Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2025 nastavlja se danas bogatim programom: u Podgorici će biti prikazane tri nove premijere, dok se beransko izdanje festivala svečano otvara večeras u Centru za kulturu, filmom „Glas Hind Radžab“ rediteljke Kauter Ben Hanije. Upravo ovaj film sinoć je na otvaranju u Podgorici ostavio publiku u tišini i suzama, potvrđujući snažan emotivni naboj kojim je obilježio početak ovogodišnjeg festivala.i
Program drugog dana u Crnogorskoj kinoteci počinje u 17:30, premijerom filma „Zečji nasip“ autorke Čejen Černić Čanak. Film prati Slavena, koji se vraća u rodni kraj zbog očeve sahrane i neočekivano obnavlja vezu sa Markom – svojom zabranjenom ljubavlju iz mladosti. Dok zajednica gradi nasipe da bi se odbranila od nadolazećih voda, njih dvojica pokušavaju da izgrade vlastite emocionalne barijere. Priča donosi intiman i suptilan prikaz ranjivosti, identiteta i potisnutih emocija.
U 19:15 na programu je film „Potpuno različito, skroz isto“ rediteljke Marijane Đorđe Marćezini, snažan dokumentarni portret Sabine Talović – feminističke aktivistkinje koja se neumorno suprotstavlja patrijarhalnom nasilju. Kroz njen glas prelamaju se iskustva poslijeratnog Balkana, savremenog rasizma, nacionalizma i borbe za ravnopravnost. Nakon projekcije, Sabina Talović razgovaraće sa publikom.
Filmski program u Podgorici završava se u 20:00, prikazivanjem filma „Na ivici snova“ autora Ajmana El Amira i Nade Rijad. Dokumentarac prati grupu tinejdžerki koje, prkoseći društvenim normama, osnivaju uličnu pozorišnu trupu. Film je nježna, dirljiva i inspirativna priča o odrastanju, prijateljstvu, gubicima i malim pobjedama u borbi za slobodu izražavanja i vlastiti prostor pod suncem.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Drugi dan festivala UBRZAJ 2025: Tri nove premijere u Podgorici

