Predložene izmjene i dopune Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš predstavljaju neodgovoran odnos prema državnim resursima i nastavak prakse njihovog umanjenja i arčenja na štetu svih građana, poručeno je iz Kabineta Predsjednika Crne Gore
Kako u saopštenju navode, predloženim izmjenama predviđa se da se dvorac “na Kruševcu” u Podgorici, sa pripadajućim zemljištem, prenese u svojinu potomaka dinastije Petrović Njegoš.
- Dvorac „na Kruševcu“ ima poseban značaj za kulturni identitet Podgorice i Crne Gore. U njemu je ustanova kulture, Muzej savremene umjetnosti Crne Gore, što dodatno potvrđuje njegovu vrijednost za sve građane. Njegovo prenošenje u privatno vlasništvo bilo bi suprotno principima očuvanja kulturne baštine i odgovorne politike upravljanja imovinom- poručili su iz Milatovićevog kabineta.
Napominju da odnos države prema dinastiji Petrović Njegoš, koji je predstavljen u ranijem zakonskom rješenju iz 2011. godine, kojim je potomcima dinastije obezbijeđena izgradnja porodične kuće na Cetinju površine do 300 m² sa pripadajućim zemljištem do 5000 m², kao i stan u Podgorici površine do 130 m², predstavlja pravičnu, dostojanstvenu i održivu mjeru reparacije. Time je država već pokazala poštovanje prema potomcima dinastije, a da pritom nije narušila javni interes.
- Davanje dvorca „na Kruševcu“ u privatnu svojinu otvora mogućnost da ista ili druge dinastije zatraže sličan tretman u odnosu na državne objekte, što bi bilo neopravdano i štetno po državni interes- zaključuje se u saopštenju Kabineta Predsjednika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kabinet Predsjednika: Prenošenje dvorca ''na Kruševcu'' u privatno vlasništvo suprotno principima očuvanja kulturne baštine i odgovorne politike upravljanja imovinom

