Pozitivne vijesti stižu danas iz Brisela. Crna Gora zatvara novo pregovaračko poglavlje i pravi još jedan važan korak ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Ovaj rezultat predstavlja, kaže on, signal intenziviranja dinamike pregovaračkog procesa.
- Za koju se predsjednik Crne Gore dosljedno zalaže, svjestan da je ubrzanje pregovora neophodno kako bi se ostvario zacrtani evropski cilj. Posljednje iskustvo najbolje potvrđuje da je politički nivo pregovora od presudne važnosti, te da glas svake države članice može biti ključan u trasiranju procesa - naveo je on.
U tom kontekstu, kaže on, nastavlja intenzivnu diplomatsku kampanju.&nbsp;
- Već narednog mjeseca planirana je posjeta Republici Kipar, a potom i posjeta Irskoj, državi koja će predsjedavati Evropskoj uniji u drugoj polovini godine. Početkom juna, Crna Gora će prvi put biti domaćin Samita Evropska unija - Zapadni Balkan, na kojem će Predsjednik Crne Gore ugostiti lidere država članica Evropske unije i Zapadnog Balkana - istakao je Milatović.
Vizija predsjedničkog mandata „28. do 2028.“ postaje, kaže on, sve realnija, dok evropska budućnost Crne Gore postaje sve opipljivija.
- Zato, nema opuštanja - svaki mjesec u istorijskoj 2026. godini je dragocjen - zaključio je Milatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: Vizija „28. do 2028.“ postaje sve realnija, a evropska budućnost opipljivija

Na inicijativu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, studenti završne godine Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore imaće priliku da kroz program stručne prakse steknu praktično iskustvo u radu Institucije predsjednika Crne Gore.
Program se sprovodi na osnovu Memoranduma o saradnji između Institucije predsjednika Crne Gore i Ekonomskog fakulteta, a poseban fokus biće usmjeren na oblasti ekonomske diplomatije, održivog razvoja i savremenih ekonomskih politika.
Javni poziv za učešće u programu raspisan je za studente završne godine osnovnih studija sa prosjekom ocjena najmanje 8,5. Stručna praksa biće realizovana u periodu od 1. februara do 31. jula 2026. godine.
Tri odabrana studenta, uz mentorsku podršku, biće uključena u svakodnevne aktivnosti Institucije predsjednika Crne Gore.
Predsjednik Milatović poručio je da je cilj ove inicijative pružanje prilike uspješnim studentima da steknu praktična znanja i aktivno doprinesu radu državnih institucija.
Rok za podnošenje prijava je 27. januar 2026. godine do 23.59 časova, a detaljne informacije o uslovima i potrebnoj dokumentaciji dostupne su na zvaničnom sajtu Univerziteta Crne Gore.

Studenti Ekonomskog fakulteta na stručnoj praksi u Instituciji predsjednika Crne Gore

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović nagovijestio je da će formirati političku partiju, navodeći da je državi potrebna nova snaga “koja će okupiti poštene i kredibilne ljude koji hoće da rade, a ne da obećavaju i nude izgovore”.
MIlatović &nbsp;je u intervjuu “Vijestima” rekao da već godinama zagovara ideju jakog centra i da je uvijek partner svima koji iskreno baštine vrijednosti evropske, demokratske, građanske i reformske Crne Gore, lišene društvenih podjela i nestabilnosti.
On je ocijenio da se “utisak njegovih neistomišljenika” o njegovoj sujeti ne može izjednačiti sa “mišljenjem građana”.
Govoreći o odnosu sa premijerom Milojkom Spajićem, sa kojim je osnovao Pokret Evropa sad (PES) 2022. godine, pa izašao iz njega 2024, Milatović je kazao da se institucionalna komunikacija odvija zvaničnim kanalima i preko kabineta, a da imaju i direktne kontakte “kada to zahtijevaju okolnosti”.
On je najavio da će uskoro opet imati važan razgovor sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom, sa kojim je razgovarao telefonom nakon što ta država umalo sredinom decembra nije blokirala zatvaranje dva poglavlja, ali i “sa još jednim evropskim liderom kako bi ubrzali proces pristupanja Crne Gore EU”.
Milatović je i da je da se odnosi sa Hrvatskom, koja je Crnoj Gori blokirala zatvaranje poglavlje 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) vode ozbiljno i državnički, ali da smatra nekonstruktivnim stav pojedinih hrvatskih ministara koji, “najvjerovantnije radi sticanja političkih poena kod kuće, u kontinuitetu iznose nove zahtjeve crnogorskoj strani i podgrijavaju tenzije u odnosu na neka od otvorenih pitanja između dvije države”.
On smatra da je pitanje uvođenja srpskog jezika kao službenog u Ustav Crne Gore legitimno, ali “da se ovo pitanje periodično aktuelizuje kako bi određeni politički akteri prikrili nedostatak vidljivih rezultata”.
Govoreći o novom trvenju u Vojsci Crne Gore i Savjetu za odbranu i bezbjednost, Milatović kazao da njegovo insistiranje na poštovanju Ustava i zakona u svim segmentima funkcionisanja Vojske je “ključno za očuvanje njenog integriteta i ugleda”.

Milatović nagovijestio formiranje partije

Snimci napada dronova na tanker ,,Qendil” koji je plovio Mediteranom, a koje je obavještajna služba Ukrajine poslala zapadnim medijima, ponovo su u žižu javnosti doveli priču o aktivnostima GRU-a u Zapadnoj Evropi.&nbsp; Posebno kada je objavljeno da je u napadu dronovima likvidiran general GRU-a Andrej Averjanov, šef Jedinice za tajne operacije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201224_5969fc8bad45899d1cba4eb8d9663197b6108cc7a0ccbdb31e3be5bdc03abefb.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251223201224_5969fc8bad45899d1cba4eb8d9663197b6108cc7a0ccbdb31e3be5bdc03abefb" data-rendition-name="original" width="1202" height="858" loading="lazy" alt='UDAR DRONOVIMA: Prikaz ukrajinskog napada na ruski švercerski tanker ,,Quendil"'> <figcaption>UDAR DRONOVIMA: Prikaz ukrajinskog napada na ruski švercerski tanker ,,Quendil"(Photo: POortal ETV )</figcaption> </figure>  ,,FLOTA U SJENCI” Prema informacijama zvaničnog Kijeva, ukrajinska vojska je u komplikovanoj operaciji bombardovanja dronovima uspjela da teško ošteti jedan od ruskih brodova iz takozvane ,,flote u sjenci”. &nbsp; Procjenjuje se da ruska „flota u sjenci“ obuhvata do 1.000 brodova koji često mijenjaju zastave i čije je vlasništvo nejasno, a koja je Moskvi omogućila da nastavi izvoz sirove nafte i ostvaruje prijeko potrebne prihode uprkos ograničenjima na izvoz. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201224_36c8e74655cd96ea421622897cd284757dbd7242ae67ebd93ac623ab9ea2beba.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251223201224_36c8e74655cd96ea421622897cd284757dbd7242ae67ebd93ac623ab9ea2beba" data-rendition-name="original" width="736" height="478" loading="lazy" alt="NEMA POTVRDE O LIKVIDIACIJI: General Averjanov"> <figcaption>NEMA POTVRDE O LIKVIDIACIJI: General Averjanov(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Stručnjaci i nekoliko evropskih lidera takođe vjeruju da su neki od tih brodova korišćeni od strane Rusije za vođenje hibridnog rata širom kontinenta. Što je na tankeru u međunarodnim vodama, u blizini obale Turske, radio general ruske vojne obavještajne službe Andrej Averjanov - za sada nije poznato. Iako ubistvo generala, odanog Vladimiru Putinu, nije potvrđeno - ponovo je aktivirana priča o terorističkim operacijama GRU-a. &nbsp; TAJNE OPERACIJE &nbsp; A to su velike operacije širom Evrope. &nbsp; General Andrejev se dovodi u vezu sa nekim od najzloglasnijih ruskih tajnih operacija, počev od podmetanja eksplozije u Bugarskoj 2012. godine, akcija pokušaja političkih prevrata u Moldaviji 2014. godine i Crnoj Gori oktobra 2016. godine, kada su angažovani agenti GRU Vladimir Popov i Eduard Šišmakov. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201224_a03bd2025091772059205e7f00ba300ffbab9b90748b870459c6e701e610ddfe.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251223201224_a03bd2025091772059205e7f00ba300ffbab9b90748b870459c6e701e610ddfe" data-rendition-name="original" width="690" height="340" loading="lazy" alt="AGENTI GRU-A: Eduard Šišmakov (Širokov) i Vladimir Popov (Mosijev)"> <figcaption>AGENTI GRU-A: Eduard Šišmakov (Širokov) i Vladimir Popov (Mosijev)(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Specijalac GRU-a Popov je bio uključen i u pokušaj terorizma u Moldaviji. &nbsp;&nbsp; Analitičar Digitalnog forezničkog centra Draško Jabučanin u izjavi za Televiziju E ističe da ne postoji zvanična potvrda da je ruski general Averjanov nastradao u eksploziji ruskog švercerskog broda na Mediteranu, ali da je bitno podsjetiti koja je uloga Averjanova u današnjoj Putinovoj vojnoj doktrini, kao i pređašnja uloga u hibridnim operacijama na teritoriji Zapadne Evrope. &nbsp; -Dakle, Averjanov je osnivač jedinice 21955 koja djeluje u okviru 161. centra – ruskog Gru centra za specijalne operacije i ta jedinica je imala zadatak da sprovodi i implementira razne vrste sabotaža, likvidacija na teritoriji Zapadne Evrope – ističe Jabučanin, napominjući da prva operacija ove jedinice se desila 2012. godine, kada je postavljena eksplozivna naprava u Bugarskoj fabrici municije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201228_00cbaaed856b1554a6cc3beac4c0519d8b93410c876ecd946672a6a67e7c2a34.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251223201228_00cbaaed856b1554a6cc3beac4c0519d8b93410c876ecd946672a6a67e7c2a34" data-rendition-name="original" width="1080" height="608" loading="lazy" alt="PRECIZNA ANALIZA: Draško Jabučanin, DFC"> <figcaption>PRECIZNA ANALIZA: Draško Jabučanin, DFC(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Tek se 2015. godine saznalo da iza te operacije stoje operativci Grua i jedan od glavnih operativaca u toj operaciji je bio upravo Vladimir Mojisejev koji je učestvovao u pokušaju terorizma u Crnoj Gori. Takođe, saznala se i jedna informacija koju je on poslao svom pretpostavljenom Averjanovu u kojoj navodi, 2011. godine, da je napravio eksplozivnu napravu koja može da se koristi u sabotažama i koju je teško detektovati, a koju istražitelji kasnije teško mogu da povežu sa operacijama Gru -objašnjava Jabučanin. &nbsp;&nbsp; (NE)USPJEŠNI POSLOVI U AFRICI &nbsp; Prema zapadnim medijima, general Averjanov, odnosno njegova specijalna jedinica 29155, bila je umiješana i u atentat na Jevgenija Prigožina 2023. godine. &nbsp; Tada je, naglašava Jabučanin, od velikog značaja za Vladimira Putina bila uloga generala Averjanova. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201228_df15aee0939e8465a605f376034d43b7a983aebdc24c4c787910f9804e0861ff.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251223201228_df15aee0939e8465a605f376034d43b7a983aebdc24c4c787910f9804e0861ff" data-rendition-name="original" width="1024" height="708" loading="lazy" alt="UPOTREBA VOJSKE I SLUŽBE: Vladimir Putin sa oficirima vojske i GRU-a"> <figcaption>UPOTREBA VOJSKE I SLUŽBE: Vladimir Putin sa oficirima vojske i GRU-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Poslije smrti Evgenija Prigožina, jednog od osnivača Vagner jedinice, Putin pokušava da tu jedinicu podredi Averjanovu i ruskim afrikakorpsu, odnosno ruskim oružanim snagama na Afričkom kontinentu. To je išlo dosta teže, javnost u Africi nije prihvatila autoritet Averjanova na način na koji je to bio slučaj sa Prigožinom i u periodu od 2024. godine Averjanov se vraća u Moskvu iako je dalje njegovo zaduženje Afrika, pogotovo Centralnoafrička Republika – napominje Jabučanin. &nbsp; &nbsp;Ako nije završio zadatak u Africi kako je Putin naložio, general GRU-a je imao zapažene rezultate u Evropi, gdje je jedinica 29155 tokom posljednjih petanestak godina imala niz velikih operacija. &nbsp; &nbsp;ULOGE ŠIŠMAKOVA I POPOVA Zapadne obavještajne službe prvi su put precizno identifikovale ovu tajnu jedinicu tek nakon neuspjelog državnog udara 2016. godine u Crnoj Gori. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201232_58d4b5aa4438f04592bab02199bb06283dcee98f080d5a8c9deaafaa4fc3e45c.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251223201232_58d4b5aa4438f04592bab02199bb06283dcee98f080d5a8c9deaafaa4fc3e45c" data-rendition-name="original" width="1920" height="1295" loading="lazy" alt="LAŽNA GRU DOKUMENTA: Pasoš Eduarda Šišmakova"> <figcaption>LAŽNA GRU DOKUMENTA: Pasoš Eduarda Šišmakova(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tada je ustanovljeno da dvojica agenata GRU-a - Eduard Šišmakov, bivši vojni ataše pri ruskoj ambasadi u Varšavi i Vladimir Popov alijas Mojsijev, kako se predstavljao tokom operacije u Moldaviji – imaju pasoše iz istog serijskog broja kao agenti GRU-a koji su trovali Sergeja Skripalja i njegovu kćerku Juliju u Solsberiju. &nbsp; Istraživačka novinarska mreža Belingket i poznati istraživač Hristo Grozev ustanovili su da operativci GRU iz Jedinice 29155 putuju pod lažnim identitetima, da se njihovi pasoši obnavljaju otprilike svake dvije godine i da svaka serija sadrži posebno numerisane pasoše, od kojih je većina rezervisana upravo za službenike GRU. BAZA U GORNJOJ SAVOJI Francuski Mond je 2019. godine utvrdio da su engleska, francuska, švajcarska tajna služba, zajedno sa evropskim partnerskim službama, uspjele da ,,identifikuju 15 oficira vojno-obavještajne ruske službe (GRU)“ i rekonstruisali su njihova kretanja, ,,od pokušaja trovanja u Bugarskoj 2015, operacije organizacije terorizma u Crnoj Gori 2016, te trovanja Skripalja marta 2018. godine“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201232_54ec55a77030c466ab46a928e0d14f77a738dcac6f7424c4475cf24dce9f2a8e.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251223201232_54ec55a77030c466ab46a928e0d14f77a738dcac6f7424c4475cf24dce9f2a8e" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt='RAŠIRENE AKCIJE U GORNJOJ SAVOJI: ,,Mondova" mapa pravaca djelovanja operativaca GRU-a'> <figcaption>RAŠIRENE AKCIJE U GORNJOJ SAVOJI: ,,Mondova" mapa pravaca djelovanja operativaca GRU-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ispostavilo je da je Gornja Savoja u Francuskoj bila tajna baza operativaca. &nbsp;-Ovaj pogranični region sa Švajcarskom, prema francuskoj kontraobavještajnoj službi, služio je kao pozadinska i logistička baza oficira GRU-a za akcije širom Evrope. To je centar odakle se izvode operacije Jedinice 29155 je Evropa, po kojoj se kreću operativci. Sve je pokriveno fasadom tursitičkih ili poslovnih kretanja i stalnom promjenom pasoša – zapisao je ,,Mond” aprila 2019. &nbsp; Prema pisanju tog francuskog lista, Jedinica 29155 i petnaest registrovanih agenata obučavani su u 161. Centru za specijalnu obuku GRU-a. U međuvremenu, Belingket, Insajder i njemački nedjeljnik Špigl otkrili su pseudonime sedam &nbsp;članova jedinice 29155: Vladimir Popov, Nikolaj Koninikin, Ivan Lebedev, Danil Stepanov, Sergej Pavlov, Eduard Šišmakov i Georgi Gorškov, koji su zaduženi za bezbjednost i logistiku. ,,OPERACIJA CRNA GORA” -Ime Vladimira Popova, alijas Vladimira Mojsejeva, je direktno povezano sa operacijom GRU u Crnoj Gori. On je rukovodio, krajem 2016, sa još jednim agentom iz jedinice, Eduardom Sišmakovim, alias Eduardom Širokovim, jednom operacijom protiv Crne Gore u trenutku kada je ova zemlja pokušavala da se približi Sjevernoatlantskom savezu – pisao je Mond, na osnovu podataka zapadnih obavještajnih službi. Brojni prikupljeni dokazi, kao i fotografije i presretnuti razgovori bili su povod da Specijalno državno tužilaštvo za organizovani kriminal, kojim je rukovodio Milivoje Katnić, podigne optužnicu protiv njih dvojice tereteći ih da su organizatori kriminalne grupe, u kojoj je učestvovalo, osim lidera tadašnjeg Demokratskog fronta Andrije Mandića i Milana Kneževića i više srpskih državljana, uključujući i bivšeg žandarmersisjkog generala Bratislava Dikića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223201236_4d0053a28bcf2446e1286514aaf5285a92f77c54a03c1cef643d7b438c429bfd.webp" data-media-id="editor_7" data-image-id="20251223201236_4d0053a28bcf2446e1286514aaf5285a92f77c54a03c1cef643d7b438c429bfd" data-rendition-name="original" width="800" height="466" loading="lazy" alt="ČEKAJUĆI NOVOU ODLUKU: Apelacioni sud "> <figcaption>ČEKAJUĆI NOVOU ODLUKU: Apelacioni sud(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PRESUDE I NOVO SUĐENJE Prvom presudom Višeg suda u Podgorici Edvard Šišmakov je osuđen na 15, a Vladimir Popov na 12 godina zatvora. No, Apelacioni sud je 30. decembra 2023. godine poništio odluku Višeg suda. I da bude još intersantnije: odlukom tročlanog vijeća Apelacionog suda – koji su činile sudije Milić Međedović, Seka Piletić i Milanka Žižić – ruski državljani Šišmakov i Popov su oslobođeni. &nbsp; Prema mišljenju Apelacionog suda, prvostepeni Viši sud nije, poštujući Zakon o krivičnom postupku, utvrdio njihovu krivicu, pa čak ni njihov pravi identitet. Time je bivše vijeće Apelacionog suda odbacilo dokaze koje su Crnoj Gori dostavile zapadne partnerske službe. &nbsp; Da li će i novi vijeće Apelacionog suda, u postupku po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva, ponovo ignorisati podatke koje su dostavile službe država NATO-a? &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Pozovi 29155 radi terorizma

Danilovgrad vidim kao mjesto koje više nije usputna stanica već odredište - poručio je predsjednik Crne Gore na svečanoj sjednici Skupštine opštine Danilovgrad povodom Dana opštine i Dana oslobođenja.
On je naglasio da ova opština ima sve uslove da bude grad u koji ljudi dolaze da žive, rade i ulažu. Kao ključne pravce razvoja naveo je ulaganja u putnu i komunalnu infrastrukturu, uključujući rekonstrukciju lokalnih puteva i poboljšanje vodovodne mreže, uz ocjenu da udvostručen opštinski budžet u odnosu na prethodne godine potvrđuje da se radi ozbiljno i u interesu građana.
- Naša generacija se danas bori za razvoj, rad i dobar život. Od čestitki se ne živi, ali se živi od rada i snažne ekonomije, od osnaženog poljoprivrednika i konkurentnog preduzetnika - poručio je Milatović.
Ukazao je i da je Danilovgrad kroz istoriju uvijek birao stranu slobode, te podsjetio da su Prva bokeljska i Deseta hercegovačka brigada 9. decembra 1944. godine oslobodile Danilovgrad, čime je slobodarska epopeja bjelopavlićkog kraja zaokružena na temeljima Martinićke pobjede iz 1796. godine.
Govoreći o poljoprivredi, predsjednik je poručio da probuđena Bjelopavlićka ravnica treba da postane kičma lokalne ekonomije, pozdravivši opštinske subvencije za proizvođače žitarica, pčelare i stočare i istakavši da bjelopavlićka i katunska sela ponovo počinju da dišu. Danilovgrad je nazvao i gradom knjige, podsjetivši da je škola u Orjoj Luci bila među prvim školama u Crnoj Gori i naglasivši važnost ulaganja u vrtiće i škole.
Kao posebnu šansu Milatović je istakao turizam, ocjenjujući da Danilovgrad ima sve preduslove da postane magnet za ljude i srce turizma u centralnoj Crnoj Gori, zahvaljujući prirodnim ljepotama, istorijskim lokalitetima i duhovnim centrima Ostrog i Ždrebaonik.
- Razvoj Danilovgrada je zajednička odgovornost svih nas. Drago mi je što su u lokalnoj vlasti ljudi koji rade za ljude, a ne za fotelje. Drago mi je što smo zajedno u radnoj akciji za napredak Danilovgrada i radujem se našem ponovnom susretu dogodine, u još boljem Danilovgradu, u opštini koja zna kuda ide i kako će tamo stići - dodao je Milatović.

Milatović: Danilovgrad postaje odredište za život, rad i ulaganja

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je na Cetinju akreditivna pisma novoimenovanih ambasadora Republike Slovačke Eve Ponomarenkove, Ujedinjenih Arapskih Emirata Hamisa Rašeda Ahmeda Lebsailija Alšemeilija, Republike Koreje Kim Hjong Tea i Republike Kazahstan Dauleta Batraševa, saošteno je iz Milatovićevog Kabineta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208141212_8133264f1ece65d7dedcec295858c1f5b18674c2fcc5f44b7cae021416da6b57.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251208141212_8133264f1ece65d7dedcec295858c1f5b18674c2fcc5f44b7cae021416da6b57" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Milatović i ambasador Koreje"> </figure>  - Predsjednik je ambasadorima poželio srdačnu dobrodošlicu i uspješan mandat, izrazivši očekivanje da će njihov angažman doprinijeti daljem intenziviranju političkog dijaloga i jačanju bilateralne saradnje u oblastima od zajedničkog interesa- navodi se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208141212_9332f5b6729b7374914380a8594dbd23a3c17e7936b0d997c3ae90332b2c1305.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251208141212_9332f5b6729b7374914380a8594dbd23a3c17e7936b0d997c3ae90332b2c1305" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Milatović i ambasador Kazahstana"> </figure>  Ambasadori su zahvalili na prijemu i poručili da će predano raditi na unapređenju političkih, ekonomskih i kulturnih veza svojih država sa Crnom Gorom. - Predsjednik Milatović upoznao je ambasadore sa ključnim vanjskopolitičkim prioritetima Crne Gore, među kojima su članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine, jačanje kredibiliteta u okviru NATO saveza, dobrosusjedski odnosi i aktivno učešće Crne Gore u multilateralnim inicijativama- zaključuje se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251208141216_d7d55231631bc3704b2558d5d30f44e69c70a9ad61526b98ef121753838cc97c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251208141216_d7d55231631bc3704b2558d5d30f44e69c70a9ad61526b98ef121753838cc97c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Milatović i ambasador UAE"> </figure>

