Višestruko nagrađivana predstava „Naličje“, autorski projekat reditelja Borisa Liješevića, biće izvedena sjutra (srijeda, 29. oktobar) na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta sa početkom u 19 časova.
„‘Naličje’ je priča o vremenu čiji je bog postao novac, a molitva — sticanje. O vremenu koje ne bira sredstva; o iscrpljivanju dužnika do posljednjeg centa. O čovjeku koji više ne vidi čovjeka i zaboravlja na postojanje. Priča o vremenu koje je izgubilo lice i ne razlikuje lice od naličja“, kazao je reditelj Boris Liješević.
U predstavi igraju:
Aleksandar Radulović, Lazar Đurđević, Kristina Obradović, Žana Gardašević-Bulatović, Nada Vukčević, Jadranka Mamić, Danilo Čelebić, Zoran Vujović, Ana Vujošević, Mirjana Spaić, Tihana Ćulafić, Jelena Minić, Jelena Nenezić, Sanja Vujisić, Julija Milačić Petrović Njegoš, Jovan Dabović, Jovana Brnović i Anđela Marunović.
„Naličje“ je tokom prethodnih mjeseci ovjenčano brojnim priznanjima širom regiona. Na 70. Sterijinom pozorju Aleksandar Radulović dobio je Sterijinu nagradu za glumačko ostvarenje za ulogu Vuka, dok je Sterijina nagrada za režiju pripala Borisu Liješeviću. Na 65. MESS-u u Sarajevu nagradu „Rejhan Demirdžić“ za najbolje mlade glumce ponijeli su Lazar Đurđević i Anđela Marunović. Na 27. Teatar festu „Petar Kočić“ u Banjoj Luci predstava je nagrađena Specijalnom nagradom za vizuelni identitet (scenografija i kostim), a žiri RTV RS dodijelio joj je nagradu „Korak u hrabrost“ za predstavu u cjelini.
Autorski tim čine: dramaturzi Stela Mišković i Stefan Bošković, kostimografkinja Lejla Hodžić, scenografkinja Andreja Rondović, kompozitorka Nina Perović, koreografkinja Tamara Vujošević Mandić, asistentkinje režije Nataša Milićević i Mirjana Spajić, asistentkinja scenografije Jelena Ivančević, asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović, a izvršni producent je Danilo Milatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

