Upravni odbor Univerziteta Crne Gore imenovao je danas prof. dr Vladimira Savkovića za dekana Pravnog fakulteta na Univerzitetu Crne Gore, a Igor Lakić je reizabran za dekana Filološkog fakulteta.
Lakiću počinje drugi mandat.
Na sjednici UO UCG kojom je predsjedavao prof. dr Milivoje Radović, dekani su izabrani na prijedlog vijeća fakulteta, uz pozitivno mišljenje rektora UCG, prof. dr Vladimira Božovića.
- Pored redovnih obaveza u nastavi, profesor Savković član je Senata UCG i nosilac Jean Monnet katedre iz prava unutrašnjeg tržišta Evropske unije, koja je nedavno ustanovljena na Pravnom fakultetu, uz podršku Evropske komisije - kazali su na UCG.
On je dugogodišnji predavač u Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, a u periodu od 2012. do 2018. bio je član Pregovaračke grupe, glavnog ekspertskog tijela Crne Gore za pristupne pregovore s Evropskom unijom, zadužen za vođenje pregovora u više pregovaračkih poglavlja koja se odnose na unutrašnje tržište EU.
- Na brojnim projektima usmjerenim na unapređenje crnogorskog i regionalnog zakonodavstva bio je angažovan u svojstvu nacionalnog ili međunarodnog eksperta Svjetske banke, UNDP-a, Svjetske organizacije za zaštitu intelektualne svojine, GIZ-a i drugih međunarodnih organizacija - dodali su na UCG.
Profesor Savković je, ističu, samostalni autor šest naučnih knjiga, od kojih se ističu „Komentar Zakona o privrednim društvima“, „Pravo unutrašnjeg tržišta Evropske unije“, prvi udžbenik iz prava EU objavljen na UCG, kao i dvije naučne monografije na engleskom jeziku, u izdanju Kluwer Law International.
Autor je i preko 50 naučnih radova u izdanju renomiranih međunarodnih i regionalnih izdavača, kao što su Kluwer, Brill, Wiley, Zagrebačko sveučilište i Univerzitet u Beogradu. Tokom karijere, usavršavao se na Univerzitetu Nebraska u SAD-u, Univerzitetu Sophia Antipolis u Nici, Evropa institutu u Sarbrikenu, Univerzitetu Nova u Lisabonu, Regent’s Univerzitetu u Londonu, Centralno-evropskom univerzitetu u Budimpešti i sjedištu UNCITRAL-a u Beču.
Profesor Lakić je redovni profesor i dosadašnji dekan na Filološkom fakultetu. Bio je na poziciji prodekana za nastavu (1995-2004) i dekana (2004-2012) Instituta za strane jezike.
Predsjednik je Društva za primijenjenu lingvistiku Crne Gore, Udruženja konferencijskih prevodilaca Crne Gore i član Komiteta eksperata za regionalne i manjinske jezike u Savjetu Evrope u Strazburu. Autor je monografija, udžbenika, kao i brojnih radova objavljenih u međunarodnim i domaćim monografijama i časopisima, uključujući i časopise na SCI, A&amp;HCI i Scopus listama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vladimir Savković novi dekan Pravnog fakulteta