Milatović primio akreditivna pisma ambasadora Slovačke, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Republike Koreje i Kazahstana

Predložene izmjene i dopune Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš predstavljaju neodgovoran odnos prema državnim resursima i nastavak prakse njihovog umanjenja i arčenja na štetu svih građana, poručeno je iz Kabineta Predsjednika Crne Gore
Kako u saopštenju navode, predloženim izmjenama predviđa se da se dvorac “na Kruševcu” u Podgorici, sa pripadajućim zemljištem, prenese u svojinu potomaka dinastije Petrović Njegoš.
- Dvorac „na Kruševcu“ ima poseban značaj za kulturni identitet Podgorice i Crne Gore. U njemu je ustanova kulture, Muzej savremene umjetnosti Crne Gore, što dodatno potvrđuje njegovu vrijednost za sve građane. Njegovo prenošenje u privatno vlasništvo bilo bi suprotno principima očuvanja kulturne baštine i odgovorne politike upravljanja imovinom- poručili su iz Milatovićevog kabineta.
Napominju da odnos države prema dinastiji Petrović Njegoš, koji je predstavljen u ranijem zakonskom rješenju iz 2011. godine, kojim je potomcima dinastije obezbijeđena izgradnja porodične kuće na Cetinju površine do 300 m² sa pripadajućim zemljištem do 5000 m², kao i stan u Podgorici površine do 130 m², predstavlja pravičnu, dostojanstvenu i održivu mjeru reparacije. Time je država već pokazala poštovanje prema potomcima dinastije, a da pritom nije narušila javni interes.
- Davanje dvorca „na Kruševcu“ u privatnu svojinu otvora mogućnost da ista ili druge dinastije zatraže sličan tretman u odnosu na državne objekte, što bi bilo neopravdano i štetno po državni interes- zaključuje se u saopštenju Kabineta Predsjednika.

Kabinet Predsjednika: Prenošenje dvorca ''na Kruševcu'' u privatno vlasništvo suprotno principima očuvanja kulturne baštine i odgovorne politike upravljanja imovinom

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović dodijelio je danas posthumno Orden crnogorske velike zvijezde, najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu, mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću.
U kabinetu Milatovića su naveli da je Amfilohije Radović, koji je inače, negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, a islam lažnom vjerom, odlikovan za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“.
Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
Milatović je, uprkos svemu tome, poručio da se danas sjećamo čovjeka „koji je ostavio dubok, neizbrisiv trag u istoriji naše zemlje“, te da „njegov glas, snaga i mudrost i danas odjekuju među nama“.
- Dodjelom Ordena Crnogorske velike zvijezde mitropolitu Amfilohiju, Crna Gora odaje priznanje njegovom ogromnom doprinosu u jačanju međunarodnog ugleda države, kao i u očuvanju duhovne tradicije, izgradnji društvenog mira i oblikovanju jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije. Rođen u Morači, obrazovan u Beogradu, Bernu, Rimu, Parizu i Atini, mitropolit Amfilohije je bio više od crkvenog velikodostojnika - naveo je Milatović.
On je ocijenio da je mitropolit Amfilohije bio most između duhovnosti i znanja, između Istoka i Zapada.
- Svojim obrazovanjem, autoritetom i dijalogom sa predstavnicima drugih crkava i religija, dao je doprinos međunarodnom ugledu Crne Gore i pokazao da se snaga jedne male zemlje mjeri veličinom njenih velikih ljudi. Kao predsjednik Crne Gore, u susretima sa brojnim vjerskim velikodostojnicima u Crnoj Gori i širom svijeta, sa ponosom sam slušao kako sa posebnim poštovanjem i uvažavanjem govore o mitropolitu Amfilohiju - izjavio je Milatović.
Dodao je da je mitropolit bio „duhovni kolos“ čija je riječ bila čvrsta i stamena.
- Baš kao ovaj naš crnogorski krš iz kojeg je ponikao i kojeg je najviše volio - dodao je on.
Naveo je da je, u složenim istorijskim trenucima za Crnu Goru „kada su emocije bile snažne, a podjele duboke, Amfilohijev poziv na mir i dostojanstvo bio glas razuma koji je doprinio da Crna Gora sačuva dostojanstvo i zajednička vjera u bolju budućnost“.
- Tokom izazovnih društvenih procesa, poput referenduma 2006. godine, dao je nemjerljiv doprinos očuvanju mira i stabilnosti, pozivajući uvijek na sabornost, razum i međusobno poštovanje. Upravo su to vrijednosti na kojima danas gradimo bolju Crnu Goru - rekao je Milatović.
Istakao je da je, u posljednjim godinama svog života, mitropolit Amfilohije stao na čelo naroda, rame uz rame sa sadašnjim mitropolitom Joanikijem.
- Bio je to simbol duhovnog otpora i moralne dosljednosti. Tokom litija 2019. i 2020. godine, predvodili su narod u borbi za slobodu, jednakost i pravdu, za vrijednosti koje su nam bile oduzete. Sa njim na čelu, ulicama Crne Gore koračale su tih dana i mjeseci rijeke crnogorskih građana vjerujući u bolje sjutra. Zahvaljujući njegovom vođstvu, litije su postale simbol mirnog građanskog otpora i izraz potrebe ljudi da se njihovo dostojanstvo čuje i poštuje. To je bio trenutak kada se pokazalo da Crna Gora može mijenjati sebe bez nasilja, bez podjela, u duhu demokratske svijesti i odgovornosti. I upravo ta snaga naroda, vođena vjerom, razumom i dostojanstvom, otvorila je novo poglavlje crnogorske istorije. Bez te promjene, bez tog mirnog, dostojanstvenog i demokratskog pokreta, Crna Gora danas ne bi sa optimizmom gledala na svoju evropsku budućnost - naveo je Milatović.
Ta perspektiva, dodaje on, ne podrazumijeva samo dobre zakone, efikasne institucije, već i slobodu, dostojanstvo čovjeka i sposobnost društva da se mijenja bez nasilja.
- Mitropolit Amfilohije je svojim djelom pokazao da su te vrijednosti utkane u samo biće naše Crne Gore. Zato danas, u ime države Crne Gore, sa dubokim poštovanjem i zahvalnošću, dodjeljujem posthumno Orden Crnogorske velike zvijezde mitropolitu Amfilohiju za: doprinos očuvanju duhovne i kulturne tradicije Crne Gore, zalaganje za mir i sabornost u presudnim istorijskim trenucima, doprinos demokratskim promjenama bez kojih Crna Gora ne bi mogla postati dio evropske porodice naroda, i za kontinuirani, cjeloživotni angažman na jačanju međunarodnog ugleda Crne Gore - istakao je Milatović.
Mitropolita Amfilohija više nema među nama, ali, poručuje Milatović, „njegova poruka i njegovo djelo ostaju“.
- Da nas podsjećaju: da se Crna Gora brani istinom, vjerom i razumom, da se mijenja dijalogom a ne sukobom i da snaga jednog naroda nije u podjelama, već u jedinstvu. I završiću ovaj govor sa stihovima našeg slavnog i velikog Njegoša koji nose vanvremensku poruku, a koji savršeno pristaju uz životno djelo mitropolita Amfilohija: “Blago onom ko dovijeka živi, imao se rašta i roditi - zaključio je predsjednik Milatović u obraćanju prisutnima.
Svečanosti je u ime porodice Radović prisustvovao brat mitropolita Amfilohija Pavić Radović. Orden je, po želji i uz saglasnost porodice, uručen mitropolitu crnogorsko-primorskom Joanikiju, koji je zahvalio Predsjedniku na dodjeli Ordena i tome što je “sagledao i uvažio velike zasluge našeg blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija”.
- On je kao čovjek velikog obrazovanja, velike harizme i velikog ugleda, bio rado viđen i priman u glavnim centrima svih pravoslavnih zemalja a i mnogo šire. Nije slučajno što se blaženopočivšem mitropolitu Amfilohiju dodjeljuje Orden Velike crnogorske zvijezde. To nas podsjeća na Njegoševu luču, na Njegoševu zvijezdu, na onu svjetlost Božiju koju je Njegoš opjevao, vječnu i neprolaznu, a koju je mitropolit Amfilohije nosio u svojoj duši i tom svjetlošću obasjao i svoj narod, i svoju otadžbinu, a ta svjetlost će zasijati i izvan prostora Crne Gore - poručio je mitropolit Joanikije.

