Bivši premijer Malezije Nadžib Razak danas je osuđen zbog pranja novca, jer je na svoje privatne račune prebacio više od 700 miliona dolara iz fonda 1MDB, koji je u vlasništvu Ministarstva finansija.
Nadžib je negirao da je počinio bilo kakvo krivično djelo i rekao da je novac na njegovom računu "politička donacija iz Saudijske Arabije", kao i da su ga "obmanuli finansijeri predvođeni Lou Tejk Džom".
Lou Tejk Džo, za koga se smatra da je organizator ove šeme, još uvijek je na slobodi.
Sutkinja Kolin Lorens Sekera rekla je da je Nadžibova tvrdnja o saudijskoj donaciji "nevjerovatna".
Četiri pisma navodnih saudijskog donatora su falsifikovana, a dokazi jasno pokazuju da sredstva potiču iz fonda 1MDB, rekla je ona.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Bivši premijer Malezije osuđen zbog pranja novca

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman pozdravio je hapšenje Milorada Kovačevića (61), po zahtjevu Republike Hrvatske kao i saradnju nadležnih tijela dviju država na ovom slučaju.
On je podsjetio da se uhapšeni Kovačević tereti za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika na dubrovačkom području 1991. godine.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fgrlicradman%2Fstatus%2F2004582228420895008&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- U stalnom smo kontaktu s crnogorskim institucijama u vezi s njegovim izručenjem. Ovime se potvrđuje kako ratni zločini iz Domovinskog rata ne zastarijevaju te da će Vlada Hrvatske nastaviti dosljedno sarađivati sa svim partnerima na njihovu procesuiranju i kažnjavanju, gdje god se nalazili - naveo je Grlić Radman na mreži X.
Kovačević je lociran u Zeti na osnovu međunarodne potjernice i priveden sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici na dalje postupanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.5625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fu-zeti-uhapsen-drzavljanin-hrvatske-kojeg-ta-drzava-potrazuje-za-ratne-zlocine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Grlić Radman o hapšenju u Zeti: Potvrda da ratni zločini iz Domovinskog rata ne zastarijevaju

Četiri osobe povrijeđene su u saobraćajnoj nezgodi koja se danas, oko 16 sati, dogodila na putu Podgorica-Cetinje, saopšteno je Portalu ETV iz OKC-a. U nezgodi su učestvovala tri automobila, a još nije poznato kako je došlo do kontakta automobila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122617128_82a207761688c908382ac4f052d02d9fd0c15d03e7810393571edde55a0fbcc2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025122617128_82a207761688c908382ac4f052d02d9fd0c15d03e7810393571edde55a0fbcc2" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Sa mjesta nezgode"></figure>  Iz OKC-a nijesu imali informaciju o stepenu povreda učesnika nezgode. Policija vrši uviđaj, a saobraćaj na tom dijelu puta je u prekidu. Na licu mjesta su i pripadnici Službe zaštite i spašavanja.

Sudar tri vozila na putu Podgorica-Cetinje, povrijeđene četiri osobe

Policijski službenici iz Berana uhapsili su S.B. (18) i podnijeli krivičnu prijavu protiv njega zbog sumnje da je sredinom decembra provalio u jednu porodičnu kuću i iz nje ukrao dva pištolja i određenu količinu alkoholnog pića.
S.B. je uz krivičnu prijavu priveden postupajućem tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama na dalju nadležnost.
Osim toga, policija je izvršila i pretres stana i drugih prostorija koje koristi S.B. gdje je pronašla i oduzela revolver i startni pištolj, kao i improvizovani pištolj, „olovka“, za ispaljivanje malokalibarske municije.
Sa događajem je upoznat tužilac koji se izjasnio da se nakon sprovedenih vještaćenja u Forenzičkom centru protiv S.B. podnese i krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
- Neselektivno i pravovremeno preduzimanje mjera i radnji u cilju rasvjetljavanja svih oblika kriminaliteta, radi podizanja nivoa bezbjednosti u društvu i zaštite lične i imovinske sigurnosti naših građana prioritet je Uprave policije - poručuju iz policije.

