<p>Postoje naznake što se može očekivati od drugog mandata <b>Donaldna Trampa</b> kao predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, kako od njegovog štaba, tako i od onih koji slave njegovu pobjedu koji očekuju da će imati veći manevarski prostor da u svojim državama organizuju sistem shodno svojim očekivanjima, a ne shodno demokratizaciji društva, kazao je profesor na Univerzitetu Džons Hopkins, <b>Siniša Vuković</b>, za 24 sata Televizije E.&nbsp;</p>
<p>U tranzicionim društvima, navodi profesor, kakva su na Zapadnom Balkanu, najviše vjetra u leđa dobiće autoritativne i antiliberalne snage, koje su zadovoljne činjenicom da se međunarodni i regionalni odnosi baziraju isključivo na ekonomiji i kojima nije bitno da li će društva biti demokratska, bazirana na vladavini prava, poštovanju manjina, različitosti, prihvatanju opozicionog djelovanja, medijskih sloboda...</p>
<p>Vuković smatra da je Tramp vjerovatno mnogo spremniji i odlučniji za neke radikalnije poteze u SAD, jer je to čest slučaj kada je riječ o drugom mandatu. Predsjednici su, kaže, nerijetko pragmatični i praktični, sami sebe ograničavaju sa eksperimentalnim politikama, a u drugom mandatu budu mnogo hrabriji, odlučniji da se rvaju sa politikama koje su nerijetko i nepopularne.</p>
<p>- U Sjedinjenim Američkim Državama već se priča o tome da će Trampov drugi mandat biti mnogo ekstremniji. Ako je vjerovati onome što je govorio, Tramp će biti mnogo odlučniji kada je riječ o ilegalnoj imigraciji. Planovi o masovnim deportacijama već postoje. To je u koliziji sa pravnim normama u SAD, ali je Tramp spreman to da uradi preko izvršne odluke, koje je spreman odmah da potpiše - kaže Vuković.</p>
<h2>Na što je Tramp spreman</h2>
<p>Tramp je, objašnjava Vuković, spreman i da uvede carinske stope, što može imati dalekosežne posljedice na standard američkog društva, dovesti do ozbiljnog inflatornog skoka. Dodaje da Tramp nikada do kraja nije definisao vanjsko političke stavove, odnosno, što je to što bi uradio drugačije od Džozefa Bajdena, ili u odnosu na svoj prvi predsjednički mandat.</p>
<p>- Puno je nepoznanica, jer je Tramp često bio kontradiktoran, a prema određenim temama svjesno ambivalentan. Naravno, nikad njie krio nedvosmislenu podršku Izraelu i premjeru Benjaminu Netanjahuu u njegovoj ofanzivi u pojasu Gaze, i sada Libanu. Kada je riječ o Ukrajini, uvijek je govorio da rat treba zaustaviti “u ovom trenutku”. To može imati dalekosežne posljedice po međunarodni pravni poredak, mir i bezbjednost na globalnom nivou. Jer, zaustaviti konflikt “u ovom trenutku” zapravo znači da se predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu ne samo legitimiše, nego i legalizuje okupacija, što je nečuveno. Takav potez ne postoji od kraja Drugog svjetskog rata - objašnjava Vuković.</p>
<p>Legitimisanje i legalizovanje okupacije ne postoji od uspostavljanja sistema Ujedninjenih nacija, kaže profesor Vuković, i dodaje da to može probuditi bezbroj revizionističkih tendencija širom svijeta, prekrajanja granica, mijenjanja međunarodnih odnosa, normi.</p>
<p>- To može probuditi Kinu da napravi odlučniji korak prema Tajvanu, što bi bila tačka pucanja međunarodnog mira i bezbjednosti, jer bi takav potez na globalnom planu u potpunosti redefinisao bezbjednosne i ekonomske prioritete - ističe Vuković.</p>