Milatović posthumno dodijelio Amfilohiju Radoviću Orden crnogorske velike zvijezde: „Zahvaljujući njegovom vođstvu litije postale simbol mirnog građanskog otpora“

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović smatra da bi vrhovni državni tužilac Milorad Marković mogao da posveti dodatnu pažnju određenim slučajevima.
Prema njegovim riječima, to mu građani najviše zamjeraju.
Navodi da „oni vide da se pravda u Crnoj Gori završava jednim hapšenjem, nakon čega se sve pusti“.
- To građani sve vide. Ako pravda treba da se završava hapšenjima bez sudskog epiloga, onda je bolje da nemamo takvu pravdu, jer to nije ono što građani žele. Građani su birali mene, isto kao i poslanike, da vrlo jasno iznosimo stavove. Ti stavovi su juče izneseni i mislim da su legitimni - rekao je on.
Ističe da Crna Gora nije dobila pravdu.
- Neki ljudi u Crnoj Gori i dalje su nedostižni pravosudnim organima. Mi svi znamo koja je imovina stečena kriminalom, a ništa se nije uradilo povodom toga. Zašto poslanici nijesu usvojili antimafija zakon, pa da pomognu vrhovnom tužiocu? Svi moramo biti odgovorniji kako bi Crna Gora bila zemlja prava i pravde - izjavio je Mialtović.
Tvrdi da ima puno pravo da, pet godina nakon smrti, mitropolitu Amfilohiju da jedno od najviših državnih priznanja koje se dodjeljuje državljanima Crne Gore.
Poručio je da ne prihvata moralnu superiornost nekih članova NVO sektora, koji „ništa ne kažu na spregu kriminala i dijelova vlasti, ali im smeta kada se čovjeku koji to zaslužuje daje najveći državni orden“.
<h2>Počele konsultacije za sutkinju Ustavnog suda</h2>
Potvrdio je da danas počinju konsultacije za izbor sutkinju Ustavnog suda.&nbsp;
- Poslao sam svima pismo i spreman sam da zajedno sa kandidatkinjom odgovorim na svako potencijalno pitanje ili dilemu - kazao je Milatović u izjavi za medije.&nbsp;
Naveo je da će konsultacije početi danas, a nastavljene narednih dana.&nbsp;
- Svi poslanički klubovi koji su bili uzdržani će se odazvati na konsultacije - tvrdi Milatović.&nbsp;
Dodaje i da će biti vođeni razgovori o ambasadorima.
- Razgovori sa kabinetom ministtra vanjskih poslova su već počeli. Nesumnjivo da imamo konstruktivan odnos u tom procesu - izjavio je on.&nbsp;

Milatović: VDT bi mogao da posveti dodatnu pažnju određenim predmetima

Crna Gora nema vremena za &nbsp;čekanje kada je riječ o reformama, a posebno ne kada je riječ o Ustavnom sudu - poručio je savjetnik predsjednika države za unutrašnju politiku i privredni razvoj Nebojša Vuksanović reagujući na izjaviu ministarke evropskih poslova Maide Gorčević koja je izrazila očekivanje da će poslanici na sjednici sljedećeg utorka imenovati sudije Ustavnog suda.
Vuksanović je naglasio da pozivaju poslanike da konačno izaberu troje nedostajućih sudija Ustavnog suda i time omoguće njegovu punu funkcionalnost - jer, kako je podvukao, bez funkcionalnog Ustavnog suda nema ni vladavine prava, ni napretka ka EU. &nbsp; 
 
- Podsjećamo da prije tri sedmice nije održana sjednica Skupštine, na kojoj se nalazio prijedlog predsjednika države. Tada nije postojala ni volja da se razgovara o kandidatu koji nije dio partijske trgovine. Umjesto da Vlada i Skupština ubrzaju EU put, jedino se povećava partijska trgovina da biste izabrali samo dvoje sudija - ocijenio je Vuksanović. 
 
