Šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas pozvala je Rusiju da pokaže dobru volju i dogovori se o prekidu vatre u Ukrajini. 
 
Kalas je kazala da su vraćanje ukrajinske djece koja su deportovana u Rusiju i oslobađanje ratnih zarobljenika primjeri gestova koje Rusija može da učini da pokaže dobru volju. 
 
Ona je, govoreći pred sastanak evropskih ministara spoljnih poslova u Madridu, na kojem se razgovaralo o ratu u Ukrajini, pozvala Sjedinjene Američke Države (SAD) da izvrše pritisak na Kremlj da stavi tačku na trogodišnji sukob, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Rojters piše da američki predsjednik Donald Tramp postaje sve više frustriran zbog nedostatka pomaka u njegovim naporima da postigne mirovni sporazum, nakon što je zauzeo pomirljiviji stav prema Rusiji, što je naišlo na oprez kod evropskih saveznika. 
 
Tramp je u nedjelju rekao da će nametnuti sekundarne carine od 25 do 50 odsto na svu rusku naftu ukoliko se pokaže da predsjednik Rusije Vladimir Putin blokira njegove napore da okonča rat u Ukrajini, koji je počeo u februaru 2022. godine. 
 
On je rekao da je bio "jako ljut" kad je Putin pozvao na uspostavljanje prelazne vlade u Ukrajini, koja bi mogla istisnuti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kalas: Rusija da pristane na prekid vatre u Ukrajini

Predsjednik Rusije Vladimir Putin kaže da se Rusija složila sa prijedlozima SAD za prekid vatre u Ukrajini, ali da će svaki prekid vatre morati da se bavi osnovnim uzrocima sukoba i da je potrebno razjasniti mnoge detalje.
- Slažemo se sa prijedlozima za prekid neprijateljstava - rekao je Putin novinarima na konferenciji za novinare u Kremlju poslije razgovora sa bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom.
- Ali polazimo od toga da ovaj prekid treba da bude takav da bi doveo do dugoročnog mira i otklonio izvorne uzroke ove krize - rekao je Putin.
Ruske snage napreduju od sredine 2024. i kontrolišu skoro petinu teritorije Ukrajine, tri godine nakon rata za koji je američki predsjednik Donald Tramp rekao da će ga zaustaviti.
Putin je zahvalio Trampu na naporima da okonča rat.
- Sama ideja je korektna i mi je svakako podržavamo, ali postoje pitanja o kojima treba da razgovaramo. I mislim da treba da razgovaramo i sa našim američkim kolegama - naveo je Putin i rekao da bi mogao da pozove Trampa da razgovara o tom pitanju.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FGlasAmerikeVOA%2Fstatus%2F1900298379311411368%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1900298379311411368%7Ctwgr%5Eacd9db6d3c14b9f2b17c9512b2c26d9c83ea9336%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Podržavamo ideju da se ovaj sukob okonča mirnim putem - naveo je Putin.
On je takođe zahvalio liderima Kine, Indije, Brazila i Južne Afrike na plemenitoj misiji da okončaju borbe sa žrtvama, što signalizira potencijalnu umešanost tih zemalja u sporazum o prekidu vatre.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osudio je Putinov odgovor na predloženo primirje kao "manipulaciju". Zelenski je u redovnom večernjem obraćanju naciji rekao da se Putin priprema da odbije prijedlog, ali da se plaši da to kaže direktno Trampu. Ustvrdio je da Rusija postavlja uslove za primirje da bi ga odložila ili sprečila da do njega dođe.
Rusija je takođe rekla da neće prihvatiti mirovne snage iz bilo koje članice NATO-a da nadgledaju buduće primirje.
Zvanična predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je da će zemlje koje rasporede mirovne snage u Ukrajini ući u direktan oružani sukob sa Moskvom, na šta će dobiti odgovor svim raspoloživim sredstvima.
- Za nas je apsolutno neprihvatljivo da u Ukrajini stacioniramo jedinice oružanih snaga drugih država pod bilo kojom zastavom, bilo da je to strani kontinent, vojne baze, neke mirovne operacije. Sve će to značiti umiješanost ovih zemalja u direktan sukob sa našom zemljom, na šta ćemo odgovoriti svim raspoloživim sredstvima - rekla je Zaharova na brifingu.
Ukrajina je od evropskih saveznika zatražila da po okončanju sukoba stacioniraju vojne kontingente na njihovoj teritoriji radi zaštite od budućih napada Rusije. Francuska i Velika Britanija ponudile su raspoređivanje mirovnih snaga.
<h2>Stručnjaci za Glas Amerike kažu da je Putinov odgovor: Da, ali....</h2>
Metju Bojz, viši saradnik Centra za Evropu i Evroaziju u institutu Hadson izjavio je da to što je Putin naveo da je otvoren za primirje, ali da ostaje da se samo još razgovara o detaljima, otvara vrata i šalje signal da želi da razmotri to sa drugom stranom.
- Međutim, kada pogledate ostatak da treba da se bavi "osnovnim uzrocima rata", Putin traži više od razmatranja detalja. "Osnovni uzroci" su ključni za Ruse i neće biti lako to riješiti - navodi Bojz za Glas Amerike.
Dejvid Krejmer, izvršni direktor Instituta Džordž Buš mlađi navodi da za Putina, rješavanje osnovnih uzroka zahteva promjenu ukrajinskog rukovodstva, priznanje ruske okupirane teritorije, trajnu neutralnost Ukrajine, demilitarizaciju Ukrajine i da nema evropskih trupa koje bi kontrolisale prekid vatre.
- Ove ruske zahtjeve američka strana bi trebalo da odbaci, tim prije što su oni za Ukrajince neprihvatljivi. Putin će vjerovatno ovo odugovlačiti dok će nastaviti da nepotrebno ubija Ukrajince svaki dan. Potrebno je da se izvrši pritisak na rusku stranu da se okonča rat koji je Putin započeo - navodi Krejmer za Ukrajinski servis Glasa Amerike.
Džon Herbst, nekadašnji američki ambasador u Ukrajini i Uzbekistanu nije začuđen što je Putin zvučao pozitivno, ali da je zapravo lukav.
- On je rekao "da" Trampu, ali onda, kada dodaje razgovor o onome što on zove detaljima, on je zapravo rekao: "Ne, mi moramo da objasnimo šta je bilo, prije nego što prihvatimo primirje". To zapravo njemu omogućava da nastavi rat, a da ne ljuti Trampa, to mu je namjera - rekao je Herbst za Glas Amerike.
Majkl Kimidž, direktor Kenan instituta u Vilson centru, smatra da je Putinov odgovor znak da su pregovori tek na samom početku i da još nema zvaničnih mehanizama za dogovor o okončanju rata i da nisu prevaziđene razlike među stranama u pregovorima.
- Rusija možda i dalje želi da stavi još teritorije u Ukrajini pod rusku okupaciju, Ukrajina traži bezbjednosne garancije od Sjedinjenih Država i evropskih zemalja, a Sjedinjene Države žele da prestanu neprijateljstva u Ukrajini. Ako ove tri strane uspiju da postignu trajni sporazum o okončanju rata, što je daleko od izvjesnog, biće to dug i vijugav put. Riječi predsjednika Putina ne isključuju takav ishod, ali nije ni da ga požuruju - naveo je Kimidž za Glas Amerike.
Piter Doren, viši saradnik Fondacije za obranu demokratija, navodi da je Putinov odgovor samo taktika.
- On želi da ubaci Ameriku i Ukrajinu u duge pregovore, dok Rusija nastavlja da napada Ukrajinu i odbija da vrati djecu koju je ukrala iz zemlje - rekao je Doren za Glas Amerike.

