je na otvaranju u Podgorici ostavio publiku u tišini i suzama, potvrđujući snažan emotivni naboj kojim je obilježio početak ovogodišnjeg festivala.i
Program drugog dana u Crnogorskoj kinoteci počinje u 17:30, premijerom filma „Zečji nasip“ autorke Čejen Černić Čanak. Film prati Slavena, koji se vraća u rodni kraj zbog očeve sahrane i neočekivano obnavlja vezu sa Markom – svojom zabranjenom ljubavlju iz mladosti. Dok zajednica gradi nasipe da bi se odbranila od nadolazećih voda, njih dvojica pokušavaju da izgrade vlastite emocionalne barijere. Priča donosi intiman i suptilan prikaz ranjivosti, identiteta i potisnutih emocija.
U 19:15 na programu je film „Potpuno različito, skroz isto“ rediteljke Marijane Đorđe Marćezini, snažan dokumentarni portret Sabine Talović – feminističke aktivistkinje koja se neumorno suprotstavlja patrijarhalnom nasilju. Kroz njen glas prelamaju se iskustva poslijeratnog Balkana, savremenog rasizma, nacionalizma i borbe za ravnopravnost. Nakon projekcije, Sabina Talović razgovaraće sa publikom.
Filmski program u Podgorici završava se u 20:00, prikazivanjem filma „Na ivici snova“ autora Ajmana El Amira i Nade Rijad. Dokumentarac prati grupu tinejdžerki koje, prkoseći društvenim normama, osnivaju uličnu pozorišnu trupu. Film je nježna, dirljiva i inspirativna priča o odrastanju, prijateljstvu, gubicima i malim pobjedama u borbi za slobodu izražavanja i vlastiti prostor pod suncem.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Drugi dan festivala UBRZAJ 2025: Tri nove premijere u Podgorici