Ne pristaju, jasan je savjetnik predsjednika države, da Crna Gora stoji.
- Zato je potrebno izabrati sve preostale sudije, bez partijskih kalkulacija i bez dvostrukih aršina. Ustavni sud se ne popunjava radi političke trgovine, već da bi država imala sud koji štiti Ustav i prava građana. 
Ustavni sud nije ničija partijska imovina - on je temelj vladavine prava i evropske Crne Gore - zaključio je Vuksanović.

Vuksanović: Poslanici da konačno izaberu troje sudija i omoguće punu funkcionalnost Ustavnog suda

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković kazao je da Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta podsjeća da nikada ne smijemo prestati da se borimo protiv zla koje je, u najmračnijem trenutku ljudske istorije, dovelo do miliona nevino stradalih.
- Moje misli su danas danas sa vrhovnim rabinom Arijem Efelkopfom i mojim jevrejskim prijateljima u Crnoj Gori, Izraelu i šire - poručio je Vuković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F2016154352612724746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: Nikada ne smijemo prestati da se borimo protiv zla koje je dovelo do miliona nevinih žrtava

Blokada teretnog saobraćaja zaustavila je isporuku narudžbi robe koja je naručena iz regiona i inostranstva.
Tako je preduzeće za distribuciju kozmetike Avon iz Beograda obavijestilo svoje distributere i korisnike da roba koja je trebalo da bude distribuirana 30. januara neće biti poslata na željene adrese, zbog blokade graničnih prelaza Srbije i EU u regionu.
Kako smo obaviješteni iz preduzeća za distibuciju robe "Halo dostava" iz Podgorice, to preduzeće koje vrši distibuciju za modnu kuću "Zara" više ne dobila odjeću te modne kuće za isporuku.
Kako su nam rekli, radiće dostavu samo dok imaju naručene robe u magaciju, a zatim se dostava obustavlja do daljnjeg.