<p>Ukoliko se Rusiji dozvoli legalizacija okupacije, objašnjava profesor Univerziteta Džons Hopkins, Evropa neće biti mirna, jer bi to značilo da ne postoji granica, međunarodna norma koja bi ograničila agresiju i aneksiju. Napominje da bi se isti scenario mogao očekivati u Moldaviji, Gruziji, ali u baltičkim zemljama, jer je Tramp signalizirao da za njega NATO nije prioritet, odnosno član pet (član pet podrazumijeva kolektivni odgovor vojnog saveza, uključujući i vojni, ako je neka članica NATO napadnuta).</p>
<p>- Da li je Tramp to govorio samo da bi bio bombastičan, na neki način aktuelan, ili zaista nosi te ideološke matrice kojima bi se projektovao tektosnki preokret u međunarodnim odnosima, ostaje da vidimo. Sve će zavisiti od toga ko će biti članovi Trampovog najužeg kabineta i njegovi najbliži savjetnici za nacionalnu bezbjednost. Od tih ljudi zavisiće prioriteti i politike kojima će se ti prioriteti tretirati - smatra Vuković.</p>
<h2>Ko slavi Trampovu pobjedu</h2>
<p>Vjeruje da će svijet uskoro vidjeti da li će Tramp biti odlučni izolacionista, kao što to vjeruju oni koji slave njegovu pobjedu. Njihova očekivanja su, dodaje Vuković, da će Amerika biti drugačija u odnosu na to kakva je, sa svim svojim manama, bila decenijama - okosnica liberalno demokratskog međunarodnog poretka.</p>
<p>- Odnose sa drugim državama, prvenstveno regiona jugositočne Evrope, Zapadnog Balkana, Amerika je bazirala na politici kondicionalnosti, u nadi da će se zemlje u tranziciji, jačanjem odnosa sa SAD, dodatno demokratizovati. Dakle, postojala je određena vrsta uslovljavanja, da poboljšanje odnosa sa SAD proizvodi demokratizaciju društava. Oni koji sad slave, slave upravo činjenicu da je Tramp bio veoma oštar prema liberalno demokratskom pogledu na svijet, jer je govorio da Amerika ne treba više da se bavi ljudskim pravima, vladavinom prava, medijskim slobodama, manjinskim slobodama, da to sve treba ostaviti državama da same odlučuju, unutar svojih granica. Za Zapadni Balkan, koji teži ka Zapadu i liberalno demokratskim vrijednostima, to znači gubitak podrške i smjernica koje dolaze iz Sjedinjenih Američkih Država - kaže Vuković.</p>
<p>Takve okolnosti najviše idu na ruku, objašnjava profesor Vuković, onima koji ne žele da budu pod pritiskom da se njihova društva dalje demokratizuju, već da samoinicijativno odlučuju što je mjera demokratije. U tranzicionim društvima, kakva su na Zapadnom Balkanu, najviše vjetra u leđa, smatra Vuković, dobiće autoritativne i antiliberalne snage koje su zadovoljne činjenicom da se međunarodni i regionalni odnosi baziraju isključivo na ekonomiji, a kojima nije bitno da li će društva biti demokratska, bazirana na vladavini prava, poštovanju manjina, različitosti, prihvatanju opozicionog djelovanja, medijskih sloboda.</p>
<p>- To vidimo u Mađarskoj, to smo u jednom trenutku vidjeli i u Poljskoj. To su antiliberalna, ili antidemokratska prestrojavanja. Oni koji slave Trampa očekuju da će njegov dolazak upravo njima dozvoliti veći manevarski prostor, kako bi u svojoj državi organizovali sistem shodno svojim očekivanjima, a ne shodno procesima dalje demokratizacije. Da li će to probuditi određene revizionističke snage na Balkanu, da li će to dati vjetar u leđa određenim recidivima prošlosti da se redefinišu granice, da se redefinišu odnosi, da se teži etnonacionalnom ključu mijenjanja granica i teritorija na Zapadnom Balkanu zavisiće, ponavljam, od toga ko će biti u Trampovom timu i od načina na koji će gledati prioritete na Zapadnom Balkanu - istakao je Vuković.</p>
<h2>Tramp, NATO i Crna Gora</h2>
<p>Crna Gora, kao i cijeli evropski kontinent, smatra Vuković, ulazi u period neizvjesnosti, jer je većina bezbjednosnih aranžmana bila bazirana na dubinskom odnosu sa Sjedinjenim Američkim Državama. NATO je koalicija koja je mnogo kompleksnija od hirovitog ponašanja bilo kojeg lidera u ovom trenutku, ali je pitanje, dodaje Vuković, koliko je NATO koherentan bez jake uloge Sjedinjenih Država.</p>
<p>- Ostaje da se vidi do koje mjere je Tramp spreman da zadrži odnose na postojećem nivou, ili će nastaviti tamo gdje je stao tokom prvog mandata, da ih dovodi u pitanje i ide konkretnim koracima koji bi demontirali bezbjednosne strukture u okviru NATO. Nisam sklon spekulacijama - kaže Vuković.</p>
<p>Smatra da je Crnoj Gori veći problem pitanje unutrašnje bezbjednost.</p>
<p>- Član pet, sam po sebi, ne znači da će se NATO miješati u unutrašnja pitanja države članice. Države članice su suverene i očekuje se od njih da se same nose sa unutrašnjim bezbjednosnim izazovima, a NATO je tu da pomogne. Crnoj Gori je ključno da razumije da u ovom preslojavanju, koliko god izgledalo oportuno da se slavi jedna nova paradigma, isčekuje možda popustljivost u demokratskim standardima, na dugom štapu to za Crnu Goru nije dobro. Jer, ako se Crna Gora dodatno ne demokratizuje, čitavo društvo će, pa čak i oni koji slave (Trampovu pobjedu), na koncu izgubiti. Ovim želim da kažem da oni koji trenutno slave Trampovu pobjedu su isti oni koji veličaju ulogu Vladimira Putina. Za njih je mjera vladanja i društvenih odnosa ona koja postoji u Rusiji. Dakle, to je tvrdo autoritarno vladanje, đe ne postoji nijedna međunarodna norma, nijedan standard koji je po automatizmu primjenljiv na unutrašnjem planu, već svaka država postane samostalni feud, u okviru kojeg oni koji su na vlasti imaju pravo da odlučuju kako će se društveni odnosi oblikovati - poručio je Vuković.</p>
<p>Dodaje da u društvima koja su prepuštena snagama unutar države, bez potrebe da se regionalno ili međunarodno sinhronizuju potezi, jačaju autoritarne tendencije. Takava društva postaju zatovrenija, isključivija.</p>
<p>- Ne želim da vjerujem da je to put koji bi bilo ko u Crnoj Gori izabrao, pa čak ni oni najdesno konzervativni. Ne želim da vjerujem da bi to prihvatili kao mjeru organizacije društva, jer je makar na retoričkom planu - da žele da budu dio Evropske unije, ipak, nešto internalizovano. Možda je ovo primjer kada Crna Gora i ostatak evropskog kontitnenta treba da pokažu – evo, na koji način smo u stanju da nastavimo evropsku priču, iako se kontekst mijenja - zaključio je Vuković.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vuković: Trampova pobjeda je vjetar u leđa autoritativnim i antiliberlanim snagama