Središnji dio predstave Čarobni brijeg, Valpurgina noć, nastao u režiji Mirka Radonjića i produkciji Dramskog studija Prazan prostor, festivala KotorArt i Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja, premijerno je odigran sinoć u Centru za kulturu “Nikola Đurković” u Kotoru.
Ova pozorišna produkcija zasnovana je na motivima istoimenog romana Tomasa Mana i donosi muzičko-scenski triptih, čiji je centralni dio, Valpurgina noć, izveden kao svojevrsna pretpremijera.
- Čovjek ne bi trebao ni da nastoji da predstavi veličanstvenost Manovog djela i tu monumentalnost, mislim da to djelo govori samo za sebe. Nastojali smo da u tom procesu uđemo u dijalog sa Manovim temama za koje smo osjećali da možemo da se odazovemo, da kod nas bude nešto i da probamo iskreno, muzičkim i scenskim jezikom, i sredstvima koja su nam data unutar medija kojim se mi bavimo da iskomuniciramo i probamo da otvorimo prostor i publici da komunicira sa tim čuvenim, nezaobilaznim djelom istorije književnosti, koje istovremeno nije lako štivo. Mi tu hermetičnost nismo ni htjeli da mu oduzmemo. Ne usuđujemo se da naše tumačenje bude jedino i adekvatno, pa je i ovo na čemu smo radili samo jedan poziv publici da promišlja iste teme koje smo i sami promišljali i sa kojima smo se suočavali u toku rada - naveo je Radonjić.
Radonjić je interesantnim scenskim rješenjima uz sugestivnu igru glumaca i poigravanje sa svjetlima, kostimima, muzikom i scenografijom nastojao da istraži složenost ljudskog postojanja u vremenu krize, gdje bolest i smrt ne predstavljaju suočenje, već poziv na hedonističko bjekstvo.
“Mi živimo fajront civilizacije, ono što su civilizacijske vrijednosti koje znamo i koje srećemo i na festivalu KotorArt postaju prošlost i anahronizam. Katastrofa nam bruji iza leđa, a mi živimo unutar toga i nastojimo da se održimo na površini. To je ljudska priroda – dovoljno smo sebični da mislimo da sa našim krajem dolazi generalni kraj, a da sa druge strane taj kraj uvijek izbjegavamo i ne vidimo. Ovaj dio predstave nastao je na toj igri suočenja sa smrću i bježanja od te ideje,” kazao je reditelj.
Kotorska publika je prepoznala snažne poruke utkane u ovom scenskom djelu, te je premijerno izvođenje nagradila glasnim aplauzima.
Radonjić je i sam izrazio zadovoljstvo kako zbog protekle premijere u Kotoru, tako i kreativnih saradnji ostvarenih u okviru ovog projekta. Posebno je izdvojio saradnju sa kompozitorkom Ninom Perović koja je vješto komponovala muziku koja je imala izuzetno važnu ulogu u prenošenju atmosfere i priče Valpurgine noći.
- Ta estetika Mirkovog jezika i svega onoga što sam do sada gledala u njegovim predstavama mi je pomogla. Stvari su se prosto dešavale vrlo lako i dolazile su same od sebe. To se nastavilo i nakon susreta sa glumcima. Ovo je bio jedan lijep proces. Pitali su me prijatelji koji su došli na predstavu da ih pripremim za gledanje i slušanje. Rekla sam im da se ne trude da nešto konkretno uhvate i da trebaju da dozvole sebi da interpretiraju sadržaj na način na koji ga vide i doživljavaju. Muzika je u tom smislu bila pomoćno sredstvo koje je dodatno dočaralo atmosferu, a u nekim momentima i imala glavnu ulogu - &nbsp;ispričala je kompozitorka Perović.
Osim reditelja i kompozitorke za stvaranje posebnog muzičko-scenskog iskustva kakvo je Valpurgina noć zaslužni su i dramaturškinje Milana Matejić i Kata Gyarmati, kostimografkinja Lina Leković, scenografkinja Smiljka Šeparović, izvršna producentkinja Marija Backović i asistentkinja na projektu Anja Kečalović.
U komadu su igrali Ilija Gajević, Aleksandar Gavranić, Slaviša Grubiša, Kristijan Blečić, Jelena Laban, Bogdana Kostić i Ivan Bezmarević koji su pokazali izuzetne talente i svojom igrom publiku proveli prostorom između jave i sna.
Glumica Jelena Laban se istakla u ulozi Madam Šoše, te je svojim glumačkim i vokalnim umijećem ostavila snažan utisak na publiku.
- Volim da radim sa Mirkom i veliko mi je zadovoljstvo što mogu da učestvujem u ovakvom projektu koji je toliko slojevit. Takođe, srećna sam što ponovo radim sa Ninom. Drago mi je da radim sa kompozitorkom koja umije da radi sa glumcem. Ne dobijam nikakvu partituru kao muzičar niti se moj zadatak gleda kao zadatak solo pjevača, već se gleda kao glumački. U djelu mi je fascinantan motiv bolesti koji je jedan od centralnih motiva romana. Fascinantno mi je kako se raduje neko ko umire, kako život gleda neko ko je truo fizički, kakva je ta psiha, ne sa stanovišta psihologizacije, već iz pozicije duše - ispričala je Laban.
Proces rada na kompletnom triptihu Čarobni brijeg biće nastavljen u septembru, a podgorička premijera cjelovite predstave se očekuje u prvoj polovini oktobra.
Dio predstave Čarobni brijeg, Valpurgina noć izveden je u okviru programskog segmenta KotorArt teatra. Fokus KotorArt-a će i danas, 24. jula, biti na muzičko-scenskom komadu, ali ovog puta namijenjenom djeci. Večeras će sa početkom u 20 časova na Pjaci Sv. Luke, ispred Muzičke škole „Vida Matjan“ u Kotoru biti izvedena opera za djecu Lav i miš, u produkciji Udruženja umjetnika Visoko C. Ulaz je slobodan