Šta je zapravo Putin odgovorio Americi za prekid vatre u Ukrajini?

Palestinska grupa Hamas najavila je danas nastavak pregovora sa posrednicima u Dohi, o sporazumu o prekidu vatre u Gazi. 
 
Portaprol Hamasa Hazem Kasem rekao je da njegova grupa pristupa pregovorima pozitivno i odgovorno, kako bi se osigurala sprovođenje svih faza primirja za okončanje rata, povlačenje izraelskih snaga i ponovnu izgradnju enklave. 
 
Izraelski javni servis KAN, pozivajući se na neimenovane izraelske izvore, objavio je da postoji "pozitivna atmosfera" u razgovorima. 
 
Navedeno je da je izraelski pregovarački tim u Dohi odlučio da produži boravak kako bi nastavio razgovore o sporazumu o Gazi, prenosi Anadolija. 
 
Američki izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof u glavni grad Katara stigao je u utorak kako bi prisustvovao razgovorima.

Hamas najavio nastavak pregovora u Kataru

Izjava Vladimira Putina je obećavajuća, ali ne i potpuna. Nadam se da će Rusija učiniti pravu stvar - poručio je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp osvrnuvši se na izjavu ruskog kolege da su saglasni sa američkim prijedlogom o prekidu vatre s Ukrajinom, ali da „postoje nijanse“, te da svaki sporazum treba da dovede do dugoročnog mira.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fputin-saglasni-smo-s-americkim-prijedlogom-o-prekidu-vatre-ali-postoje-nijanse&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tramp je ovo izjavio tokom obraćanja javnosti iz Ovalnog kabineta.
Predsjednik SAD je rekao i da je voljan da razgovora sa ruskim predsjednikom kako bi obezbijedio prekid vatre.
On se danas sastaje sa generalnim sekretarom NATO- a Markom Ruteom.

