<p>Predsjednik Skupštine Crne Gore<b> Andrija Mandić</b> sastao se sa predsjednicom Parlamenta Republike Albanije, Nj. E. <b>Elisom Spiropali</b>, gdje su istakli važnost uzajamne podrške i bliske saradnje u narednim fazama evropskog puta, navedeno je u saopštenju Skupštine Crne Gore.</p>
<p>Kako se dodaje, tokom srdačnog razgovora, sagovornici su razmotrili dinamiku evropskih integracija i naveli da su po ocjeni Evropske komisije i Evropskog parlamenta Crna Gora i Albanija zemlje koje su najviše napredovale u procesu pristupanja Evropskoj uniji.&nbsp;</p>
<p>Mandić je, kako je saopšteno, uručio je zvaničan poziv predsjednici albanskog parlamenta da posjeti Crnu Goru.&nbsp;</p>
<p>Spiropali se zahvalila na pozivu, prihvatila ga sa zadovoljstvom i istovremeno pozvala Mandića u zvaničnu posjetu Tirani, jer bi takva razmjena bila dokaz dobrosusjedskih odnosa i saradnje.</p>
<p>Sagovornici su izrazili snažnu podršku parlamentarnoj diplomatiji kao važnom mehanizmu unapređenja bilateralnih odnosa. U tom kontekstu, posebno je istaknut rad Grupe prijateljstva Skupštine Crne Gore sa Parlamentom Albanije, na čijem je čelu potpredsjednik Skupštine, gospodin <b>Nikola Camaj</b>.&nbsp;</p>
<p>- Ocijenjeno je da ova inicijativa značajno doprinosi produbljivanju saradnje između dva parlamenta i jačanju ukupnih odnosa između Crne Gore i Albanije - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mandić sa Spiropali: Dobrosusjedska saradnja ključ evropske budućnosti Zapadnog Balkana

<p>Predsjednica Republike Moldavije <b>Maja Sandu </b>boraviće sjutra u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv predsjednika države<b> Jakova Milatovića,</b> saopšteno je iz Kabineta predsjednika.</p>
<p>Ovo je prva zvanična posjeta jednog predsjednika Moldavije našoj zemlji.</p>
<p>- Predsjednica Sandu biće dočekana u Rezidenciji na Cetinju, uz najviše državne i vojne počasti, nakon čega će uslijediti razgovor dvoje zvaničnika- navodi se u saopštenju,</p>
<p>Nakon upisivanja u knjigu gostiju i sastanka dvije delegacije, predsjednici će imati izjave za javnost i posaditi drvo prijateljstva u dvorištu Rezidencije na Cetinju.</p>
<p>Predsjednica Sandu će u prisustvu predsjednika Milatovića položiti vijenac na Spomenik Partizanu-borcu na brdu Gorica, a potom će uslijediti i svečani ručak.</p>
<p>- Predstojeća zvanična posjeta predsjednice Moldavije, potvrda je odličnih odnosa između dvije zemlje i predstavlja nastavak intenzivne diplomatske aktivnosti predsjednika Milatovića u cilju međunarodne promocije Crne Gore- poručili su iz kabineta predsjednika.</p>
<p>Takođe, ističe se u saopštenju, posjeta predsjednice Sandu snažan je signal za dalje jačanje međudržavnih veza, kao i podrška zajedničkim naporima Crne Gore i Moldavije na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.</p>

Predsjednica Moldavije sjutra u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori

<p>Crnogorski predsjednik Jakov Milatović kazao je da postoji mogućnost da njegov ukrajinski kolega Volodimir Zelenski uskoro posjeti Crnu Goru.</p>
<p>On je to rekao novinarima nakon svečanosti koju su institucija predsjednika Crne Gore, Ministarstvo odbrane i Glavni grad organizovali povodom obilježavanja 9. maja - Dana pobjede nad fašizmom.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje da li je tačno da će Zelenski doći u Crnu Goru, Milatović je rekao da ne bi još ništa zvanično da potvrdi.</p>
<p>- Ne bih još zvanično ništa potvrđivao, ali mogu da kažem da postoji mogućnost da uskoro budem domaćin Zelenskom - rekao je Milatović, prenose Vijesti.</p>
<p>Kako je kazao, ukoliko bi Zelenski došao u Crnu Goru, sastao bi se i sa drugim crnogorskom zvaničnicima.</p>
<p>- Moguće da bi došlo i do potpisivanja određenih sporazuma, između ostalog sporazuma o prijateljstvu između Crne Gore i Ukrajine i drugih sporazuma na kojima trenutno radi Vlada Crne Gore - rekao je Milatović.</p>
<p>Prema njegovim riječima, to bi bila prilika da se još jednom pokaže prijateljstvo između Crne Gore i Ukrajine.</p>
<p>Milatović je najavio da će predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta u Crnu Goru stići 14. maja, na njegov poziv.</p>
<p>- Mislim da je to velika stvar za Crnu Goru i još jedna potvrda povjerenja koje evropski visoki zvaničnici imaju prema Crnoj Gori - dodao je Milatović.</p>
<p>On je naveo da je više puta govorio da je upravo sada najbolji mogući trenutak da se napravi veliki korak naprijed kada je u pitanju evropski put Crne Gore.</p>
<p>- Kao što vidite, ja non stop radim na tome i upravo i moj poziv Košti i njegov dolazak u Crnu Goru 14. maja ide svemu tome u prilog - dodao je Milatović.</p>

