Positive news is coming today from Brussels. Montenegro is closing a new negotiating chapter and taking another important step toward full membership in the European Union – the President of Montenegro Jakov Milatović said.
This result, he said, signals an intensification of the momentum in the accession negotiation process.
- One that the President of Montenegro has consistently advocated, aware that accelerating the negotiations is necessary in order to achieve the set European goal. Recent experience best confirms that the political level of negotiations is of crucial importance, and that the voice of each member state can be decisive in shaping the process - he stated.
In this context, he added, Montenegro is continuing an intensive diplomatic campaign.
- As early as next month, a visit to the Republic of Cyprus is planned, followed by a visit to Ireland, the country that will hold the Presidency of the European Union in the second half of the year. At the beginning of June, Montenegro will for the first time host the European Union - Western Balkans Summit, at which the President of Montenegro will welcome the leaders of the EU member states and the Western Balkans - Milatović emphasized.
The vision of the presidential mandate „28 by 2028“, he said, is becoming increasingly realistic, while Montenegro’s European future is becoming ever more tangible.
- Therefore, there is no room for complacency - every month in the historic year 2026 is precious - Milatović concluded.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: The „28 by 2028“ vision is becoming increasingly realistic, with a more tangible European future

Ideja o nekoj vrsti „probnog članstva“ u Evropskoj uniji, kao što je pristupanje bez prava glasa, pogrešna je i zabrinjavajuća, ocijenila je članica Savjetodavne grupe za javne politike Balkan u Evropi (BiEPAG) Jovana Marović, dodajući da Brisel umjesto toga treba da priprema Ugovor o pristupanju, posebno za Crnu Goru, koja ima priliku da završi pregovore do kraja naredne godine.
Ovogodišnji Paket proširenja Evropske komisije, prema njenim riječima, pokazao je da je Crna Gora najnapredniji kandidat za članstvo na Zapadnom Balkanu i da EU vjeruje da zemlja može da ispuni cilj okončanja pregovora 2026. ako se reforme u oblasti vladavine prava vrate u centar procesa.
Međutim, Marović izražava zabrinutost povodom ideje da se neke zemlje mogu pridružiti EU u nekom obliku „probnog članstva“, kao što je pristupanje bez prava glasa.
- Takvi predlozi su pogrešni i obmanjujući. Podjednako je zabrinjavajuće to što je objavljivanje dokumenta o unutrašnjim reformama, koji je namenjen da podrži proširenje, odloženo do naredne godine. Da je probno članstvo ikada imalo smisla, to bi bilo prije deset godina, a danas bi predstavljalo još jedan neuspjeh politike proširenja EU- navela je Marović, dodajući da bi takav model sada Crnu Goru učinio „testom za upravljanje neuspjehom, a ne uspjehom“.
Umjesto stvaranja kategorija „kvazi-članstva“, Marović ističe da EU treba da počne da priprema Ugovor o pristupanju, što je proces koji povećava tehničku kontrolu, uslovljava reforme i učvršćuje politička očekivanja.
- Da bi iskoristila ovaj momentum, Crna Gora mora da se fokusira na političko vođstvo i kredibilne reforme vladavine prava, dok EU mora da održi snažan angažman, što bi kulminiralo pripremom Ugovora o pristupanju. Pravilno korišćen, Ugovor bi služio ne samo kao podsticaj nego i kao korektivno sredstvo, osiguravajući da su obaveze mjerljive, sprovodive, a reforme povezane sa jasnim političkim posljedicama- ocijenila je Marović.
Na taj način, zaključila je, Crna Gora bi mogla da postane primjer za region, dok bi u suprotnom postojao rizik da se pojača cinizam za koji EU tvrdi da prevazilazi.
Naredna godina će pokazati da li su obje strane spremne da iskoriste priliku i pretvore je u rezultate, navela je Marović, ocijenjujući da je ovogodišnji izvještaj Komisije dao najohrabrujuću procjenu za Crnu Goru od početka pregovora o pristupanju.
Marović je navela da su zaključci Evropske komisije ohrabrujući zato što su realni, pozitivni i optimistični, ali uslovni.
- Ton izvještaja je nesumnjivo pozitivan, ali pažljivo odmjeren: u gotovo svakom poglavlju se beleži neki stepen napretka. Ipak, između redova, pojavljuje se jasno upozorenje – zamah je krhak, reverzibilan i zavisi od političkih uslova- navodi Marović u tekstu „BiEPAG reaguje: Prvo reforme, zatim poštovanje – Zašto Crna Gora ne smije biti tretirana kao drugorazredna“.
Marović, bivša ministarka evropskih poslova Crne Gore, smatra da izvještaj pokazuje da Crna Gora može brzo da napreduje kada se usklade politička volja, koordinacija i stručnost, ali da je zabrinjavajuće to što se zemlja, nakon dobijanja pozitivnog izvještaja o ispunjenosti prelaznih mjerila za oblast vladavine prava (IBAR) prošle godine, fokusirala na lakša, tehnička poglavlja koja mogu brže da budu zatvorena umjesto na reforme u vladavini prava.
Rezultat toga je da je zamah izgubljen u poglavljima 23 i 24, da su ocjene u tim oblastima pale na „izvjestan i ograničen napredak“, rekla je Marović i dodala da je jasna poruka Brisela da bez kredibilnih, mjerljivih reformi u ta dva poglavlja ništa drugo nije važno.
Marović ukazuje na dublje strukturne probleme, kao što su izloženost institucija političkom miješanju, nedovoljna nezavisnost pravosuđa, borba protiv korupcije bez sistemskog efekta i konačnih presuda, sprovođenje izborne reforme uz djelimično usvajanje preporuka ODIHR-a i GRECO, politička polarizacija u parlamentu.
- Pregovaračka struktura Crne Gore ostaje funkcionalna, ali joj nedostaje dubina stručnosti i stabilnost potrebna za završnu fazu razgovora. Iako je nekoliko poglavlja blizu zatvaranja – posebno u poljoprivredi, ribarstvu, uslugama i finansijama – tempo pregovora je usporen u poređenju sa regionalnim zemljama poput Albanije, koja je u istom periodu održala pet međuvladinih konferencija- ocjenjuje Marović.
To, dodaje ona, stavlja Crnu Goru u paradoksalnu situaciju, jer je dobila najjači izvještaj do sada, ali i dalje ništa ne garantuje da će ostvariti cilj zatvaranja pregovora do kraja 2026. godine.

