Uprkos brojnim izazovima, Vlada Crne Gore čini sve da sačuva proizvodnju i kvalizetna radna mjesta u nikšićkoj Željezari, a ovu fabriku kandidovali smo za program SAFE Evropske unije, poručio je predsjendik Vlade Milojko Spajić tokom današnje posjete Željezari u Nikšiću.
&nbsp;Premijer Spajić je danas, na zahtjev radnika, posjetio nikšićku fabriku, gde je sa zaposlenima i predstavnicima Odbora direktora govorio o &nbsp;rezultatima, ali i problemima u poslovanju Željezare.
&nbsp;- Je li zauvijek riješen problem Željezare? Nije. Ali, uprkos raznim izazovima, proizvodnja i kvalitetna radna mjesta se moraju sačuvati. Konačno imamo prve naznake održive proizvodnje - sa prošlogodišnjih 0.8MW do današnjih 3.4MW. Potebna nam je vjera u naše kapacitete, da možemo bolje, i to pokazujemo- poručio je premijer.&nbsp;
On je kazao da je Vlada Željezaru kandidovala i kao “dual use” proizvodni pogon u sklopu programa SAFE Evropske Unije.
&nbsp;Predsjednik Vlade je rekao da je potrebno još mnogo poduhvata da iskoristi sve svoje kapacitete.&nbsp;
&nbsp;- Pokišaćemo da privučemo i mnoge druge partnee koji će nam pomoći u jednom ovako zahtjevnom poslu, ali primarno treba da vjerujemo u svoje mogućnosti, u ovaj kolektiv koji želi napredak.Imate podršku Ministartva i Vlade- kazao je premijer Spajić.
&nbsp;On je rekao da &nbsp;je zabrinjavajuće to što švajcarske kompanije 8B Capital S.A., uprkos upozorenjima i inicijativama nadležnih, ne ispunjava ugovorene obaveze.
&nbsp;- Učinićemo sve i iskoristiti sva pravna stredstva &nbsp;kako bismo osigurali da se obaveze ispunjavaju, ako tako ne bude zna se šta slijedi- rekao je premijer.
&nbsp;
Zaposleni u Željezari i predstavnici Odbora direktora &nbsp;zahvalili su premijeru Spajiću na posjeti, poručujući da radnici žele proizvodnju, te da im je ključna podrška matične kompanije i Vlade.
&nbsp;Kako su istakli, tu podršku očekuju kako bi se pronašao kredibilan investitor i metalurski dio fabrike pustio u pogon.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Spajić: Proizvodnja i radna mjesta se moraju sačuvati, imamo plan i za program SAFE EU