Podrškom koju je dao studentskim protestima, Pravni fakultet UCG zaslužio je da ga poslanik Demokrata Duško Stjepović označi kao „crni i omrčeni“. Za visoke standarde što su ih Demokrate postavile u obračunima sa neistomišljenicima, ovo je samo postizanje radne temperature, pa je Stjepović u nastavku objave Pravni fakultet proglasio za ispostavu DPS i procijenio da bi se neki bivši profesori, kad bi ustali iz groba, trkom vratili pod zemlju samo da ne gledaju šta im se sa fakultetom dešava.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250214140248_2454013de302e4f821f0572358af360cd35db38907634b1361243976ec8bc17e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250214140248_2454013de302e4f821f0572358af360cd35db38907634b1361243976ec8bc17e" data-rendition-name="original" width="556" height="357" loading="lazy" alt="Stijepović objava"></figure>  Ono što Stjepović nije otkrio u svojoj objavi je da je trogodišnje studije na baš PF UCG završio za punih šest godina, sa prosječnom ocjenom 7,31. U svakom slučaju, Stjepović je zadužio indeks 2005, a osnovne studije okončao je 7. februara 2011. Drugi istaknuti poslanik Demokrata, Momčilo Leković, baveći se istom temom, pohvalio je Fakultet političkih nauka UCG - zbog toga što nije podržao studentske proteste, a onda je i on udario po Pravnom fakultetu jednako biranim riječima kao kolega mu Stjepović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250214140248_3f757825a3fd20fc45ada11eb04f2ca501c80a07e4184faa66e9feb8a0b59105.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250214140248_3f757825a3fd20fc45ada11eb04f2ca501c80a07e4184faa66e9feb8a0b59105" data-rendition-name="original" width="575" height="494" loading="lazy" alt="Leković objava"></figure>  Istraživanje Antene M dalo je visoko zanimljive rezultate. Stijepovićev ritam studiranja "dvije godine za jednu" pravi je sprint ka diplomi bačelor u odnosu na spori ritam Momčila Lekovića. Toliko spor da se jedino notorni Boris Raonić može podičiti sporijim. Momčile je pošao na fakultet davne 2009. a trogodišnji studij završi je 23. septembra 2022. Pravilno računate - 13 ljetah! Iliti, četiri godine i jedno godišnje doba pride po godini fakulteta! Iz ugla navedenih brojeva sasvim moguće da poslanik Stjepović ima pravo - da ustanu iz groba, profesorima bi se život smučio kad bi viđeli kakvim je studentima država dopala u ruke.

1250x600

1084x550

Stjepović i Leković potrošili 19 godina da bi se domogli diplome „bečelor“ na „crnom i omrčenom“ Pravnom

To što su određena vijeća fakulteta i preko 160 profesora sa različitih univerziteta dali podršku neformalnoj grupi studenata „Kamo śutra“ nije ništa drugo do potvrda da su to suštinski zahtjevi koji bi trebalo da riješe jedno sistemsko pitanje svih nas - kolektivne bezbjednosti i odgovornosti - ocijenio je Jovan Bojović iz Juventasa u emisiji E uživo na Televiziji E.
Pružiti podršku mladim ljudima za potpuno legitimne zahtjeve je, kaže Bojović, nešto što je obaveza svakog društveno odgovornog lica u Crnoj Gori kao i društveno odgovorne organizacije.
- Obaveza nevladinih organizacija koje rade sa mladima je veća, iz razloga što mi zagovaramo i veći stepen demokratskog učeća građana, učešća mladih, pa je bilo za očekivati da preko 200 građanskih aktivista, nevladinih organizacija, pruži podršku ovoj neformalnoj grupi studenata Kamo śuta. Ta podrška, čini mi se, raste iz dana u dan, i to je nešto što sve nas ohrabruje, koji dajemo podršku studentima, da zapravo možda treba i malo više prostora i vremena i drugima da shvate šta su sve zapravo zahtjevi studenata, da su to zahtjevi koji idu u interesu svih nas. Potpuno jedna očekivana reakcije nevladinog sektora kao podrška ovoj neformalnoj grupi - rekao je Bojović.
Osim nevladinog sektora, podršku studentima su pružile i obrazovne institucije, Pravni fakultet, Fakultet dramskih umjetnosti, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, i još mnogi drugi.
Kad se desi situacija da akademska zajednica reaguje koja se vrlo rijetko inače oglašava - to znači, kaže Bojović, da je dešavanje koje ih je iziritiralo od opšteg interesa.
- To što su određena vijeća fakulteta dala podršku, i što je preko 160 profesora sa različitih univerziteta dalo podršku ovim studentima, nije ništa drugo do potvrda da su zahtjevi studenata &nbsp;suštinski zahtjevi koji treba da riješe jedno sistemsko pitanje svih nas, pitanje kolektivne bezbjednosti, pitanje kolektivne odgovornosti. Zapravo akademska zajednica nije &nbsp;poručila ništa drugo do &nbsp;da ovo nijesu zahtjevi koji su upućeni u interesu različitih političkih partija. Ovo su zahtjevi koji će dati interes svima nama, odnosno dati bolje rezultate, trebalo bi da daju ukoliko ih vlast ispuni - naveo je on.
Raduje ga, kaže, to što imamo značajan broj članova akademske zajednice, univerzitetskih profesora, koji daju podršku ovoj neformalnoj grupi studenata.
- Raduje me što je to uradilo vijeće Pravnog fakulteta, jer na Pravnom fakultetu se izučava legitimitet i legalitet, govorimo o pravu, govorimo o odgovornosti, i bilo je za očekivano da će oni dati podršku, a kada oni daju podršku to je potvrda da je nešto što se čini ispravno - poručio je Bojović.
<h2>FPN bi trebalo prvi da ima jasan stav</h2>
Izostanak konačnog odgovora Fakulteta političkih nauka, cijeni Bojović, je nešto što obeshrabruje. On smatra da bi FPN trebalo da bude prvi koji će dati stav o ovim pitanjima - bio pozvan ili nepozvan.
- Ovo je zaista oblast koju uređuje ono što je polje izučavanja Fakulteta političkih nauka. Zaista mi je žao što je takva situacija, ali moram reći da na ovom fakultetu imamo značajan broj profesora koji daju podršku studentskoj grupi Kamo śutra, međutim, ono što treba ozbiljno da nas zabrine jeste što uprava fakulteta nije dala svoj jasan stav, ali i studenti koji su u samom vijeću Fakulteta političkih nauka - zaključio je Bojović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Bojović: Podrška Pravnog fakulteta „Kamo śutra“ očekivana, to je potvrda da se čini nešto ispravno