„Naličje“ sjutra na Velikoj sceni CNP-a u 19 sati

Predstava “Naličje”, autorski projekat reditelja Borisa Liješevića, izvedena je sinoć na Velikoj sceni Narodnog pozorišta Sarajevo u okviru takmičarske selekcije 65. Internacionalnog teatarskog festivala MESS. Publika je, nakon izuzetnog izvođenja, nagradila ansambl predstave dugotrajnim aplauzima i ovacijama, saopšteno je iz Crnogorskog narodnog pozorišta.
Nihad Kreševljaković, direktor i selektor MESS-a je istakao da kroz predstavu Crnogorskog narodnog pozorišta svjedočimo nečemu što je realnost ovog prostora.
- Kada smo najavljivali festival i istakli da se bavimo različitim temama, od položaja žena, pitanja onoga što nosi kapitalizam, ispitivanja ljudskih granica, identiteta koji se nalazi u statistikama, u tom kontekstu ova predstava na tačan i vrlo dobar način prikazuje realnost i poziva ljude na međusobno saosjećanje, kako bi se suprotstavili onome što je, nažalost, naša svakodnevica- naveo je Kreševljaković.
Reditelj Boris Liješević je izjavio da, šta god da radi, cilj njegovog djelovanja jeste da se dopre do srca, do svijesti i do saosjećanja ljudi.
- Ova predstava je mračna, jer prilazi stvarnosti s druge strane, pokušava da osvijetli i da pokaže manipulacije, odnosno naličje onoga što mi živimo kad mislimo da živimo u nekom društvu koje napreduje, koje se bavi ekologijom i životnom sredinom, a zapravo iza svega toga stoje karteli- kaže Liješević.
Marija Sarap, umjetnička direktorica CNP-a kazala je da je više nego zadovoljna što je predstava selektovana za učešće na ovogodišnjem MESS-u.
- S obzirom na nagrade za „Naličje“ na Sterijinom pozorju, na festivalu u Banjaluci, ovo je samo dalji korak u životu ove predstave i nastavak koji treba da svima nama u okruženju bude sasvim prirodan, da budemo jedni uz druge, da blisko sarađujemo. Publika je večeras mogla da vidi nešto što smo gradili i što je naše i lice i naličje, kako naše tako i svih zemalja u okruženju- rekla je Sarap.
Franko Ugaro, direktor Akademije Mediterranea dell'Attore iz Lećea je kazao da je impresioniran predstavom.
- Imao sam mali uvid u ono što Crnogorsko narodno pozorište radi, ali ovaj komad je tako važan u ovom trenutku, za društvo, za teatar takođe, jer tema kriminala je krucijalna tema našeg vremena- rekao je Ugaro.
„Naličje“ govori o savremenom crnogorskom društvu: o vremenu u kojem vrijednost novca potiskuje sve druge vrijednosti, a dužnička stvarnost razotkriva rastuću granicu moralne tolerancije.
Predstava je na ovogodišnjem 70. Sterijinom pozorju u Novom Sadu osvojila čak dvije nagrade: Sterijina nagrada za glumačko ostvarenje pripala je Aleksandru Raduloviću za ulogu Vuka, dok je Sterijinu nagradu za režiju osvojio Boris Liješević. Takođe, predstava je osvojila dvije nagrade i na 27. Teatar festu “Petar Kočić“ u Banjoj Luci i to: Specijalnu nagradu za vizuelni identitet predstave, za scenografiju i kostim, kao i nagradu “Korak u hrabrost“ za predstavu u cjelini.
Uloge u predstavi tumače: Aleksandar Radulović, Lazar Đurđević, Kristina Obradović, Žana Gardašević-Bulatović, Nada Vukčević, Jadranka Mamić, Danilo Čelebić, Zoran Vujović, Ana Vujošević, Mirjana Spaić, Tihana Ćulafić, Jelena Minić, Jelena Nenezić, Sanja Vujisić, Julija Milačić Petrović Njegoš, Jovan Dabović, Jovana Brnović i Anđela Marunović.
Dramaturzi predstave su Stela Mišković i Stefan Bošković, kostimografkinja je Lejla Hodžić, scenografkinja Andreja Rondović, kompozitorka Nina Perović, koreografkinja Tamara Vujošević Mandić, asistentkinje režije Nataša Milićević i Mirjana Spaić, asistentkinja scenografije Jelena Ivančević, asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović, a izvršni producent Danilo Milatović.
Publika se o aktivnostima Crnogorskog narodnog pozorišta može informisati putem veb-sajta www.cnp.me, na biletarnici, društvenim mrežama Facebook i Instagram, kao i Viber kanalu.

CNP: Ovacije za “Naličje” na sarajevskom MESS-u

Nakon uspješnog izvođenja i nagrada na Sterijinom pozorju u Novom Sadu, predstava „Naličje“, autorski projekat reditelja Borisa Liješevića, izvedena je sinoć u okviru takmičarske selekcije 27. Teatar festa „Petar Kočić“ u Banja Luci. U punoj sali Narodnog pozorišta Republike Srpske publika je ovacijama i dugotrajnim aplauzima pozdravila ansambl predstave Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP).
Kako su iz CNP-a saopštili, direktorica Narodnog pozorišta Republike Srpske Dijana Grbić istakla je da je predstava CNP-a u potpunosti u skladu s ovogodišnjim sloganom Festivala Ispod površine.
- Ono što pozorište i pozorišni festivali rade jeste da progovaraju u ime svih o stvarima koje vidimo, a često ne izgovaramo. Večerašnja predstava je upravo to uradila. Sjajna predstava, ništa manje nijesam očekivala ni od Borisa Liješevića ni od CNP-a i uvijek se radujemo susretu s ovim pozorištem. Izuzetan projekat i iskrene čestitke ansamblu - navela je Grbić, saopšteno je iz CNP-a.&nbsp;
Selektorka festivala Nataša Ivančević kazala je da ova predstava pokazuje lice, a ne naličje našeg društva.
- Navela sam i u selektorskom izvještaju da u ovoj predstavi ne ostaje ništa ispod tepiha. I ispod svega se duboko ipak krije ona ljudskost i dobrota crnogorskog naroda na koju smo svi mi navikli, a na površinu je nažalost isplivalo ono što ne valja. Vidjeli ste večeras reakcije publike, nedavno i publike u Novom Sadu i mislim da je problem identičan u cijelom regionu - zaključila je Ivančević.
Dramaturškinja Vida Davidović, koja je vodila okrugli sto nakon predstave, navela je da je „Naličje“ društveno-angažovana predstava, predstava o vremenu u kojem danas živimo, ali i o arhetipskim i pomalo uopštenim obrascima funkcionisanja jednog društva koje postoji u vremenu tranzicije, iza njega ili poslije njega.
Umjetnička direktorica CNP-a Vesna Vujošević-Labović govorila je o nastanku predstave i saradnji s rediteljem Liješevićem.
- Željeli smo njegov autorski projekat koji će se ticati ovog, savremenog trenutka u našem društvu. Tema se postepeno razrađivala, mijenjale su se situacije, detalji, bila sam svjedok tog silnog materijala koji su zajedno svakog dana glumci zajedno s Borisom i dramaturzima odbacivali, mijenjali uloge, isprobavali, gradili novo, pa opet ispočetka, dok se nije došlo do jednog čvrstog temelja ovog komada - navela je Vujošević-Labović.
Boris Liješević je za režiju predstave „Naličje“ preksinoć dobio prestižnu Sterijinu nagradu. Na okruglom stolu u Banja Luci osvrnuo se na vrijeme i kontekst nastanka ove i predstave „Očevi su grad(ili)“ prije 12 godina, takođe u produkciji CNP-a.
- Prva predstava je rađena u trenutku kada se Crna Gora otvorila prema svijetu i kada su se strani investitori i bogataši zainteresovali da imaju vile pored mora i počeli mahnito da kupuju zemlju za ogromne pare, a naši sugrađani i zemljaci koji nijesu ni znali šta imaju su odjednom shvatili da to vrijedi jako puno. Počeo je ogroman novac da se sliva u zemlju i na račune porodica koje u nekom momentu nijesu znale šta će s tim novcem. To je momenat kada se meni učinilo da pod uticajem ogromnog kapitala počinje da se mijenja i mentalitet. 12 godina kasnije, kada sam krenuo da radim „Naličje“ zapitao sam se gdje su sada ti ljudi, gdje je ta zemlja, ljudi za koje mi se učinilo da su u kandžama kokainskih lanaca, narko-bosova, bogataša, kapitala, jahti, svjetskih elita, a da ispod svega toga žive neki ljudi koji stenju i umiru pod tim teretom. Dijelio sam to osjećanje s glumcima i iz tog osjećanja smo krenuli da radimo predstavu - rekao je Liješević.
Glumac Aleksandar Radulović je za ulogu Vuka preksinoć takođe dobio prestižnu Sterijinu nagradu. Govoreći o liku koji tumači, naveo je da su to bolesni ljudi u bolesnom društvu.
- Neću reći u bolesnom vremenu zato što pokušavam da ostavim nadu zato što sam živ, zato što imam porodicu, sina od tri i po godine, zato što mu želim sve najbolje i zato što se plašim za njega. Jer ovakvi ljudi me jako plaše. Volio bih da se u životu dešavaju potpuno suprotne stvari od onoga što mi moramo da tretiramo kao teme. Vjerujem da svi vi koji ste ovdje i koji ste gledali večeras predstavu razumijete stvari i da imate potrebu za razumijevanjem ljudske prirode i ljudske duše, jer bih prestao da se bavim ovim kad bih vjerovao da je suprotno. U pozorište ne dolaze ljudi koje mi kritikujemo, do njih to ne dopire. Ali ti i takvi ljudi odlučuju o nama, a ne mi o njima. I zato je, očigledno, problem u nama - rekao je Radulović.
Glumac Lazar Đurđević je istakao da je proces bio jako zahtjevan, ali da je istovremeno „Naličje“ njegov omiljeni projekat.
- Večeras sam bio svjestan ljubavi koju dijelim s kolegama i na svakoj probi i izvođenju postoji ta hemija koja, nažalost, nije tako česta u radu. Osjećam prije svega zahvalnost - kazao je Đurđević na okruglom stolu nakon predstave.
Glumica Kristina Obradović je navela da je na samom početku procesa, vodeći se prethodnim iskustvom u radu s Liješevićem, znala da je duboka potraga za suštinom i istinom zagarantovana.
- Ovaj proces je za mene bio zaista težak jer smo morali duboko da kopamo, a ono što publika na kraju vidi je samo dio materijala koji se iznosio iz dana u dan na scenu i čini mi se da postoji građa za još dvije predstave. Treba istaći da je rad s Borisom za mene, naročito kako se godine slažu, dragocjen, da uživam u tom radu s čovjekom koji voli glumce i koji im vjeruje. Jednako je važno zadovoljstvo rada s kolegama iz ansambla koji je pojačan i novim, mladim snagama - naglasila je Obradović.
U predstavi još igraju: Žana Gardašević-Bulatović, Nada Vukčević, Jadranka Mamić, Danilo Čelebić, Zoran Vujović, Ana Vujošević, Nada Vukčević, Gorana Dragašević, Tihana Ćulafić,
Jelena Minić, Jelena Nenezić, Branka Otašević, Julija Milačić Petrović Njegoš, Radmila Božović, Jovan Dabović, Jovana Brnović i Anđela Marunović.
Dramaturzi su Stela Mišković i Stefan Bošković, kostimografkinja Lejla Hodžić, scenografkinja Andreja Rondović, kompozitorka Nina Perović, koreografkinja Tamara Vujošević-Mandić, asistentkinje režije Nataša Milićević i Mirjana Spajić, scenografije Jelena Ivančević, a kostimografkinje Gordana Bulatović. Izvršni producent je Danilo Milatović.
Teatar fest „Petar Kočić“ se održava od 3. do 9. juna ove godine, a pored našeg nacionalnog teatra u takmičarskoj selekciji su još predstave HNK Zagreb i Varaždin, BNP Zenica, SNP Novi Sad i Narodnog pozorišta Beograd.

CNP: Ovacije i dugotrajni aplauz za predstavu „Naličje“ u Banja Luci

Predstava „Naličje“, autorski projekat reditelja Borisa Liješevića, iz najnovije produkcije Crnogorskog narodnog pozorišta, selektovana je za učešće u takmičarskom programu predstojećeg 27. Teatar festa „Petar Kočić“, koji se od 3. do 9. juna ove godine održava u Narodnom pozorištu Republike Srpske u Banja Luci pod motom „Ispod površine“, saopšteno je iz CNP-a.&nbsp;
Selektorka festivala, glumica Nataša Ivančević navela je da se predstava „Naličje“ bavi izuzetno važnom temom koja, naizgled, govori o lokalnom problemu, „a zapravo jako dobro prepoznajemo identične situacije u našem društvu i ono što čuvamo ispod površine“.
- Izuzetno hrabra predstava, ne samo po temi kojom se bavi, nego i po načinu na koji je nastala. Duhovito, razigrano, sa brzim izmjenama scena, predstavu gledamo bez daha. Stičemo utisak da ne postoji osoba koja nije povezana u kriminalni lanac opstanka. Zanimljivo je da se na lak, duhovit način igraju i najbolnije scene. Duhovitost služi da bolje upijemo bolne teme - navela je, između ostalog, u obrazloženju selektorka Ivančević.
Pored Crnogorskog narodnog pozorišta u takmičarskom programu biće izvedene predstave Hrvatskog narodnog kazališta Varaždin i Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb, Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, Srpskog narodnog pozorišta Novi Sad i Narodnog pozorišta Beograd.
Kako je podsjetila Ivančević, Teatar fest „Petar Kočić“ vrednuje i promoviše dostignuća u pozorišnoj umjetnosti, s akcentom na autore koji stvaraju na jezicima južnoslovenskih naroda. Selekciju čine i predstave nastale po motivima romana svjetskih i domaćih pisaca, kao i autorski projekti, odnosno komadi nastali kao rezultat zajedničkog rada reditelja, glumaca i drugih saradnika.
Predstava „Naličje“ premijerno je izvedena u novembru prošle godine, dok uloge tumače: Aleksandar Radulović, Lazar Đurđević, Kristina Obradović, Žana Gardašević-Bulatović, Nada Vukčević, Jadranka Mamić, Danilo Čelebić, Zoran Vujović, Ana Vujošević, Nada Vukčević, Gorana Dragašević, Tihana Ćulafić, Jelena Minić, Jelena Nenezić, Branka Otašević, Julija Milačić Petrović Njegoš, Radmila Božović, Jovan Dabović, Jovana Brnović i Anđela Marunović.
Dramaturzi su Stela Mišković i Stefan Bošković, kostimografkinja Lejla Hodžić, scenografkinja Andreja Rondović, kompozitorka Nina Perović, koreografkinja Tamara Vujošević-Mandić, asistentkinje režije Nataša Milićević i Mirjana Spajić, asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović, a izvršni producent Danilo Milatović.
Iz CNP-a podsjećaju da će predstava „Naličje“ biti izvedena i u okviru takmičarskog programa jubilarnog 70. Sterijinog pozorja u Novom Sadu početkom juna.
Ponosni prijatelj CNP-a u 2025. godini je Crnogorska komercijalna banka.

CNP: Nakon Sterijinog pozorja „Naličje“ i na Teatar festu „Petar Kočić“ u Banja Luci

Reditelj Boris Liješević kazao je u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E da se humanost sve više povlači pred materijalističkom kulturom, te da i ono što ne bi trebalo da ima cijenu, danas dobija svoju vrijednost, što ga čini podložnim manipulacijama.
Predstava "Naličje", koja je nedavno izvedena u Crnogorskom narodnom pozorištu, selektovana je za Sterijino pozorje, što je, kako ističe Liješević, veliki uspjeh.
- Prisustvo u toj selekciji se i očekuje i ne očekuje, uvijek se nadate da ćete dobiti tu pažnju, dobru ocjenu selektora, a na neki način i potvrdu. Veoma sam zadovoljan, to je najznačajniji festival u Srbiji, Sterijino pozorje - rekao je Liješević.
Pozorište u raznim dijelovima svijeta igra različite uloge, kaže Liješević, a sa komercijalizacijom pozorišta se susreo prvi put na Brodveju, dok evropsko pozorište ima, kako kaže, razne uloge.
- Kad dolazite u pozorište direktno ulazite na blagajnu, a sa blagajne u salu, nema onog prostora, hola pozorišnog gdje se ljudi okupljaju, gdje se posle premijere slavi. Nema tu toga u Njujorku, nego je sve usmjereno ka tome da se predstava isplati, da vrati sredstva, da se zaradi. Onda sam shvatio da je evropsko pozorište nešto sasvim drugo, da ima razne uloge, društvene, komunikativne - istakao je Liješević.
Pozorište često ima ulogu, smatra Liješević, kakva je potrebna vladajućim strukturama, podsjećajući na apel da se dobije pozorišna sala u Budvi.
- Mi u Budvi kukamo za pozorišnom salom, neki kukaju za pozorišnom salom, ja konkretno kukam za pozorištem kao institucijom, da se napravi u Budvi. To nikad niko ne čuje. Ponekad neko uvrsti u svoje predizborne agende. Sad se mijenja vlast u Budvi, i opet će naš Festival dopasti nekome u ruke, i nekoj stranci. Ja jedino što mogu je da molim te ljude, kojima Festival dođe u ruke, u ingerencije, da se domaćinski ponašaju, ne politički. Da se ne potkusurivaju sa Festivalom, jer je taj Festival vrijedniji i stariji i od tih stranaka, a biće dugovječniji - poručio je Liješević.
Zamišlja Budvu sa pozorištem u kojem se iz noći u noć igraju predstave i, dodaje on, prave produkcije, ali do toga ne dolazi jer je kultura zadnja rupa na svirali.
- Moji su utisci da će se prije izgraditi hiljade zgrada svega drugog, prije će se sve te potrebe zadovoljiti, nego nešto što je kulturna potreba. Teško se može reći da je kultura u centru pažnje kada je u pitanju Crna Gora. Bićemo svjedoci uskoro, kada dođe do tih novih političkih potkusurivanja u Budvi, vidjećemo na kom je mjestu Festival i kultura. Vrlo me zanima - naglasio je Liješević.
Pozorištu se ne može zamjerati, smatra Liješević, to što su u obavezi da podijele karte nekim ljudima od kojih, ističe on, zavisi egzistencija i isplate i razne vrste pomoći.
- To se svuda dešava, to je normalno. Često mi se desi da me neko zove da mu pomognem da dobije kartu za predstavu jer nema, ja onda zovnem, nađem karte vrlo lako, ispostavi se da ima karata, samo je taj neko bio pod predrasudom da neće naći kartu. Ja mislim da se vrlo rijetko dešava da nema karata. Možda se za neku premijeru desi da karata nema u prodaju, a slažem se da bi trebalo voditi računa da pozorišne karte budu dostupne - istakao je Liješević.
&nbsp;,,Ljudski život vrijedi samo onoliko koliko može da se naplati” je rečenica, objašnjava Liješević, iz opisa predstave Naličje, i to je produkt utiska uslijed sve veće materijalizacije i kapitalizacije svega i svačega.&nbsp;
Za pozorište nikad nije lako vrijeme, cijeni Liješević, jer svako vrijeme pozorištu, naglašava on, donosi neke nove probleme.
- Osamdesetih godina prošlog vijeka su često zabranjivane predstave, bila je velika cenzura, a znamo da cenzura uvijek nosi i autocenzuru do toga da umjetnik sam sebi uskraćuje maštu. Danas su neke druge stvari. Danas pozorište nije toliko važno, da bi neko zabranjivao neku predstavu. Vjerovatno su i te društvene mreže doprinijele tome da ljudi postanu zagledani u telefone. Porazno je! Ali, vrijeme se mijenja i mi moramo tražiti neke nove odgovore na stara pitanja - zaključio je Liješević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJDHRJQ-XeBg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Liješević: Za pozorište nikad nije lako vrijeme

Predstava “Naličje”, autorski projekat reditelja Borisa Liješevića, biće izvedena u srijedu 22. januara na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP) u 20 sati, saopšteno je iz CNP-a.&nbsp;
Dramaturzi predstave su Stela Mišković i Stefan Bošković, kostimografkinja je Lejla Hodžić, scenografkinja Andreja Rondović, kompozitorka Nina Perović, koreografkinja Tamara Vujošević Mandić, asistentkinje režije Nataša Milićević i Mirjana Spajić, asistentkinja scenografije Jelena Ivančević, asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović, a izvršni producent Danilo Milatović.
- Predstava je premijerno izvedena u novembru, čime je nacionalni teatar otvorio ovu pozorišnu sezonu - saopšteno je iz CNP-a.&nbsp;
Dramaturzi predstave su Stela Mišković i Stefan Bošković, kostimografkinja je Lejla Hodžić, scenografkinja Andreja Rondović, kompozitorka Nina Perović, koreografkinja Tamara Vujošević Mandić, asistentkinje režije Nataša &nbsp;Milićević i Mirjana Spajić, asistentkinja scenografije Jelena Ivančević, asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović, a izvršni producent Danilo Milatović.
U predstavi igraju: Jadranka Mamić, Danilo Čelebić, Zoran Vujović, Ana Vujošević, Nada Vukčević, Gorana Dragašević, Tihana Ćulafić, Jelena Minić, Jelena Nenezić, Žana Gardašević Bulatović, Kristina Obradović, Branka Otašević, Aleksandar Radulović, Julija Milačić Petrović Njegoš, Radmila Božović, Jovan Dabović, Lazar Đurđević, Jovana Brnović i Anđela Marunović.
- Naličje je priča o vremenu čiji je Bog postao novac, a molitva - sticanje. O vremenu koje ne bira sredstva. O iscrpljivanju dužnika do posljednjeg centa. O čovjeku koji više ne vidi čovjeka. O čovjeku koji zaboravlja na postojanje. Priča o vremenu koje je izgubilo lice i koje više ne razlikuje lice od naličja -istakao je reditelj Boris Liješević.