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović dodijelio je danas posthumno Orden crnogorske velike zvijezde, najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu, mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću.
U kabinetu Milatovića su naveli da je Amfilohije Radović, koji je inače, negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, a islam lažnom vjerom, odlikovan za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“.
Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
Milatović je, uprkos svemu tome, poručio da se danas sjećamo čovjeka „koji je ostavio dubok, neizbrisiv trag u istoriji naše zemlje“, te da „njegov glas, snaga i mudrost i danas odjekuju među nama“.
- Dodjelom Ordena Crnogorske velike zvijezde mitropolitu Amfilohiju, Crna Gora odaje priznanje njegovom ogromnom doprinosu u jačanju međunarodnog ugleda države, kao i u očuvanju duhovne tradicije, izgradnji društvenog mira i oblikovanju jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije. Rođen u Morači, obrazovan u Beogradu, Bernu, Rimu, Parizu i Atini, mitropolit Amfilohije je bio više od crkvenog velikodostojnika - naveo je Milatović.
On je ocijenio da je mitropolit Amfilohije bio most između duhovnosti i znanja, između Istoka i Zapada.
- Svojim obrazovanjem, autoritetom i dijalogom sa predstavnicima drugih crkava i religija, dao je doprinos međunarodnom ugledu Crne Gore i pokazao da se snaga jedne male zemlje mjeri veličinom njenih velikih ljudi. Kao predsjednik Crne Gore, u susretima sa brojnim vjerskim velikodostojnicima u Crnoj Gori i širom svijeta, sa ponosom sam slušao kako sa posebnim poštovanjem i uvažavanjem govore o mitropolitu Amfilohiju - izjavio je Milatović.
Dodao je da je mitropolit bio „duhovni kolos“ čija je riječ bila čvrsta i stamena.
- Baš kao ovaj naš crnogorski krš iz kojeg je ponikao i kojeg je najviše volio - dodao je on.
Naveo je da je, u složenim istorijskim trenucima za Crnu Goru „kada su emocije bile snažne, a podjele duboke, Amfilohijev poziv na mir i dostojanstvo bio glas razuma koji je doprinio da Crna Gora sačuva dostojanstvo i zajednička vjera u bolju budućnost“.
- Tokom izazovnih društvenih procesa, poput referenduma 2006. godine, dao je nemjerljiv doprinos očuvanju mira i stabilnosti, pozivajući uvijek na sabornost, razum i međusobno poštovanje. Upravo su to vrijednosti na kojima danas gradimo bolju Crnu Goru - rekao je Milatović.
Istakao je da je, u posljednjim godinama svog života, mitropolit Amfilohije stao na čelo naroda, rame uz rame sa sadašnjim mitropolitom Joanikijem.
- Bio je to simbol duhovnog otpora i moralne dosljednosti. Tokom litija 2019. i 2020. godine, predvodili su narod u borbi za slobodu, jednakost i pravdu, za vrijednosti koje su nam bile oduzete. Sa njim na čelu, ulicama Crne Gore koračale su tih dana i mjeseci rijeke crnogorskih građana vjerujući u bolje sjutra. Zahvaljujući njegovom vođstvu, litije su postale simbol mirnog građanskog otpora i izraz potrebe ljudi da se njihovo dostojanstvo čuje i poštuje. To je bio trenutak kada se pokazalo da Crna Gora može mijenjati sebe bez nasilja, bez podjela, u duhu demokratske svijesti i odgovornosti. I upravo ta snaga naroda, vođena vjerom, razumom i dostojanstvom, otvorila je novo poglavlje crnogorske istorije. Bez te promjene, bez tog mirnog, dostojanstvenog i demokratskog pokreta, Crna Gora danas ne bi sa optimizmom gledala na svoju evropsku budućnost - naveo je Milatović.
Ta perspektiva, dodaje on, ne podrazumijeva samo dobre zakone, efikasne institucije, već i slobodu, dostojanstvo čovjeka i sposobnost društva da se mijenja bez nasilja.
- Mitropolit Amfilohije je svojim djelom pokazao da su te vrijednosti utkane u samo biće naše Crne Gore. Zato danas, u ime države Crne Gore, sa dubokim poštovanjem i zahvalnošću, dodjeljujem posthumno Orden Crnogorske velike zvijezde mitropolitu Amfilohiju za: doprinos očuvanju duhovne i kulturne tradicije Crne Gore, zalaganje za mir i sabornost u presudnim istorijskim trenucima, doprinos demokratskim promjenama bez kojih Crna Gora ne bi mogla postati dio evropske porodice naroda, i za kontinuirani, cjeloživotni angažman na jačanju međunarodnog ugleda Crne Gore - istakao je Milatović.
Mitropolita Amfilohija više nema među nama, ali, poručuje Milatović, „njegova poruka i njegovo djelo ostaju“.
- Da nas podsjećaju: da se Crna Gora brani istinom, vjerom i razumom, da se mijenja dijalogom a ne sukobom i da snaga jednog naroda nije u podjelama, već u jedinstvu. I završiću ovaj govor sa stihovima našeg slavnog i velikog Njegoša koji nose vanvremensku poruku, a koji savršeno pristaju uz životno djelo mitropolita Amfilohija: “Blago onom ko dovijeka živi, imao se rašta i roditi - zaključio je predsjednik Milatović u obraćanju prisutnima.
Svečanosti je u ime porodice Radović prisustvovao brat mitropolita Amfilohija Pavić Radović. Orden je, po želji i uz saglasnost porodice, uručen mitropolitu crnogorsko-primorskom Joanikiju, koji je zahvalio Predsjedniku na dodjeli Ordena i tome što je “sagledao i uvažio velike zasluge našeg blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija”.
- On je kao čovjek velikog obrazovanja, velike harizme i velikog ugleda, bio rado viđen i priman u glavnim centrima svih pravoslavnih zemalja a i mnogo šire. Nije slučajno što se blaženopočivšem mitropolitu Amfilohiju dodjeljuje Orden Velike crnogorske zvijezde. To nas podsjeća na Njegoševu luču, na Njegoševu zvijezdu, na onu svjetlost Božiju koju je Njegoš opjevao, vječnu i neprolaznu, a koju je mitropolit Amfilohije nosio u svojoj duši i tom svjetlošću obasjao i svoj narod, i svoju otadžbinu, a ta svjetlost će zasijati i izvan prostora Crne Gore - poručio je mitropolit Joanikije.