Vijeće Pravnog fakulteta pruža podršku neformalnoj studentskoj grupi "Kamo śutra" i njihovim dosadašnjim aktivnostima, koje vidimo kao izraz iskrene želje da se doprinese ozdravljenju crnogorskog društva, saopšteno je iz Pravnog fakulteta.
Sa te univerzutetske jedinice potvrdili su pisanje Portala ETV da je nihovo Vijeće na elektronskoj sjednici održanoj 10. i 11. februara većinom glasova svih članova pružilo podršku neformalnoj studentskoj grupi "Kamo śutra" i njihovim dosadašnjim aktivnostima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpravni-fakultet-stao-uz-grupu-kamo-sutra-izostala-podrska-vijeca-fpn-a-studenti-ostali-nijemi-na-inicijativu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Vijeće Pravnog fakulteta čine redovni profesori: prof. dr Zoran Rašović, prof. dr Gordana Paović Jeknić, prof. dr Maja Kostić Mandić, prof.dr Velimir Rakočević, prof. dr Dražen Cerović, prof. dr Vladimir Savković, prof. dr Aneta Spaić, prof. dr Marko Dokić, vanredni profesori: prof. dr Darko Radulović, prof. dr Draginja Vuksanović Stanković, prof. dr Petar Šturanović, prof. dr Bojana Lakićević Đuranović, docenti: doc.dr Nikola Dožić, doc. dr Velibor Korać, doc. dr Marina Jovićević, doc. dr Rajka Đoković, predstavnica saradnica mr Nikolina Tomović, predstavnici studenata: Ognjen Kovačević, Dušan Ražnatović, Ivana Popović, Ana Novović, Ana Krivokapić.
Vijeće čvrsto vjeruje da su studentski zahtjevi dobronamjerni i proistekli iz potrebe za izgradnjom odgovornijeg i sigurnijeg društva. 
- Akademska zajednica nosi veliku odgovornost na tom putu i sigurni smo da studenti, kao njen važan dio, svojim prethodnim aktivnostima demonstriraju istrajnost i empatiju koja nam je potrebna. Naša je odgovornost i najveća dužnost da ih podržimo i zaštitimo u takvom naumu. Očekujemo i vjerujemo da će nadležne institucije imati sluha za ovaj i druge oblike društveno angažovanog djelovanja svih crnogorskih studenata - poručeno je iz Pravnog fakulteta.