Središnji dio predstave Čarobni brijeg, Valpurgina noć, nastao u režiji Mirka Radonjića i produkciji Dramskog studija Prazan prostor, festivala KotorArt i Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja, premijerno je odigran sinoć u Centru za kulturu “Nikola Đurković” u Kotoru.
Ova pozorišna produkcija zasnovana je na motivima istoimenog romana Tomasa Mana i donosi muzičko-scenski triptih, čiji je centralni dio, Valpurgina noć, izveden kao svojevrsna pretpremijera.
- Čovjek ne bi trebao ni da nastoji da predstavi veličanstvenost Manovog djela i tu monumentalnost, mislim da to djelo govori samo za sebe. Nastojali smo da u tom procesu uđemo u dijalog sa Manovim temama za koje smo osjećali da možemo da se odazovemo, da kod nas bude nešto i da probamo iskreno, muzičkim i scenskim jezikom, i sredstvima koja su nam data unutar medija kojim se mi bavimo da iskomuniciramo i probamo da otvorimo prostor i publici da komunicira sa tim čuvenim, nezaobilaznim djelom istorije književnosti, koje istovremeno nije lako štivo. Mi tu hermetičnost nismo ni htjeli da mu oduzmemo. Ne usuđujemo se da naše tumačenje bude jedino i adekvatno, pa je i ovo na čemu smo radili samo jedan poziv publici da promišlja iste teme koje smo i sami promišljali i sa kojima smo se suočavali u toku rada - naveo je Radonjić.
Radonjić je interesantnim scenskim rješenjima uz sugestivnu igru glumaca i poigravanje sa svjetlima, kostimima, muzikom i scenografijom nastojao da istraži složenost ljudskog postojanja u vremenu krize, gdje bolest i smrt ne predstavljaju suočenje, već poziv na hedonističko bjekstvo.
“Mi živimo fajront civilizacije, ono što su civilizacijske vrijednosti koje znamo i koje srećemo i na festivalu KotorArt postaju prošlost i anahronizam. Katastrofa nam bruji iza leđa, a mi živimo unutar toga i nastojimo da se održimo na površini. To je ljudska priroda – dovoljno smo sebični da mislimo da sa našim krajem dolazi generalni kraj, a da sa druge strane taj kraj uvijek izbjegavamo i ne vidimo. Ovaj dio predstave nastao je na toj igri suočenja sa smrću i bježanja od te ideje,” kazao je reditelj.
Kotorska publika je prepoznala snažne poruke utkane u ovom scenskom djelu, te je premijerno izvođenje nagradila glasnim aplauzima.
Radonjić je i sam izrazio zadovoljstvo kako zbog protekle premijere u Kotoru, tako i kreativnih saradnji ostvarenih u okviru ovog projekta. Posebno je izdvojio saradnju sa kompozitorkom Ninom Perović koja je vješto komponovala muziku koja je imala izuzetno važnu ulogu u prenošenju atmosfere i priče Valpurgine noći.
- Ta estetika Mirkovog jezika i svega onoga što sam do sada gledala u njegovim predstavama mi je pomogla. Stvari su se prosto dešavale vrlo lako i dolazile su same od sebe. To se nastavilo i nakon susreta sa glumcima. Ovo je bio jedan lijep proces. Pitali su me prijatelji koji su došli na predstavu da ih pripremim za gledanje i slušanje. Rekla sam im da se ne trude da nešto konkretno uhvate i da trebaju da dozvole sebi da interpretiraju sadržaj na način na koji ga vide i doživljavaju. Muzika je u tom smislu bila pomoćno sredstvo koje je dodatno dočaralo atmosferu, a u nekim momentima i imala glavnu ulogu - &nbsp;ispričala je kompozitorka Perović.
Osim reditelja i kompozitorke za stvaranje posebnog muzičko-scenskog iskustva kakvo je Valpurgina noć zaslužni su i dramaturškinje Milana Matejić i Kata Gyarmati, kostimografkinja Lina Leković, scenografkinja Smiljka Šeparović, izvršna producentkinja Marija Backović i asistentkinja na projektu Anja Kečalović.
U komadu su igrali Ilija Gajević, Aleksandar Gavranić, Slaviša Grubiša, Kristijan Blečić, Jelena Laban, Bogdana Kostić i Ivan Bezmarević koji su pokazali izuzetne talente i svojom igrom publiku proveli prostorom između jave i sna.
Glumica Jelena Laban se istakla u ulozi Madam Šoše, te je svojim glumačkim i vokalnim umijećem ostavila snažan utisak na publiku.
- Volim da radim sa Mirkom i veliko mi je zadovoljstvo što mogu da učestvujem u ovakvom projektu koji je toliko slojevit. Takođe, srećna sam što ponovo radim sa Ninom. Drago mi je da radim sa kompozitorkom koja umije da radi sa glumcem. Ne dobijam nikakvu partituru kao muzičar niti se moj zadatak gleda kao zadatak solo pjevača, već se gleda kao glumački. U djelu mi je fascinantan motiv bolesti koji je jedan od centralnih motiva romana. Fascinantno mi je kako se raduje neko ko umire, kako život gleda neko ko je truo fizički, kakva je ta psiha, ne sa stanovišta psihologizacije, već iz pozicije duše - ispričala je Laban.
Proces rada na kompletnom triptihu Čarobni brijeg biće nastavljen u septembru, a podgorička premijera cjelovite predstave se očekuje u prvoj polovini oktobra.
Dio predstave Čarobni brijeg, Valpurgina noć izveden je u okviru programskog segmenta KotorArt teatra. Fokus KotorArt-a će i danas, 24. jula, biti na muzičko-scenskom komadu, ali ovog puta namijenjenom djeci. Večeras će sa početkom u 20 časova na Pjaci Sv. Luke, ispred Muzičke škole „Vida Matjan“ u Kotoru biti izvedena opera za djecu Lav i miš, u produkciji Udruženja umjetnika Visoko C. Ulaz je slobodan