1250x600

1084x550

Milatović posthumno dodijelio Amfilohiju Radoviću Orden crnogorske velike zvijezde: „Zahvaljujući njegovom vođstvu litije postale simbol mirnog građanskog otpora“

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović smatra da bi vrhovni državni tužilac Milorad Marković mogao da posveti dodatnu pažnju određenim slučajevima.
Prema njegovim riječima, to mu građani najviše zamjeraju.
Navodi da „oni vide da se pravda u Crnoj Gori završava jednim hapšenjem, nakon čega se sve pusti“.
- To građani sve vide. Ako pravda treba da se završava hapšenjima bez sudskog epiloga, onda je bolje da nemamo takvu pravdu, jer to nije ono što građani žele. Građani su birali mene, isto kao i poslanike, da vrlo jasno iznosimo stavove. Ti stavovi su juče izneseni i mislim da su legitimni - rekao je on.
Ističe da Crna Gora nije dobila pravdu.
- Neki ljudi u Crnoj Gori i dalje su nedostižni pravosudnim organima. Mi svi znamo koja je imovina stečena kriminalom, a ništa se nije uradilo povodom toga. Zašto poslanici nijesu usvojili antimafija zakon, pa da pomognu vrhovnom tužiocu? Svi moramo biti odgovorniji kako bi Crna Gora bila zemlja prava i pravde - izjavio je Mialtović.
Tvrdi da ima puno pravo da, pet godina nakon smrti, mitropolitu Amfilohiju da jedno od najviših državnih priznanja koje se dodjeljuje državljanima Crne Gore.
Poručio je da ne prihvata moralnu superiornost nekih članova NVO sektora, koji „ništa ne kažu na spregu kriminala i dijelova vlasti, ali im smeta kada se čovjeku koji to zaslužuje daje najveći državni orden“.
<h2>Počele konsultacije za sutkinju Ustavnog suda</h2>
Potvrdio je da danas počinju konsultacije za izbor sutkinju Ustavnog suda.&nbsp;
- Poslao sam svima pismo i spreman sam da zajedno sa kandidatkinjom odgovorim na svako potencijalno pitanje ili dilemu - kazao je Milatović u izjavi za medije.&nbsp;
Naveo je da će konsultacije početi danas, a nastavljene narednih dana.&nbsp;
- Svi poslanički klubovi koji su bili uzdržani će se odazvati na konsultacije - tvrdi Milatović.&nbsp;
Dodaje i da će biti vođeni razgovori o ambasadorima.
- Razgovori sa kabinetom ministtra vanjskih poslova su već počeli. Nesumnjivo da imamo konstruktivan odnos u tom procesu - izjavio je on.&nbsp;

Milatović: VDT bi mogao da posveti dodatnu pažnju određenim predmetima

Crna Gora nema vremena za &nbsp;čekanje kada je riječ o reformama, a posebno ne kada je riječ o Ustavnom sudu - poručio je savjetnik predsjednika države za unutrašnju politiku i privredni razvoj Nebojša Vuksanović reagujući na izjaviu ministarke evropskih poslova Maide Gorčević koja je izrazila očekivanje da će poslanici na sjednici sljedećeg utorka imenovati sudije Ustavnog suda.
Vuksanović je naglasio da pozivaju poslanike da konačno izaberu troje nedostajućih sudija Ustavnog suda i time omoguće njegovu punu funkcionalnost - jer, kako je podvukao, bez funkcionalnog Ustavnog suda nema ni vladavine prava, ni napretka ka EU. &nbsp; 
 
- Podsjećamo da prije tri sedmice nije održana sjednica Skupštine, na kojoj se nalazio prijedlog predsjednika države. Tada nije postojala ni volja da se razgovara o kandidatu koji nije dio partijske trgovine. Umjesto da Vlada i Skupština ubrzaju EU put, jedino se povećava partijska trgovina da biste izabrali samo dvoje sudija - ocijenio je Vuksanović. 
 
Ne pristaju, jasan je savjetnik predsjednika države, da Crna Gora stoji.
- Zato je potrebno izabrati sve preostale sudije, bez partijskih kalkulacija i bez dvostrukih aršina. Ustavni sud se ne popunjava radi političke trgovine, već da bi država imala sud koji štiti Ustav i prava građana. 
Ustavni sud nije ničija partijska imovina - on je temelj vladavine prava i evropske Crne Gore - zaključio je Vuksanović.