Radonjić: Živimo fajront civilizacije

Predstava „Predmet Medeja“ sinoć je premijerno izvedena na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP), a publika ju je pozdravila višeminutnim stojećim ovacijama. Umjesto klasične tragedije, publika je gledala priču koja se ne boji da preispita granice krivice, nasilja i ćutanja. Režija predstave donosi savremen, gotovo forenzički pristup Euripidovoj junakinji. Glumačka postava pokazala je zavidnu umjetničku snagu, vodeći kroz gustu mrežu konflikta između ličnog bola i kolektivnih očekivanja. Prema riječima reditelja Dijega de Bree, izlazak iz okvira mita bio je put kojim se vodio tokom čitavog procesa rada na predstavi. Kako je naveo, cilj je bio da Medeju približe savremenom čovjeku – „Medeja je među nama“ – kako bi publika mogla da se identifikuje s njom. U tom smislu, bilo je, kako kaže, od ključne važnosti adaptirati tekst i smjestiti ga u savremeni kontekst. - Medeja kao lik je izuzetno slojevita i uzbudljiva, jer kroz predstavu preigra sve ženske arhetipove. Ta igra nosi snažnu dozu autoironije i to je čini još snažnijom. Kroz sat i četrdeset minuta na sceni prođe se kroz sedam godina pakla u jednom odnosu. Upravo u tom raskolu između intime i kolektiva, između unutrašnjeg vriska i spoljašnje ćutnje, rađa se Medeja koju danas svi možemo prepoznati - kazao je De Brea. Rad na liku Medeje za glumicu Nadu Vukčević, prvakinju drame CNP-a, predstavljao je veliki izazov. Kako je kazala, sam proces rada bio je specifičan, jer je reditelj svaku scenu gradio na drugačiji način, koristeći raznovrsne pristupe i izražajna sredstva. Upravo zbog toga, kako ističe, bilo je neophodno pronaći unutrašnju poveznicu – „kopču“ – koja će sve te fragmente spojiti u koherentnu i emocionalno zaokruženu cjelinu.&nbsp; - Ovu ulogu mogu da svrstam među najzahtjevnije, upravo zbog sve te izdaje kroz koju Medeja prolazi. Ipak, meni je ovo na neki način i najslađa uloga do sada – možda zvuči čudno, jer je toliko složena i mračna – ali je igram s velikim elanom - kazala je Vukčević. Za mladog glumca Luku Stankovića ova uloga predstavlja važnu prekretnicu u karijeri. Kako je istakao, poziv da učestvuje u predstavi ga je zatekao, ali se, kako kaže, na kraju sve posložilo baš kako treba. - Uz Dijega sam došao do zaključka da iz ljudi često izađe mnogo prljavštine kada su slabi. Jasno mi je da će se kod dijela publike, dok nas bude gledala, možda aktivirati neki mehanizam odbrane. Ipak, volio bih da publika dođe bez maski i predrasuda – otvorena da čuje i vidi ono što ova predstava ima da joj ponudi - rekao je Stanković. Vrijednost ovog komada, kako ističe glumica Jelena V. Đukić, ogleda se u prikazu opsesivne ljubavi – one koja od čovjeka može načiniti i žrtvu i dželata. - Nije riječ samo o tome da svi mi, na ovaj ili onaj način, zbog