<p>Ruski predsjednik <b>Vladimir Putin</b> čestitao je novoizabranom američkom predsjedniku <b>Donaldu Trampu</b> i poručio da je spreman razgovarati s njim.</p>
<p>Ova izjava dolazi u kontekstu napetih odnosa između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, koji su se dodatno pogoršali nakon početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.</p>
<p>Putin je Trampa nazvao „hrabrim čovjekom“ i istakao da bi svaka inicijativa koja doprinosi okončanju rata u Ukrajini zaslužila pažnju.&nbsp;</p>
<p>Kako javlja Skaj njuz, na Valdai discussion clubu u Sočiju, Putin je takođe komentarisao Trampovo ponašanje nakon što je preživio pokušaj atentata na mitingu u julu. U tom kontekstu je rekao da je stekao utisak da je Tramp bio „zlostavljan“ tokom svog prvog predsjedničkog mandata.</p>

Putin: Čestitam Trampu, spreman sam da razgovaram sa njim

<p>Republikanski kandidat <b>Donald Tramp</b> drži vođstvo na američkim predsjedničkim izborima pobjedama u nizu tradicionalno republikanskih država, uključujući i Sjevernu Karolinu, prvu od država koje mogu da odluče ishod izbora, sužavajući put do pobjede kandidatkinje Demokratske partije, potpredsjednice <b>Kamale Haris</b>.</p>
<p>Tramp je pobijedio je u još jednoj neodlučnoj državi - Džordžiji, koja mu je donijela 16 elektorskih glasova. Time je Džordžija prva država u kojoj je prije četiri godine pobijedio Džo Bajden, a sada Tramp.</p>
<p>Kako prenosi BiBiSi (BBC), rezultati u takozvanim kolebljivim državama pokazuju da Tramp u <b>Sjevernoj Karolini </b>(96,6 odsto prebrojanih glasova) vodi sa 50,9 naprema 47,8 odsto. U <b>Džordžiji</b> (na osnovu 98,9 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi sa 50,7 prema 48,4 odsto. U <b>Pensilvaniji</b> (95 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi sa 50,9 prema 48 odsto. U <b>Viskonsinu</b> (91 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi 51,2 prema 47,2 odsto. U <b>Nevadi </b>(73 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi 51,4 prema 47 odsto. U <b>Mičigenu</b> (71 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi 52,2 prema 45,9 odsto. U <b>Arizoni</b> (53 odsto prebrojanih glasova) Tramp vodi 50 odsto prema 49,1 odsto.</p>
<p>Prema nezvaničnim projekcijama AP-a i drugih američkih medija, koje prenosi <a href="https://www.glasamerike.net/">Glas Amerike,</a> Tramp &nbsp;vodi sa 267 elektorskih glasova u odnosu na 214 Haris. Za pobjedu je potrebno 270 elektora.</p>
<p>Očekuje se obraćanje Trampa iz svog predizbornog štaba na Floridi. Tamo se već okupilo na hiljade pristalica.&nbsp;</p>
<p>Kampanja demokratske kandidatkinje najavila je da se o rezultatima izbora neće izjašnjavati danas, nego sjutra po američkom vremenu.</p>
<p>Američki mediji javljaju da je raspoloženje među njezinim pristašama opalo, budući da je prema prvim rezultatima u vođstvu Tramp.</p>
<p>Predsjednički izbori u SAD vjerovatno će imati velike implikacije na ruski rat u Ukrajini, ratni sukob na Bliskom istoku i druga globalna pitanja.</p>
<p>Haris je rekla da će nastaviti politiku predsjednika <b>Džoa Bajdena </b>da pomaže Ukrajini, jasno izražavajući želju da Rusija bude poražena. Tramp je dovodio u pitanje podršku SAD Ukrajini, navodeći da bi Evropa trebalo da nosi najveći dio tereta u podršci Kijevu protiv ruske invazije, i da je budućnost NATO-a pod sumnjom.</p>
<p>Više od tri četvrtine od 50 saveznih država i Distrikt Kolumbija odlučeni su u nezvaničnim projekcijama medija, što je sve u skladu sa prognoziranim rezultatima i identično kao na predsjedničkim izborima 2020. između Džoa Bajdena, koji je pobijedio, i Trampa.</p>
<p>Međutim, ključne države – Arizona (11 elektora), Džordžija (16), Mičigen (15), Nevada (šest), Pensilvanija (19) i Viskonsin (10) – tek treba da budu odlučene, mada Tramp u većini ima prednost dok pristižu glasovi.</p>
<div class="embed-block"><iframe allowfullscreen='true' width='1200' height='616' frameborder='0' src='https://projects.voanews.com/election-map/rferl/bosnian.html'></iframe></div>