Berane: Osamnaestogodišnjak osumnjičen da je iz jedne kuće ukrao dva pištolja i alkohol

Akcija za ljudska prava (HRA) smatra važnim da, u cilju obnove narušenog povjerenja u Upravu policije i jačanja njenog integriteta, &nbsp;Etički odbor za praćenje primjene Kodeksa policijske etike sprovede postupak i utvrdi da li je v.d. direktor Uprave policije Lazar Šćepanović tokom svog javnog nastupa <a href="https://www.hraction.org/wp-content/uploads/2025/12/prvi-link.mp4" target="_blank">na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu 24. decembra</a>, kao i nakon njega, postupao u skladu sa policijskom etikom.
- Nakon razmatranja odgovora v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića na naš protest zbog neprimjerenog postupanja prema NVO Akcija za ljudska prava, konstatujemo da se on nije izvinio. Umjesto toga, izjavio je da mu nije jasno na osnovu čega smo se „pronašli“ u njegovom izlaganju. Takođe je ostao pri potrebi da omalovažava našu kritiku predloženih amandmana na Zakon o unutrašnjim poslovima tvrdeći da zakon nismo pročitali. Takve tvrdnje zasnovane su na proizvoljnoj interpretaciji sastanka održanog prije tri mjeseca, i to na sasvim drugu temu - naveli su iz HRA u saopštenju za javnost.
Advokat Veselin Radulović obavijestio je HRA da je već jutros podnio inicijativu Etičkom odboru radi utvrđivanja da li je Šćepanović, izjavama na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu, kao i naknadnim reagovanjem na saopštenje HRA, povrijedio Kodeks policijske etike.
- Inicijativa se upravo odnosi na njegove izjave i način obraćanja i neprimjereno imitiranje direktorice HRA na sjednici Odbora, u kojima je netačno, van konteksta i na neprimjeren način prikazao sadržaj sastanka održanog u septembru - pojašnjavaju u HRA.
Ukazano je i na pokušaj diskreditacije Akcije za ljudska prava, dovođenjem njenog rada u vezu sa „odbranom kriminalaca“ i „skrivenim interesima“, kao i na iznošenje tvrdnji da su predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima u potpunosti usklađene sa evropskim standardima, iako mišljenje Evropske komisije o tim izmjenama još ne postoji.
- U inicijativi je ukazano na povredu člana 6 Kodeksa policijske etike, koji nalaže pristojno, stručno i principijelno postupanje u komunikaciji sa građanima i NVO, kao i člana 9 Kodeksa, koji se odnosi na očuvanje ugleda Policije i policijskog službenika u javnim nastupima. Akcija za ljudska prava zahvaljuje advokatu Veselinu Raduloviću na podnijetoj inicijativi i očekuje nepristrasnu i utemeljenu odluku Etičkog odbora - poručeno je u saopštenju za javnost.
Tekst pritužbe može se pogledati <a href="https://www.hraction.org/wp-content/uploads/2025/12/Inicijativa-Etickom-odboru.pdf">OVDJE</a>.

HRA: Šćepanović pokušao da nas diskredituje, Etički odbor da ocijenio njegovo postupanje