Vuksanović: Poslanici da konačno izaberu troje sudija i omoguće punu funkcionalnost Ustavnog suda

Vladajuća većina je vrlo svjesno i namjerno unizila Skupštinu, predsjednika države i Ustavni sud, a sa druge strane su pokazali da i pravosudna imenovanja moraju da budu proizvod isključivo klijentelizma i političke trgovine - ocijenila je politikološkinja i kolumnistkinja Antene M Nevena Kovačević nakon što na jučerašnjoj vanrednoj sjednici Skupštine nije usvojen dnevni red na kojem je trebalo da bude prijedlog za izbor Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda.
Institucionalni razvoj se, kako je Kovačević kazala gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, živi već pet godina.
- A juče je ponovo obesmišljena Skupština kao najviši zakonodavni dom, ali i institut predsjednika države od strane njegovih koalicionih partnera - ukazala je Kovačević.
Imali smo, ustvrdila je politikološkinja, obesmišljavanje kompletnog sistema parlamentarizma, što uključuje, između ostalog, i institut vanredne sjednice.
- Postavlja se pitanje, po ko zna koji put, ako imamo ovakvo obesmišljavanje parlamentarne demokratije iz svih poslovnički predviđenih instituta, zašto je uopšte Andrija Mandić kao predsjednik Skupštine zakazao sjednicu, ako je postojalo saglasje parlamentarne većine da oni neće podržati kandidatkinju za sutkinju Ustavnog suda - rekla je Kovačević.&nbsp;
Vladajuća većina je, smatra Kovačević, vrlo svjesno i namjerno unizila Skupštinu, predsjednika države i Ustavni sud, a sa druge strane su pokazali, kako je kazala, da i pravosudna imenovanja moraju da budu proizvod isključivo klijentelizma i političke trgovine.
- Niko ne može biti izabran ukoliko nije podoban iz ovog, ili onog razloga za parlamentarnu većinu, a sve što smo juče čuli kao izgovore zbog kojih predmetna kandidatkinja za njih nije podobna su dnevno političke floskule koje mislim da ne vrijedi komentarisati - istakla je Kovačević.
Smatra da su neke odluke Ustavnog suda bile u najmanju ruku sporne, a eklatantan primjer je Temeljni ugovor, na osnovu koga, kako kaže, crkva Srbije gospodari teritorijom Crnom Gori.
- Ali bolje je svakako da imamo bilo kakav Ustavni sud, nego da je on nefunkcionalan, jer ako suspendujete Ustavni sud onda ste u potpunosti suspendovali pravnu sigurnost građana i države u cjelini. Nažalost se pokazalo u praksi prethodnih godina da su sva pravosudna imenovanja, i ona koja smo hvalili nekad i mi i evropski partneri, bila posljedica nekih političkih dogovora i kalkulacija - istakla je Kovačević.
To, kaže, danas vidimo po izostanku reakcija vrhovnog državnog tužioca i specijalnog državnog tužioca na određenim procesima koji se dešavaju u državi - poput slavljenja ratnih zločinaca, prijetnji medijima, obračuna vlasti sa civilnim sektorom, advokatima.
- U potpunosti imamo ignorisanje bilo kakvih primjedbi i civilnog sektora i ostalih relevantnih drustvenih činilaca. Tu posebno vidimo da je Tužilaštvo pod političkom kontrolom, a posljednji takav primjer je slučaj predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića, gdje smo imali evidentan primjer izazivanja rasne i vjerske mržnje, a Tužilaštvo je zaključilo da nema elemenata tog krivičnog djela - zaključila je Kovačević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Kovačević: Vladajuća većina svjesno i namjerno unizila Skupštinu, predsjednika Crne Gore i Ustavni sud

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da Crna Gora ne smije postati država u kojoj će kršenje zakona, veličanje simbola mržnje, zločina i fašističke ideologije ostati nekažnjeno ili prećutano.
U objavi na mreži X, Milatović je osudio i napade na predstavnike medija tokom posljednjih događaja u Pljevljima, gdje je podignut spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, a potom uklonjen u noći između utorka i srijede.
– Nedopustivo je da se verbalno i fizički napadaju novinari i fotoreporteri na radnom zadatku, što najoštrije osuđujem – poručio je predsjednik.
Pozvao je sve nadležne institucije da preduzmu mjere kako bi se očuvali javni red i mir, ali i kako bi se zakoni dosljedno primjenjivali.
– Niko ne smije biti jači od države. Prestanimo da se vraćamo u prošlost koja nas dijeli i okrenimo se budućnosti i onome što nas spaja – naveo je Milatović.