Tramp vodi protiv Haris, prednost u svim kolebljivim državama

<p>Lažne prijetnje bombama koje se pripisuju ruskim operacijama destabilizacije bile su danas upućene nekim biračkim mjestima u SAD, što je nakratko poremetilo glasanje u Džordžiji, jednoj od ključnih američkih saveznih država za predsjedničke izbore, saopštile su američke vlasti.<br/>
<br/>
Američka federalna policija (FBI) saopštila je da je upoznata sa prijetnjama bombama na biračkim mjestima u nekoliko država, od kojih se čini da "neke potiču sa ruskog internet domena".<br/>
<br/>
- Nijedna od tih prijetnji se do sada nije smatrala vjerodostojnom - navodi se u saopštenju FBI-a u kojem se ne precizira o kojim državama je riječ.<br/>
<br/>
FBI je pozvao stanovništvo da prijavi svaku sumnjivu aktivnost organima za sprovođenje zakona.<br/>
<br/>
Zvaničnik odgovoran za izbore u Džordžiji <b>Bred Rafensperger </b>je sa svoje strane potvrdio da je izvor lažnih prijetnji bombom u toj državi "identifikovan i da je u pitanju Rusija".<br/>
<br/>
Policija i opštinski zvaničnici u okrugu Fulton, u Atlanti, glavnom gradu Džordžije, prijavili su niz takvih incidenata koji su rezultirali kratkim zatvaranjem biračkih mjesta.<br/>
<br/>
Američke vlasti su poslednjih sedmica više puta upozoravale na pokušaje dezinformisanja "ruskih agenata uticaja", posebno u Džordžiji.</p>

Prijetnje bombama pripisane Rusiji nakratko poremetile glasanje u SAD

<p>Potpredsjednica Demokratske stranke <b>Kamala Haris </b>prednjački u odnosu na republikanskog kandidata Donalda Trampa za tri poena, sa 46 odsto prema 43 odsto - pokazuje posljednja anketa koju su sproveli Rojters i Ipsos.</p>
<p>Četvorodnevna anketa koja je završena u ponedjeljak pokazala je da je Tramp, koji je zaostao za Harisom šest poena u anketi Rojtersa/Ipsosa od 20. do 23. septembra, bio preferirani kandidat za niz ekonomskih pitanja i da bi neki birači mogli da budu podstaknuti njegovim tvrdnjama da su ilegalni imigranti skloni kriminalu, tvrdnje koje su akademici i istraživački centri u velikoj mjeri diskreditovali.</p>
<p>Anketa je imala marginu greške od oko tri procentna poena, piše Rojters.</p>
<p>Ispitanici su ocijenili ekonomiju kao najveće pitanje sa kojim se zemlja suočava, a oko 44 odsto je reklo da je Tramp imao bolji pristup u rješavanju „troškova života“, u poređenju sa 38 odsto onih koji su izabrali Haris.</p>
<p>Među nizom ekonomskih pitanja kojima bi sljedeći predsjednik trebalo da se pozabavi, oko 70 odsto ispitanika reklo je da bi troškovi života mogli da budu najvažniji, sa samo malim procentom onih koji biraju tržište rada, poreze ili tezu „ostavljaju me finansijski bolje“. Tramp je takođe imao veću podršku od Harisove u svakoj od tih oblasti, iako su glasači sa razlikom od 42 do 35 odsto smatrali da je Haris bolji kandidat za rješavanje jaza između bogatih i prosječnih Amerikanaca.</p>
<p>Činilo se da je Tramp ohrabren široko rasprostranjenom zabrinutošću oko imigracije, koja je trenutno na najvišem nivou u Americi u posljednjih više od jednog vijeka. Oko 53 odsto birača u anketi reklo je da se slaže sa izjavom da „imigranti koji su ilegalno u zemlji predstavljaju opasnost po javnu bezbjednost“, u poređenju sa 41 odsto onih koji se ne slažu. Glasači su po tom pitanju bili bliži u majskoj anketi Rojtersa/Ipsosa, kada se 45 odsto složilo, a 46 odsto se nije složilo.</p>
<p>Na predizbornim skupovima tokom cijele godine Tramp je skrenuo pažnju na zločine koje su ilegalni migranti počinili u zemlji. Iako postoji malo podataka o imigracionom statusu kriminalaca, studije su generalno otkrile da imigranti nisu skloniji kriminalu u odnosu na američke starosjedioce.</p>
<p>Haris je u odnosu na Trampa vodila u svakoj od šest anketa Rojtersa/Ipsosa otkako je ušla u trku krajem jula. Najnovija anketa pokazala je da je rezultat Kamale Haris porastao za dva procentna poena – 47 odsto u odnosu na 45 odsto – među biračima za koje je izgledalo da će najvjerovatnije da izađu na glasanje u novembru. Oko dvije trećine birača sa pravom glasa izašlo je na predsjedničke izbore 2020, prema procjeni istraživačkog centra Pev.</p>
<p>U posljednjoj anketi glasači su vjerovali da je mentalna oštrina Haris iznad Trampove, a 55 odsto se složilo sa izjavom da je ona „mentalno oštra i sposobna da se nosi sa izazovima“, u poređenju sa 46 odsto koji su rekli isto za Trampa.</p>
<p>Dok nacionalna istraživanja, uključujući Rojters/Ipsos ankete, daju važne signale o stavovima biračkog tijela, rezultati Izbornog koledža od države do države određuju pobjednika, sa sedam država na bojnom polju koje će vjerovatno biti odlučujuće. Ankete su pokazale da su Haris i Tramp nepokolebljivi na bojnom polju u tim državama, računajući greške u mnogim rezultatima.</p>
<p>Haris je ušla u trku kada je demokratski predsjednik Džo Bajden okončao napore za reizbor, a nakon lošeg učinka u debati protiv Trampa u junu. Tramp je u to vrijeme bio široko viđen kao favorit, dijelom na osnovu njegove percipirane snage u ekonomiji poslije nekoliko godina visoke inflacije pod Bajdenovom administracijom.</p>
<p>Najnovija anketa Rojtersa/Ipsosa anketirala je 1.272 odrasle osobe u SAD na mreži, širom zemlje, uključujući 1.076 registrovanih birača. Za 969 njih se smatralo da će najvjerovatnije izaći na dan izbora.</p>

Rezultati najnovije ankete Rojtersa/Ipsosa: Haris vodi za tri procenta u odnosu na Trampa

<p>Demokratska predsjednička kandidatkinja Kamala Haris i njen republikanski rival Donald Tramp skoro su izjednačeni u istraživanjima javnog mnjenja nekoliko nedjelja pred izbore, a trka je veoma tijesna i u Pensilvaniji, državi koja može da odluči ishod.</p>
<p>Prema istraživanju Njujork tajmsa, Filadelfija inkvajerera i Sijena koledža koje je sprovedeno od 11. do 16. septembra, Haris i Tramp su imali jednaku podšrku od po 47 odsto. Margina greške u ovom istraživanju je plus/minus 3 odsto, piše Glas Amerike.</p>
<p>U Pensilvaniji je Haris u prednosti od 4 odsto prema istom istraživanju, ali je margina greške 3,8 odsto.</p>
<p>I istraživanje Vašington posta pokazalo je da je u Pensilvaniji veoma tijesna trka – Haris ima 48 odsto podrške, a Tramp 46 odsto, dok je margina greške 3,6 odsto.</p>
<p>Pensilvanija, uz Arizonu, Džordžiju, Mičigen, Nevadu, Sjevernu Karolinu i Viskonsin može da odluči ishodi izbora.</p>
<p>Većina ispitanika u anketi Vašington posta rekla je da je „ekstremno motivisana“ da glasa i da je „ekstremno važno“ zaštititi američku demokratiju. Ali, ispitanici su podijeljeni po pitanju ko će bolje zaštititi slobode: 48 odsto smatra da je to Haris, a 45 odsto misli da je to Tramp.</p>
<p>Anketa Njujork tajmsa i Sijena koledža je pokazala je američka demokratija važno pitanje za glasače, uz ekonomiju, pravo na abortus i imigraciju.</p>
<p><b>Muslimanski birači se okreću trećoj kandidatkinji</b></p>
<p>Amerikanci arapskog porijekla i muslimanski glasači ljuti su na vladu SAD zbog podrške izraelskoj ofanzivi na Gazu i okreću se trećoj kandidatkinji Džil Stajn u brojevima koji bi mogli da utiču na potencijalnu pobjedu Kamale Haris 5. novembra.</p>
<p>Savjet za američko-islamske odnose (CAIR) objavio je rezultate istraživanja sprovedenog u avgustu u Mičigenu, državi sa velikom arapskom zajednicom, koje pokazuje da bi 40 odsto muslimanskih birača podržalo Stajn, kandidatkinju Zelene stranke. Prema istom istraživanju, Tramp je dobio 18 odsto podrške, a Haris 12 odsto.</p>
<p>Stajn takođe vodi među muslimanima u Arizoni i Viskonsinu, državama koje imaju značajnu muslimansku populaciju i gde je Bajden pobijedio sa malom razlikom 2020.&nbsp;</p>
<p>Haris je, pak, prvi izbor muslimana iz Džordžije i Pensilvanije, dok Tramp vodi u Nevadi sa 27 odsto u odnosu na 26 odsto koje ima Haris, pokazuju podaci istraživanja CAIR-a.</p>
<p>Bajden je 2020. dobio više glasova muslimana od Trampa, ali je podrška te zajednice demokratama značajno opala zbog rata u Gazi.</p>
<p>Oko 3,5 miliona Amerikanaca se, prema popisu iz 2020. izjasnilo da je porijeklom sa Bliskog istoka. Iako čine samo 1 odsto populacije SAD, njihov glas može biti ključan jer istraživanja pokazuju da su Tramp i Haris skoro izjednačeni. Lideri protesta usmjerenog protiv demokrata su, iako je podržavaju Kamalu Haris, apelovali da se ne glasa za Trampa u novembru, prenosi AP.</p>
<p>Pokret „neopredijeljenih“, koji su na primarnim izborima zbog neslaganja sa politikom oko Gaze apelovali da se glasa protiv tadašnjeg kandidata Džoa Bajdena, kritikuju „nevoljnost Haris da promijeni politiku bezuslovnog davanja oružja Izraelu, čime se krše i američki i međunarodni propisi o ljudskim pravima“.</p>
<p>Međutim, u saopštenju su naveli i da se snažno protive glasanju za Trampa ili kandidata treće stranke koji bi „pomogli Trampu da pobijedi“.</p>
<p>„Naša najbolja šansa je da ojačamo anti-ratne snage, koje bi bile znatno oslabljene u Trampovoj administraciji“, rekli su lideri pokreta.</p>

Haris i Tramp izjednačeni u anketama

<p>&nbsp;<b>Davor Dragojević,</b> naš istaknuti i nagrađivani glumac, reditelj i osnivač međunarodnog festivala lutkarstva će biti gost na tribini „Podgoričke priče“ koja će se održati u ponedjeljak, 25. novembra u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović”, od 20 sati, saopštili su iz KIC-a.&nbsp;</p>
<p>Davor Dragojević će publici, sa moderatorom <b>Vanjom Kovačević </b>govoriti o &nbsp;svom plodnom i bogatom višedecenijskom radu, ali i tome što ga godinama izdvaja i čini drugačijim, pogotovo kad je riječ o segmentu afirmacije crnogorske pozorišne kulture i stvaralaštva – naveli su u saopštenju. &nbsp;</p>
<p>Davor Dragojević je rođen 1966. godine u Titogradu (Podgorica). Stalni je član ansambla Gradskog pozorišta od 1993. godine. Diplomirao je lutkarsku režiju na Nacionalnoj akademiji za teatarsku i filmsku umjetnost „Krsto Serafov“ u Sofiji, u klasi profesora Slavča Malenova. Direktor je i jedan od osnivača Međunarodnog festivala lutkarstva - Podgorica, Crna Gora. Režirao je predstave u Crnoj Gori, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji. Piše pozorišne komade za lutkarsku i dramsku scenu za djecu. Objavio je knjigu Čarobni kamen i druge bajke - pet dramskih tekstova za lutkarsku igru. Piše pjesme i komponuje muziku za djecu. Više puta je učestvovao kao tekstopisac i kompozitor na dječijim muzičkim festivalima. Ostvario je mnogobrojne uloge u pozorištima, na filmu i TV serijama. Više puta je bio i član žirija na međunarodnim filmskim i pozorišnim festivalima. Dobitnik je više nagrada i priznanja, posebno se izdvaja Specijalno priznanje za filantropiju „Iskra“ 2016. za građanski doprinos opštem dobru.</p>
<p>&nbsp;</p>