Sirijske sigurnosne vlasti saopštile su 24. decembra 2025. da su uhapsile Tahu al-Zoubija, poznatog i kao Abu Omar Tibija ili Abu Omar Tabija, kojeg su identifikovali kao valiju Damaska, odnosno guvernera Islamske države.
Hapšenje, koje je najavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova, predstavljeno je kao udar na rukovodstvo s ciljem slabljenja ISIS-ovih spavačkih ćelija koje djeluju u i oko prijestonice.
Prema sirijskim zvaničnicima, racija je uslijedila nakon sedmica obavještajnog praćenja i nadzora, a završena je koordiniranom operacijom koja je uključivala jedinice unutrašnje sigurnosti, Direktorat za opštu obavještajnu službu i snage iz međunarodne koalicije protiv ISIS-a predvođene SAD-om.
Cilj je bio ISIS-ovo skrovište u Maadamiyi, gradu jugozapadno od Damaska, u ruralnim predgrađima prijestonice.
Brigadir general Ahmad al-Dalati, šef unutrašnje sigurnosti u ruralnom dijelu Damaska, opisao je raciju kao "preciznu sigurnosnu operaciju" koja je nanijela "razorni udar" ISIS-ovim mrežama u regiji prijestonice.
Sigurnosne snage saopštile su da su sa lica mjesta zaplijenile samoubilački eksplozivni pojas, vojne vrste oružja i dodatnu opremu.
Pored al-Zoubija, uhapšeno je nekoliko njegovih saradnika.
Iako zvanična saopštenja nisu precizirala tačan broj, sirijski i regionalni mediji su izvijestili da je tokom operacije uhapšeno više osoba povezanih s ISIS-om.
Ministarstvo unutrašnjih poslova navelo je da su hapšenja imala za cilj poslati jasnu poruku da "ruka pravde dostiže" militantne grupe bez obzira na lokaciju.
Ova objava dolazi u vrijeme pojačane aktivnosti protiv ISIS-a nakon pada režima Bašara al-Asada krajem 2024. i formiranja nove vlade u Damasku.
Sirijski zvaničnici kažu da ISIS smatra trenutne vlasti nelegitimnim i pokušava održati uticaj kroz spavačke ćelije. Nedavni napadi pojačali su sigurnosni odgovor.
Napad 13. decembra 2025. u blizini Palmire, u kojem su poginuli američki vojnici, doveo je do pojačanih racija i vazdušnih udara na ISIS-ove ciljeve.
Iako Komanda SAD-a za centralnu oblast nije javno potvrdila učešće u operaciji u Maadamiyi, američko-sirijska koordinacija protiv ISIS-a bila je zabilježena tokom 2025.

U Siriji uhvaćen zloglasni "valija Damaska", jedna od ključnih figura tzv. Islamske države

Odnosi Njemačke i Francuske su zbog narušenog partnerstva njemačkog kancelara Fridriha Merca i francuskog predsjednika Emanuela Makrona daleko od harmoničnih, a dubok jaz postoji i sa njemačkim istočnim susjedom, Poljskom, ocjenjuje berlinski portal table.media.
Portal ocjenjuje da sa izmakom ove godine između Merca i Makrona postoji mnogo više nesuglasica, nego slaganja, "iako su i njemački kancelar i francuski predsjednik strastveni Evropljani".
Kao primjere razmimoilaženja navodi sporazum o slobodnoj trgovini sa zemljama Latinske Amerike Merkosur, finansiranje Ukrajine, stav o razgovoru sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kao i zajednički projekat Borbenog vazdušnog sistema budućnosti (FCAS).
Trenutno, između Pariza i Berlina ne preteže harmonija, nego rivalitet, a raniji harmonični odnosi dvije velike zemlje su redovno doprinosili i smirivanju bilo kakvih nesuglasica među članicama Evropske unije, piše portal.
Merc je, ocjenjuje table.media, u novije vrijeme pokušao da za Njemačku obezbijedi vodeću ulogu u međunarodnim odnosima, ali mu je Makron kontrirao, pošto smatra da takva uloga pripada Francuskoj.
Sa druge strane, Makronu su zbog domaćih političkih problema u Francuskoj ruke daleko više vezane nego Mercu, čak i kada je riječ o mnogo sitnijim stvarima nego što su rat i mir.
Njemački portal ocjenjuje da se situacija između dvije zemlje ni u novoj godini vjerovatno neće popraviti, već da može da postane još komplikovanija, jer predsjednički izbori u Francuskoj treba da budu održani najkasnije na proljeće 2027.
Kada je riječ o istočnom susjedu, Poljskoj, postoji jaz koji ne uspijeva da poništi ni lično prijateljstvo i uvažavanje kancelara Merca i poljskog premijera Donalda Tuska, piše table.media.
Njih dvojica se, prema pisanju portala, u strateškim pitanjima u najvećoj mjeri slažu. Tako obojica žele da pomognu Ukrajini ruskim novcem koji je zamrznut u EU, obojica se zalažu za jačanje istočnog krila NATO i angažuju se na jačanju saobraćajnih veza između Njemačke i Poljske.
Međutim, u Poljskoj su veliko negodovanje izazvale granične kontrole, koje je prema istočnom susjedu uveo njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint i nije dugo trebalo čekati na recipročnu mjeru Varšave.
Odnose narušava i kontinuirana rasprava u Poljskoj o ratnim reparacijama koje treba da plati Berlin, a novi nacionalno-populistički predsjednik Poljske Karol Navrocki čini sve da opstruira Tuska i njegovu politiku i u zemlji i u inostranstvu.
Tusk nije lično sklon zahtjevu opozicione partije Pravo i pravda (PIS), kojoj je Navrocki vrlo blizak, da Njemačka treba da plati 1.500 milijardi eura na ime odštete za zločine nacista u Drugom svjetskom ratu.
Istovremeno, Tusk ne smije da ostavi utisak popustljivosti prema Berlinu, ocjenjuje portal.