Marović: Ideja o ''probnom članstvu'' pogrešna, Brisel da pripremi Ugovor o pristupanju za Crnu Goru

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović poručio je da zatvaranje poglavlja 32 - finansijski nadzor potvrđuje odgovornu politiku Crne Gore i njenu posvećenost jačanju institucija.
- Zatvaranjem ovog poglavlja, Crna Gora pokazuje da vodi odgovornu politiku i ostvaruje rezultate koji jačaju institucij - dodao je Ivanović.
Prema njegovim riječima, ovo je još jedna jasna poruka da Crna Gora ide naprijed odlučno, sigurno i u interesu svojih građana.

Ivanović: Crna Gora vodi odgovornu politiku i ostvaruje rezultate

Strahuje se da su stotine ljudi poginule ili nestale nakon pokušaja prelaska Sredozemnog mora, a u posljednjih deset dana prijavljeno je više brodoloma nakon perioda lošeg vremena, saopštila je u ponedjeljak Agencija Ujedinjenih nacija za migracije.
- Konačan broj žrtava mogao bi biti znatno veći, što je oštar podsjetnik da ova ruta ostaje najsmrtonosniji migracijski koridor na svijetu - saopštila je Međunarodna organizacija za migracije (IOM).
Potvrđeno je da su tri osobe, uključujući djevojčice bliznakinje stare oko godinu dana, stradale na Lampedusi u Italiji, nakon operacije potrage i spašavanja broda koji je isplovio iz Sfaksa u Tunisu, navodi IOM. Prema riječima njihove majke iz Gvineje, koja je preživjela, djevojčice su preminule od hipotermije. Jedan muškarac je takođe umro od istog uzroka, dodaje se u saopštenju.
Preživjeli sa istog broda kazali su da je u isto vrijeme isplovio i drugi brod, ali da nikada nije stigao na odredište te da njegova sudbina ostaje nepoznata, saopštio je IOM.
Prema podacima IOM-a, tokom proteklih deset dana, usljed snažne mediteranske oluje izazvane ciklonom Hari, vjeruje se da je nestalo više plovila, a stotine ljudi vode se kao nestale. Potrage su dodatno otežane zbog loših vremenskih uslova.
Agencija provjerava i iskaz preživjelog sa drugog broda, kojeg je spasio komercijalni brod u blizini Malte, o brodolomu u kojem je najmanje 50 ljudi nestalo ili stradalo. Odvojeno, strahuje se da je 51 osoba poginula nakon brodoloma kod Tobruka u Libiji, saopštio je IOM.