1250x600

1084x550

Tramp: Putinova izjava je obećavajuća, ali nepotpuna

Centralna Vlada Sirija postigla je sporazum sa kurskim vlastima koje kontrolišu sjeveroistok zemlje, što uključuje prekid vatre i stapanje tamošnje oružane formacije sa sirijskom armijom.Ta formacija pod vođstvom Kurda, poznata kao Sirijske demokratske snage, ima podršku SAD.
Sporazum su potpisali prelazni predsednik države Ahmad al-Šara i komandant Sirijskih demokratskih snaga Mazlum Abdi.
To je krupan događaj, jer na taj način najveći dio Sirije dolazi pod kontrolu vlade u Damasku, a nju predvodi grupa sa čela oružane koalicije koja je oborila predsjednika Bašara el Asada u decembru prošle godine.
Prema sporazumu, koji treba da bude sproveden do kraja ove godine, svi granični prelazi sa Irakom i Turskom na sjeveroistoku, kao i aerodromi i nafronosna polja naći će se pod kontrolom centralne vlade.
Sirijski Kurdi dobiće svoja prava, među kojima su obrazovanje i korišćenje svoga jezika.
Ta prava su im decenijama bila zabranjena pod Asadovim režimom.

Sirijska Vlada potpisala sporazum sa Kurdima o prekidu vatre

Sporazum o prekidu vatre između Izraela i Hamasa je ušao u drugu nedjelju. Tokom protekla dva vikenda, Hamas je predao sedam izraelskih talaca u zamjenu za oslobađanje skoro 300 Palestinaca koji se drže u izraelskim zatvorima, a već su u toku pripreme za dvostruku razmjenu sljedećeg vikenda
Ali nije sve prošlo bez problema. Dva dana kasnije, izraelski vojnici su otvorili vatru na palestinske civile dok su pokušavali da se vrate u svoje domove u blizini južne granice Gaze, ubivši jedno dijete.
Ovog vikenda, Hamas je odlučio da oslobodi samo vojnike, uprkos tome što je pristao da prvo oslobodi sve preostale civile – žene i djecu.
Izraelske snage su tada odložile povratak stotina hiljada raseljenih Palestinaca u sjevernu Gazu, dok je Hamas odugovlačio sa obavještavanjem Izraela koliko je preostalih talaca koje treba razmijeniti žive ili mrtve.
Ovo je ipak sve brzo bilo regulisano, ukazuje u analizi za Gardijan Ben Rajf, viši urednik u časopisu +972.
Dodaje da ne treba imati iluzija o tome kuda ovaj dogovor vodi. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu ne namjerava da dovede do trajnog prekida vatre. Niti namjerava da u potpunosti povuče izraelske trupe iz pojasa Gaze.
A Donald Tramp, kome su mnogi brzo pripisali zasluge da je primorao Netanjahua da pristane na prekid vatre, neće ga spriječiti.
Prvo kontekst. Za one koji obraćaju pažnju, prilično je nesporno da je Netanjahu namjerno opstruirao pregovore o prekidu vatre u Gazi tokom prošle godine.
Optužen je za odlaganje pregovaračkih samita, za zaobilaženje ratnog kabineta da bi minimizirao mandat izraelskih pregovarača, za odbacivanje sporazuma postignutih tokom sastanaka kabineta, za invaziju na posljednji civilni bastion Gaze, Rafu, kada je dogovor postignut na stolu, naduvavajući jaz između pozicija Izraela i Hamasa i proizvoljno dodajući nove „crvene linije“ nakon što je Hamas prihvatio prethodne uslove Izraela.
Sada kada je on na kraju pristao na prekid vatre – bilo zbog pritiska Trampa ili njegovih političkih kalkulacija – porodice izraelskih talaca strahuju da bi Netanjahu mogao da napusti njihove najmilije kako bi nastavio rat.
Imaju dobar razlog da se plaše. Čak i prije nego što je izraelska vlada zvanično odobrila sporazum o prekidu vatre 18. januara, pojavili su se izvještaji koji dovode u sumnju Netanjahuovu posvećenost njegovoj punoj realizaciji.
Premijer je očigledno pristao na zahtjev izraelskog ministra finansija krajnje desnice Bezalela Smotriča da se borbe nastave nakon što je protekla prva od tri faze primirja. Iako se Netanjahu uzdržao da to javno prizna, izvori prisutni u tim diskusijama, kao i novinari bliski Netanjahuu, istakli su da su šanse da sporazum dostigne drugu fazu blizu nule.
Zašto je Netanjahu naizgled kapitulirao pred Smotričem? Iz istog razloga zbog kojeg je uopšte nerado pristao na prekid vatre: Smotrič je prijetio da će srušiti vladu.
Nakon što je Itamar Ben-Gvir, krajnje desničarski ministar za nacionalnu bezbijednost, povukao svoju stranku iz vladajuće koalicije kao odgovor na odobrenje sporazuma od strane izraelskog bezbjednosnog kabineta, Netanjahu je ostao sa vrlo tankom većinom u parlamentu.
Nedavne ankete pokazuju da bi premijer imao poteškoća da se vrati na vlast ukoliko bi izbori bili održani danas. Dakle, njegov politički opstanak i njegova sposobnost da se odbrani od završetka suđenja za korupciju i odgovornost za moguće propuste uoči napada 7. oktobra sada počivaju u rukama čovjeka čija je vizija za Gazu – trajna izraelska kontrola i etničko čišćenje Palestinaca.
U toj ambiciji, Smotrič je izgleda našao saveznika u novom stanaru Bijele kuće.
Govorite o vjerovatno milion i po ljudi, a mi samo očistimo cijelu stvar i kažemo: ‘Znate, gotovo je'“, rekao je Tramp novinarima tokom vikenda, sugerišući da bi stanovnici Gaze mogli da budu trajno preseljeni u Egipat ili Jordan.
Prema visokim izraelskim zvaničnicima, ovo nije bio lapsus. Zaista, neki izvještaji sugerišu da Netanjahu pozitivno gleda na tu ideju, a Trampov zvaničnik za tranziciju već je iznio mogućnost privremenog preseljenja ljudi iz Gaze u Indoneziju.
Tramp je u velikoj mjeri bio nepovezan u samom sporazumu. Na dan inauguracije, priznao je da „nije uvjeren“ da će se on održati, dodajući da „to nije naš rat, to je njihov rat“.
Sam Netanjahu tvrdi da je od Trampa i Džoa Bajdena dobio uvjeravanja da će SAD dati Izraelu punu podršku za nastavak napada na Gazu ukoliko pregovori propadnu uoči druge faze (Trampov novi izaslanik za Bliski istok, Stiv Vitkof, nije ovo ni potvrdio ni demantovao).
Tramp je, takođe, odobrio nastavak isporuke bombi od 900 kilograma Izraelu koje je Bajdenova administracija zaustavila zbog zabrinutosti o tome kako se one koriste u Gazi.
U međuvremenu, Trampov izbor za ambasadora u Izraelu, Majk Hakabi, ranije je izrazio stav da „zaista ne postoji takva stvar kao što je Palestinac“. To je čovjek za koga mnogi očekuju da će primorati Netanijahua da se drži primirja i omogući obnovu Gaze pod palestinskom samoupravom.
Pregovarači iz Izraela i Hamasa trebalo bi 3. februara da počnu da ‘peglaju’ detalje uoči druge faze prekida vatre.
Ovo će Netanjahuu pružiti savršenu priliku da prekine pregovore, okrivi Hamas i nastavi rat ako tako odluči. Međunarodna zajednica, koja je stajala po strani 15 mjeseci dok je Izrael usitnjavao Gazu i ubijao stanovnike, mora da iskoristi svako oruđe u svom arsenalu kako bi osigurala da se sporazum održi.
Prošle nedjelje, Netanjahu je odbacio obavezu svoje vlade da povuče izraelske snage iz Libana u roku od 60 dana, iako je okrivio Libanski sud.
Čini se da ga vrlo malo sprečava da učini isto, i još gore, u Gazi. Posljedice za dva miliona Palestinaca koji tek počinju da sakupljaju komadiće svojih uništenih života bile bi razorne.
Moguće je da Tramp sada razmatra ideju o masovnom protjerivanju iz Gaze (ili, Smotričevim jezikom, „dobrovoljnoj emigraciji“) kako bi smirio krajnju desnicu i omogućio Netanjahuu da dovede do kraja primirje uz obećanje da veće „pobjede“ dolaze. U svakom slučaju, normalizacija palestinske raspoloživosti čini ovo nevjerovatno opasnom prekretnicom, u kojoj se nijedan scenario ne može odbaciti.