Kad političari govore o inflaciji, prosječni građanin se pita o čemu oni govore. Tako smo se “vozali” od krivih statističkih podatka o BDP-u do vrhunca apsurdnih objašnjenja kako Crna Gora nema uticaja na ukupnu svjetsku tražnju. I stvarno nema, apluz za premijera. Nijesam bio siguran da li je rasprava o uticaju Crne Gore na inflaciju na globalnom nivou ili o uticaju trgovinskih lanaca na inflaciju u Crnoj Gori. Te kako se kroz veće zarade nije povećala novčana masa u opticaju nego formalizovala siva ekonomija. Prema toj računici izgleda da je preko 60.000 radnika javne uprave radilo u sivoj zoni. I da radnici u privatnom sektoru koji su formalno primali minimalnu zaradu od 222 eura iznos do stvarne zarade od 400 eura nijesu trošili nego su ih slagali u slamarice pa se to ne očitava kroz BDP prije 2022. god. Izgleda da smo svi primali veće zarade nego što kaže zvanična statistika te da Evropa sad programi u stvari nijesu administrativo veće zarade nego samo prevođenje sive ekonomije u legalne tokove. Jedino smisleno što smo prije neki dan na tribini Ekonomskog fakulteta mogli čuti od političara je zaklučak da “krivac” galopirajućoj inflaciji (knjiški termin za dvocifrenu inflaciju) nijesu trgovinski lanci.&nbsp;
Ekonomisti, ali bez izuzetka, složiće se u jednom – osnovni uzrok inflacije je uglavnom povećanje količine novca u opticaju, što je i teorijski i empirijski dokazivo, što je na raspravi prof. dr Maja Baćović prezentovala na primjeru uticaja programa Evropa sad 1 na inflaciju. Brzina kojom će inflacija reagovati na program Evropa sad 2, budući da premijer reče kako evo nema inflacije, zavisi od brzine obrta ukupnih novčanih sredstava i povjerenja građana u ekonomiju države. Ne sumnjajte da će je biti. Nobelovac Milton Fridman je rekao: ”Inflacija je uvijek i svuda monetarni fenomen”. Ekonomisti to znaju, znaju i političari, ali političari misle da građani to ne trebaju znati, jer na čemu će se onda sakupljati politički poeni.
Upravo zbog onih kojima ekonomija nije struka želim da približim pojam inflacije zbog administativnog povećanja novčane mase na primjeru jabuke i jednog eura. Pretpostavimo da jabuka predstavlja skup svih dobara i usluga u državi, a jedan euro ukupnu količina novca u opticaju. To znači da jedna jabuka košta jedan euro, a ujedno je to i vrijednost BDP-a. Ako sad administrativnim putem povećamo količinu novca u opticaju na dva eura, što je urađeno programima ES1 i 2, a da pritom nije povećana proizvodnja na dvije jabuke, lako je zaklučiti da će sad cijena jabuke iznositi dva eura. To se zove inflacija. Takođe to znači da je naš BDP dupliran, a da mi to ne osjećamo kroz veći standard jer i dalje možemo kupiti samo jednu jabuku, ali sad za dva eura. Dakle da bi imali veće zarade koje će značiti veći standard moramo povećati produktivnost koja će odgovarati većoj količini novca, odnosno trebaju se proizvesti dvije jabuke i onda imati dva eura. Jedino u tom slučaju imamo više novca za koji možemo kupiti više proizvoda. Isključivo tada rast zarada i shodno tome rast BDP-a znači i rast standarda.
Na kraju, inflacija u Crnoj Gori je posljedica više faktora. Jedan je rast cijena uvezenih gotovih proizvoda, ali i indirektno, preko rasta cijena uvezenih inputa koji se koriste u proizvodnji domaćih proizvoda. Drugi je administrativno povećanje novčane mase u opticaju zbog ukidanja doprinosa za zdravstvo i smanjenje doprinosa za PIO. Treći – povećana tražnja zbog prisustva preko 100.000 stranaca u Crnoj Gori zbog rata u Ukrajini.
Da je to tako, odnosno da razlog nijesu “krivi” statistički podaci Monstata niti isključivo skuplji uvezeni inputi kako je to premijer neuspješno pokušavao predstaviti, može se zaključiti i iz podataka Eurostata gdje jasno uočavamo da je inflacija u Crnoj Gori u odnosu na prosječnu inflaciju Eurozone u periodu 2022–2024. god., značajno veća. Prije 2022. god., inflacija u Crnoj Gori je bila u nivou, a u pojedinim godinama čak ispod nivoa prosjeka eurozone. Veću inflaciju za navedeni period od prosjeka eurozone možemo u najvećem dijelu objasniti većom količinom novca u opticaju prouzrokavanu programom ES1. Šta reći osim aplauz za premijera.

1250x600

1084x550

Aplauz za premijera

Predstavnci kolektiva „Kamo Śutra?“ predali su zahtjeve predsjedniku Vlade Milojku Spajiću i istakli da očekuju da se o njima izjasni na konfenciji za medije do 1. februara. Poručili su da neće odustati dok ne budu usvojeni.
Zahtjevi neformalne grupe su ostavka ministra unutrašnjih poslova i potpredsjednika za bezbjednost, ažurniji pristup predmetu posjedovanja oružja, reforma sistema funkcionisanja policijskih struktura, povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u školama i poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.
Studenti su predali zahtjeve, a od premijera zahtijevaju i da obavijesti javnost o tome šta je sve urađeno od 1. januara 2025. kako bi se poboljšala bezbjednost svih građana.
- Od njega očekujemo da razmotri naše zahtjeve, da ih usvoji prije svega i da to objavi na javnom presu do 1. februara... Nadamo se da će to učiniti jer želimo da stavi dobrobit svih građana ispred svih ličnih interesa, ali ukoliko do toga ne dođe, mi smo spremni da guramo ovo do kraja dok do toga ne dođe, dok se ovi zahtjevi ne ispune - kazala je jedna od organizatorki protesta Dalida Hodžić.
Njen kolega Danilo Guberinić kaže da neće iznositi ni jedan novi zahtjev..
- Zato što smatramo da su ovih pet trenutno sa naše strane, kao studenata, sasvim dovoljni tako bismo se prevenirali budući, ne daj Bože,zločini - kazao je on.
Za subotu 25. januar je zakazan novi protest kada će šetnja biti do Skupštine jer kako kažu, zahtjevi moraju prvo da dođu u Skupštinu da bi se u Skupštini izglasali.
Studenti ističu da nijesu dobili poziv kolega iz Srbije a učešće u generalnom štrajku.
- Mi naravno možemo ovdje da organizujemo nešto slično. Organizovali bismo svakako, ali smatramo da je negdje trenutno dosta otežano da su u Crnoj Gori organizuje takav štrajk. Svakako da kolege iz Srbije imaju našu potpunu podršku što se s tog dijela tiče - kazao je Hodžić.