Strahuje se da su stotine ljudi nestale ili poginule pokušavajući preći Sredozemno more prethodnih deset dana

Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj, i funkcioner DNP-a Milun Zogović kazao je u emisiji "Naglas" na TVCG da pitanja normiranja srpskog jezika kao službenog, pitanja izmjena i dopuna zakona o državljanstvu, te zakona o državnim simbolima kako bi trobojka bila normirana kao narodna zastava za DNP nikad nijesu gubila na značaju i aktuelnosti.
On je hronolški obuhvatio niz događaja u prošlosti, podsjećajući da nakon što su predstavnici Vlade Crne Gore u UN podržali usvajanje Rezolucije u Srebrenici, DNP je tražila usvajanje Rezolucije o Jasenovcu i tražila od većine da se otvori dijalog o "srpskom" pitanju.
- Nakon toga došlo je do rekonstrukcije vlade, i ja sam u emisiji "Budimo budni" na TVCG, prošle godine otvorio ova pitanja - istakao je Zogović.
Kaže da Knežević i dalje smatra da je "dio Vlade krvav".
Zogović kaže da bi DNP i da nije bilo Botuna otvorila identitetska pitanja, jer je to najavljeno i ranije.
- Knežević je predložio izlazak iz Vlade. Mi smo donijeli odluku da damo šansu dijalogu, i inicijativi. Ako bude negativnog odgovora na tu inciijativu, naš odgovor će biti izlazak iz Vlasti, i tu neće imati mjesta priči da Milan Knežević nije održao riječ - istakao je Zogović.
Govoreći o akciji policije u Botunu, krajem prošle godine, Zogović kaže da je sva Crna Gora gledala "traumatične" scene iz tog sela.
- Pitanje je ko je donio odluku da policija reaguje, posebno imajući u vidu da su građani Crne Gore blokirali puteve, u nekim slučajevima i po nekoliko mjeseci. U Botunu je uhapšeno 50 mještana. Možete zamisliti kako bi se situacija odvijala da su kojim slučajem Botunjani pružali aktivni otpor - istakao je Zogović.
Zogović je stava da se mora ispoštovati demokratska volja mještana Zete.
- Gospodin Saša Mujović je bio u Zeti, sa Vladimirom Bulatovićem i Mihailom Asanovićem, i građanima Botuna obećao, da se kolektor neće graditi u Botunu - istakao je Zogović, i upitao Mujovića kada je tačno, i zašto promijenio taj stav...
Nakon što na ova pitanja odgovori, gospodin Mujović i mještani Botuna treba da sjednu da razgovaraju, uz napomenu da isključivost nije dobra ni za jednu ni za drugu stranu.

Zogović: Knežević i dalje smatra da je dio Vlade "krvav", ako odgovor bude negativan, izlazimo iz Vlade