Njemački portal: EU osjeća teret narušenih odnosa Berlina sa Parizom i Varšavom

Papa Lav XIV je u prvoj božićnoj propovijedi u četvrtak osudio uslove u kojima žive Palestinci u Pojasu Gaze, što predstavlja neuobičajeno direktnu poruku tokom svečane mise, kada hrišćani širom svijeta obilježavaju rođenje Isusa Hrista. Lav, prvi papa iz Sjedinjenih Američkih Država, kazao je da priča o Isusovom rođenju u štali pokazuje da je Bog „podigao svoj krhki šator“ među ljudima svijeta.
- Kako onda da ne mislimo na šatore u Gazi, koji su sedmicama izloženi kiši, vjetru i hladnoći - upitao je papa.
Lav, koji obilježava svoj prvi Božić otkako su ga svjetski kardinali u maju izabrali da naslijedi pokojnog papu Franja, ima diplomatskiji stil od svog prethodnika i u pravilu se uzdržava od političkih komentara u svojim propovijedima.
Ipak, novi papa je u više navrata u posljednje vrijeme izrazio zabrinutost zbog životnih uslova Palestinaca u Gazi, a novinarima je prošlog mjeseca poručio da rješenje višedecenijskih sukoba i patnje civila širom svijeta mora biti zasnovano na miru i pravdi.
Tokom mise u četvrtak, kojoj su prisustvovale hiljade vjernika u Bazilici Svetog Petra, Lav se osvrnuo i na uslove u kojima žive beskućnici širom svijeta, kao i na razaranja izazvana ratovima.
- Krhko je tijelo bespomoćnog stanovništva, izmučenog tolikim ratovima, onima koji su u toku ili su završeni, a koji za sobom ostavljaju ruševine i otvorene rane. Krhki su umovi i životi mladih ljudi prisiljenih da uzmu oružje u ruke, koji na ratištima osjećaju besmisao onoga što se od njih traži i neistine kojima su ispunjeni pompezni govori onih koji ih šalju u smrt - poručio je Papa Lav XIV.
Papa će kasnije u četvrtak uputiti tradicionalnu božićnu poruku i blagoslov „Urbi et Orbi“ (gradu i svijetu), koji se uobičajeno odnose na globalne sukobe i stanje u svijetu.

Papa Lav na božićnoj propovijedi: Kako da ne mislimo na šatore u Gazi?

Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine (BiH) poništila je prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske (RS) u 17 izbornih jedinica na 136 biračkih mjesta.
Najviše poništenih rezultata je u Laktašima, Doboju i Bratuncu.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, izbori su poništeni i u izbornim jedinicama u Prijedoru, Banjaluci, Stanarima, Zvorniku, Vlasenici, Nevesinju, Gacku, Rudu, Bileći, Milićima.
Izbori su poništeni i na jednom izbornom mjestu u Brčko Distriktu.
Odluku o raspisivanju ponovnih izbora, CIK BiH će donijeti nakon pravosnažnosti odluke o poništavanju izbora.&nbsp;
Protiv te odluke dozvoljena je žalba Apelacionom odjelu Suda BiH u roku od dva dana od dana objave odluke na internet-stranici CIK-a BiH.
Na sjednici je saopšteno da na 136 biračkih mjesta, na kojima su poništeni izbori, ukupna razlika između dva kandidata je 15.822 glasa, kao i da ova razlika bitno utiče na izborni rezultat.&nbsp;
CIK je odluku o poništavanju izbora na pojedinim biračkim mjestima donio desetak dana nakon što je utvrdio rezultate na prijevremenim izborima za predsjednika entiteta RS čime je potvrđena pobjeda Siniše Karana, kandidata Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), ali i omogućeno ponovno brojanje glasova na više glasačkih mjesta.
On je osvojio 222.182 glasa (50,39 odsto), a njegov protivkandidat Branko Blanuša, iza kojeg je stala opoziciona Srpska demokratska stranka, osvojio je 212.605 glasova (48,22 odsto).
Karan, 63-godišnji doktor pravnih nauka i univerzitetski profesor, imenovan je nakon Opštih izbora u BiH 2022. na poziciju ministra unutrašnjih poslova RS.
Tokom rekonstrukcije entitetske Vlade, početkom septembra ove godine preuzeo je rukovodstvo Ministarstvom za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje.
Član CIK-a BiH Željko Bakalar rekao je na sjednici 15. decembra da je izborna komisija "morala donijeti odluku o utvrđivanju rezultata bez obzira na utvrđene nepravilnosti kako bi političkim subjektima omogućila da iskoriste pravne mehanizme i podnesu žalbe", uključujući zahtjeve za ponovno brojanje.
CIK BiH je istovremeno naložio ponovno brojanje glasova na više biračkih mjesta u Laktašima, Doboju, Zvorniku, Bileći, Gacku i Bratuncu.
Opozicija tvrdi da je Blanuša oštećen za najmanje 15 hiljada glasova i traži ponavljanje izbora u više gradova, navodeći nepravilnosti poput pritisaka na birače, falsifikovanja potpisa i nelogičnih razlika u rezultatima.
Prema izbornim pravilima u BiH, u roku od 72 sata može se odlučivati o ponovljenom brojanju glasova, dok se prigovori na tačnost rezultata mogu podnijeti u roku od 24 sata.
Na prijevremenim izborima za predsjednika RS glasalo je nešto manje od 450 hiljada birača, od ukupno registrovanih 1,2 miliona glasača.
Entitet RS je ostao bez predsjednika u augustu, kada je Miloradu Dodiku, predsjedniku Saveza nezavisnih socijaldemokrata, oduzet mandat nakon presude za nepoštovanje odluke visokog predstavnika.

Tag: premijer-bivsi

Bivši premijer Malezije osuđen zbog pranja novca

Grlić Radman o hapšenju u Zeti: Potvrda da ratni zločini iz Domovinskog rata ne zastarijevaju

Sudar tri vozila na putu Podgorica-Cetinje, povrijeđene četiri osobe

Berane: Osamnaestogodišnjak osumnjičen da je iz jedne kuće ukrao dva pištolja i alkohol

HRA: Šćepanović pokušao da nas diskredituje, Etički odbor da ocijenio njegovo postupanje

PRATITE TVe UŽIVO