partnera zanemarimo sebe – da zaboravimo ko smo, šta smo, šta osjećamo. Na kraju, upravo tim zapostavljanjem nesvjesno uništavamo i sebe i drugu osobu. To je bila i polazna tačka u radu na ovoj predstavi. Vjerujem da predstava i govori o tome – o gubitku identiteta, o ljubavi koja se pretvori u svoju suprotnost i o trenutku kada ostaje samo osjećaj poništenja - kazala je Đukić. Glumac Jovan Dabović istakao je da se, nakon dugog i zahtjevnog procesa rada, premijera s nestrpljenjem iščekivala, a da su ovacije publike tokom premijerne noći bile snažna potvrda da je trud imao smisla.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062215068_511a1807ab840fa1bcdd5750b94c2326769509b56ee82e247e8bdf02676a248d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025062215068_511a1807ab840fa1bcdd5750b94c2326769509b56ee82e247e8bdf02676a248d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1278" loading="lazy" alt="Sa premijere predstave u CNP-u"> <figcaption>Sa premijere predstave u CNP-u(Photo: CNP)k.vulovic@gmail.com</figcaption> </figure>  - Uživao sam u radu s Dijegom. Od samog početka krenuli smo intenzivno – već nakon prvog razgovora s rediteljem bilo nam je jasno šta se od nas očekuje, što je znatno olakšalo dalji proces. Radili smo posvećeno, duboko ulazili u likove i njihove unutrašnje svjetove, a publika je, čini mi se, to prepoznala i osjetila - poručio je Dabović. Za mladu glumicu Ivonu Raković ovo je prva profesionalna uloga. Prema njenim riječima, prava je rijetkost da lik Glauke dobije ovako značajan prostor u predstavi, što je za nju bilo i izazovno, ali i izuzetno korisno iskustvo. - Bilo mi je važno da izgradim Glauku kao cjelovit lik, a ne samo kao sporednu figuru u Medejinoj priči. Upravo taj prostor koji joj je dat na sceni omogućio mi je da dublje istražim njen unutrašnji svijet, nesigurnosti, strahove, ali i motive. Za moj glumački razvoj, ova uloga je od neprocjenjivog značaja - istakla je Raković. Ulogu Kerbera tumačio je Predrag Pavićević. Osim režije, de Brea potpisuje idejno rješenje predstave i dizajn svijetla (zajedno s Dejanom Kalezićem i Sretenom Miloševićem), dramaturškinja je Kata Đarmati, kostimografkinja Lina Leković, asistenti za dramaturgiju i kostimografiju su Sergej Pavlović i Maša Mirković. Obrada zvuka povjerena je Filipu Radeviću, a video i foto materijal potpisuju Duško Miljanić i Vukša Vujošević. Dubravka Drakić je zadužena za scenski govor, a izvršni producent predstave je Danilo Milatović. Predstava je realizovana u koprodukciji s JU Kulturni centar Bar, pa će nakon podgoričke premijera predstave biti realizovana i u okviru 38. Međunarodnog festivala „Barski ljetopis“ na Ljetnjoj pozornici Doma kulture „Vladimir Popović Španac“ u Baru, 16. avgusta u 21:30 sati, uz reprizno izvođenje dan kasnije u istom terminu.&nbsp;