CNP: “Naličje” sjutra na Velikoj sceni

Nedavne secesionističke poruke predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori, usmjerene na izazivanje tenzija i na stalno podgrijavanje strasti kad su u pitanju nacionalna osjećanja, kazao je u emisiji „Načisto“ na Televiziji „Vijesti“ poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković.&nbsp;
Podsjetimo, Vraneš je nakon završetka dionice Mijakovići-Vrulja kazao je da je narod već dao imena mostovima koji se nalaze na toj dionici.
- Narod je već dao ime ovom dužem mostu - most kralja Aleksandra Karađorđevića - ujedinitelja. Ovaj drugi most, dužine 128 metara, građani već nazvaše most kralja Petra I Karađorđevića - oslobodioca... Želja naroda živi. Ona se nekad čeka godinama, decenijama, pa i vjekovima sigurno. Uvijek na kraju bude ostvarena. Želja za ujedinjenjem živi - poručio je tada Vraneš.
Laković, ipak, smatra da ova izjava nema nikakav značaj.
- Nema nikakav značaj ako on kaže: “narod je dao" ili "građani su dali ime”. U kojoj proceduri su oni dali ime? Niko njemu nije rekao da je narod dao to ime, nego je on to ime sam htio - kazao je Laković.&nbsp;
Istakao je da on lično nema razumijevanja za to što PES još podržava Vraneša u Pljevljima, navodeći da Vranešove izjave ne idu u korist ni Novoj srpskoj demokratiji (NSD).
- Ovo odstupa od našeg koalicinog sporazuma, vidimo da Nova srpska demokratija toleriše - iako ovo odstupa. Mislim da ovakvo ponašanje ni njima u ovom trenutku ne ide u prilog. Oni promovišu evropske integracije – dodao je Laković.&nbsp;
On je pojasnio da Pokret Evropa sad prati ponašanje Nove srpske demokratije.&nbsp;
- Mi, naravno, kao dio parlamentarne većine i kao njihovi partneri pratimo to kako će se oni ponašati u odnosu na važna državna pitanja - koja su u ovom trenutku tema broj jedan po važnosti – naveo je Laković.&nbsp;
Ubijeđen je, kaže, da ta partija ne „vodi kolo“.&nbsp;
- Mi zajedno kao palamentarna većina donosimo odluku kada je u pitanju integracioni proces. Institucije ozbiljno prate ono što se govori iz usta političara. I Marko Kovačević je govorio na Grahovcu, a za taj govor je kasnije uspostavljeno da se radi o prekršajnom djelu – naglasio je Laković. &nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.0117%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvranes-narod-mostove-u-pljevljima-nazvao-kralj-petar-i-i-kralj-aleksandar-karadjordjevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Ne razumijem zašto PES još podržava Vraneša u Pljevljima - njegove izjave idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija obratile su se u četvrtak problematičnom venezuelanskom lideru Nikolasu Maduru, dok predsjednik SAD-a Donald Tramp pojačava pritisak na njegovo uklanjanje, što otvara mogućnost da bi Maduro mogao potražiti utočište u inostranstvu.
Maduro je u telefonskom razgovoru sa Trampom 21. novembra rekao da je spreman napustiti Venecuelu pod uslovom da on i njegova porodica dobiju punu pravnu amnestiju, naveli su izvori za Reuters.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko u četvrtak je održao drugi sastanak u 17 dana sa Hesusom Rafaelom Salazarom Velaskesom, venecuelanskim ambasadorom u Moskvi.
Prema bjeloruskoj državnoj novinskoj agenciji Belta, Lukašenko je 25. novembra rekao izaslaniku da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da posjeti zemlju.
U četvrtak je Belta citirala Lukašenka koji je podsjetio Velaskesa da su se na prvom sastanku dogovorili da će usaglasiti određena pitanja sa Madurom.
- Dogovorili smo se da ćete, nakon rješavanja određenih pitanja, naći vremena da dođete kod mene i ponovo se sastanemo kako bismo mogli donijeti odgovarajuću odluku, koja je u našoj nadležnosti. A ako bude potrebno, tada ćemo uključiti i predsjednika Venecuele - naveo je on.
Reuters je zatražio komentar iz Lukašenkovog ureda o značaju sastanaka i o tome da li bi Bjelorusija bila spremna ponuditi utočište Maduru ako podnese ostavku, ali nisu odgovorili.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u telefonskom razgovoru sa venecuelanskim liderom u četvrtak ponovo potvrdio svoju podršku politici vlade Nikolasa Madura, usmjerenoj na zaštitu nacionalnih interesa i suvereniteta suočenih sa rastućim spoljnim pritiscima.
Trampova administracija saopštila je da ne priznaje Madura, koji je na vlasti od 2013. godine, kao legitimnog predsjednika Venecuele. Maduro je tvrdio da je pobijedio na prošlogodišnjim izborima, koje su SAD i druge zapadne vlade odbacile kao lažne. Nezavisni posmatrači rekli su da je opozicija uvjerljivo pobijedila.
Tokom posljednjih mjeseci, Tramp je pojačao pritisak na Venezuelu, posebno masovnim vojničkim raspoređivanjem u Karibima.