Studenti predali zahtjeve Spajiću, neće odustati dok ne budu usvojeni

Pregovarači Savjeta Evropske unije (EU) i Evropskog parlamenta postigli su dogovor o uredbi o postupnom uvođenju zajedničkog elektronskog sistema (EES) koji će bilježiti informacije o datumu, vremenu i mjestu ulaska i izlaska državljana zemalja van EU. Uz to će automatski izračunavati trajanje dopuštenog boravka tih državljana trećih zemalja i izdavati upozorenja državama članicama EU o isteku perioda dopuštenog boravka.&nbsp;
Ovaj dogovor sada bi trebalo formalno da potvrde obje zakonodavne institucije, a onda i Komisija da donese posebnu odluku o početku postupnog uvođenja EES-a. Prelazni period će trajati šest mjeseci.
EES će važiti za osobe kojima je potrebna viza za kratkotrajni boravak i na one koji dolaze iz zemalja izvan EU koji su izuzeti od obaveze da imaju vizu.
U prva dva mjeseca države članice mogle bi primjenjivati sistem bez korišćenja biometrijskih podataka, a nakon tri mjeseca EES bi se trebalo primjenjivati i s biometrijskim podacima na najmanje 50 posto graničnih prelaza. Puna primjena, tj. registracija svih prelazaka putnika, trebalao bi da uslijedi do kraja isteka prelaznog perioda.
Službenici graničnog nadzora skeniraće otiske prstiju osoba koje prvi put prelaze granicu ili će ih fotografisati. Te će informacije biti u digitalnom spisu, što će omogućiti da se tačno zna ko ulazi u šengenski prostor sa stranim ispravama i ko ostaje duže od dopuštenih 90 dana.

EU uvodi digitalni sistem nadzora granica

Izrael je dozvolio danas prolaz kamiona sa hranom za bebe u Gazu, saopštilo je izraelsko ministarstvo vanjskih poslova.
Oni su to poručili nakon objave premijera Benjamina Netanjahua da će biti dozvoljen ulaz male količine pomoći nakon dva mjeseca blokade.
- Danas je Izrael olakšao ulaz kamiona sa hranom za bebe u Gazu. U narednim danima Izrael će olakšati ulaz desetina kamiona pomoći - rekao je novinarima Deden Bar-Tal, generalni driektor izraelskog ministarstva spoljnih poslova, na konferenciji za novinare u Jerusalimu.
Portparol ministarstva je na pitanje koliko kamiona je ušlo rekao da mora da proveri sa Kogatom (Cogat), tijelom ministarstva odbrane koje nadgleda civilne operacije u Gazi i okupiranoj Zapadnoj obali.
On je dodao da je ideja da bude poslat veliki broj kamiona narednih dana.
Već sedmicama agencije UN i međunarodne nevladine organizacije prusutne u Gazi javljaju o nestašici hrane, pijaće vode, goriva i ljekova na toj palestinskoj teritoriji, koja je u ratu više od 19 mjeseci.
Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adhanom Gebrejesus (Ghebreyesus) upozorio je danas na sve veći rizik od gladi u Pojasu Gaze, gdje po njegovim riječima, već dva miliona ljudi gladuje.
Pod pritiskom iz inostranstva, zbog blokade koja izgladnjuje Palestince u Gazi, Izrael je u nedjelju saopštio da će dozvoliti ograničeno nastavljanje humanitarne pomoći, uz istovremeno pokretanje kopnenih operacija velikih razmjera u Gazi.
Odluka da se dozvoli ulazak pomoći na palestinsku teritoriju, više od dva mjeseca nakon što je Izrael uveo blokadu Gaze 2. marta, "teška je, ali neophodna", prema riječima izraelskog premijera Bendžamina Netanjahua.

Gaza: Izrael dozvolio prolaz kamiona sa hranom za bebe

Jedna mitropolija, a dva mitropolita? Ili: dvije mitropolije i dva mitropolita?&nbsp; Bilo je i medija koji su, nakon što je obznanjeno da je Sinod Srpske pravoslavne crkve dodijelio titulu mitropolita Metodiju Ostojiću, postavili i još jedno pitanje: da li je imenovanje padobranca Metodija, odmazda Vučićevog Beograda prema Joanikuju, koji se, eto, drznuo da prozbori da su studenti u Srbiji bili u pravu? &nbsp; IZVRŠIOCI NA ZADATKU Uzaludna, retorička pitanja. Kao da niko ne vidi, ili ne želi da vidi: sve ovo što se događa unutar Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori samo je dio iste agende - poništavanja crnogorske i crkvene, ali i državne samobitnosti. &nbsp; Nema nikakve razlike između Joanikija i Metodija, jedino što ovaj novoimenovani mitropolit zna da skače padobranom, dok Joanikija dovoze helikopterom. &nbsp; Obojica su samo izvršioci na istom zadatku: da utjeruju svetosavlje, da šire laži o antifašizmu, o Crnoj Gori kao srpskoj Sparti... I, naravno, &nbsp;da veličaju Moljevićevu Homogenu Veliku Srbiju, koja se danas zove - ,,srpski svet“. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051919050_7c3fe938526ab0cf753417e6ee2b525d908d5e6190966d60c0c0b6858381a3bc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051919050_7c3fe938526ab0cf753417e6ee2b525d908d5e6190966d60c0c0b6858381a3bc" data-rendition-name="original" width="1920" height="1081" loading="lazy" alt="CRKVA POD PATRONATOM POLITIKE: Porfirije i Vučić"> <figcaption>CRKVA POD PATRONATOM POLITIKE: Porfirije i Vučić</figcaption> </figure>  Ne, nemaju potrebe ni Aleksandar Vučić i njemu potčinjeni Porfirije Perić da nešto kažnjavaju Joanikija Mićovića, ili naprasno da uzdižu Metodija Ostojića. I jedan i drugi su dobri đaci i svojski se trude da pastvi u Crnoj Gori ubace u glavu. &nbsp; BRISANJE ISTORIJE RADI ,,BOLJE BUDUĆNOSTI” Prvo - reviziju istorije. &nbsp; Još avgusta 2022. godine u Gornjem Zaostru, tada episkop Metodije, vođe četnika u Drugom svjetskom ratu Dražu Mihailovića i Pavla Đurišića, odgovorne za ratne zločine i masovne pokolje civilnog stanovništva druge vjere i nacije, proglašavao je - srpskim junacima. &nbsp; Istu laž o Đurišiću kao junaku što je &nbsp;ovog aprila i za ovaj Dan pobede 9. maja - bezočno je pronosio i mitropolit Joanikije Mićović. &nbsp; Užasne su to poruke sveštenika Srpske pravoslavne crkve. Kao da je klanje žena, staraca i đece druge vjere uvod u beatifikaciju Đurišića, baš kao ono kada su proglasili svecima zločince - popa Macu Vukojičića i Obrada Šiljka. &nbsp; Zato priča o antivučeićevskom Joanikiju i provučićevskim Metodiju nema veze sa realnošću, nema uporišta u istorijdkim činjenicama. &nbsp; S razlogom, jer Crkva Srbije želi da kreira budućnost Crne Gore, bez crnogorske suštine. &nbsp; CIJEPANJE TERITORIJE &nbsp; Zato je odluka Sinoda Srpske pravoslavne crkve suštinski - nastavak cijepanja, komadanja, rasparčavanja državne teritorije Crne Gore. &nbsp; I ranije je Crkva Srbije – formirajući eparhije u Crnoj Gori – ignorisala crnogorske državne granice: eparhija Budimljansko nikšićka, ali i djelovi eparhija Mileševske i Zahumsko-hercegovačke, bili su van teritorije Crne Gore. &nbsp; Nije slučajnost i nije greška: tako je SPC poručivala da ne priznaje Crnu Goru kao nezavisnu državu. &nbsp; Dok je bila apsolutna vlast Đukanovićevog DPS-a, vrh Srpske crkve je preko Amfilohija uspijevao da održi svoju dominaciju, iako su strahovali da će crnogorska vlast konačno vratiti sakralnu imovinu i nasljeđe pod crnogorski pravni poredak. &nbsp; Nije se to desilo, niti je DPS umio da gleda van političkih nagodbi i dnevnih, prizemnih, stranačkih interesa. &nbsp; Skupo je to koštalo Crnu Goru. Nakon avgusta 2020. godine i nakon smrti Amfilohija Radovića, otkrilo se – čak i za one koji su odbijali da vide očigledno - pravo lice i pravi odnos Crkve Srbije prema crnogorskoj državi i autonomiji pravoslavne crkve u Crkvi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051919054_6a958aceb52ac88514ff5076f9f04e76bea488f0df76af5028266b97d2e7fb57.