Milatović: Postoji mogućnost da Zelenski uskoro posjeti Crnu Goru, Košta stiže 14. maja

<p>Predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b> govorio je na liderskom panelu pod nazivom „Potraga za partnerstvom u eri multipolarizacije“, održanom u okviru Antalijskog diplomatskog foruma, tokom kojeg je istakao važnost diplomatskih aktivnosti u prevazilaženju aktuelnih izazova u geopolitici, saopšteno je iz Kabineta Predsjednika.</p>
<p>Milatović je ovom forumu učestvuje na poziv predsjednika Republike Turske <b>Redžepa Tajipa Erdogana</b>.</p>
<p>&nbsp;Predsjednik Milatović je istakao da je ovaj događaj prilika da se razgovara o diplomatskim aktivnostima koje povezuju Balkan i Tursku, na način koji dodatno učvršćuje naše veze.</p>
<p>&nbsp;Naglasio je da u izazovnim vremenima diplomatija postaje sve važnija, i da je zato u nastojanjima da se pristupi rješavanju aktuelnih problema, ključno da se sagledaju stvari iz pozicije druge strane, kako bi se u potpunosti razumjele sve okolnosti i odluke koje se donose.</p>
<p>&nbsp;Poručio je da Crna Gora kao najnapredniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji ima realan cilj da do 2028. godine postane naredna članica, te da članstvo naše zemlje, može biti primjer uspješne priče i podstrek ostalim zemljama kanditadima.&nbsp;</p>
<p>Milatović je naveo i da je u EU postalo jasno koliko je važno nastaviti sa procesom proširenja, posebno u kontekstu jačanja bezbjednosti evropskog kontinenta.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;Podsjetio je da je regionalna saradnja jedan od prioritetnih ciljeva naše zemlje i da je ključna za uspostavljanje regionalne stabilnosti. U tom kontekstu, istakao je da je Crna Gora prepoznata kao zemlja koja ima odlične odnose sa svojim susjedima.</p>
<p>&nbsp;Govoreći o vanjskopolitičkim prioritetima naše zemlje, predsjednik Milatović je istakao da je Crna Gora kredibilna članica NATO saveza, što je posebno važno u trenutnim geopolitičkim okolnostima.</p>
<p>&nbsp;Učesnici panela su pohvalili ostvarenja Crne Gore kada je riječ o jačanju dobrosusjedskih odnosa, unapređenju regionalne saradnje i snaženju partnerskih veza sa važnim međunarodnim akterima.</p>
<p>&nbsp;Forum u Antaliji okupio je brojne svjetske lidere kako bi razmijenili mišljenja o mogućnostima na koji način diplomatija može promijeniti tok događaja, s naglaskom na rješenja za okončanje konflikata, strategije medijacije i mehanizme regionalne saradnje.</p>

Milatović: Diplomatija sve važnija u prevazilaženju aktuelnih geopolitičkih izazova

<p>Poslanik Pokreta Evropa sad <b>Miodrag Laković</b> kazao je da elementarna državnička odgovornost nalaže da se uzdrže od kvalifikacija koje im po funkciji ne pripadaju, reagujući na ocjenu predsjednika<b> Jakova Milatovića</b> da su problematične određene saglasnosti državne administracije povodom Sporazuma o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).&nbsp;</p>
<p>- Svako ima pravo da problematizuje bilo koji zakon u javnosti i na tome gradi svoju politiku, ali, u krajnjem, postoje institucije čije su nadležnosti da utvrđuju krivičnu odgovornost i one to rade samostalno i neselektivno - napisao je Laković na mreži Iks mreži.&nbsp;</p>
<p>Podsjetimo, Milatović je istakao kako smatra odgovornim sve ministre i poslanike ukoliko Sporazum dobije podršku i na Vladi i u Skupštini.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F1909931432522264828&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.1724%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fmilatovic-sporazum-sa-uae-nacelno-protivan-ustavu-odredene-saglasnosti-mogu-biti-dio-krivicnih-procesa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković poručio Milatoviću: Uzdržimo se od kvalifikacija koje nam po funkciji ne pripadaju

<p>Predsjednik države <b>Jakov Milatović</b> otvorio je treći po redu ESG Adria Samit koji se održava od 9- 11. aprila u Porto Montenegru, u Tivtu, navedeno je u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>- Zadovoljstvo mi je da vas pozdravim i poželim dobrodošlicu na otvaranju ovogodišnjeg ESG Samita, posvećenog stubovima održivosti – ekologiji, društvenoj odgovornosti i dobrom upravljanju. Velika mi je čast što sam danas ovdje sa vama, kao što sam bio i prethodne dvije godine. Održavanje ovog važnog događaja polako postaje lijepa tradicija, a dobro je poznato koliko mi u Crnoj Gori cijenimo tradiciju i njegujemo njene principe. Suština tradicije nije samo u njenom trajanju, već u kontinuitetu, u prihvatanju i prenošenju vrijednosti i praksi - poručio je Milatović.</p>
<p>On je kazao da uticaj koji Samit ima u Adria regionu i šire, pokazuje da novi koncepti mogu postati tradicija kada ih zajednica prepozna kao značajne i počne redovno da ih primjenjuje.</p>
<p>- Zato je zaista zadovoljavajuće vidjeti kako se Tivat, kao grad domaćin, ali i cijela naša zemlja, uspješno pozicioniraju na evropskoj mapi održivosti – prije svega kroz ideje i ljude. Spoj prirodnih ljepota, bogatog kulturnog nasljeđa i tradicionalnog gostoprimstva stvara savršen ambijent za održavanje ovog događaja. Hvala Porto Montenegru i hvala Tivtu! A kada toj jednačini dodamo ljude – lidere, donosioce odluka, stručnjake i mlade iz svih sektora društva – tada sa sigurnošću možemo reći da gradimo jake temelje za prosperitetnu budućnost - rekao je Milatović.</p>
<p>Dodao je da svaki stub ESG koncepta nosi veliku važnost: ekološka održivost znači očuvanje prirodnih resursa za buduće generacije, društvena odgovornost podrazumijeva pravednije i inkluzivnije zajednice, dok dobro upravljanje obezbjeđuje transparentnost, integritet i pravnu sigurnost.</p>
<p>- Za Adria region, ESG nije samo globalni trend – to je nužnost. To su temelji na kojima moramo zajedno graditi bolje društvo. A da bismo izgradili takvo društvo – potrebni su nam ljudi. Zato želim da ove godine poseban fokus stavim na ulogu mladih i značaj obrazovanja. Naša omladina nije samo budućnost – ona je i sadašnjost. Njihova energija, inovativnost i ideje su ključni za stvaranje svijeta u kojem je održivost pravilo, a ne izuzetak - istakao je Milatović.</p>
<p>Ali, doaje, da bi mladi aktivno učestvovali u ESG procesima, moramo ih obezbijediti kvalitetnim obrazovanjem koje će ih osnažiti znanjem i vještinama potrebnim za rješavanje izazova sa kojima se suočavaju.&nbsp;</p>
<p>- Obrazovni sistem mora biti usmjeren ka razvoju kritičkog mišljenja, digitalne pismenosti i ekološke svijesti, kako bi mladi postali pokretači pozitivnih promjena u društvu. Zato mi je danas, sa ovog mjesta, zadovoljstvo da najavim jednu važnu inicijativu koju ću, kao predsjednik Crne Gore, pokrenuti zajedno sa kompanijom Sustineri Partners i u saradnji sa kompanijom Mtel, zlatnim partnerom Samita, kojom ćemo finansijski podržati mlade iz Crne Gore koji su upisali studije na vrhunskim svjetskim univerzitetima – obezbjeđujući na taj način sredstva za izvrsnost - naglasio je Milatović.</p>
<p>Saopštio je da prosperitetnija Crna Gora dolazi kroz obrazovanje, i da on u tome vidi dobru platformu i način da se podrže mladi, osnaže da budu nosioci promjena i uključe u procese donošenja odluka za bolju i evropsku Crnu Goru.</p>
<p>- Danas ne otvaramo samo jedan Samit – otvaramo dijalog, umove i vrata budućnosti koja koristi svima nama. Hvala vam i želim vam uspješan Samit - zaključio je Milatović.</p>

Milatović otvorio ESG Adria Samit u Tivtu: Finansijska podrška za mlade iz Crne Gore na vrhunskim svjetskim univerzitetima