Davor Dragojević gost tribine „Podgoričke priče“, u KIC-u, 25. novembra

<p>Predsjednik Vlade Crne Gore, <b>Milojko Spajić</b> čestitao je rukovodstvu i građanima Budve 22. novembar, Dan opštine i Dan oslobođenja Budve u Drugom svjetskom ratu.<br/>
 <br/>
 - Ogroman je značaj i vrijednost Budve koliko za nacionalni turizam i državni budžet, toliko i za sveukupnu sliku i ugled naše zemlje pred međunarodnim gostima, partnerima i prijateljima - navodi Spajić u čestitki.<br/>
 <br/>
 Kako je poručio, nada se da će Budva, vođena demokratskim principima i opštim interesom, uploviti u mirnije vode iskrenog dijaloga i stabilne vlasti, kako bi i njeni stanovnici i gosti imali priliku da osjete sve benefite, kvalitete i vrijednosti materijalnog, prirodnog i duhovnog bogatstva koje pripada drevnom gradu.<br/>
 <br/>
 - Takođe, uvjerenja sam da ćemo nastupajući pripremni period za sljedeću ljetnju turističku sezonu iskoristiti na najbolji način, kako bi Budva bila primjer funkcionalne, uspješne i solidarne zajednice – perjanica crnogorskog turizma - zaključio je Spajić.</p>
<p>&nbsp;</p>

Spajić: Nadam se da će Budva uploviti u mirnije vode iskrenog dijaloga i stabilne vlasti

<p>Glavni odbor Demokratske partije socijalista donio je odluku o raspisivanju redovnog desetog Kongresa partije za 25. januar naredne godine, saopšteno je iz te partije.</p>
<p>kako se navodi, deseti Kongres održava se u redovnom terminu nakon četiri godine i osim novog sastava Glavnog odbora na njemu će biti donešena kongresna dokumenta koja će – uz analizu rada partije u posljednjem četvorogodištu, trasirati politiku i program stranke u narednom peridou.</p>
<p>- Na sjednici je konstatovano zadovoljstvo ostvarenim izbornim rezultatima u ovoj godini koji su, od opštine do opštine, potvrdili povratak povjerenja u politiku Demokratske partije socijalista uz očekivanje da se takav trend nastavi i na narednim lokalnim izborima. Na sjednici je razmatrana i aktuelna politička situacija kao i tekuća pitanja - navodi se u saopštenju.</p>

GO DPS: Deseti Kongres 25. januara, trend rasta potvrda povratka povjerenja građana

<p>U Crnoj Gori u posljednja 24 sata dogodilo se 19 saobraćajnih nezgoda, u kojima su tri osobe povrijeđene teže, a pet lakše.<br/>
<br/>
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo 11 nezgoda, a u Baru i Nikšiću po dvije.<br/>
<br/>
Po jedna nezgoda evidentirana je u Ulcinju, Tivtu, Plavu i Šavniku.<br/>
<br/>
Izdata su 224 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 18 prekršajnih prijava.<br/>
<br/>
Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.</p>

Za 24 sata 19 saobraćajnih nezgoda

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: predsjednicki-izbori-u-sad