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051919054_6a958aceb52ac88514ff5076f9f04e76bea488f0df76af5028266b97d2e7fb57" data-rendition-name="original" width="1998" height="1500" loading="lazy" alt="BRISANJE SLAVNE ISTORIJE: Cetinjski manastir"> <figcaption>BRISANJE SLAVNE ISTORIJE: Cetinjski manastir(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PONIŽAVANJE I PONIŠTAVANJE CETINJA Sve je završeno ekspresno: samo nekoliko mjeseci nakon smrti Amfilohija 2021, ukinut je Eparhijski savjet koji je postojao od 2006. godine. &nbsp; Tako valja gledati i na ovo imenovanje Metodija Ostojića. Ne kao kažnjavanje Joanikija ili zamjenu za njega, nego kao novi čin ponižavanja i poništavanja pozicije Crnogorsko-primorske mitropolije. I unižavanja Cetinjskog manastira koji je decenijama i stotinama godina održavao luču pravoslavlja na Balkanu. I kad Pećke patrijaršije nije bilo, što bi Crkva Srbije da izbriže iz koletivnog sjećanja Srba, u Srbiji ali i u Crnoj Gori. &nbsp; Kao da nije već bilo dovoljno ponižavajuće što je na tron Svetog Petra sio Joanikije Mićović, Sinod Srpske pravoslavne crkve sada je instalirao i drugog mitropolita. Pa Crna Gora danas ima dva mitropolita - koji nijesu crnogorski, nego srpski mitropoliti. &nbsp;&nbsp; I to je dio priče o umanjivanju značaja Cetinja, ne samo kao ishodišta pravoslavlja na Balkanu, već i luče crnogorske slobode: duhovno zarobiti, poniziti i pokoriti Cetinje - uvijek je bio dio velikosrpske svetosavske ideologije. &nbsp;&nbsp; ĐE JE NESTAO CRNOGORSKI OTPOR? &nbsp; I zato ona dvojica bestidnika, koja su se usudila na Kruševom ždrijelu da dižu i slikavaju se sa uzdignuta tri prsta pored Vesne Pejović - žene koja je u jednom mučnom cetinjskom danu avgusta 2022. godine ostala i bez kćerke i bez dva unuka – nijesu bili samo ljudi bez soja.&nbsp; Ne, oni su bili svetosavski vojnici zadojeni lažima Crkve Srbije. I oni su zamrzjeli i Belveder i Cetinje, baš zato što je – kao i uvijek u istoriji – odbilo da se pokori pred silnicima. Ovog puta pred svetosavskom, imperijavlnom ideologijom ,,krvi i tla” koja je toliko zla donijela ovim prostorima. &nbsp; Zato su protiv Cetinja i obični pješadinci svetosavlja, ali i Sinod Srpske pravoslavne crkve. &nbsp; I bez obzira na broj mitropolita koje Sinod Srpske pravoslavne crkve proizvede u Crnoj Gori, nema dileme – svi će oni biti protivnici nezavisne, samosvojne Crne Gore. &nbsp; Koja uporno ćuti, kao da će šapatom pasti u zaborav i antifašizam i prije toga Belveder, i prije toga stotine godina borbe za slobodu, kad su mnogi u okruženju stenjali pod čizmom onog jačega. &nbsp; Zašto ćuti Crna Gora? To je pravo pitanje, na koje za sada nema odgovora. &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;

Bajka o anti-vučićevskom Joanikiju i pro-vučićevskom Metodiju

Doktorka Žanka Cerović reizabrana je večeras za predsjednicu Ljekarske komore, saznaje Portal ETV.
U trci za ovu funkciju bila je i doktorka Milena Popović-Samardžić.&nbsp;
Cerović je izabrana na sjednici Skupštine Ljekarske komore.
Dobila je 32 glasa, a Popović-Samardžić 18.

Žanka Cerović ponovo na čelu Ljekarske komore

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Portal ETV u Dubrovniku: Sve vrvi od turista, a evo koliko košta kafa na Stradunu

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Tag: premijer