Radonjić: Živimo fajront civilizacije

Predstava „Predmet Medeja“ sinoć je premijerno izvedena na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP), a publika ju je pozdravila višeminutnim stojećim ovacijama. Umjesto klasične tragedije, publika je gledala priču koja se ne boji da preispita granice krivice, nasilja i ćutanja. Režija predstave donosi savremen, gotovo forenzički pristup Euripidovoj junakinji. Glumačka postava pokazala je zavidnu umjetničku snagu, vodeći kroz gustu mrežu konflikta između ličnog bola i kolektivnih očekivanja. Prema riječima reditelja Dijega de Bree, izlazak iz okvira mita bio je put kojim se vodio tokom čitavog procesa rada na predstavi. Kako je naveo, cilj je bio da Medeju približe savremenom čovjeku – „Medeja je među nama“ – kako bi publika mogla da se identifikuje s njom. U tom smislu, bilo je, kako kaže, od ključne važnosti adaptirati tekst i smjestiti ga u savremeni kontekst. - Medeja kao lik je izuzetno slojevita i uzbudljiva, jer kroz predstavu preigra sve ženske arhetipove. Ta igra nosi snažnu dozu autoironije i to je čini još snažnijom. Kroz sat i četrdeset minuta na sceni prođe se kroz sedam godina pakla u jednom odnosu. Upravo u tom raskolu između intime i kolektiva, između unutrašnjeg vriska i spoljašnje ćutnje, rađa se Medeja koju danas svi možemo prepoznati - kazao je De Brea. Rad na liku Medeje za glumicu Nadu Vukčević, prvakinju drame CNP-a, predstavljao je veliki izazov. Kako je kazala, sam proces rada bio je specifičan, jer je reditelj svaku scenu gradio na drugačiji način, koristeći raznovrsne pristupe i izražajna sredstva. Upravo zbog toga, kako ističe, bilo je neophodno pronaći unutrašnju poveznicu – „kopču“ – koja će sve te fragmente spojiti u koherentnu i emocionalno zaokruženu cjelinu.&nbsp; - Ovu ulogu mogu da svrstam među najzahtjevnije, upravo zbog sve te izdaje kroz koju Medeja prolazi. Ipak, meni je ovo na neki način i najslađa uloga do sada – možda zvuči čudno, jer je toliko složena i mračna – ali je igram s velikim elanom - kazala je Vukčević. Za mladog glumca Luku Stankovića ova uloga predstavlja važnu prekretnicu u karijeri. Kako je istakao, poziv da učestvuje u predstavi ga je zatekao, ali se, kako kaže, na kraju sve posložilo baš kako treba. - Uz Dijega sam došao do zaključka da iz ljudi često izađe mnogo prljavštine kada su slabi. Jasno mi je da će se kod dijela publike, dok nas bude gledala, možda aktivirati neki mehanizam odbrane. Ipak, volio bih da publika dođe bez maski i predrasuda – otvorena da čuje i vidi ono što ova predstava ima da joj ponudi - rekao je Stanković. Vrijednost ovog komada, kako ističe glumica Jelena V. Đukić, ogleda se u prikazu opsesivne ljubavi – one koja od čovjeka može načiniti i žrtvu i dželata. - Nije riječ samo o tome da svi mi, na ovaj ili onaj način, zbog partnera zanemarimo sebe – da zaboravimo ko smo, šta smo, šta osjećamo. Na kraju, upravo tim zapostavljanjem nesvjesno uništavamo i sebe i drugu osobu. To je bila i polazna tačka u radu na ovoj predstavi. Vjerujem da predstava i govori o tome – o gubitku identiteta, o ljubavi koja se pretvori u svoju suprotnost i o trenutku kada ostaje samo osjećaj poništenja - kazala je Đukić. Glumac Jovan Dabović istakao je da se, nakon dugog i zahtjevnog procesa rada, premijera s nestrpljenjem iščekivala, a da su ovacije publike tokom premijerne noći bile snažna potvrda da je trud imao smisla.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062215068_511a1807ab840fa1bcdd5750b94c2326769509b56ee82e247e8bdf02676a248d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025062215068_511a1807ab840fa1bcdd5750b94c2326769509b56ee82e247e8bdf02676a248d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1278" loading="lazy" alt="Sa premijere predstave u CNP-u"> <figcaption>Sa premijere predstave u CNP-u(Photo: CNP)k.vulovic@gmail.com</figcaption> </figure>  - Uživao sam u radu s Dijegom. Od samog početka krenuli smo intenzivno – već nakon prvog razgovora s rediteljem bilo nam je jasno šta se od nas očekuje, što je znatno olakšalo dalji proces. Radili smo posvećeno, duboko ulazili u likove i njihove unutrašnje svjetove, a publika je, čini mi se, to prepoznala i osjetila - poručio je Dabović. Za mladu glumicu Ivonu Raković ovo je prva profesionalna uloga. Prema njenim riječima, prava je rijetkost da lik Glauke dobije ovako značajan prostor u predstavi, što je za nju bilo i izazovno, ali i izuzetno korisno iskustvo. - Bilo mi je važno da izgradim Glauku kao cjelovit lik, a ne samo kao sporednu figuru u Medejinoj priči. Upravo taj prostor koji joj je dat na sceni omogućio mi je da dublje istražim njen unutrašnji svijet, nesigurnosti, strahove, ali i motive. Za moj glumački razvoj, ova uloga je od neprocjenjivog značaja - istakla je Raković. Ulogu Kerbera tumačio je Predrag Pavićević. Osim režije, de Brea potpisuje idejno rješenje predstave i dizajn svijetla (zajedno s Dejanom Kalezićem i Sretenom Miloševićem), dramaturškinja je Kata Đarmati, kostimografkinja Lina Leković, asistenti za dramaturgiju i kostimografiju su Sergej Pavlović i Maša Mirković. Obrada zvuka povjerena je Filipu Radeviću, a video i foto materijal potpisuju Duško Miljanić i Vukša Vujošević. Dubravka Drakić je zadužena za scenski govor, a izvršni producent predstave je Danilo Milatović. Predstava je realizovana u koprodukciji s JU Kulturni centar Bar, pa će nakon podgoričke premijera predstave biti realizovana i u okviru 38. Međunarodnog festivala „Barski ljetopis“ na Ljetnjoj pozornici Doma kulture „Vladimir Popović Španac“ u Baru, 16. avgusta u 21:30 sati, uz reprizno izvođenje dan kasnije u istom terminu.&nbsp;