Lukašenko i Tramp: Maduro potencijalno traži utočište dok SAD pojačava pritisak

Više od 600 predmeta velike kulturne vrijednosti ukradeno je iz arhive muzeja u Bristolu, saopštila je policija, prenosi britanska televizijska mreža Bi Bi Si (BBC). 
 
Vojni suveniri, nakit, predmeti iz istorije i rezbarene figurice od slonovače, bronze i srebra ukradeni su iz arhive u ranim jutarnjim satima 25. septembra.
Policija je objavila slike četvorice muškaraca snimljenih na video nadzoru nakon što je dio muzejske kolekcije Britanske imperije i Komonvelta ukraden.
Filip Voker šef kulture i kreativnih industrija u Gradskom vijeću Bristola, koje upravlja muzejom, rekao je da je krađa bila „razarajuća“ i dodao da je krađu otkrilo osoblje sljedećeg dana.
&nbsp;- Bilo je kutija koje su bile otvorene i bačene. Sadržaj – ako nije bio odnijet – prosut je po podu, police su bile u neredu, a kolekcije razbacane okolo. Dakle, to je bio prilično razarajući prizor - rekao je Voker.
Predmeti su bili iz kolekcije bivšeg Muzeja britanske imperije i Komonvelta, koja je poklonjena muzeju u Bristolu posle njegove likvidacije 2013. godine.
Iako artefakti nisu bili izloženi u muzeju u Bristolu, Voker je rekao da su pomogli u stvaranju važne veze između grada i njegove istorije.
- Ti predmeti su bili dio kolekcije koja dokumentuje veze Velike Britanije i zemalja koje su ranije bile dio Britanskog carstva od kraja 18. do kraja 20. vijeka - rekao je Voker.
&nbsp;BBC nije naveo zašto se ta pljačka nije ranije pominjala u medijima.

Pljačka muzeja u Bristolu, stotine vrijednih eksponata ukradeno

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija razgovarali su s predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom i njegovim predstavnicima, dok američki predsjednik Donald Tramp pojačava pritisak da Maduro napusti vlast.
Prema saznanjima Reutersa, Maduro je 21. novembra u telefonskom razgovoru poručio Trampu da je spreman da napusti zemlju ako on i njegova porodica dobiju potpunu amnestiju.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko održao je drugi sastanak u manje od tri sedmice sa veneuelanskim ambasadorom u Moskvi, Jesusom Rafaelom Salazarom Velasquezom. Prema navodima bjeloruske agencije Belta, Lukašenko je ambasadoru poručio da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da tu zemlju posjeti. Takođe je podsjetio da su ranije dogovorili koordinaciju određenih pitanja u vezi sa Venecuelom.
Reuters je zatražio komentar Lukašenkovog kabineta o tim susretima i eventualnoj spremnosti Minska da pruži utočište Maduru, ali odgovor nije dostavljen.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u razgovoru s Madurom ponovio podršku politici njegove vlade u zaštiti „nacionalnih interesa i suvereniteta“ u uslovima sve jačeg spoljnjeg pritiska.
Administracija Donalda Trampa ne smatra Madura legitimnim predsjednikom, navodeći da su izbori na kojima je on proglasio pobjedu bili neregularni. Nezavisni posmatrači tvrde da je opozicija ubjedljivo pobijedila.
Tramp je posljednjih mjeseci pojačao pritisak na Venecuelu, uključujući i raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom basenu. U nedavnom intervjuu izjavio je da su Madurovi „dani odbrojani“, ali nije želio da odgovori da li razmatra slanje američke vojske.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izrazila je nadu da će SAD izbjeći otvoreni sukob, upozoravajući na moguće „nepredvidljive posljedice“ za cijelu zapadnu hemisferu.
Lukašenko održava bliske veze s Karakasom, ali je ove godine otvorio dijalog i sa Vašingtonom nakon dugog perioda izolacije zbog stanja ljudskih prava u Bjelorusiji i njegove podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu. Trampova administracija je počela ublažavati sankcije Minsku, a prošlog mjeseca imenovan je posebni izaslanik John Coale za pregovore o oslobađanju političkih zatvorenika.

Bjelorusija nudi utočište Maduru?

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: predstava-nalicje