„Da ne bude greške, Izrael planira Gazu bez Palestinaca“: Gardijan analizira krhko primirje na Bliskom istoku

Izrael neće nastaviti s procesom zaustavljanja rata u Gazi dok ne dobije popis 33 taoca koje bi Hamas trebalo da oslobodi u prvoj fazi sporazuma, rekao je 18. januara izraelski premijer Benjamin Netanjahu.
- Nećemo ići dalje sa sporazumom dok ne dobijemo popis talaca koji će biti oslobođeni, kao što je dogovoreno. Izrael neće tolerisati kršenje sporazuma. Isključiva odgovornost leži na Hamasu - rekao je Netanjahu.
On je takođe naveo kako Izrael neće popustiti dok svi taoci ne budu oslobođeni, te naveo da je dogovor o primirju postignut u saradnji sa administracijom i Džoa Bajdena i Donalda Trampa.
Izraelska vlada odobrila je prethodno 18. januara dogovor s palestinskom militantnom skupinom Hamas o prekidu vatre i oslobađanju talaca u Pojasu Gaze, saopštio je kabinet premijera Benjamina Netanjahua, dan prije planiranog stupanja na snagu sporazuma.
Prekid vatre, koji bi trebalo da počne u nedjelju, 19. januara, znači kraj borbe i bombardovanje u najsmrtonosnijem ratu u Gazi ikada.
To bi takođe omogućilo oslobađanje talaca koje Hamas, organizacija koju su Evropska unija i Sjedinjene Američke Države označile kao terorističku, drži od napada na Izrael 7. oktobra 2023. u zamjenu za stotine palestinskih zatvorenika iz izraelskih zatvora.
Izraelsko ministarstvo pravde saopštilo je prethodo da će u toku dana, 18. januara 737 zatvorenika i pritvorenika biti oslobođeno u okviru prve faze sporazuma.
Od objavljivanja sporazuma o prekidu vatre, u Gazi je u izraelskim napadima ubijeno desetine ljudi.
Katar, koji je posredovao u postizanju sporazuma saopštio je da će prekid vatre između Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze stupiti na snagu u nedjelju ujutro u 06:30 po griničkom srednjem vremenu.
Primirje treba da stupi na snagu uoči inauguracije Donalda Trumpa, koji je preuzeo zasluge za saradnju sa timom odlazećeg američkog predsednika na zaključivanju sporazuma.
Ranije ga je odobrio izraelski sigurnosni kabinet, a Netanjahuov kabinet je objavio da "podržava postizanje ciljeva rata".
Palestinski predsednik Mahmud Abas rekao je da su palestinske vlasti završile pripreme za "preuzimanje pune odgovornosti u Gazi" nakon rata.
Ključni momenti u ratu Izraela i Hamasa
Sukob je izbio u oktobru 2023, kada su militanti predvođeni Hamasom napali naselja na jugu Izraela, gdje su ubili, prema izraelskim podacima, oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, i odveli 251 taoca u Gazu.
Izrael je uzvratio pokretanjem razorne ofanzive na palestinsku enklavu u kojoj je, prema zdravstvenim vlastima Gaze pod kontrolom Hamasa, 46.788 ljudi ubijeno, 110.453 ranjeno dok je tamošnje stanovništvo većinom raseljeno.
Izraelska vojna operacija uništila je velike dijelove Gaze i prisilila oko 90 posto od 2,3 miliona stanovnika Gaze da napuste domove. Stotine hiljada ljudi bori se s glađu i bolestima u nehigijenskim izbjegličkim kampovima na obali u Pojasu Gaze.

Netanjahu: Izrael neće prekinuti vatru dok ne dobije popis talaca

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je danas zaraćene strane u Sudanu da polože oružje, poslije godinu i po dana rata koji je opustošio zemlju, ocjenjujući da je jedini mogući put postizanje prekida vatre.
- Pozivamo zainteresovane strane da polože oružje i sve regionalne aktere koji mogu da odigraju ulogu, da to učine na pozitivan način, u interesu stanovništva koje je previše propatilo - rekao je Makron tokom obilaska afričkih zemalja, poslije sastanka sa premijerom Etipije Abijem Ahmedom.
Makron je rekao da je jedini proces koji može da postoji u Sudanu "prekid vatre, pregovori i vraćanje mjesta civilnom društvu koje je na zadivljujuči način predvodilo revoluciju".
Predsjednik Francuske je aludirao na narodni pokret koji je 2019. godine svrgnuo sa vlasti predsjednika Omara al Bašira.
Međutim od aprila 2023. u Sudanu traje rat između vojske, koju predvodi general Abdel Fatah al Burhan, i paravojnih Snaga za brzu podršku koju predvodi rivalski general Mohamed Hamdan Daglo.
U tom sukobu je poginulo nekoliko desetina hiljada ljudi, dok je više od 11 miliona raseljeno.

Makron pozvao na prekid vatre u Sudanu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je nagovijestio da je spreman da okonča rat sa Rusijom u zamjenu za članstvo u NATO, čak i ako Rusija odmah ne vrati zaplijenjene teritorije.
U intervjuu za glavnog dopisnika Skaj njuza Stjuarta Remzija, ukrajinski predsjednik je rekao da će članstvo u NATO-u morati da bude ponuđeno neokupiranim djelovima zemlje da bi se okončala "vruća faza rata", dok sam poziv NATO-u priznaje međunarodno priznate granice Ukrajine.
Zelenski je sugerisao da bi sporazum o prekidu vatre mogao biti postignut ako bi ukrajinska teritorija koju kontroliše bude stavljena „pod kišobran NATO-a“, što bi mu omogućilo da kasnije pregovara o povratku ostatka teritorije „na diplomatski način“.

Zelenski: Članstvo u NATO mora biti ponuđeno neokupiranim djelovima Ukrajine

Izraelski ministar za energetiku Eli Koen izjavio je danas da je Izrael bliži postizanju sporazuma o prekidu vatre sa libanskim Hezbolahom nego što je ikada bio od početka rata.
Koen, član užeg sastava izraelske vlade zaduženog za bezbjednost, je međutim u izjavi za Rojters rekao da Izrael mora zadržati slobodu djelovanja u Libanu ako bilo koji sporazum bude prekršen.
Ključni kamen spoticanja za Izrael je, kako je rekao taj ministar, osiguranje slobode akcije ako se Hezbolah vrati u pogranična područja gdje može da predstavlja prijetnju po izraelske zajednice.
- Manje ćemo praštati nego ranije za pokušaje da se stvore uporišta na teritoriji kraj Izraela - rekao je Koen.
Izraelski mediji su javili da odgovor Libana na predlog o prekidu vatre poslat Bejrutu iz SAD može stići u naredna 24 sata.
Ministar za strateške poslove Ron Dermer je u Vašingtonu ove nedjelje razgovarao sa zvaničnicima administracije predsjednika SAD Džozefa Bajdena o konačnim detaljima predloga, uključujući pisane garancije da Izrael ima slobodu akcije protiv prijetnji Hezbolaha u Libanu.
Dermer se takođe sastao s novoizabranim predsjednikom SAD Donaldom Trampom.
Izraelski ministar spoljnih poslova Gideon Sar je nedavno rekao da je postignut određeni napredak u nastojanjima da se postigne prekid vatre u sukobu sa Hezbolahom.
Nešto kasnije je izraelski ministar odbrane Izrael Kac najavio da Izrarl neće odstupiti dok ne budu postignuti ciljevi rata.
On je to u srijedu ponovio i naveo da su ciljevi razoružavanje Hezbolaha, da se ta proiranska organizacija potisne preko rijeke Litani i omogući stanovnicima sjevernog Izraela da se bezbjedno vrate u svoje domove.
Intenzivno bombardovanje Libana započelo je 23. septembra, a cilj su prvenstveno uporišta Hezbolaha. U oktobru je pokrenuta kopnena ofanziva na Liban.
Po podacima libanskih vlasti više od 3.200 ljudi, uglavnom civila je poginulo od početka sukoba između Izraela i teško naoružane organizacije, dan poslije početka rata u Gazi, 8. oktobra prošle godine. Većina je poginula od kraja septembra.
U Izraelu je poginulo 76 ljudi, uključujući 31 vojnika, navodi Asošijeted pres.

Izraelski ministar: Bliži smo sporazumu o prekidu vatre sa Hezbolahom nego ikada

Službenici policije u Podgorici rasvijetili su krađu na štetu jednog marketa i uhapsili četiri osobe.
- Policija je lišila slobode D.K.(23) i S.M.(26) zbog sumnje da su počinili krivično djelo krađa na štetu pravnog lica-jednog marketa u Podgorici, i lica A.K.(24) i D.K.(22) zbog sumnje da su počinili krivično djelo prikrivanje. &nbsp;Kako se sumnja, u periodu od 22.03.2025. godine pa do 03.04.2025. godine, osumnjičeni D.K. i S.M. su iz magacinskog prostora pomenutog objekta, u 12 navrata otuđili alkoholno piće i razne energetske napitke u ukupnoj vrijednosti od 5.154 eura, a zatim ih prodavali licima A.K. i D.K. vlasnicima jednog poslovnog objekta, kod kojih je pronađen dio otuđene robe dok su drugi dio robe prodali, i pored kako se sumnja, saznanja da roba potiče iz krivičnog djela- kazali su iz UP.
Pronađena roba će biti vraćena oštećenom licu.
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica preduzimaju svakodnevne intenzivne aktivnosti na efikasnom rasvjetljavanju imovinskih delikata i procesuiranju izvršilaca krivičnih djela u cilju zaštite imovine građana Glavnog grada- zaključuju u saopštenju.