1250x600

1084x550

Ovacije za priču koja se ne boji da preispita granice krivice, nasilja i ćutanja

Premijera predstave „Magareće godine“, koju po motivima romana Branka Ćopića režira Andrija Rašović, iz tehničkih razloga odgođena je za sredinu januara.
- Informacije o povratu novca od kupljenih ulaznica publika može dobiti na biletarnici KIC-a ,,Budo Tomović" u periodu od devet do 20 sati - saopšteno je iz Gradskog pozorišta.
Predstava je bila zakazana za <a href="https://etv.me/kultura/predstava-magarece-godine-15-decembra-u-kic-u">15. decembar</a>.

Premijera predstave „Magareće godine“ odgođena za sredinu januara

Novi crnogorski dugometražni igrani film "Obraz", u režiji Nikole Vukčevića, uspješno je premijerno prikazan na prestižnom festivalu u Kairu /Cairo International Film Festival/, jednom od festivala "A" kategorije.
Film je nastao pod pokroviteljstvom Filmskog centra Crne Gore i u međunarodnoj ko-produkciji Crna Gora-Srbija-Hrvatska-Njemačka.
Iz Galileo produkcije saopšteno je da je premijerna sala u Kairu bila ispunjena gotovo do posljednjeg mjesta a da je nakon projekcije uslijedio dugotrajan aplauz i vrlo emotivan razgovor sa publikom, koja je sa puno razumijevanja reagovala na radnju filma.
Navodi se da je uoči premijere, u festivalskom katalogu, kritičar FIPRESCI-ja Zein Alabedin Khairy o filmu napisao da je to istorijska drama smještena u period Drugog svjetskog rata, koja istražuje duboka ljudska pitanja, spajajući intimnu priču i napetost.
Khairy je napisao da film odražava sukob između hrabrosti i straha, humanosti i brutalnosti.
- Priča se razvija otkrivajući kako dječak i njegov domaćin prolaze kroz psihološke i moralne izazove rata – dječak simbolizuje nadu i nevinost, dok Doka oslikava složenost preživljavanja usred korupcije i nasilja - istakao je on.
Nakon projekcije filma reditelj i autori su odgovarali na pitanja publike.
Producent Milorad Radenović istakao da su na premijeri osjetili na koji način je film uticao na emocije gledalaca tog prestižnog festivala.
- To su oni trenuci kada steknete uvjerenje da vam se isplatio čitav osmogodišnji trud rada na jednom filmu. Iskren da budem – osjećamo se veoma ispunjeno i zahvalno - rekao je Radenović.
Vukčević je istakao da je kao reditelj, krenuo s namjerom da ovim filmom ispričam priču o pojedincu koji se usudio da se suprotstavi moćnijem, vođen moralnim uvjerenjem i nadom za promjene, ma koliko mu to bilo teško i izazovno.
- Danas, dok ratovi razaraju društva i nevini stradaju do istrebljenja u ime pobjede nad "neprijateljem", prisjećam se tragedije moje domovine, nekadašnje Jugoslavije, i dubokih ožiljaka koje je ta tragedija ostavila među narodima te zemlje - rekao je Vukčević.
On je poručio da je ponosan što su kroz ovaj film okupili Crnogorce, Srbe, Albance, Hrvate, Makedonce, Slovence i Bosance – ujedinjene oko snažne poruke humanosti.
- Uprkos sukobima koji su obilježili naš region, ovaj film pokazuje da univerzalne ljudske vrijednosti mogu nadjačati čak i najdublje podjele, sa osjećanjem da u vremenima rata, ljudskost je važnija nego ikada! I čini nas ispunjenima da ovdje, u dalekom svijetu, naša priča nailazi na jak emocijonalan odgovor - rekao je Vukčević.

Iz Galileo produkcije potvrdili su da je film selektovan za najveći filmski festival u Aziji – Međunarodni filmski festival IFFI Goa u Indiji.

Film "Obraz" premijerno prikazan u Kairu

Dokumentarni film „Kučka Korita: Suživot na raskršću vremena“ autora Filipa Rašovića biće premijerno prikazan na Jutjubu ovog petka u 20 sati.
Ovaj film, kako je autor naglasio u saopštenju koje je dostavljeno Portalu ETV, istražuje jedinstveni prostor Kučkih Korita.
- Ovo malo naselje nalazi se na visini od 1.300 metara, udaljeno svega 60 kilometara od Podgorice. Poznato je po predivnom vidikovcu Grlo Sokolovo, jednom od najimpresivnijih prirodnih čuda ovog regiona. Ovaj film nastao je u okviru projekta „Kučka Korita - međuetnički odnosi u Kučima“ koji je podržao Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore - istakao je Rašović.
Film prikazuje prelazni period u kojem se ovaj kraj nalazi - između tradicionalnog stočarstva koje polako odumire - i sve većeg prisustva vikendaša koji dolaze u potrazi za mirom i ljepotom netaknute prirode.&nbsp;
- Kroz priče o svakodnevnom životu, film svjedoči o bogatoj tradiciji suživota ljudi različitih vjera -pravoslavnih Kuča i katoličkih stanovnika iz Zatrijepča, koji već vjekovima dijele ovu planinu. Bez obzira na svoje različite vjerske običaje, ovi ljudi su uvijek bili povezani zajedničkom sudbinom života na ovim surovim, ali prelijepim prostorima, podržavajući jedni druge u vremenima teških zima, sušnih ljeta i stalne borbe s prirodom. Njihova priča je priča o snazi zajedništva koje opstaje uprkos izazovima - ističe se u najavi.
Autor filma Filip Rašović razgovarao je sa ljudima koji su direktni svjedoci života na Koritima - od stočara koji su generacijama čuvali stoku na ovim planinama, do onih koji danas dolaze kako bi uživali u čistom planinskom vazduhu i tišini. Film, kako je naglasio, nije zamišljen kao kraj jedne priče: već kao njen početak.
- Pokreće važno pitanje očuvanja ovog specifičnog trenutka u vremenu i duha života na planini, svjedočeći o harmoničnom suživotu različitih vjera i kultura koji je ovdje duboko ukorijenjen - naveo je Rašović.
On se već predstavio publici dokumentarnim filmom „Primjeri Fundina“ koji je premijerno prikazan 30. juna 2020. godine, a istraživao je suživot stanovnika Fundine različitih vjera.&nbsp;
Prethodni projekat dodatno potvrđuje njegovu posvećenost temama međuvjerskih odnosa i kulturne baštine Crne Gore.