<p>Čestitajući predsjedniku Međunarodnog paraolimpijskog komiteta<b> Endruau Parsonsu</b> na uspješnoj organizaciji Paraolimpijskih igara u Parizu, predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović </b>je sa ponosom podsjetio da je Crna Gora bila među 80 zemalja koje su osvojile medalju, što predstavlja izvanredno postignuće i motiv za dalja ulaganja u paraolimpijski sport, te poručio da je važno da nadležne institucije dodatno osnaže rad Paraolimpijskog komiteta Crne Gore, kroz sistemsku i održivu podršku</p>
<p>Parsons, kako je navedeno u saopštenju, prvi put boravi u zvaničnoj posjeti našoj zemlji.</p>
<p>Tokom otvorenog i sadržajnog razgovora, konstatovano je da ova posjeta predstavlja važan korak u daljem jačanju saradnje i pružanju podrške razvoju paraolimpijskog sporta u Crnoj Gori.</p>
<p>Milatović je naglasio potrebu da umjesto trenutnih 4,8 odsto, najmanje 10 odso ukupnih budžetskih sredstava opredijeljenih za sport bude usmjereno na paraolimpijski sport, čime bi se doprinijelo unaprjeđenju sportske infrastrukture, kvalitetnijim uslovima za trening i većim mogućnostima za usavršavanje naših sportista.</p>
<p>Kazao je i da je cilj da crnogorski paraolimpijci imaju sve uslove da se razvijaju i treniraju u svojoj zemlji, kako bi nastavili da ostvaruju vrhunske rezultate na najvećim međunarodnim takmičenjima.</p>
<p>Predsjednik Crne Gore je istakao da Crna Gora ostaje posvećena njegovanju vrijednosti inkluzivnog društva u kojem su ravnopravnost i podrška sportistima s invaliditetom važan segment ukupnog društvenog i sportskog razvoja.</p>

Milatović: Većim izdvajanjima u budžetu podržati crnogorski paraolimpizam

<p>Na inicijativu Predsjednika Crne Gore, Jakova Milatovića, da se donese Zakon o rehabilitaciji i obeštećenju zatvorenika Golog Otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora, reagovali su potomci informbiroovaca, koji su javno podržali ovu inicijativu.</p>
<p>Oni ipak, podsjećaju javnost da svrha ove inicijative nije, niti može biti &nbsp;naknadno suđenje bivšim logarašima i logorašicama.</p>
<p>- Postojao je istorijski trenutak kad se informbiroovcima moglo suditi ukoliko je postojala sumnja da ti ljudi, ukupno 16 101 osoba, ugrožavaju bezbjednost države. Ali im nije suđeno. Pokupljeni su sa ulica, iz svojih domova, iz studentskih menzi ili sa radnih mjesta i deportovani u logore da bi tamo bili “prevaspitavani” fizičkim iscprljivanjem, izgladnjivanjem, nasiljem i prisiljavanjem na postupke ispod ljudskog dostojanstva. Jedino što su mogli da kažu u svoju odbranu je ono što su izgovorili dok su ih batinama, ucjenama, ponižavanjem i prisiljavanjem na potkazivanje rođaka i drugova prisiljavali da priznaju izdaju Partije i države- navodi se u saopštenju potomaka IB-ovaca.</p>
<p>Oni su kazali da bi danas svakoga &nbsp;trebalo da zanima isključivo opravdanost takvog postupanja prema IB-ovcima.</p>
<p>- Da li je lišavanje ljudi prava na pravično suđenje, kojim se njihovi životi i dostojanstvo čuvaju od brutalnog nasilja, prihvatljiv način “kažnjavanja” ili nije? – to je pitanje o kojem se izjašnjavamo kada se opredjeljujemo za ili protiv ove inicijative, i to je njena jedina tema. Sva ostala pitanja, koja se povodom ove inicijative ponekad postavljaju, služe jedino reprodukovanju autoritarne svijesti- navodi se u saopštenju.</p>
<p>Istakli su da je za njih mogućnost rehabilitacije i obeštećenja intimno pitanja zadovoljenja pravde za njihove majke, očeve, bliske rođake i zacjeljenja dubokih moralnih ozleda koje su obilježile živote i njihovih predaka i njih.</p>
<p>- Uvjereni smo, međutim, da se ova inicijativa ne tiče samo nas, njihovih potomaka, kojih svakako nema malo, i da i među onima koji nisu lično zainteresovani ima mnogo ljudi koji razumiju da ona predstavlja gest kojim se cjelokupna zajednica poziva da se emancipuje od autoritarnog nasljeđa i da se okupi oko stava da Goli otok, Sveti Grgur, Bileća i drugi logori iz vremena IB Rezolucije nisu smjeli da se dese, kao što nisu smjeli da se dese ni nacistički i drugi logori u 20. vijeku, koji su svi, bez obzira na razlike u pogledu broja ljudskih žrtava, instalirani sa istom namjerom – da se, pod izgovorom vanredne opasnosti, nepoželjni ljudi izmjeste na periferiju pravnog poretka, u prostor čistog nasilja i bezakonja, da bi tamo mogli biti bestijalno mučeni i degradirani kao ljudska bića- zaključuje se u saopštenju.</p>
<p>Saopštenje su potpisali:</p>
<p>Aida Perović&nbsp;</p>
<p>Božidar Simović</p>
<p>Amra Bajrović&nbsp;</p>
<p>Ljupka Kovačević &nbsp;</p>
<p>Jasna Cvetković</p>
<p>Ljiljana Milošević&nbsp;</p>
<p>Tatjana Ivanović&nbsp;</p>
<p>Nikola Šaranović</p>
<p>Nebojša Guberinić</p>
<p>Jasna Drakić&nbsp;</p>
<p>Ljubomir Knežević &nbsp;</p>
<p>Tatjana Raičević Pavić</p>
<p>Blažo Pavić&nbsp;</p>
<p>Vera Jovanović&nbsp;</p>
<p>Nataša Nelević</p>
<p>Radmila Bajagić</p>
<p>Tamara Damjanović</p>
<p>Vera Lalatović &nbsp;</p>
<p>Mile Cicmil &nbsp;</p>
<p>Nela Simović &nbsp;</p>
<p>Stojanka Kontić&nbsp;</p>
<p>Katarina Mirković&nbsp;</p>