Pravni fakultet: Zahtjevi "Kamo śutra" su iskrena želja za ozdravljenje društva, nadležni da imaju sluha za djelovanje studenata

Vijeće Fakulteta političkih nauka u Podgorici nije podržalo neformalnu studentsku grupu "Kamo śutra" i njihove zahtjeve koji se odnose na preuzimanje odgovornosti povodom tragedije na Cetinju u kojoj je 1. januara život izgubilo 13 osoba, saznaje Portal ETV.
Istovremeno, uprava i Vijeće Pravnog fakulteta, prema našim saznanjima, dalo je podršku ovom pokretu i njihovim zahtjevima.&nbsp;
Od 12 članova Vijeća Pravnog fakulteta 10 je dalo podršku "Kamo śutra", a dva su bila uzdržana. Prema našim informacijama, u pitanju su predstavnici studenata koji se nijesu izjašnjavali ovim povodom.
Sa druge strane, pravo glasa na FPN-u imali su prof. dr Boris Vukićević (dekan), prof. dr Milan Marković, prof. dr Sonja Tomović Šundić, prof. dr Saša Knežević, prof. dr Srđan Darmanović, prof. dr Olivera Komar, prof. dr Vesna Simović Zvicer, prof. dr Nataša Ružić, prof. dr Danijela Vuković Ćalasan, doc. dr Uglješa Janković, prof. dr Ivan Vuković, doc. dr Zlatko Vujović, doc. dr Mehmed Đečević, doc. dr Jovana Davidović i doc. dr Ena Grbović. Saradnike u Vijeću predstavlja mr Todor Lakić, dok su predstavnici studenata s pravom glasa Vedran Vujisić, Amanda Ujkić, Maša Jovanović i Selma Taljanović.
Za podršku studentima glasali su doc. dr Uglješa Janković, prof. dr Olivera Komar, prof. dr Ivan Vuković, doc. dr Mehmed Đečević i prof. dr Srđan Darmanović.
Prema saznanjima portala ETV, studentsku grupu i njihove zahtjeve je podržalo šest profesora, dok se drugi nijesu izjašnjavali na inicijativu koja je potekla od doc. dr Zlatka Vujovića nakon što je Vijeće Fakulteta dramskih umjetnosti (FDU) stalo uz "Kamo śutra".
Kako i u slučaju Pravnog fakulteta, studenti članovi Vijeća FPN-a ostali su uzdržani. Njihovo ćutanje ispostaviće se ključnim za izostanak podrške Vijeća kolegama koji protestuju od početka godine tražiće odgovornost za maskr na Cetinju.
Interesantno je da su, prema našim informacijama, "nijeme" na inicijativu ostale profesorice Jovana Davidović i Vesna Simović Zvicer koje su javno podržale studentsku grupu "Kamo śutra" i njihove zahtjeve.
"Kamo śutra", koje je podržalo stotine profesora i saradnika u nastavi, umjetnika i kulturnih radnika, inženjera, sportista, zdravstvenih radnika, organizovali su tri protesta i više blokada ulica na kojima traže smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića i ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja. 
 
Njihovi zahtjevi se odnose i na povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama i na poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju. 
 
Premijer Milojko Spajić je, u odgovoru na zahtjeve grupe "Kamo śutra", rekao da su svi članovi Vlade podložni promjeni, nakon evaulacije rada i detaljne analize učinaka. 
 
Nakon toga predstavnici studenata kazali su da njihov zahtjev više nijesu ostavke Šaranovića i Bečića, već njihove smjene. 
 
Cetinjanin Aco Martinović ubio je 1. januara 12 osoba, među kojima dvoje djece, i ranio četiri, od kojih je jedna preminula 9. januara u Kliničkom centru.
U znak podrške studentima koji traže utvrđivanje odgovornosti za tešku tragediju koja je pogodila Cetinje i Crnu Goru, bunt se proširio i na druge gradove - Nikšić, Kotor, Budvu, Bar i Herceg Novi...