Milatović: Niko ne smije biti jači od države, nedopustivi napadi na novinare

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pozvao je nadležne institucije da bez odlaganja uklone nezakonito postavljeno spomen-obilježje Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru kod Berana, ocjenjujući da se radi o pokušaju rehabilitacije ideologije suprotne antifašističkim vrijednostima Crne Gore.
- Povodom postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću, komandantu četničkog pokreta i ratnom zločincu, pozivam nadležne institucije da odmah preduzmu sve zakonske mjere: da utvrde odgovornost i bez odlaganja uklone ovaj spomenik - poručio je Milatović putem mreže X.
On je istakao da je podizanje spomen-obilježja osobi koja simbolizuje fašističku kolaboraciju, etničku i vjersku mržnju, te masovne zločine nad civilima &nbsp;„direktan pokušaj rehabilitacije ideologije koja je u suprotnosti s temeljnim vrijednostima antifašističke Crne Gore“.
Milatović je naglasio da antifašizam nije samo istorijska činjenica, već i živo, ustavno opredjeljenje savremene crnogorske države.
- Zbog toga zahtijevam HITNO: uklanjanje spomenika, postupanje Opštine Berane, kao i djelovanje Vlade, policije i tužilaštva - poručio je predsjednik.
On je zaključio da Crna Gora mora biti dosljedna u odbrani svojih temeljnih antifašističkih vrijednosti.

Milatović: Spomenik Pavlu Đurišiću napad na antifašističke temelje Crne Gore

Građanska inicijativa „21. maj“ ocijenila je da se Crna Gora danas nalazi u dubokoj političkoj i društvenoj regresiji, opisujući aktuelno stanje kao „tragično i groteskno“.
- Crna Gora se, nažalost, konsolidovala kao politička zajednica obilježena tragikomičnošću, bojažljivošću, štetočinstvom i površnošću. Imamo izvršnu vlast koju čine neuki, lakomi i podanički političari, čije upravljanje državom kod svakog ozbiljnog građanina izaziva samo podsmijeh i prezir - &nbsp;navodi se u saopštenju.
Iz GI „21. maj“ posebno kritikuju pasivnost predsjednika države, za kojeg tvrde da je „nesposoban da progovori o ijednom suštinskom državnom ili društvenom pitanju“.
- Slučajno izabrani predsjednik, bez političke vizije i državničkog kapaciteta, uvijek će se svesti na ulogu poslušnika Srpske pravoslavne crkve ili pridvorice defektnog i grotesknog litijaškog pokreta -poručuju iz ove građanske inicijative.
U saopštenju se oštro kritikuje i, kako navode, „neočetnička struktura vlasti“, za koju tvrde da djeluje pod pokroviteljstvom režima iz Beograda.
- Uz logistiku Aleksandra Vučića, uz beskičmenost Pokreta Evropa sad i političku ništavnost Demokrata, vlast su preuzeli najproblematičniji politički akteri. Raskošna je koncentracija nesposobnih, pohlepnih i poslušnih kadrova domaće verzije neočetništva - saopštava GI „21. maj“.
Na kraju, poručuju da ni opozicija ne uliva nadu.
- Imamo i tzv. opoziciju, čiji bi kolektivni nestanak iz političkog života predstavljao značajan doprinos ozdravljenju crnogorskog društva - zaključuje se u saopštenju.