„Kučka Korita: Suživot na raskršću vremena“ ovog petka premijerno na Jutjubu

Nedavne secesionističke poruke predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori, usmjerene na izazivanje tenzija i na stalno podgrijavanje strasti kad su u pitanju nacionalna osjećanja, kazao je u emisiji „Načisto“ na Televiziji „Vijesti“ poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković.&nbsp;
Podsjetimo, Vraneš je nakon završetka dionice Mijakovići-Vrulja kazao je da je narod već dao imena mostovima koji se nalaze na toj dionici.
- Narod je već dao ime ovom dužem mostu - most kralja Aleksandra Karađorđevića - ujedinitelja. Ovaj drugi most, dužine 128 metara, građani već nazvaše most kralja Petra I Karađorđevića - oslobodioca... Želja naroda živi. Ona se nekad čeka godinama, decenijama, pa i vjekovima sigurno. Uvijek na kraju bude ostvarena. Želja za ujedinjenjem živi - poručio je tada Vraneš.
Laković, ipak, smatra da ova izjava nema nikakav značaj.
- Nema nikakav značaj ako on kaže: “narod je dao" ili "građani su dali ime”. U kojoj proceduri su oni dali ime? Niko njemu nije rekao da je narod dao to ime, nego je on to ime sam htio - kazao je Laković.&nbsp;
Istakao je da on lično nema razumijevanja za to što PES još podržava Vraneša u Pljevljima, navodeći da Vranešove izjave ne idu u korist ni Novoj srpskoj demokratiji (NSD).
- Ovo odstupa od našeg koalicinog sporazuma, vidimo da Nova srpska demokratija toleriše - iako ovo odstupa. Mislim da ovakvo ponašanje ni njima u ovom trenutku ne ide u prilog. Oni promovišu evropske integracije – dodao je Laković.&nbsp;
On je pojasnio da Pokret Evropa sad prati ponašanje Nove srpske demokratije.&nbsp;
- Mi, naravno, kao dio parlamentarne većine i kao njihovi partneri pratimo to kako će se oni ponašati u odnosu na važna državna pitanja - koja su u ovom trenutku tema broj jedan po važnosti – naveo je Laković.&nbsp;
Ubijeđen je, kaže, da ta partija ne „vodi kolo“.&nbsp;
- Mi zajedno kao palamentarna većina donosimo odluku kada je u pitanju integracioni proces. Institucije ozbiljno prate ono što se govori iz usta političara. I Marko Kovačević je govorio na Grahovcu, a za taj govor je kasnije uspostavljeno da se radi o prekršajnom djelu – naglasio je Laković. &nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.0117%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvranes-narod-mostove-u-pljevljima-nazvao-kralj-petar-i-i-kralj-aleksandar-karadjordjevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Ne razumijem zašto PES još podržava Vraneša u Pljevljima - njegove izjave idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija obratile su se u četvrtak problematičnom venezuelanskom lideru Nikolasu Maduru, dok predsjednik SAD-a Donald Tramp pojačava pritisak na njegovo uklanjanje, što otvara mogućnost da bi Maduro mogao potražiti utočište u inostranstvu.
Maduro je u telefonskom razgovoru sa Trampom 21. novembra rekao da je spreman napustiti Venecuelu pod uslovom da on i njegova porodica dobiju punu pravnu amnestiju, naveli su izvori za Reuters.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko u četvrtak je održao drugi sastanak u 17 dana sa Hesusom Rafaelom Salazarom Velaskesom, venecuelanskim ambasadorom u Moskvi.
Prema bjeloruskoj državnoj novinskoj agenciji Belta, Lukašenko je 25. novembra rekao izaslaniku da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da posjeti zemlju.
U četvrtak je Belta citirala Lukašenka koji je podsjetio Velaskesa da su se na prvom sastanku dogovorili da će usaglasiti određena pitanja sa Madurom.
- Dogovorili smo se da ćete, nakon rješavanja određenih pitanja, naći vremena da dođete kod mene i ponovo se sastanemo kako bismo mogli donijeti odgovarajuću odluku, koja je u našoj nadležnosti. A ako bude potrebno, tada ćemo uključiti i predsjednika Venecuele - naveo je on.
Reuters je zatražio komentar iz Lukašenkovog ureda o značaju sastanaka i o tome da li bi Bjelorusija bila spremna ponuditi utočište Maduru ako podnese ostavku, ali nisu odgovorili.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u telefonskom razgovoru sa venecuelanskim liderom u četvrtak ponovo potvrdio svoju podršku politici vlade Nikolasa Madura, usmjerenoj na zaštitu nacionalnih interesa i suvereniteta suočenih sa rastućim spoljnim pritiscima.
Trampova administracija saopštila je da ne priznaje Madura, koji je na vlasti od 2013. godine, kao legitimnog predsjednika Venecuele. Maduro je tvrdio da je pobijedio na prošlogodišnjim izborima, koje su SAD i druge zapadne vlade odbacile kao lažne. Nezavisni posmatrači rekli su da je opozicija uvjerljivo pobijedila.
Tokom posljednjih mjeseci, Tramp je pojačao pritisak na Venezuelu, posebno masovnim vojničkim raspoređivanjem u Karibima.

Lukašenko i Tramp: Maduro potencijalno traži utočište dok SAD pojačava pritisak

Više od 600 predmeta velike kulturne vrijednosti ukradeno je iz arhive muzeja u Bristolu, saopštila je policija, prenosi britanska televizijska mreža Bi Bi Si (BBC). 
 
Vojni suveniri, nakit, predmeti iz istorije i rezbarene figurice od slonovače, bronze i srebra ukradeni su iz arhive u ranim jutarnjim satima 25. septembra.
Policija je objavila slike četvorice muškaraca snimljenih na video nadzoru nakon što je dio muzejske kolekcije Britanske imperije i Komonvelta ukraden.
Filip Voker šef kulture i kreativnih industrija u Gradskom vijeću Bristola, koje upravlja muzejom, rekao je da je krađa bila „razarajuća“ i dodao da je krađu otkrilo osoblje sljedećeg dana.
&nbsp;- Bilo je kutija koje su bile otvorene i bačene. Sadržaj – ako nije bio odnijet – prosut je po podu, police su bile u neredu, a kolekcije razbacane okolo. Dakle, to je bio prilično razarajući prizor - rekao je Voker.
Predmeti su bili iz kolekcije bivšeg Muzeja britanske imperije i Komonvelta, koja je poklonjena muzeju u Bristolu posle njegove likvidacije 2013. godine.
Iako artefakti nisu bili izloženi u muzeju u Bristolu, Voker je rekao da su pomogli u stvaranju važne veze između grada i njegove istorije.
- Ti predmeti su bili dio kolekcije koja dokumentuje veze Velike Britanije i zemalja koje su ranije bile dio Britanskog carstva od kraja 18. do kraja 20. vijeka - rekao je Voker.
&nbsp;BBC nije naveo zašto se ta pljačka nije ranije pominjala u medijima.

Pljačka muzeja u Bristolu, stotine vrijednih eksponata ukradeno

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija razgovarali su s predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom i njegovim predstavnicima, dok američki predsjednik Donald Tramp pojačava pritisak da Maduro napusti vlast.
Prema saznanjima Reutersa, Maduro je 21. novembra u telefonskom razgovoru poručio Trampu da je spreman da napusti zemlju ako on i njegova porodica dobiju potpunu amnestiju.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko održao je drugi sastanak u manje od tri sedmice sa veneuelanskim ambasadorom u Moskvi, Jesusom Rafaelom Salazarom Velasquezom. Prema navodima bjeloruske agencije Belta, Lukašenko je ambasadoru poručio da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da tu zemlju posjeti. Takođe je podsjetio da su ranije dogovorili koordinaciju određenih pitanja u vezi sa Venecuelom.
Reuters je zatražio komentar Lukašenkovog kabineta o tim susretima i eventualnoj spremnosti Minska da pruži utočište Maduru, ali odgovor nije dostavljen.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u razgovoru s Madurom ponovio podršku politici njegove vlade u zaštiti „nacionalnih interesa i suvereniteta“ u uslovima sve jačeg spoljnjeg pritiska.
Administracija Donalda Trampa ne smatra Madura legitimnim predsjednikom, navodeći da su izbori na kojima je on proglasio pobjedu bili neregularni. Nezavisni posmatrači tvrde da je opozicija ubjedljivo pobijedila.
Tramp je posljednjih mjeseci pojačao pritisak na Venecuelu, uključujući i raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom basenu. U nedavnom intervjuu izjavio je da su Madurovi „dani odbrojani“, ali nije želio da odgovori da li razmatra slanje američke vojske.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izrazila je nadu da će SAD izbjeći otvoreni sukob, upozoravajući na moguće „nepredvidljive posljedice“ za cijelu zapadnu hemisferu.
Lukašenko održava bliske veze s Karakasom, ali je ove godine otvorio dijalog i sa Vašingtonom nakon dugog perioda izolacije zbog stanja ljudskih prava u Bjelorusiji i njegove podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu. Trampova administracija je počela ublažavati sankcije Minsku, a prošlog mjeseca imenovan je posebni izaslanik John Coale za pregovore o oslobađanju političkih zatvorenika.

Bjelorusija nudi utočište Maduru?

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: premijera