1250x600

1084x550

Ovacije za priču koja se ne boji da preispita granice krivice, nasilja i ćutanja

Premijera predstave „Magareće godine“, koju po motivima romana Branka Ćopića režira Andrija Rašović, iz tehničkih razloga odgođena je za sredinu januara.
- Informacije o povratu novca od kupljenih ulaznica publika može dobiti na biletarnici KIC-a ,,Budo Tomović" u periodu od devet do 20 sati - saopšteno je iz Gradskog pozorišta.
Predstava je bila zakazana za <a href="https://etv.me/kultura/predstava-magarece-godine-15-decembra-u-kic-u">15. decembar</a>.

Premijera predstave „Magareće godine“ odgođena za sredinu januara

Novi crnogorski dugometražni igrani film "Obraz", u režiji Nikole Vukčevića, uspješno je premijerno prikazan na prestižnom festivalu u Kairu /Cairo International Film Festival/, jednom od festivala "A" kategorije.
Film je nastao pod pokroviteljstvom Filmskog centra Crne Gore i u međunarodnoj ko-produkciji Crna Gora-Srbija-Hrvatska-Njemačka.
Iz Galileo produkcije saopšteno je da je premijerna sala u Kairu bila ispunjena gotovo do posljednjeg mjesta a da je nakon projekcije uslijedio dugotrajan aplauz i vrlo emotivan razgovor sa publikom, koja je sa puno razumijevanja reagovala na radnju filma.
Navodi se da je uoči premijere, u festivalskom katalogu, kritičar FIPRESCI-ja Zein Alabedin Khairy o filmu napisao da je to istorijska drama smještena u period Drugog svjetskog rata, koja istražuje duboka ljudska pitanja, spajajući intimnu priču i napetost.
Khairy je napisao da film odražava sukob između hrabrosti i straha, humanosti i brutalnosti.
- Priča se razvija otkrivajući kako dječak i njegov domaćin prolaze kroz psihološke i moralne izazove rata – dječak simbolizuje nadu i nevinost, dok Doka oslikava složenost preživljavanja usred korupcije i nasilja - istakao je on.
Nakon projekcije filma reditelj i autori su odgovarali na pitanja publike.
Producent Milorad Radenović istakao da su na premijeri osjetili na koji način je film uticao na emocije gledalaca tog prestižnog festivala.
- To su oni trenuci kada steknete uvjerenje da vam se isplatio čitav osmogodišnji trud rada na jednom filmu. Iskren da budem – osjećamo se veoma ispunjeno i zahvalno - rekao je Radenović.
Vukčević je istakao da je kao reditelj, krenuo s namjerom da ovim filmom ispričam priču o pojedincu koji se usudio da se suprotstavi moćnijem, vođen moralnim uvjerenjem i nadom za promjene, ma koliko mu to bilo teško i izazovno.
- Danas, dok ratovi razaraju društva i nevini stradaju do istrebljenja u ime pobjede nad "neprijateljem", prisjećam se tragedije moje domovine, nekadašnje Jugoslavije, i dubokih ožiljaka koje je ta tragedija ostavila među narodima te zemlje - rekao je Vukčević.
On je poručio da je ponosan što su kroz ovaj film okupili Crnogorce, Srbe, Albance, Hrvate, Makedonce, Slovence i Bosance – ujedinjene oko snažne poruke humanosti.
- Uprkos sukobima koji su obilježili naš region, ovaj film pokazuje da univerzalne ljudske vrijednosti mogu nadjačati čak i najdublje podjele, sa osjećanjem da u vremenima rata, ljudskost je važnija nego ikada! I čini nas ispunjenima da ovdje, u dalekom svijetu, naša priča nailazi na jak emocijonalan odgovor - rekao je Vukčević.

Iz Galileo produkcije potvrdili su da je film selektovan za najveći filmski festival u Aziji – Međunarodni filmski festival IFFI Goa u Indiji.