Podgorica: Uhapšene četiri osobe, krali pa prodavali razne vrste pića vrijednosti više od 5.000 eura

U prostorijama Vlade Republike Kosovo je održan sastanak između predsjednice Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj i predsjednice Evropske platforme žena dijaspore Crne Gore, Emine Čolović, i zamjenice premijera Republike Kosovo i predsjednice Nove demokratske stranke, Emilije Redžepi, na kojem je razgovarano o značaju dijaspore kao snažnog mosta koji povezuje narode u različitim državama i doprinosi jačanju međudržavne saradnje.&nbsp;
Istaknuto je da bogatstvo različitosti, multietnički karakter i posvećenost evroatlantskim integracijama predstavljaju ključni zamajac koji pokreće zajednice i države ka putu razvoja i napretka.
- Dijaspora predstavlja most koji povezuje naše narode i doprinosi jačanju međudržavne saradnje. Njeno bogatstvo različitosti i posvećenost evropskim integracijama ključni su pokretači razvoja naših zajednica - poručila je Emina Čolović.
Sagovornice su se saglasile da je neophodno nastaviti sa osnaživanjem regionalne saradnje i uključivanjem dijaspore u procese koji doprinose stabilnosti, razumijevanju i integracijama Zapadnog Balkana.

Čolović: Dijaspora predstavlja most koji povezuje naše narode i doprinosi jačanju međudržavne saradnje

Dan opštine Ulcinj, koji se obilježava prve subote u aprilu, umjesto svečanom sjedncom Skupštine opštine, obilježavaju na Maloj plaži gdje su se građani i gradska uprava okupili u podne kako bi protestovali protiv odluke Vlade Crne Gore i Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, po kojem će vrlo vjerovatno, cijela Velika plaža biti izdata u zakup od 99 godina investitoru iz UAE.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405120456_1da34fe1d57cd7f6c93fc5cead7d210ecd8d601ad35ff831775f32bc86441b70.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405120456_1da34fe1d57cd7f6c93fc5cead7d210ecd8d601ad35ff831775f32bc86441b70" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Ulcinj protest"> </figure>  Na protest su građane pozvali predsjednik Opštine Genci Nimanbegu i predstavnici svih političkih partija čiji stav je ujedinjen – Ulcinj niije na prodaju, ne trebaju mu megalomanski projekti i zajednica se mora pitati i odlučivati. Veliki broj Ulcinjana okupio se na Maloj plaži da poruče da neće dozvoliti da se Ulcinj i Velika plaža devastiraju i pretvore u kompleks hotela i stanova, tržni centar, što bi trajno uništilo i bogat biodiverzitet u okolini Ulcinja, gdje se nalazi i Solana, Šasko jezero, i Jadransko more. Predsjednica Skupstine opštine Ulcinj Ivana Jančić Popović saopštila je da otvara protest jer nema svečanosti tamo gdje se ignoriše volja građana. - Ovo danas nije sjednica, ovo je izraz dostojanstvenog otpora, okupljanje građana koji ne žele da budu nijemi posmatrači, već aktivni učesnici u odbrani, ovdje među ljudima, među svojim sugrađanima, osjećamo pravi smisao javne službe. Ovdje ne govorim iz udaljenoasti već iz blizine, ovdje ne donosimo odluke za druge već zajedno sa drugima. Ovdje kada obilježavamo dan opštine Ulcinj imamo posebnu odgovornost da se okupimo da podsjetimo i da pgoledamo unazad i unaprijed, jer nijedan grad ne postoji samo u sadašnjosti, svaki grad nosi svoju prošlost kao temelj, a svoju budućnost kao obavezu- poručila je Jančić Popović. Predsjednik &nbsp;GP URA Dritan Abazović takođe se obratio sugrađanima. - U ovom trenutku, u najnestransparentnijem procesu ikada, vi ste u pravu. Mnogi će reći, izgubili smo u posljednjih 30 godina, izgubili smo Valdanos, jedva smo gra vratili, izgubili smo Solanu, jedva smo je vratili ali je još nijesmo ubacili u pogon. Nikad se nije dešavalo da grupa prevaranata, mafijaša, diletanata bezobraznika, bahataih ministara i premijera pokuša da uzme najljepši biser Crne Gore u samo mjesec i po dva dana, e znate kad će vam to proći- Nikad!- poručio je Abazović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405130444_3744d358362f9fce082d97e31d697c3698237606049a0b936506f9537f100a3d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405130444_3744d358362f9fce082d97e31d697c3698237606049a0b936506f9537f100a3d" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Jelena Marković na protestu u Ulcinju"> </figure>  Kandidatkinja za predsjednicu opštine na lokalnim izborima u Nikšiću, Jelena Marković, dok je Abazović držao govor na protestu, ispred bine je razvila transparent sa porukom: ''Ne može obalu crnogorsku da brani onaj koji je teritoriju Crne Gore i 1000 godina istorije jednim potpisom velikodušno predao Beogradu'', aludirajući na potpisivanje Temljnog ugovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405120456_649da4739b6ff18ea9e5707bdc73acdfa2a71e888565ae9b34793aec454db92a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405120456_649da4739b6ff18ea9e5707bdc73acdfa2a71e888565ae9b34793aec454db92a" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Ulcinj protest"> </figure>  Podsjećamo, prtehodnih dana građani Crne Gore imali su priliku da potpišu peticiju za očuvanje i spas Velike plaže, koju je potpisalo već 7000 ljudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040513040_c0285ed247f66c782a8457b11cd16cbcdf4d35a52253eee6b876a47008acf1d4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025040513040_c0285ed247f66c782a8457b11cd16cbcdf4d35a52253eee6b876a47008acf1d4" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Ulcinj protest"> </figure>  Vlada Crne Gore donijela je naknadnu odluku da o usvajanju Sporazuma na kraju odluči Skupština Crne Gore.

Ulcinjani poručili premijeru: Ulcinj nije tvoj emirat Spajiću

Tokom godišnjeg Zajedničkog sastanka, koji je organizovala Vlada Crne Gore, Razvojna banka Savjeta Evrope (CEB) odobrila je aplikaciju za kredit u iznosu od 83 miliona eura za podršku Vladinoj Strategiji razvoja zdravstva za period 2023–2027. saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Ključni infrastrukturni projekti koji će biti finansirani ovim kreditom uključuju izgradnju potpuno novih objekata kako bi se unaprijedile zdravstvene usluge širom Crne Gore su vezani &nbsp;za Opštu bolnicu u Pljevljima, koja će zamijeniti zastarjele postojeće kapacitete i služiti stanovništvu sjevernog regiona zemlje.
Takođe je predviđena izgradnja aDom zdravlja u City Kvartu u Podgorici, sa ciljem unapređenja primarne zdravstvene zaštite u glavnom gradu.
Klinika za hematologiju u okviru Kliničkog centra Crne Gore u Podgorici će proširiti dostupnost specijalizovane zdravstvene zaštite.
Pored infrastrukture, projekat će podržati modernizaciju zdravstvenog sistema na nacionalnom nivou, uključujući ulaganja u najsavremeniju medicinsku opremu – poput MRI i CT skenera.
- Iskreno smo zahvalni na kontinuiranoj saradnji i podršci Razvojne banke Savjeta Evrope. Uticaj ovih projekata na građane Crne Gore biće nemjerljiv – kako u oblasti primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, tako i u oblasti savremene dijagnostike. Posebno važan segment je izgradnja Klinike za hematologiju i uvođenje PET-CT dijagnostike u okviru ovog projekta, imajući u vidu da Crna Gora trenutno ne posjeduje PET-CT skener i da pacijente za ovu vrstu dijagnostike upućuje u inostranstvo. Ovim projektom postavljamo temelje za moderan, dostupan i kvalitetan zdravstveni sistem u našoj zemlji- saopštio je ministar zdravlja, dr Vojislav Šimun.
Guverner CEB-a, Karlo Montičeli kazao je da kreditna aplikacija koja je danas odobren potvrđuje snažnu posvećenost CEB-a unapređenju dostupnosti kvalitetne zdravstvene zaštite za sve građane Crne Gore. Finansiranjem savremene medicinske infrastrukture i digitalnih rješenja pomažemo u izgradnji otpornijeg i inkluzivnijeg zdravstvenog sistema.&nbsp;
Modernizacija zdravstvenog sistema Crne Gore doprinijeće jačanju kapaciteta, unapređenju pružanja usluga i prevazilaženju postojećih nedostataka, omogućavajući bolji odgovor na sve složenije potrebe. Takođe, poboljšaće uslove rada medicinskog osoblja i time omogućiti kvalitetniju zdravstvenu zaštitu.
CEB u sve svoje projekte ugrađuje tzv. „vulnerability lens“ (perspektivu ranjivih grupa) kako bi osigurao da investicije donesu korist ranjivim i nedovoljno zastupljenim grupama stanovništva, uključujući domaćinstva sa niskim prihodima, ruralne zajednice, raseljena lica i osobe sa invaliditetom. Smanjenjem nejednakosti u pristupu zdravstvenoj zaštiti, projekat će pomoći u jačanju socijalne pravde i kohezije u Crnoj Gori.
- Pored ove kreditne aplikacje za zdravstvo, CEB je odobrio i mikrofinansijski projekat u iznosu od 10 miliona eura za širenje finansijske inkluzije za ranjive grupe- navodi se iz Ministarstva zdravlja.

MZ: Razvojna banka Savjeta Evrope odobrila aplikaciju za kredit od 83 miliona eura za jačanje zdravstvenog sistema Crne Gore

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Knežević Perišić: Odakle 57.589 birača, ako je na popisu bilo 66.725 stanovnika, od čega djece do 15 godina 10.909

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: prekid-vatre