GI "21. maj": Crna Gora zarobljena između litijaštva, neočetništva i institucionalne nemoći

Do kraja 2026. godine nemamo više pravo ni na jednu grešku i prazan hod, nema prostora za izgovore dnevno-političke prirode - poručio je savjetnik predsjednika Crne Gore za evropske poslove Miloš Radonjić nakon jučerašnjeg zatvaranja pregovaračkog poglavlja pet.
On je rekao da je ovo važan trenutak u pristupnim pregovorima Crne Gore jer predstavlja korak bliže našem strateškom cilju punopravnog članstva u EU, te da se, kao eurofil i neko ko je dugo bio dio pregovaračke strukture, i pored svih izazova snažno vjeruje da možemo postati 28. država članica do 2028, raduje ovom događaju.
- Prvenstveno iz razloga što održavamo kontinuitet zatvaranja poglavlja i potvrđujemo vanjskopolitički prioritet države. Istovremeno, nemam nikakve sumnje da Crna Gora ima i ljudskog i institucionalnog i emancipatorskog potencijala da efikasnije realizuje neophodne reforme i brže zatvara preostala pregovaračka poglavlja - naveo je Radonjić.
Crna Gora kao predvodnica procesa i role model u regionu nesumnjivo, smatra on, može više od jednog zatvorenog poglavlja na polugodišnjem nivou.
- Imajući u vidu značajan broj preostalih poglavlja, a malo vremena koje nam stoji na raspolaganju, potrebno je da parlamentarna većina u narednih 18 mjeseci pokaže značajno više agilnosti, kredibilne političke volje i fokusiranosti na obaveze iz evropske agende. Brojke su neumoljive. Sedam poglavlja smo zatvorili, preostalo je još 26. Ulazimo u završnu etapu i mnogo posla je pred nama, i to u geopolitičkom okruženju koje svakim danom postaje sve neizvjesnije - ukazao je Radonjić.
U takvom ozračju, politika proširenja je, podvlači on, više nego ikad instrument koji može poslužiti za jačanje globalne pozicije EU.
- Zbog čega i ne iznenađuje neuporediva naklonost država članica i Evropske komisije Crnoj Gori kojoj svjedočimo. Drugim riječima: klatno odgovornosti je sada u potpunosti na strani Crne Gore i sve zavisi prvenstveno od naše posvećenosti i predanog rada - zaključio je savjetnik predsjednika Crne Gore.

Radonjić: Do kraja 2026. više nemamo pravo ni na jednu grešku i prazan hod, nema prostora za izgovore dnevno-političke prirode

Crna Gora želi da ulaže više napora u održivi razvoj - kroz jačanje institucija, prilagođavanje stvarnim potrebama građana i saradnju sa međunarodnim partnerima, kako bi se zajednički gradila bolja i održivija budućnost - poručio je predsjednik Jakov Milatović.
On je upriličio radni doručak povodom predstojećeg učešća na međunarodnoj konferenciji Ujedinjenih nacija „Finansiranje za razvoj“ u Sevilji, koju zajednički organizuju premijer Kraljevine Španije Pedro Sančez i generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutjereš.
Doručak je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, bio prilika za otvoren dijalog između Milatovića, predstavnika relevantnih institucija i međunarodnih partnera o dosadašnjim rezultatima Crne Gore u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, kao i o narednim koracima za ubrzanje realizacije Agende 2030.
- Predsjednik Milatović istakao je da tema konferencije, u svjetlu brojnih globalnih izazova, zahtijeva sveobuhvatan i usklađen pristup kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou. Ocijenio je da konferencija u Sevilji dolazi u pravom trenutku, jer vraća fokus na održivi razvoj - temu kojoj Crna Gora mora posvetiti još veću pažnju u periodu koji slijedi - kazali su u njegovom kabinetu.
Sagovornici su, prema njihovim riječima, istakli da je učešće predsjednika Milatovića na predstojećoj konferenciji važna šansa da Crna Gora pokaže da je pouzdan i ozbiljan partner, ali i da predstavi izazove i potrebe koje ima kao mala ekonomija sa velikim potencijalima za razvoj.
Doručku koji je organizovao predsjednik Milatović prisustvovali su: ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, državna sekretarka u Ministarstvu finansija Milica Adžić, guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović, savjetnica u Centralnoj banci Crne Gore Biljana Gligorić, rezidentni koordinator UN misije u Crnoj Gori Dijego Sorilja, šef kancelarije UNICEF-a u Crnoj Gori Mihele Servadeji, šefica kancelarije UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova, direktorica UNOPS kancelarije za Crnu Goru Mihaela Telatin, predstavnik Svjetske banke Denis Mesihović, predstavnice GIZ-a Olivera Dimić i Jasna Sekulović, predstavnik Ambasade Španije Horhe Urbiola i predstavnik KfW banke Željko Uljarević.

Milatović: Crna Gora mora graditi budućnost na održivom razvoju

Lavice nas još jednom podsjećaju da rad, red i riješenost donose rezultate, koji služe na ponos čitavoj Crnoj Gori - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je, na mreži Iks (X), čestitao našim rukometašicama na zasluženom plasmanu u četvrtfinale Svjetskog prvenstva.
- Idemo do kraja po medalju - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakovmilatovic%2Fstatus%2F1997380104985448702%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović čestitao rukometašicama: Idemo do kraja po medalju

Američki milijarder Ilon Mask poručio je da bi Evropsku uniju trebalo ukinuti i suverenitet vratiti pojedinačnim državama, kako bi vlasti bolje predstavljale svoje građane, a njegov stav podržao je zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev.
- Upravo tako - kratko je komentarisao Medvedev na Maskovu poruku objavljenu na platformi Iks (X).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Felonmusk%2Fstatus%2F1997279325876367719%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1997279325876367719%7Ctwgr%5Ea2ec4731428454a4ee2539f0cd74d660ceca1800%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjetimo, Mask se posljednjih dana našao u žestokom sukobu s Briselom nakon što je Evropska komisija izrekla kaznu od 120 miliona eura njegovoj platformi Iks (X) zbog kršenja pravila transparentnosti prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA).
MAsk je uzvratio oštrim napadom, tvrdeći da je kazna "suluda" i da je ciljana ne samo protiv Iksa nego i protiv njega lično. Najavio je da će njegov odgovor biti usmjeren i na visoke zvaničnike koji su učestvovali u donošenju odluke, ali nije precizirao kakve će poteze povući.
Evropska komisija navela je da je funkcija plave oznake postala obmanjujuća nakon što je promijenjena iz oznake za verifikovane korisnike u pretplatničku uslugu. Takođe su ocijenili da Iks ne nudi dovoljan uvid u bazu oglasa niti omogućava istraživačima adekvatan pristup javnim podacima. Zvaničnici Komisije naglasili su da je kazna izrečena čitavoj korporativnoj strukturi na čijem je vrhu Mask.
Mask je na Iksu poručio da će evropski "komesari uskoro shvatiti puno značenje Strajsand efekta", aludirajući na situacije kada pokušaji cenzure izazovu još veću pažnju javnosti.
Kazna je odmah izazvala burne reakcije u Vašingtonu, gdje su brojni američki zvaničnici osudili potez Brisela, tvrdeći da je riječ o udaru na slobodu govora i američke tehnološke kompanije. Senator Džej Di Vens tu je odluku nazvao "glupošću", dok je Marko Rubio poručio da je kazna napad na američki narod. Slične poruke poslali su i američki zvaničnici iz administracije Donalda Trampa, uključujući Endrua Puzdera, koji je upozorio da EU "pretjeranom regulacijom guši američke inovacije".
Ovaj slučaj dodatno povećava napetosti između Vašingtona i Brisela, naročito u kontekstu trgovinskih pregovora i sve glasnijih prijetnji američkog predsjednika novim tarifama ukoliko EU nastavi s kažnjavanjem američkih tehnoloških giganata.
U evropskim prijestonicama kazna je dočekana s opreznim odobravanjem, iako su pojedini desničarski političari, poput holandskog Herta Vajldersa, iskoristili momenat za vlastite napade na institucije EU, optužujući ih za "totalitarizam".
Kazna predstavlja zaključak prve faze istrage nad platformom Iks, dok će se naredni koraci Evropske komisije fokusirati na moderiranje sadržaja i druge obaveze propisane DSA-om.