Film "Obraz" premijerno prikazan u Kairu

Dokumentarni film „Kučka Korita: Suživot na raskršću vremena“ autora Filipa Rašovića biće premijerno prikazan na Jutjubu ovog petka u 20 sati.
Ovaj film, kako je autor naglasio u saopštenju koje je dostavljeno Portalu ETV, istražuje jedinstveni prostor Kučkih Korita.
- Ovo malo naselje nalazi se na visini od 1.300 metara, udaljeno svega 60 kilometara od Podgorice. Poznato je po predivnom vidikovcu Grlo Sokolovo, jednom od najimpresivnijih prirodnih čuda ovog regiona. Ovaj film nastao je u okviru projekta „Kučka Korita - međuetnički odnosi u Kučima“ koji je podržao Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore - istakao je Rašović.
Film prikazuje prelazni period u kojem se ovaj kraj nalazi - između tradicionalnog stočarstva koje polako odumire - i sve većeg prisustva vikendaša koji dolaze u potrazi za mirom i ljepotom netaknute prirode.&nbsp;
- Kroz priče o svakodnevnom životu, film svjedoči o bogatoj tradiciji suživota ljudi različitih vjera -pravoslavnih Kuča i katoličkih stanovnika iz Zatrijepča, koji već vjekovima dijele ovu planinu. Bez obzira na svoje različite vjerske običaje, ovi ljudi su uvijek bili povezani zajedničkom sudbinom života na ovim surovim, ali prelijepim prostorima, podržavajući jedni druge u vremenima teških zima, sušnih ljeta i stalne borbe s prirodom. Njihova priča je priča o snazi zajedništva koje opstaje uprkos izazovima - ističe se u najavi.
Autor filma Filip Rašović razgovarao je sa ljudima koji su direktni svjedoci života na Koritima - od stočara koji su generacijama čuvali stoku na ovim planinama, do onih koji danas dolaze kako bi uživali u čistom planinskom vazduhu i tišini. Film, kako je naglasio, nije zamišljen kao kraj jedne priče: već kao njen početak.
- Pokreće važno pitanje očuvanja ovog specifičnog trenutka u vremenu i duha života na planini, svjedočeći o harmoničnom suživotu različitih vjera i kultura koji je ovdje duboko ukorijenjen - naveo je Rašović.
On se već predstavio publici dokumentarnim filmom „Primjeri Fundina“ koji je premijerno prikazan 30. juna 2020. godine, a istraživao je suživot stanovnika Fundine različitih vjera.&nbsp;
Prethodni projekat dodatno potvrđuje njegovu posvećenost temama međuvjerskih odnosa i kulturne baštine Crne Gore.

„Kučka Korita: Suživot na raskršću vremena“ ovog petka premijerno na Jutjubu

Dobro je da ćemo zatvoriti pet, odnosno onoliko poglavlja koliko je u posljednje vrijeme i najavljivano, ističe poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
No, kako dodaje, nema prostora niti za radovanje, niti za manipulacije da je nekome krivo što će biti zatvorena i dva poglavlja iz poljoprivrede.&nbsp;
- Nije ovo vrijeme za dnevnopolitička sitničarenja i nezrela hvalisanja. Ostalo je jos 21 poglavlje medju kojima su i najkompleksnija. Kao što sam više puta ukazivao, proces proširenja nije samo donošenje zakona, podzakonskih akata, strategija, popunjavanje upražnjenih mjesta u raznim institucijama, bez obzira na kvalitet kandidata- dodaje on.
Proces evropskih integracija, kaže Mugoša, podrazumijeva adekvatnu primjenu propisa, izgradnju institucija odnosno stručnih kadrovskih kapaciteta, finansijsku stabilnost i održivost sistema i njegovu pripremljenost za zajedničko evropsko tržište, kao i jasnu političku volju zemalja članica.
- Ono što posebno zabrinjava je olako shvatanje nakompleksnije faze u procesu pregovaranja. To papagajisanje kako smo mi najuspješniji u regionu je daleko od dovoljnog da kompletiramo i ovu poslednju fazu EU integracionog procesa. Teza mi smo otvorili toliko a vi kad ste bili na vlasti toliko poglavlja je argument za “malu djecu” i pokazatelj odsustva odgovornosti i ozbiljnosti u mnogim segmentima sistema. Zatvaranje poglavlja ne smije da bude maska za stavljanje pod tepih brojnih izazova sa kojima se suočava naše društvo i nesprovođenje suštinskih strukturnih reformi- naveo je on.
Veoma je bitno kada ćemo, ali i kao kakva ćemo država ući u EU, smatra Mugoša.
- Zato 2026. mora biti godina suštinskih reformi i promjene mnogih loših praksi- zaključio je on. 
&nbsp;