Potomci informbiroovaca podržali inicijativu i rehabilitaciji IB-ovaca: To je gest kojim se poručuje da Goli Otok, Sveti Grgur i drugi logori nijesu smjeli da se dese

<p>Predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović </b>predložio je <b>Stevana Gajevića </b>za člana Fiskalnog savjeta Crne Gore, na osnovu člana 27c Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, navedeno je u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Milatović je izrazio očekivanje da će Fiskalni savjet, kao nezavisno savjetodavno tijelo, značajno doprinijeti jačanju kvaliteta fiskalne politike kroz ocjenu njenog kredibiliteta i fiskalne odgovornosti.</p>
<p>Zakonom je predviđeno da Savjet, između ostalog, daje mišljenja o uticaju prijedloga budžeta i drugih propisa na stabilnost javnih finansija, analizira prijedlog Fiskalne strategije, kao i makroekonomske i fiskalne tokove.</p>
<p>Stevan Gajević je rođen 1974. godine u Pljevljima. Magistar je ekonomije. Radno iskustvo sticao je u u državnoj upravi kao i u bankarskom sektoru. Takođe, radio je kao ekonomski konsultant u brojnim privrednim društvima, a bio je i državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Profesionalni je sudski vještak, finansijski konsultant, ekspert za oblast poreza, nezavisni procjenitelj i specijalista za finansijsku istragu.</p>

Milatović predložio Gajevića za člana Fiskalnog savjeta Crne Gore

<p>Kao predsjednik Crne Gore, zemlje koja baštini vrijednosti antifašizma i tolerancije, ponavljam našu čvrstu posvećenost borbi protiv svih oblika diskriminacije, antisemitizma i netrpeljivosti - poručio je Jakov Milatović na komemoraciji 80 godina od oslobođenja logora Aušvic u Poljskoj.</p>
<p>On je odao počast stradalima u Holokaustu.<br/>
<br/>
- Danas, osam decenija od oslobođenja Aušvica, sa tugom i poštovanjem prisjećamo se miliona nevinih žrtava Holokausta - muškaraca, žena i djece čiji su životi ugašeni zbog mržnje i predrasuda. Bilo je potresno čuti poruke i sjećanja preživjelih o ovom mjestu, na kome je zlo pokazalo svoje lice u najokrutnijem obliku. Sjećanje na Holokaust nije samo dužnost prema prošlosti već i obaveza prema budućnosti - naveo je Milatović.<br/>
<br/>
On je upalio svijeću za žrtve Holokausta, kako je rekao, uz želju da nam, i u najmračnijim vremenima, svjetlost humanosti obasja put.</p>
<p>- Neka počivaju u miru, a sjećanje na njih živi vječno. Neka se ovakvo zlo više nikada ne ponovi - poručio je Milatović.<br/>
<br/>
Dio zvanične delegacije na komemoraciji u Aušvicu bila je i predsjednica Jevrejske zajednice u Crnoj Gori Nina Ofner Bokan.</p>

Milatović odao počast stradalima u Holokaustu: Neka se ovakvo zlo više nikada ne ponovi

<p>Italijanski film „Pregovarač“, rađen po scenariju<b> Sandra Petralje</b> i u režiji <b>Alesandra Tonde</b>, prikazan je sinoć u Paviljonu u Njegoševom parku, kao dio programa manifestacije „Podgoričko kulturno ljeto“.&nbsp;</p>
<p>Film donosi snažnu i emotivnu priču zasnovanu na istinitim događajima koji su 2005. godine potresli italijansku i svjetsku javnost – otmicu novinarke <b>Đulijane Sgrene</b> u Iraku, napore agenta <b>Nikole Kaliparija</b> da je spasi, i tragičan ishod misije usljed komplikacija izazvanih američkom vojnom intervencijom.</p>
<p>Projekcija je realizovana u saradnji sa Ambasadom Italije u Crnoj Gori, a prisustvovao joj je veliki broj ljubitelja filma, koji su ispratili ovo potresno svjedočenje o hrabrosti, odgovornosti i cijeni borbe za ljudski život.</p>

Podgoričko kulturno ljeto: Italijanski film „Pregovarač“ prikazan sinoć u Njegoševom parku

<p>Svijest svih nas – ne samo građana, već i onih koji upravljaju institucijama i lokalnim samoupravama – i dalje je na veoma niskom nivou, ocijenio je <b>Milan Gazdić</b>, direktor Agencije za zaštitu životne sredine, gostujući u jutarnjem programu <i>Budilnik</i> na Televiziji E, povodom obilježavanja Svjetskog dana životne sredine.</p>
<p>Ovaj datum, koji se svake godine obilježava 5. juna, ima za cilj da podigne svijest o značaju očuvanja prirode i promoviše odgovoran odnos prema životnoj sredini.</p>
<p>Gazdić je ocijenio da je stanje kvaliteta vazduha u Crnoj Gori trenutno zadovoljavajuće.</p>
<p>– Sve mjerne stanice u gradovima bilježe kvalitet vazduha koji je na prihvatljivom nivou. Ove godine uključili smo i mobilnu stanicu koja obilazi sjeverne opštine i po potrebi mjeri kvalitet vazduha. Dosadašnja mjerenja pokazuju da je on za sada dobar – kazao je Gazdić.</p>
<p>Kada je riječ o zaštiti biodiverziteta, direktor Agencije ističe da se u tom domenu sprovode brojne aktivnosti, ali da problemi i dalje postoje, naročito kada je riječ o nelegalnim radnjama u šumama.</p>
<p>– Situacija u vezi sa šumama je trenutno dosta haotična. Suočavamo se sa brojnim ilegalnim aktivnostima, posebno u oblasti lova i ribolova, što direktno ugrožava biodiverzitet. Pratimo i dešavanja oko zakona o šumama, gdje su prisutni brojni izazovi – rekao je Gazdić.</p>
<p>Na čelu Agencije je već četiri godine, a kako kaže, za to vrijeme identifikovani su brojni problemi i ponuđena konkretna rješenja. Međutim, ključni izazov i dalje ostaje – niska ekološka svijest.</p>
<p>– Ove godine smo, u saradnji sa Ministarstvom ekologije, izradili plan kojim želimo dodatno da pojačamo edukaciju građana. Edukacija je uvijek prvi korak, ali ove godine pojačaćemo i kaznenu politiku. Vjerujemo da ćemo kombinacijom ovih pristupa uspjeti da promijenimo ekološku svijest u Crnoj Gori – zaključio je Gazdić.</p>

Gazdić: Najveći ekološki problem u Crnoj Gori je svijest građana

<p>Podgorička policija uhapsila je šezdesetogodišnjeg <b>P.L.</b> iz Tuzi, nakon što je kod njega pronađeno vatreno oružje u ilegalnom posjedu, a sumnja se da je prethodno bacio bombu na livadu u blizini porodične kuće, dok je u njegovoj blizini bio sin.</p>
<p>Kako je saopšteno iz Uprave policije, službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ su postupali po prijavi zbog porodičnog nasilja i, uz sudski nalog, izvršili pretres kuće koju koristi osumnjičeni. Tom prilikom pronađena je i oduzeta puška nepoznate marke i kalibra u ilegalnom posjedu, kao i startni pištolj.</p>
<p>- Takođe, kako se sumnja, P.L. je prethodno izazvao opasnost po život i tijelo svog sina kojeg je odveo na livadu iza njihove kuće, držeći u ruci bombu koju je potom aktivirao i bacio na livadu gdje je eksplodirala – navodi se u saopštenju.</p>
<p>O svemu je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu P.L. lišen slobode.</p>
<p>- Protiv njega su podnijete krivične prijave zbog sumnje da je izvršio krivična djela: nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija – zaključuje se u saopštenju.</p>
<p>&nbsp;</p>

Uhapšen muškarac iz Tuzi: Bacio bombu dok mu je sin bio u blizini

<p>Crna Gora mora učiniti mnogo više kako bi pokazala istinsku posvećenost evropskim integracijama, ocijenio je<b> Luka Dedić</b> iz NVU Građanski aktivizam, gostujući u jutarnjem programu „Budilnik“ na Televiziji E.</p>
<p>- Ja kod sadašnje političke elite više vidim neki vid političkih dogovora, podjele interesnih sfera, namještenja i sličnih stvari, nego stvarne želje da vladavina prava profunkcioniše - poručio je Dedić.</p>
<p>On podsjeća da je novom metodologijom Evropske unije vladavina prava stavljena u centar pregovaračkog procesa, što se za Crnu Goru konkretno odnosi na poglavlja 23 i 24.</p>
<p>- Na to je apostrofirano u najnovijem Non paperu da se obrati posebna pažnja - rekao je on.</p>
<p>Dedić navodi da bi tehnički dio pregovora sa EU trebalo da bude završen do 2026. godine, ali upozorava da je taj cilj možda nedostižan ukoliko izostane stvarna politička volja.</p>
<p>- Političari moraju uraditi mnogo više da ubijede građane, pa samim tim i EU, da Crna Gora može postati naredna zemlja članica - smatra on.</p>
<p>Govoreći o vladavini prava, Dedić je pojasnio da je njena suština u zaštiti građana i sprovođenju zakona.</p>
<p>- Mi se često služimo izrazom vladavina prava, a on je u suštini veoma prost – vladavina prava znači da institucije štite svoje građane od svih nepropisnih ponašanja, spremne su da prepoznaju bilo kakvo potencijalno nezakonito ponašanje i da sprovode Ustav i zakone Crne Gore. Ma koliko to se činilo jednostavnim, kada se vidi u praksi i nije baš tako - rekao je Dedić.</p>
<p>On dodaje da se EU, poučena iskustvima sa Rumunijom, Bugarskom i Hrvatskom, fokusira upravo na ta pitanja i da Crna Gora neće moći da ih zaobiđe.</p>
<p>- Znamo da su pregovori itekako politička odluka, ali kada su neke važne temeljne vrijednosti u pitanju, moraćemo da dokažemo da želimo da postanemo članica EU. Kada pričamo o vladavini prava, osnovni momenat, po mom mišljenju, jeste politička volja. Stalno pričamo o tome – politička volja, želja, iskrena želja političkih aktera da Crna Gora postane zemlja članica. Međutim, ja vjerujem da mi kuburimo s tim i kuburimo duži vremenski period. Kada neko želi da pošalje jasnu poruku da su reforme tu, da želimo da se mijenjamo, mislim da su znaci vrlo vidljivi i jasni da bismo to vidjeli na početku. Ja kod sadašnje političke elite ne vidim te znake - rekao je Dedić.</p>
<p>Dedić je izrazio zabrinutost i zbog stanja u crnogorskoj diplomatiji, ističući da Crna Gora trenutno nema ambasadore u 16 zemalja, što je posebno problematično u kontekstu pristupanja EU.</p>
<p>- Kada čujete da u Njemačkoj već određeni vremenski period nemamo ambasadora, to je zaista zabrinjavajuće. Njemačka je zemlja koja prijateljski posmatra pristup Crne Gore Evropskoj uniji i pruža podršku na svakom mogućem planu, a mi u našoj ambasadi u Berlinu nemamo ambasadora već otpravnika poslova, što značajno utiče na nivo kontakata koji je moguće ostvariti, a samim tim i na jedan način i širiti rezultate Crne Gore sa njemačkim kolegama koji učestvuju u kompletnom procesu - kazao je Dedić.</p>
<p>On smatra da je nužno da ambasada u Berlinu ima osobu koja će se isključivo baviti evropskim integracijama, budući da su to ambasade koje se suočavaju s velikim brojem konzularnih pitanja.</p>
<p>Govoreći o drugim diplomatskim izazovima, Dedić je ukazao na značaj Argentine zbog crnogorske dijaspore, ističući da i u toj zemlji Crna Gora nema ambasadora, što je, kako kaže, zabrinjavajuće.</p>
<p>- Mi vidimo da postoji kontinuitet u praznim ambasadorskim mjestima u našoj diplomatiji i razloge moramo tražiti van same oblasti. Ono što je zabrinjavajuće jeste da ne vidimo ni volju da se neke stvari mijenjaju - zaključio je Dedić.</p>

Dedić: Moraćemo da dokažemo da želimo da postanemo članica EU

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp;</p> <p>Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp;</p> <p>Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije.</p> <p><b>KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE</b></p> <p>Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp;</p> <p>Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane <b>Dragana Krapovića</b>, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore<span>(Photo: Portal ETV, screenshot)</span></figcaption> </figure>  <p>Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp;</p> <p>Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani.</p> <p>Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije.</p> <p><b>KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA</b></p> <p>Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini <b>Marko Kovačević</b> vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio.</p> <p>Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac <b>Andrija Mandić,</b> mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta.</p> <p><b>VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU</b></p> <p>Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore <b>Jovan Vučurović</b> prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp;</p> <p>Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp;</p> <p>Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom.</p> <p>Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao.</p> <p>&nbsp;</p>

Struka da se pita: Krapović studirao 8, Kovačević 12, a Vučurović 18 godina

<p><b>Jelena Perović </b>je od petka, kada je donešena presuda Upravnog suda, direktorica Agencije za sprečavanje korupcije, kazao je novinarima njen advokat <b>Nikola</b> <b>Martinović </b>nakon što su njih dvoje napustili zgradu ASK-a, a poslije nemilih scena u kojima je učestvovala i policija.</p> <p>-Ta odluka suda se ne sviđa određenim krugovima u Agenciji i oni čine sve da bi zadržali svoja namještenja koja su im pripala na osnovu političkih dogovora, odnosno koalicionim sporazumima pripala – kazao je Martinović novinarima.</p> <p>On je kazao da je danas Perović spriječena da radi i najavio da će ona i sjutra doći na posao, ali i dodao kako očekuju da će se i sjutra ponoviti isto, odnosno da će biti spriječena da radi svoj posao.</p> <p>Martinović je kazao da u normalnoj državi ne bi bilo potrebe da se oko ovakve situacije vodi politička ili bilo kakva druga polemika.</p> <p>- Odluka je jasna, ona treba da se izvrši i da se stavi tačka – kazao je Martinović.</p> <p>Službenici policije prethodno su stigli u Agenciju za sprečavanje korupcije, nakon što je jutros Jeleni Perović, a nakon &nbsp;presude Upravnog suda Crne Gore koji je u petak poništio odluku Savjeta ASK-a o njenom razrješenju, onemogućeno da dođe na posao.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5O1UEyHnGmg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Advokat Jelene Perović opisijući situaciju sa policijom kazao je da su od dva mlada pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova, koji su obavljali profesionalno svoj posao prilikom ustanovljavanja što se dešava u ASK-u, odnosno tokom prikupljanja podataka <b>Maja Karas Bošković</b> i v.d. direktora <b>Dušan Drakić </b>tražili od njih da novinare izbace i &nbsp;da pozovu pojačanje, kako bi ih spriječili da snimaju ono što se danas događa u Agenciji.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060211060_c79f6c779af70a8fd36e9c0875f627784561942eb0d06cd81f56b20ad316765f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060211060_c79f6c779af70a8fd36e9c0875f627784561942eb0d06cd81f56b20ad316765f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija stigla u ASK"> </figure>  <p>- Da su htjeli da budu transparenti ne bi ništa smetalo, dakle ni Jelenji Perović ni meni ne smeta. Cijeli događaj vi adekvatno snimate, oni vas ne puštaju preko ovih vrata, već, kako sam vam rekao, traže da vas policija izbaci. Izvinite, neposredno prije ovoga su nam rekli da su vrata za medije otvorene - kazao je Martinović novinarima.</p> <p>On je kazao da traže sprovođenje konačne odluke Upravnog suda, te da to pravo &nbsp;policija treba da sprovjede kroz svoj postupak.</p> <p>- Ali, to je već druga dimenzija ove priče. Ja sam vam saopštio samo ono što sadašnje rukovodstvo agencije mislie o medijima i koliko je ono otvoreno - kazao je Martinović.</p> <p>Drakić je kazao da je uvijek otvoren za medije, da su mu oni , uz nevladin sektor, najveći partneri</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTtR0xqX0EBc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Odlučujući po tužbi Perović, Upravni sud je ocijenio da u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke njoj nije omogućeno da se izjasni u odnosu na razloge zbog kojih je razriješena dužnosti direktorice Agencije za sprečavanje korupcije.</p> <p>- Nije sporno da se dnevni red sjednice Savjeta utvrđuje na sjednici (član 14 stav 1 Poslovnika o radu Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije), kao što je to učinjeno u konkretnom slučaju, kada su članovi Savjeta, nakon uvida u dokumentaciju o izvršenom inspekcijskom nadzoru, konstatovali postojanje razloga za razrješenje direktorice Agencije iz člana 98 stav 1 tačka 4, a u vezi sa članom 9 stav 1 i 2 Zakona o sprečavanju korupcije, a koji se odnose na povredu odredbi Zakona i pravila o radu Agencije i obavezu javnog funkcionera da svoju funkciju vrši na način da javni interes ne podredi privatnom, kao i da ne izazove sukob interesa u vršenju javne funkcije. Međutim, kako je na istoj sjednici, bez prethodnog upoznavanja tužilje, pokrenut postupak njenog razrješenja i donijeta odluka, to je Sud zaključio da joj nije bila data mogućnost da učestvuje u postupku njenog razrješenja i izjasni se o činjenicama relevantnim za odlučivanje, budući da je izjašnjenje tužilje, broj 01-2193 od 15.08.2024. godine, na koje se tuženi pozvao, dato u odnosu na drugi razlog za razrješenje (iz člana 98 stav 1 tačka 3, a u vezi neispunjenosti uslova iz člana 87 stav 3 Zakona o sprečavanju korupcije), a ne razlog zbog kojeg je ista osporenom odlukom razriješena dužnosti - navedeno je u saopštenju Upravnog suda.</p> <p>Zbog navedene procesne povrede, Sud je ocijenio da je osporenu odluku trebalo poništiti.</p> <p>Savjet ASK je jednoglasno smijenio Perović 15. avgusta. Odmah nakon što je ta odluka donijeta, na sajtu Agencije objavljeno je saopštenje bivše direktorice u kome tvrdi da je njena smjena “politički motivisana” i da “političke partije u čije ime, kako tvrdi, većina članova Savjeta sprovodi plan za njeno razrješenje, očigledno imaju obećanje nekažnjivosti za mnoga krivična djela”.</p>

Tag: predsjednik-crne-gore