Poglavlje 32 bavi se finansijskim nadzorom koji sprovodi državna unutrašnja revizija, a odnosi se prvenstveno na praćenje realizacije budžetskih sredstava – rekla je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiziji E, novinarka Jadranka Rabrenović.
Zatvaranje Poglavlja 32 odnosi se na finansijski nadzor, što, kako navodi Rabrenović, podrazumijeva jaku unutrašnju kontrolu, a to do sada u Crnoj Gori, kada je riječ o unutrašnjoj reviziji, nije bio slučaj, pa su rezultati bili porazni.
Dodaje da je suština unutrašnje revizije praćenje efikasnog trošenja budžetskih sredstava, po čemu se državna revizija razlikuje od komercijalne.
- Treba jačati eksternu reviziju, prije svega Državnu revizorsku instituciju. Treba voditi računa da se ne zloupotrebljavaju evropski fondovi, da nam se ne bi desilo kao u Hrvatskoj da nam dvije trećine ministara hapsi Europol. Na kraju, posljednja stvar koju podrazumijeva to poglavlje je zabrana falsifikovanja euro novčanica. Jako je bitna unutrašnja kontrola, unutrašnja revizija, koju su do sada sve institucije i veća preduzeća izbjegavala - rekla je Rabrenović.
Rabrenović navodi da je Zakonom o unutrašnjoj reviziji određeno da cijeli proces bude pod ingerencijom Ministarstva finansija – od licenciranja revizora do različitih savjeta za reviziju.
Ističe da je svako zatvaranje poglavlja korak bliže Evropskoj uniji, što je veliki benefit za građane Crne Gore koji su, kako kaže, u nadpolovičnom procentu zainteresovani za proces pristupanja Evropskoj uniji.
- Doduše, u Crnoj Gori postoji dosta jaka politička struja koja već pokazuje na različite načine da ne smatra da bi Crna Gora trebalo da uđe sama u Evropsku uniju, već da bi možda mogla da uđe zajedno sa još nekim. Međutim, i dalje imamo nadpolovičnu zainteresovanost građana Crne Gore za članstvo u Evropskoj uniji, tako da dovođenje u red javnih finansija i kontrola trošenja evropskog novca definitivno donose benefite građanima - istakla je Rabrenović.
Smatra da su fiskalni programi Evropa sad 1 i Evropa sad 2 bili u skladu sa EU direktivama, te podsjeća da su i druge evropske države postupale slično, poput Hrvatske, koja je naglo povećala minimalnu i prosječnu penziju, kao i minimalnu i prosječnu zaradu, na način sličan onome koji je primijenjen u Crnoj Gori.
Rabrenović navodi da je u drugim evropskim zemljama praksa godišnje usklađivanje plata sa stopom inflacije ili, kako kaže, da određene struke dobiju povećanje kroz dogovor sa zaposlenima.
- Ove godine u Njemačkoj, koja je posebno osjetila krizu izazvanu Trampovom politikom, nije bilo većih povećanja plata osim onih u skladu sa inflacijom – sve plate su povećane za tri odsto, jer je takva bila inflacija. A mi nijesmo pratili te tokove. Iako smo imali benefite – zaduživanje i emitovanje obveznica, što je bilo omogućeno politikom Evropske centralne banke i upumpavanjem novca – to se nije odrazilo na građane. Zato su Evropa sad 1 i Evropa sad 2 bile iznuđene mjere koje su se morale sprovesti - naglasila je Rabrenović.
Kaže da je već glomazna administracija dodatno uvećana, što, prema njenim riječima, ne bi mogla da izdrži ni mnogo bogatija država, jer se zapošljavaju partijski kadrovi, a isplaćuju se i funkcionerske naknade čak i godinu dana nakon prestanka funkcije.
Dodaje da je to naročito izraženo zbog velikog broja partija u Vladi, te da se političari trude da što više, kako kaže, uzmu i za sebe i za partiju, iako su to sredstva svih građana.
- Evo, ovi iz DNP-a najavljuju izlazak iz Vlade, ali ćemo im opet morati isplaćivati plate, kao i onima iz gradske vlasti, još godinu dana. Kao prvo, te zakone treba mijenjati - poručila je Rabrenović.
Podsjeća da se zakoni koji se brzo usvajaju u Skupštini često kasnije mijenjaju podzakonskim aktima, te da se takvom praksom Crna Gora ne približava Evropskoj uniji, već postoji opasnost da se i zatvorena poglavlja, zbog neimplementacije, ponovo otvore.
- Ova administracija je čak ažurnija u prihvatanju evropskih propisa od prethodne, ali ukoliko se oni ne budu primjenjivali, poglavlja mogu ponovo biti otvorena. Ne bismo smjeli da budemo u tom riziku. Ne znam koliko su konstituenti ove vlasti toga svjesni i koliko je svima njima zaista stalo da Crna Gora uđe u Evropsku uniju. Trenutno smo u opasnoj situaciji. Smatram da bi Crnoj Gori bilo najbolje u Evropskoj uniji – ona se od svih republika bivše Jugoslavije najbolje snalazila u zajedničkoj državi, dok su druge bile nezadovoljne iz različitih razloga. Crnogorcima je bilo dobro, i vjerujem da bi se jednako dobro snašli i u Evropskoj uniji - zaključila je Rabrenović.

Tag: pregovaracki-proces

Milatović: The „28 by 2028“ vision is becoming increasingly realistic, with a more tangible European future

Marović: Ideja o ''probnom članstvu'' pogrešna, Brisel da pripremi Ugovor o pristupanju za Crnu Goru

Ivanović: Crna Gora vodi odgovornu politiku i ostvaruje rezultate

Strahuje se da su stotine ljudi nestale ili poginule pokušavajući preći Sredozemno more prethodnih deset dana

Zogović: Knežević i dalje smatra da je dio Vlade "krvav", ako odgovor bude negativan, izlazimo iz Vlade

Rabrenović: Nije svim konstituentima vlasti stalo da Crna Gora uđe sama u EU i to je opasna situacija

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO