Bivši predsjednik Kipra Jorgos Vasiliju preminuo je u 94. godini, saopštila je njegova supruga, Andrula Vasiliju.
Vasiliju je hospitalizovan 6. januara u Opštoj bolnici u Nikoziji zbog respiratorne infekcije, piše list Katimerini.
Kako navodi taj medij, Vasiliju će ostati upamćen da je, kao kiparski predsjednik, aktivno promovisao rješenje kiparskog problema i pristupanje Kipra Evropskoj uniji.
Rođen je 20. maja 1931. u Famagusti, koji se sada nalazi u turskom dijelu Kipra.
Studirao je ekonomiju u Ženevi, Beču i Budimpešti, gdje je doktorirao, a specijalizaciju iz marketinga i istraživanja tržišta završio je u Londonu, penosi Tanjug.
Prije ulaska u politiku, radio je kao ekonomista i istraživač tržišta u Ujedinjenom Kraljevstvu, a 1962. godine osnovao je Istraživački centar za Bliski istok (MERC), koji je postao najveća konsultantska organizacija u regionu.
Vasiliju je izabran za predsjednika Kipra 21. februara 1988. i tu funkciju je obavljao do 1993. godine.
Tokom njegove administracije osnovan je Univerzitet na Kipru, uveden je PDV i zakon o urbanističkom planiranju, dodeljene su licence novim medijskim stanicama, a stranim investitorima omogućeno je ulaganje u zemlju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Preminuo bivši predsjednik Kipra Jorgos Vasiliju

Austrijski predsjednik Aleksander van der Belen oglasio se povodom dramatičnih događaja posljednjih dana, upozorivši na dolazak nove ere u međunarodnim odnosima. Američka vojna intervencija u Venecueli i želja Donalda Trampa za aneksijom Grenlanda, prema njegovim riječima, konačno su označile početak „novog svjetskog poretka“, piše austrijski Krone Cajtung.
<h3>Poziv na snažnu i jedinstvenu Evropu</h3>
Šef austrijske države u ponedjeljak je na društvenim mrežama poručio: „Sada smo stigli u stvarnost novog svjetskog poretka, u kojem se sve više nameće samovolja jačega. Samo zajedno, kao snažna Evropa, možemo se održati.“
- Mi, dakle Austrija i Evropska unija, sada moramo učiniti sve što je moguće kako bismo zahtijevali međunarodne odnose zasnovane na međunarodnom pravu i načelima Povelje Ujedinjenih nacija- &nbsp;istakao je savezni predsjednik.
Van der Belen se time nadovezao na svoj novogodišnji govor, u kojem je, imajući u vidu promjenjivu svjetsku situaciju, pozvao na razvoj „evropskog patriotizma“. „Jasno je i to da se u ovom novom svjetskom poretku možemo održati samo zajedno — kao snažna, ujedinjena i sposobna Evropska unija“, poručio je on.
- Naša Evropa je mjesto na kojem nam mnogi, zaista mnogi ljudi zavide. Ne dozvolimo da se o ovoj Evropi govori loše“, rekao je šef države u govoru emitovanom na ORF-u. „Važno je da i dalje vjerujemo u evropsku ideju- dodao je van der Belen.
<h3>SAD svrgnule diktatora Madura</h3>
Podsjećamo, u noći sa petka na subotu američke snage su u velikoj vojnoj operaciji napale ciljeve u Venecueli. Tom prilikom uhapšeni su venecuelanski šef države Nikolas Maduro i njegova supruga Silija Flores, nakon čega su prebačeni u Sjedinjene Američke Države. Vazdušni napadi bili su prvenstveno usmjereni na vojne baze, aerodrome, komunikacione objekte i luke.
Maduru bi sada trebalo suditi zbog „zavjere za narkoterorizam“ i uvoza kokaina u Sjedinjene Američke Države. Diktator, koji se nalazi u pritvoru u njujorškoj četvrti Bruklin, trebalo bi da se u ponedjeljak prvi put pojavi pred sudom. Saslušanje je zakazano za 18 časova po srednjoevropskom vremenu.
Američke televizije već su emitovale snimke Madura na putu ka sudu, u lisicama i u pratnji više teško naoružanih pripadnika obezbjeđenja.

500x500

Van der Belen: Stigli smo u stvarnost novog svjetskog poretka

Bivši predsjednik Demokratske Republike Kongo (DR Kongo) Žozef Kabila osuđen je danas na smrt posle suđenja u odsustvu zbog "izdaje i ratnih zločina" pred vojnim sudovima zemlje u kojoj nije boravio dvije godine.
Nedavno ponovno pojavljivanje Kabile u zemlji zabrinulo je Kinšasu, a prema nekim posmatračima, cilj ove kazne je da se isključi mogućnost da bi mogao da ujedini opoziciju unutar zemlje, iako nisu date nikakve informacije o trenutnom boravištu bivšeg šefa države koji je vladao od 2001. do 2019.
Kabila (54), koji nije bio prisutan na suđenju u glavnom gradu Kinšasi, niti je imao zastupnika, proglašen je krivim za saučesništvo sa antivladinom oružanom grupom M23.
Između januara i februara, M23, koju podržava Ruanda i njena vojska sproveli su velike ofanzive na istoku zemlje i zauzele ogromne djelove teritorije duž ruandske granice od kongoanske vojske.
Ubrzo posle tih vojnih neuspjeha, koji su oslabili režim u Kinšasi, Kabila, koji je, prema njegovoj pratnji, napustio kongoansko tlo 2023. godine, iznenada se pojavio u Gomi, glavnom gradu provincije Sjeverni Kivu i uporištu M23.
Poslednjih godina bivši predsjednik ostao je veoma diskretan i povremeno se pojavljivao u Južnoj Africi i Namibiji. Za sada je malo vjerovatno da će vlasti Konga uhapsiti Kabilu iako je osuđen na smrt.
Žozef Kabila, sin Lorana-Dezirea Kabile, pobunjenika koji je svrgnuo diktatora Mobutua Sese Seka, nasledio je vlast 2001. godine posle ubistva svog oca u januaru te godine.
Kabila se 2019. godine posle dva mandata povukao i tada je na vlast došao Feliks Čisekedi.

Bivši predsjednik Konga osuđen na smrt zbog izdaje

Karol Navrocki, konzervativni istoričar i obožavalac Donalda Trampa, položio je zakletvu danas u Varšavi, čime je zvanično postao predsjednik Poljske.
Njegov predsjednički mandat trajaće pet godina, a analitičari se boje da bi moglo da dođe da konflikta sa centrističkom Vladom premijera Donalda Tuska, te pogoršanja odnosa sa Ukrajinom.
Navrockog su podržale nacionalističke partije, prije sve Za pravo i pravdu (PIS), nezadovoljni zbog Tuskog pro-evropskog kursa.
Poljska se sada priprema za nastavak zastoja u izvršnoj vlasti koji je bio prisutan pod nacionalističkim odlazećim predsednikom Andžejom Dudom, jer Navrocki može koristiti svoja prava veta kako bi blokirao Vladine planove koji uključuju poništavanje sudskih reformi koje je sprovela stranka PiS, a za koje su kritičari smatrali da podrivaju nezavisnost sudova. 
 Takođe, Navrocki bi mogao predstavljati problem za Vladu predlažući mjere kao što su smanjenje poreza, koje bi mogle biti popularne među mnogim biračima, ali teško ostvarive za administraciju sa zategnutim budžetom.

1250x600

1084x550

Nacionalista i konzervativac Navrocki na čelu Poljske

Dejan Savićević ponovo je izabran za predsjednika Fudbalskog saveza Crne Gore.
Za njegov novi četvorogodišnji mandat glasalo je 40 od 41 prisutnog delegata na Izbornoj skupštini, koja broji 45 članova. Delegat OFK Grbalj bio je uzdržan.
Savićević je bio jedini kandidat.
Na poziciji prvog čovjeka naše Kuće fudbala je od 2001. kada je FSCG bio član FS Jugoslavije (kasnije FS Srbije i Crne Gore).
Za razliku od prethodne Izborne (2021) i redovnih skupština u minule četiri godine, današnjoj su prisustvovali i delegati dva najveća crnogorska kluba, Budućnosti i Sutjeske.
U Izvršni odbor FSCG izabrani su Ervin Tošić, Risto Lakić, Dejan Ognjanović, Nermin Bećirović, Palj Drešaj, Tomislav Čelebić, Mitar Novaković, Adem Nurković, Dejan Kandić, Željko Janović, Mojaš Radonjić i Dragan Drljević.

Savićević ostaje na čelu FSCG

Najstariji sin američkog predsjednika Donalda Trampa, Donald Tramp mlađi, koji vodi poslove svoje porodice, nije isključio mogućnost da se "jednog dana" kandiduje za predsjednika Sjedinjenih Država.
- Ne znam, možda će se jednog dana to pitanje pokrenuti - rekao je Tramp mlađi (47) na ekonomskom forumu u Dohi, kada ga je moderator pitao da li bi poslije očevog odlaska razmotrio svoju kandidaturu za predsjednika, piše AFP.
Tramp mlađi je rekao da je njegov cilj da u poslovni svijet prenese želju Trampove administracije da "protjera ideologiju vokizma (woke) koja je preuzela kontrolu", a to "nije samo stvar vlade, već i poslovnog svijeta".
Drugi mandat Trampa je najveća prilika za resetovanje Amerike, za resetovanje odnosa širom svijeta, za stvaranje prosperiteta i rasta za sve.
- I ja sam potpuno za to - rekao je Tramp mlađi na kraju sesije tokom koje je naglasio da je on, prije svega, preduzetnik.

Tramp mlađi ne isključuje mogućnost da se i on kandiduje za predsjednika

Upravni odbor Košarkaškog saveza Crne Gore predložiće predsjedniku Skupštine KSCG da održi sjednicu 13. juna na kojoj će se sprovesti izbori za predsjednika Saveza.
U Podgorici je juče održana sjednica Upravnog odbora Košarkaškog saveza, na kojoj su razmatrana pitanja u vezi sa organizacijom nesmetanog funkcionisanja Saveza u narednom periodu.&nbsp;
Pored ostalog, Upravni odbor je donio odluku da se u najskorije vrijeme održi još jedna sjednica UO KSCG, na kojoj će biti razmatran Izvještaj o finansijskom poslovanju KSCG za 2024. godinu.&nbsp;
Predložili su da da se i taj izvještaj razmatra 13. juna.

Upravni odbor predlaže: Predsjednika KSCG birati 13. juna

Statutarna komisija Socijalističke narodne partije sjutra će razmatrati mogućnost da se predsjedniku te partije Vladimiru Jokoviću omogući da se i treći put kandiduje za tu funkciju.
 
Od mišljenja te komisije i eventualne izmjene statuta stranke na narednom kongresu u velikoj mjeri zavisi i budućnost partije.
I u samom SNP-u smatraju da bi mogući treći mandat narušio jedinstvo i da bi vrlo vjerovatno došlo do novog cijepanja partije.
Funkcioner SNP-a Dragan Ivanović izričito je protiv toga da se jedno lice treći put kandiduje za predsjednika partije.
On se nada da će statutarna komisija poštovati statut i biti protiv toga. U suprotnom, kako je upozorio, može se očekivati i cijepanje SNP-a.
– Smatram da jedan isti čovjek, pa zvao se on i Vladimir Joković, ne može po treći put da se kandiduje za predsjednika SNP-a. Nadam se da će statutarna komisija poštovati statut i zauzeti čvrst stav da jedno lice ne može više od dva puta biti na čelu partije. Drugačija odluka značila bi da se poštuje ono što su radili nekadašnji predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i da se donose zakoni i statuti koji se ne poštuju. Kao član SNP-a poštujem Statut i poštovaću ga dok sam u partiji. Biću protiv svega što je protiv Statuta, a sve ovo oko eventualne izmjene nimalo mi se ne dopada i liči mi na nešto što bi moglo da prouzrokuje podjele u SNP-u. Ne pripadam nijednoj strani, već ću se zalagati da SNP ostane jedinstven i da na sledećem Kongresu bude jedan kandidat zarad mira u partiji – kazao je Ivanović za Dan.
Kako napominje, praksa je pokazala da, ako na Kongresu ima više kandidata za predsjednika partije to znači i cijepanje SNP-a.
– Ja sam ovaj stav iznosio i na partijskim sastancima i svoje mišljenje neću promijeniti. Dosta sam uložio u SNP i ne kajem se zbog toga, ali mi smeta što se pojedinci ponašaju kako ne bi trebalo – istakao je Ivanović.

Ivanović: Treći mandat za Jokovića cijepa SNP

Izvršni rukovodilac Direkcije za IMS i opšte poslove Elektroprivredni (EPCG) Aleksandar Popović novi je predsjednik Košarkaškog kluba Sutjeska, odlučeno je na večerašnjoj sjednici Skupštine tog kluba.
Popović je na mjesto došao umjesto Sašu Miličića, koji je podnio ostavku nakon poraza od Bosne i eliminacije iz NLB ABA2 lige.
- Potrudićemo se da finansijski konsolidujemo klub i da organizaciono odgovorimo zahtjevima – kako u smislu podizanja rada mlađih kategorija, tako i da se pripremimo da tokom ove sezone napravimo rezultat koji će nam omogućiti plasman u NLB ABA2 ligu naredne sezone. Takođe, potrudićemo se da napravimo igrački i trenerski kostur da kroz naredni period preko NLB ABA2 lige izborimo plasman u AdmiralBet ABA ligu - kazao je novi predsjednik Sutjeske, Aleksandar Popović.

Aleksandar Popović novi predsjednik KK Sutjeska

Premijer Han Duk So postao je juče vršilac dužnosti predsjednika Južne Koreje nakon smjene predsednika Jun Suk Jeola, javio je Tanjug.
Do promjene na vrhu vlasti u Južnoj Koreji došlo je nakon ponovljenog glasanja o opozivu Jun Suk Jeola u državnom parlamentu, pri čemu je 204 poslanika podržalo prijedlog za njegovu smjenu zbog nedavnog neuspjelog uvođenja ratnog stanja. Prvi zahtjev za opoziv Jun Suk Jeola, zbog proglašenja ratnog stanja 3. decembra, odbačen je prošle subote zbog nedostatka kvoruma, pri čemu su skoro svi poslanici iz vladajuće Partije moći naroda (PPP) bojkotovali glasanje.&nbsp;
Za usvajanje prijedloga potrebna je bila dvotrećinska većina, za šta je neophodna podrška najmanje osam poslanika PPP. Prijedlog za smjenu usvojen je juče uz 85 „protiv”, tri „uzdržana” i četiri nevažeća glasa, prenio je Jonhap.&nbsp;
U glasanju je učestvovalo svih 300 poslanika.
Dalji slijed političkih događaja u Južnoj Koreji je neizvjestan. Naime, Junovo uklanjanje sa funkcije sada zavisi od odluke Ustavnog suda. Proces smjene može da potraje nekoliko nedjelja, jer će biti održano suđenje, a za smjenu predsjednika potrebno je da šest od devet sudija Ustavnog suda potvrde opoziv izglasan u parlamentu. Ako smjena bude potvrđena, novi predsjednički izbori biće raspisani u roku od 60 dana od presude.
Tako, Han Duk So, može biti na čelu države mjesecima – sve dok Ustavni sud ne donese konačnu odluku o trajnoj smjeni ili vraćanju Juna na predsjedničku funkciju. Ukoliko Jun bude trajno smijenjen, novi predsjednički izbori moraće da se raspišu u roku od 60 dana. Opozicija, posebno Demokratska stranka, podnijela je prijavu protiv Hana, optužujući ga za to što nije spriječio Junov pokušaj uvođenja ratnog stanja.&nbsp;
Ako parlament odluči da smijeni Hana, slijedeći na redu za vršioca dužnosti predsjednika je ministar finansija. Južnokorejski Ustav ne precizira koliko ovlašćenja premijer može da ima u ulozi vršioca dužnosti predsjednika, ali stručnjaci smatraju da premijer treba da upravlja državnim poslovima samo do mjere koja je neophodna kako bi se izbegla potpuna paraliza vlasti.
U međuvremenu, Han Duk So (75) ima više od tri decenije iskustva na različitim ključnim funkcijama, uključujući dužnosti ambasadora u SAD, ministra finansija, ministra trgovine i premijera, a bio je i na čelu više organizacija. Han je doktor ekonomskih nauka sa Univerziteta Harvard, i, kako pišu mediji, poznat je po „racionalnosti, umjerenosti i stručnosti”.
Nakon stupanja na novu dužnost, Han je juče pozvao je zemlju da održi visoku spremnost kako bi spriječila moguće provokacije Sjeverne Koreje. Na sastanku Savjeta za nacionalnu bezbjednost, Han je naglasio da Južna Koreja treba da osigura svoje nacionalne interese aktivnom diplomatijom, uoči nove američke administracije predvođene novoizabranim predsjednikom Donaldom Trampom.

Premijer postao v.d. predsjednika Južne Koreje

Guglova funkcija pretrage pod nazivom “AI Overviews“ citira Jutjub (Youtube) više nego bilo koji medicinski veb-sajt kada odgovara na upite o zdravstvenim stanjima, pokazalo je najnovije istraživanje.
Kompanija Gugl je saopštila da su odgovori vještačke inteligencije, koji se pojavljuju na vrhu rezultata pretrage i koriste generativnu AI za odgovore na pitanja korisnika, “pouzdani“ i citiraju ugledne medicinske izvore, kao što su američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i klinika Mejo, prenosi "Gardijan".
Studija kojom su analizirani odgovori na više od 50.000 zdravstvenih upita, dobijenih pomoću Gugl pretraga iz Berlina, otkrila je, međutim, da je najcitiraniji izvor bio Jutjub.
Ova platforma za dijeljenje video-zapisa je druga najposjećenija veb-stranica na svijetu, poslije samog Gugla, i u vlasništvu je kompanije Gugl.
Istraživači iz SE Ranking-a, platforme za optimizaciju pretraživača, ustanovili su da je Jutjub izvor za 4,43 odsto svih odgovora koje daje "AI Overviews".
Nijedna bolnička mreža, vladin zdravstveni portal, medicinsko udruženje niti akademska institucija nisu se približili tom broju, naveli su istraživači ove platforme.
- Ovo je značajno jer Jutjub nije izdavač medicinskog sadržaja - ukazali su istraživači, dodajući da je to video-platforma opšte namjene.
Oni su naveli da tu svako može da postavi sadržaj, od sertifikovanih ljekara do influensera i ljudi bez ikakve medicinske obuke.
Gugl je naveo da je "AI Overviews" dizajniran da prikazuje visokokvalitetni sadržaj iz renomiranih izvora, bez obzira na format, i da su razni kredibilni zdravstveni organi i licencirani medicinski stručnjaci kreirali sadržaj na Jutjubu.
Kako se navodi, rezultati studije ne mogu da se odnose na druge regione jer je sprovedena korišćenjem upita na njemačkom jeziku u Njemačkoj.

Istraživanje: Guglova pretraga "AI Overviews" najčešće citira Jutjub u odgovorima o zdravlju

Dolar je ove sedmice oštro pao prema korpi valuta, jer su napetosti između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Evropske unije (EU) oko Grenlanda izazvale pad povjerenja u američku valutu.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je 1,9 odsto na 97,45 bodova.
Pritom je dolar prema evropskoj valuti pao 1,95 odsto, pa je kurs eura skočio na 1,1825 USD, prenosi Hrportflio.
Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, 1,5 odsto, pa je cijena dolara zaronila na 155,70 jena (JPY).
Najveći sedmični gubitak dolara od juna posljedica je novih prijetnji carinskim ratom predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
Tramp je zaprijetio uvođenjem carina na uvoz iz osam evropskih zemalja, ako ne prihvate njegov plan o kupovini Grenlanda, kojeg smatra važnim za sigurnost SAD-a.
&nbsp;Tramp je kazao da će za osam evropskih zemalja od 1. februra uvesti carine od deset odsto, a da će ih od 1. juna povećati na 25 odsto, ako se do tada ne postigne dogovor o kontroli SAD-a nad Grenlandom.
&nbsp;Danska i lideri Grenlanda, autonomnog područja Danske, poručili su da ostrvo nije na prodaju, a osam evropskih zemalja poslalo je tamo vojno osoblje.
Osim toga, EU je najavila protivmjere, ako Tramp zaista uvede carine.
Zbog toga je dolar bio pod snažnim pritiskom. Nije se uspio oporaviti ni nakon što je Tramp u srijedu, nakon sastanaka na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, kazao da je postignut okvirni dogovor o Grenlandu i da neće uvoditi nove carine.
- Slabost dolara posljedica je gubitka kredibiliteta i prestiža SAD-a - kazao je analitičar u firmi Capital.com Kajl Roda.
&nbsp;Dolar decenijama slovi za sigurnije utočište za kapital u nesigurna vremena, pa čak i u krizama u koje su uključene SAD.
&nbsp;No, čini se da postupno gubi taj status, pa ulagači utočište traže u drugim valutama i zlatu.
&nbsp;Zbog toga se cijena zlata ove sedmice prvi put u istoriji probila iznad 4,9 hiljada američkih dolara po unci.

Dolar oštro pao prema korpi valuta zbog grenlandske situacije

Kina je uspješno sprovela prvi eksperiment 3D štampanja metala u svemiru, čime je ostvarila značajan iskorak u razvoju tehnologija za proizvodnju u orbiti, saopštila je Kineska akademija nauka (CAS).
Eksperiment je izveden pomoću povratnog naučnog tereta koji je razvio kineski Institut za mehaniku pri CAS, a u svemir je lansiran suborbitalnom letilicom Lihong-1 Y1, komercijalnom povratnom letilicom kineske kompanije CAS Space.
Prema navodima Kineske akademije nauka, ovaj uspjeh označava prelazak kineske tehnologije proizvodnje metala iz faze zemaljskih istraživanja u novu etapu inženjerske verifikacije u svemiru, čime je dostignut nivo svjetskog tehnološkog vrha.
Izvođenje metalnog 3D štampanja u svemirskom okruženju znatno je složenije nego na Zemlji, a istraživački tim je, kako se navodi, uspio da prevaziđe ključne tehničke izazove, uključujući stabilan transport materijala u mikrogravitaciji, zatvorenu kontrolu procesa i pouzdanu koordinaciju između tereta i letilice.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSciTechDaily01%2Fstatus%2F2014539008223871039%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2014539008223871039%7Ctwgr%5Ed6b751fb0948bcd56a4622a49469f2fb6044263e%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nakon završetka eksperimenta, kapsula sa teretom bezbjedno je sletjela uz pomoć padobrana i odmah je preuzeta.
Naučnici su prikupili dragocjene podatke o ponašanju rastopljenog metala, procesu očvršćavanja, kao i o geometrijskoj preciznosti i mehaničkim svojstvima djelova proizvedenih u svemiru.

Kina prvi put uspješno izvela 3D štampanje metala u svemiru

Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je da američki predsjednik Donald Tramp posjeduje jedinstven kapacitet da izvrši pritisak na Izrael i zaustavi sukobe u Pojasu Gaze.
Gostujući u emisiji "On the Record" Fidan je naglasio da Tramp može djelovati nezavisno od uticaja različitih lobija, što mu daje slobodu da povuče konkretne poteze.
Fidan je istakao da je Izrael do sada više puta kršio sporazume o prekidu vatre, ali vjeruje da bi se situacija mogla promijeniti dolaskom nove administracije u Bijelu kuću.
- Vjerujemo da je predsjednik Tramp jedina osoba koja zaista može izvršiti pritisak na Izrael. On je nezavisan od ciljeva različitih lobija, može razmišljati i djelovati samostalno. Ako on to želi, on ima kapacitet da zaustavi pogrešno ponašanje Izraela - poručio je šef turske diplomatije.
Na pitanje o eventualnom slanju turskih trupa u Gazu, Fidan je podsjetio na stav predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana da je Ankara spremna učiniti sve u svojoj moći za postizanje mira. On je potvrdio da bi Turska bila voljna učestvovati u međunarodnim stabilizacijskim snagama, ali je naglasio da bi takav korak zavisio od šireg međunarodnog konsenzusa.
Govoreći o potencijalnoj američkoj intervenciji u Iranu, Fidan je uputio direktan savjet "američkim prijateljima" da ne ponavljaju greške iz prošlosti.
- Savjetovao bih svojim američkim prijateljima: Ne radite to. Nemojte od Irana napraviti novu Venecuelu - poručio je Fidan.
Istakao je da je Teheran otvoren za pregovore, ali da se mora pronaći način koji bi im omogućio da "sačuvaju obraz".
Priznao je da sankcije teško pogađaju iransku ekonomiju, što izaziva nezadovoljstvo naroda, ali je upozorio da će se Iran, ako se osjeti satjeranim u ćošak, pripremiti za najgori mogući scenario.
Fidan je podcrtao da je Iran ogroman susjed Turske i da se dešavanja u toj zemlji direktno odražavaju na cijelu regiju. Prema njegovim riječima, Ankara vjeruje da je dijalog, a ne sila, jedini put za rješavanje sporova.
Iako smatra da su iranske vlasti primile poruku naroda kroz proteste, Fidan je napomenuo da vlada u Teheranu, zbog finansijskih blokada u međunarodnom sistemu, teško može osigurati ekonomski boljitak svom stanovništvu. Ipak, zaključio je kako ne vjeruje da će trenutni pritisci dovesti do promjene vlasti.

Tag: predsjednik