Mugoša: Nema prostora za nezrela hvalisanja i olako shvatanje najkompleksnije faze pregovora

U Splitu je potvrđen izolovani slučaj gube, odnosno lepre, prenosei Index.hr.
Riječ je o stranom radniku iz Nepala koji već dvije godine živi u Hrvatskoj sa porodicom, a nadležni uvjeravaju kako je situacija pod kontrolom te da nema razloga za paniku. Zadnji slučaj gube u Hrvatskoj je bio 1993. godine
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a neliječena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta. Iako je stoljećima bila sinonim za stigmu i izolaciju, danas se guba uspješno liječi kombinacijom antibiotika te predstavlja izlečivu bolest. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, većina oboljelih uz pravovremeno liječenje može voditi normalan život bez rizika za okolinu.

Hrvatska: Registrovan slučaj gube kod radnika iz Nepala

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je danas da će SAD uzvratiti, nakon ubistva dva američka vojnika i jednog američkog civila u Siriji, za koja SAD krive organizaciju Islamska država.
- Ovo je napad Islamske države- rekao je američki predsjednik novinarima u Bijeloj kući uoči odlaska na fudbalsku utakmicu vojske i mornarice u Baltimoru.
On je izrazio saučešće porodicama troje ubijenih Amerikanaca i rekao da su troje ranjenih u istom napadu "dosta dobro".
Dva pripadnika američke vojske i jedan civilni prevodilac su danas ubijeni u napadu Islamske države u Siriji, kod Palmire, gdje su obavljali antiterorističke operacije, saopštilo je Ministarstvo odbrane u Vašingtonu.
Tri vojnika su tada ranjena, rekao je portparol Pentagona Šon Parnel.
Ministar odbrane Pit Hegset je rekao da su napadača ubile "partnerske snage" - Sirije. Arapski mediji prenose da su napad izvele snage Islamske države i da ranjenih ima i među sirijskim vojnicima koji su bili u patroli zajedno sa američkim.
Ovaj napad na američke trupe u Siriji prvi je sa fatalnim ishodom, nakon svrgavanja predsjednika Bašara al Asada pijre godiu dana.
Nastradali su helikopterom prevezeni do garnizona al Tanaf blizu granice sa Irakom i Jordanom.
Nevladina Sirijska opservatorija za ljudska prava čije je sjedište u Velikoj Britaniji, objavila je da je napadač bio pripadnik sirijskih snaga bezbjednosti.
Portparol sirijskog ministarstva unutrašnjih poslova Nur al Din al Baba rekao je da napadač, povezan sa Islamskom državom, otvorio vatru na kapiji vojne postave. On je dodao da sirijske vlasti ispituju da li je napadač član Islamske države, ili je samo zastupnik njene ekstremističke ideologije. Negirao je izvještaje da je napadač pripadnik sirijskih bezbjednosnih snaga.
SAD imaju stotine vojnika u istočnoj Siriji kao dio koalicije koja se bori protiv Islamske države. Američki vojnici u Siriji su i ranije bili meta napada.

Tramp zaprijetio da će SAD uzvratiti zbog ubistva troje Amerikanaca u Siriji

Nikola Šaranović novi je član SC Derbija, saopšteno je iz podgoričkog košarkaškog kluba.
- Šaranović je visok 200 centimetara i ima 22 godine, ponikao je u mlađim kategorijama Crvene zvezde, a potom nastavio razvoj u FMP-u. Iako još veoma mlad, Nikola već dugo nastupa u ABA ligi. Sa sobom donosi jak karakter, čvrstinu i agresivnost, a odlikuje ga dobar spot-up šut i posvećena igra u službi kolektiva. Njegov profesionalni pristup i kvalitet koji posjeduje biće od velike koristi timu pred izazove koji su pred nama- piše u saopštenju.

Šaranović novo pojašanje SC Derbija

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Vraneš: Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Tag: premijera