Blokada teretnog saobraćaja zaustavila isporuku robe iz regiona i inostranstva

Evropska unija i Indija objavile su istorijski trgovinski sporazum nakon gotovo dvije decenije povremenih pregovora, dok obije strane nastoje da prodube odnose u uslovima rastućih tenzija sa Sjedinjenim Američkim Državama, piše BBC.
- Uspjeli smo, sačinili smo "majku" svih sporazuma - izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen na konferenciji za medije u Delhiju. Indijski premijer Narendra Modi nazvao je sporazum "istorijskim".
Sporazum će, kako piše BBC, omogućiti slobodnu trgovinu robom između bloka od 27 evropskih država i najmnogoljudnije zemlje svijeta, koje zajedno čine gotovo 25 odsto globalnog bruto domaćeg proizvoda i tržište od dvije milijarde ljudi.
Dogovor predviđa velika smanjenja carina na širok spektar roba i usluga, kao i uspostavljanje zajedničkog bezbjednosnog partnerstva.
Fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta borave u Delhiju, gdje su se sastali sa Modijem na bilateralnom samitu.
<h2>Ukidanje i smanjenje carina</h2>
Evropska komisija saopštila je da će sporazum ukinuti carine na većinu izvoza hemikalija, mašina i električne opreme, kao i aviona i svemirskih letjelica, nakon postepenih smanjenja. Posebno je značajno što će carine na motorna vozila, koje trenutno dostižu i do 110 odsto, biti smanjene na 10 odsto u okviru kvote od 250.000 vozila. To je šest puta više od kvote od 37.000 vozila koju je Indija odobrila Ujedinjenom Kraljevstvu u sporazumu potpisanom prošlog jula, prenio je Blumberg.
Indija će takođe smanjiti carine na vino, pivo i maslinovo ulje iz EU. Brisel je naveo da će sporazum podržati investicione tokove, poboljšati pristup evropskim tržištima i produbiti integraciju lanaca snabdijevanja.
Delhi je saopštio da će gotovo sav njegov izvoz dobiti "povlašćen pristup" tržištu EU, pri čemu će tekstil, koža, morski proizvodi, rukotvorine, drago kamenje i nakit imati koristi od smanjenja ili ukidanja carina.
Iako će proizvodi poput čaja, kafe, začina i prerađene hrane imati koristi od sporazuma, Delhi je, kako se navodi, "razborito zaštitio osjetljive sektore, uključujući mliječne proizvode, žitarice, živinu, sojinu sačmu, određeno voće i povrće, balansirajući rast izvoza sa domaćim prioritetima".
Delhi i Brisel su se takođe dogovorili o okviru za mobilnost koji u kratkom roku olakšava putovanja stručnjaka između Indije i EU.
<h2>Odgovor Trampu</h2>
- Ovo je najveći sporazum o slobodnoj trgovini koji je Indija ikada potpisala. On će indijskim farmerima i malim preduzećima olakšati pristup evropskim tržištima. Takođe će podstaći proizvodnju i sektor usluga, kao i inovativna partnerstva - rekao je Modi.
Trgovinski sporazum dolazi u trenutku kada se i Indija i EU suočavaju sa ekonomskim i geopolitičkim pritiscima iz SAD.
Delhi se bori sa carinama od 50 odsto koje je prošle godine uveo predsjednik Donald Tramp, dok pregovori o trgovinskom sporazumu između Indije i SAD i dalje traju bez konkretnog ishoda.
Prošle nedjelje Tramp je zaprijetio eskalacijom trgovinskog rata sa evropskim saveznicima zbog protivljenja američkom preuzimanju Grenlanda, ali je kasnije odustao.
Širi geopolitički kontekst bio je vidljiv i u izjavama lidera.
U utorak je Fon der Lajen rekla: „Ovo je priča o dva diva – drugoj i četvrtoj najvećoj ekonomiji na svijetu. Dva diva koja su izabrala partnerstvo u pravom "win-win" duhu. Snažna poruka da je saradnja najbolji odgovor na globalne izazove.“
Dan ranije Košta je, ne imenujući SAD, rekao da će sporazum poslati "važnu političku poruku svijetu da Indija i EU više vjeruju u trgovinske sporazume nego u carine".
<h2>Šta kažu stručnjaci?</h2>
Stručnjaci navode da bi sporazum sa EU mogao da pomogne radno intenzivnim sektorima u Indiji, poput uzgoja škampa, tekstila, dragog kamenja i nakita, koji su bili teško pogođeni američkim carinama.
Međutim, pojedini analitičari predviđaju i izazove, posebno kada je riječ o usklađivanju sa propisima i standardima EU.&nbsp;
- EU ima veoma stroge regulative, na primjer u oblasti zaštite životne sredine. Ona je jedan od lidera kada je riječ o mehanizmima za kompenzaciju ugljenika - kaže ekonomistkinja Mitali Nikore.
Prema njenim riječima, indijski proizvodni sektor "možda nije u potpunosti spreman" za to i ključno je da preduzme korake kako bi se prilagodio.
- Ovo je više prilika nego izazov - dodaje ona.
Za EU, sporazum ima za cilj da obezbijedi određenu stabilnost, pa čak i sigurnost, u vremenu ekonomske prinude i globalnih turbulencija.
Njemačka i Francuska se ocjenjuju najvećim dobitnicima, čak i ako ovo nije "supermaksimalno ambiciozna" verzija sporazuma kakva je nekada bila zamišljena, kaže Endru Smol, direktor za Aziju u Evropskom savjetu za spoljne odnose.
Ipak, on navodi da se sporazum posmatra kao temelj, a ne kao krajnji cilj, dok EU nastoji da se poveže sa ogromnom i brzo rastućom ekonomijom.
- On se zaista razumije kao minimum onoga što je moguće u bilateralnim odnosima - kazao je on.
<h2>Šta može da bude problem?</h2>
Formalno potpisivanje sporazuma vjerovatno će uslijediti tek kasnije ove godine, nakon što ga odobre Evropski parlament i države članice.
Moguće su određene zabrinutosti, s obzirom na to da je još jedan veliki trgovinski sporazum koji je EU postigla sa južnoameričkim blokom Merkosur nedavno blokiran u Evropskom parlamentu.
Ipak, sporazum sa Indijom se smatra manje spornim, jer "zaobilazi osjetljiva pitanja na obije strane“, kaže Smol.
Uporedo sa trgovinskim sporazumom, Indija i Evropska unija unapređuju i odvojene pregovore o saradnji u oblasti bezbjednosti i odbrane, kao i klimatskih akcija.
U utorak je indijski ministar odbrane Radžnat Sing izjavio da je sa potpredsjednicom Evropske komisije Kajom Kalas razgovarao o nizu bilateralnih bezbjednosnih i odbrambenih pitanja, uključujući mogućnosti integracije lanaca snabdijevanja radi izgradnje pouzdanih odbrambenih sistema i razvoja sposobnosti spremnih za budućnost.
Dvije strane rade na nacrtu bezbjednosnog i odbrambenog partnerstva koje obuhvata oblasti poput pomorske bezbjednosti, sajber prijetnji i odbrambenog dijaloga, prenijela je agencija Rojters.
<h2>EU najveći trgovinski partner Indije</h2>
EU je najveći trgovinski partner Indije u robnoj razmjeni, a bilateralna trgovina robom dostigla je 136 milijardi dolara u periodu 2024–2025, što je gotovo dvostruko više nego prije deset godina.
Pregovori o sporazumu započeli su 2007. godine, ali su zastali 2013. zbog prepreka u pristupu tržištu i regulatornih zahtjeva. Zvanično su obnovljeni u julu 2022.
Trampove carine pokazale su se kao "koristan vjetar u leđa u završnici" kako bi se sporazum priveo kraju, rekao je jedan diplomata EU za BBC.
U posljednjih sedam mjeseci Indija je potpisala velike trgovinske sporazume sa Ujedinjenim Kraljevstvom, Omanom i Novim Zelandom, a sporazum iz 2024. godine sa četvoročlanim blokom Evropske asocijacije slobodne trgovine – Švajcarskom, Norveškom, Islandom i Lihtenštajnom – stupio je na snagu prošle godine. Trgovinski sporazum sa Australijom potpisan je 2022. godine.

"Majka svih sporazuma": Zbog čega je istorijski bitan dogovor Indije i EU

Upravna zgrada Glavnog grada i Skupštine Glavnog grada, kao i most Milenijum večeras su osvijetljeni žutom bojom u znak sjećanja na žrtve Holokausta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260127180136_3d848352cff657e10f15337ab7341eece9f833ed8a858cc6118bd3c3baff934a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260127180136_3d848352cff657e10f15337ab7341eece9f833ed8a858cc6118bd3c3baff934a" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="zgrade i most osvijetljeni žutom bojom"> </figure>  Ovim simboličnim činom Podgorica se pridružila obilježavanju Dana sjećanja na Holokaust, odajući poštu milionima stradalih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260127180136_e15c61e92ecf43eb673f978b77ad22dc9b9b210094e9de650f8d9779f4e2c23b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260127180136_e15c61e92ecf43eb673f978b77ad22dc9b9b210094e9de650f8d9779f4e2c23b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="zgrade i most osvijetljeni žutom bojom"> </figure>  &nbsp;

Tag: predsjednik-crne-gore