Mask poručio da EU treba ukinuti i vratiti suverenitet državama, podržao ga Medvedev

Policija u Londonu saopštila je da su uhapšene četiri osobe nakon što su bacile pitu od jabuka sa kremom na izložbeni ormar u kojem se nalaze neprocjenjivi britanski Kraljevski dragulji u Taueru u Londonu.
Metropolitan policija grada je navela da su službenici reagovali nakon prijava o kriminalnom oštećenju izložbenog ormara, koji sadrži Državnu krunu i da su četiri protestanta bacila sumnjivu hranu na ormar prije nego što su dvojica napustila mjesto događaja.
Jedna malo poznata, samoproglašena grupa za civilni otpor pod nazivom "Take Back Power" preuzela je odgovornost, navodeći da su njeni članovi bacili pitu od jabuka i kremu na ormar.
Grupa je na društvenim mrežama objavila video incidenta koji prikazuje mladu ženu kako postavlja aluminijsku posudu s pitom uz staklenu pregradu, nakon čega mladić prska kremu iz posude preko nje.
Imperialna Državna kruna, koju je nosio kralj Čarls III na kraju svoje krunidbene ceremonije 2023. godine i na formalnim događajima poput Svečanog otvaranja Parlamenta, mogla se vidjeti kako sjaji unutar ormara. Oba osumnjičena u snimku nosila su majice s natpisom "Take back power" (vratimo moć, engl.) i logom na prednjoj strani.
- Demokratija se raspala - povikala je mlada žena, dok je muškarac koji je prskao kremu rekao da je "Britanija slomljena".&nbsp;
- Došli smo ovdje, do dragulja nacije, da povratimo moć - dodao je on.
Snimak, koji je zabilježila druga osoba u blizini, prikazivao je ženu zaposlenu s radiom kako pokušava intervenisati, neprestano vičući "izvinite!" dok je zvala pomoć putem radija.
"Jewel House" u svjetski poznatom Taueru bio je zatvoren za javnost dok je istraga trajala, saopštila je policija.
- Službenici su blisko surađivali s policijom Grada Londona i sigurnosnim službenicima, a četiri osobe su uhapšene pod sumnjom za kriminalno oštećenje - dodala je Metropolitan policija u saopštenju. Napomenuli su da su osobe u pritvoru.
Kraljevski dragulji su najdragocjenije britansko blago, uključujući regale koje koriste kod krunisanja novih monarha. Sastavljeni od više od 100 predmeta i preko 23.000 dragulja, smatraju se "neprocjenjive kulturne, historijske i simbolične vrijednosti", prema dobrotvornoj organizaciji "Historic Royal Palaces" koja upravlja Tauerom u Londonu, gdje se većina dragulja čuva.
Dragulji su dio Kraljevske kolekcije, koja se drži u povjerenju monarha za naciju.

Demonstranti u Londonu bacili pitu od jabuka na eksponat britanskih Kraljevskih dragulja, uhapšene četiri osobe

Policijski službenici Uprave kriminalističke policije Republike Srbije su večeras u Beogradu u taktičkoj akciji uhapsili članove visokorizične organizovane kriminalne grupe iz Crne Gore V. U. (32) i I. T. (28), za kojima je NCB Interpol Podgorica raspisao međunarodne potjernice, saopšteno je iz Uprave policije.
Oni su uhapšeni, kako je precizirano, po direktnim i preciznim informacijama SBPK - NCB Interpola Podgorica i Regionalnog centra bezbjednosti "Centar" nakon višemjesečnog temeljitog planiranja i koordinisanog postupanja.
- V. U. se u Crnoj Gori traži zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, za koje se protiv njega vodi krivični postupak pred Višim sudom u Podgorici, kao i zbog izdržavanja kazne zatvora za krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, na koje je osuđen presudom Osnovnog suda u Baru - precizirano je u saopštenju.
I. T. se traži zbog obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi pred Višim sudom u Podgorici zbog krivičnih djela ubistvo u pokušaju, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i nasilničko ponašanje.
- Uprava policije ovim još jednom potvrđuje da snažno i odlučno preduzima aktivnosti na neutralisanju djelovanja visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa i predvodi regionalne inicijative u borbi protiv organizovanog kriminala. Službenici Uprave policije nastavljaju sa intenzivnom regionalnom i međunarodnom obavještajnom saradnjom sa ciljem lociranja i hapšenja međunarodno traženih lica uz potpunu posvećenost Crne Gore borbi protiv kriminala i jačanju vladavine prava - istaknuto je u saopštenju.

U Srbiji uhapšena dva člana visokorizične organizovane kriminalne grupe iz Crne Gore, traže se zbog napada na službeno lice, ubistvo u pokušaju...

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Knežević Perišić poručila Hojlu: Nemojte biti saučesnik onima koji pokušavaju da unište Crnu Goru

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Tag: predsjednik-crne-gore