Tamara Klikovac

Pravni fakultet stao uz grupu "Kamo śutra", izostala podrška Vijeća FPN-a: Studenti ostali "nijemi" na inicijativu

Sedmoro studenata, koji blokiraju Pravni fakultet u Beogradu, povrijeđeno je tokom noći između 13. i 14. januara u tri incidenta koja su izazvale nepoznate osobe, saopšteno je na Instagram nalogu Studenti u blokadi.
Kako su naveli, napadači su studente gađali staklenim i plastičnim flašama.
- Jedna studentkinja je gurnuta niz stepenice i pala je na glavu, a zatim je, zajedno sa još pet studenata Pravnog fakulteta, prevezena kolima hitne pomoći do Urgentnog centra, kako bi im bila pružena prva pomoć - napisali su studenti.
<div class="embed-block"><blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/DEyiB9bCWMP/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/DEyiB9bCWMP/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/DEyiB9bCWMP/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Правни у блокади (@blokada_pravni)</a></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script></div>
Studenti u blokadi navode i da su po završetku incidenta nepoznate osobe došle kolima, "kako bi uklonile dokaze sa platoa" Pravnog fakulteta.
Zahtijevaju da se osobe koje su napale njihove kolege pronađu, identifikuju i procesuiraju.
Radio Slobodna Evropa (RSE) se ovim povodom obratio i Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije, ali do objavljivanja vijesti nije stigao odgovor.
U Srbiji je u proteklih mjesec i po blokirano više od 60 fakulteta na četiri državna univerziteta.
Studenti u blokadi pred vlast postavljaju nekoliko zahtjeva.
Među njima je objava kompletne dokumentacije o rekonstrukciji Željezničke stanice u Novom Sadu i padu nadstrešnice, kako bi se utvrdila odgovornost za nesreću 1. novembra u kojoj je poginulo 15, a teško povrijeđeno dvoje ljudi.
Takođe, traže da se identifikuju i krivično odgovaraju napadači na demonstrante i studente, na protestima koji su nakon nesreće uslijedili širom Srbije.
Zahtjev je i oslobađanje uhapšenih aktivista na protestima i zaustavljanje krivičnih postupaka protiv njih.
Predstavnici vlasti tvrde da su svi zahtjevi ispunjeni i pozivaju studente da otvore fakultete.
Akademci, s druge strane, poručuju da su zahtjevi djelimično ispunjeni i da ne odustaju od blokada koje su nastavljene i tokom praznika.

Studenti u blokadi saopštili da je njih sedmoro napadnuto na Pravnom fakultetu u Beogradu

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić prisustvovala je svečanoj proslavi povodom 52 godine od osnivanja Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore.
Pavličić je uručila nagrade najuspješnijim studentima Jani Đurović i Aleksi Raičeviću.
Tom prilikom Pavličić je poručila da Vrhovni sud Crne Gore odaje priznanje i podršku najboljim studentima, koji predstavljaju bazu budućih novih generacija, a da ova ugledna profesija čini pokretačku snagu našeg društva, odakle će se iznjedriti najbolji budući kadrovi crnogorskog sudstva.

Pavličić uručila nagrade najboljim studentima Pravnog fakulteta

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prisustvovao je svečanosti povodom Dana Pravnog fakulteta – Univerziteta Crne Gore i tom prilikomistakao da ovaj dan simbolizuje ne samo dugu tradiciju pravne istorije, već i snagu, odgovornost i viziju budućnosti pravničke profesije u Crnoj Gori.
- Prošlo je 52 godine od rađanja Pravnog fakulteta, jedne od matičnih institucija našeg obrazovnog sistema. Te davne 1972. godine, zajedno sa osnivanjem Univerziteta Crne Gore, učvršćeni su temelji našeg znanja i državnog pregalaštva, oslonjeni na razvoj nauke i obrazovanja kao jedine osnove uspjeha. Kroz istoriju, pravo je bilo suštinska nit koja je povezivala naše društvo i, pored ratništva i borbe za slobodu, učvršćivala njegov identitet. Još krajem XVIII vijeka, za vrijeme Petra I, Zakonik opšti crnogorski i brdski označio je prve korake ka stvaranju modernih pravnih institucija. On je bio osnova na kojoj su crnogorske vlasti gradile državnopravni okvir. Zatim, Danilov zakonik, usvojen na Skupštini svih zemaljskih glavara na Cetinju 1855. godine, predstavljao je snažan podstrek ka modernom crnogorskom društvu - kazao je predsjednik Milatović.
Naglasio je da se naprednost Danilovog zakonika vidi već u prvom pravilu: “Svaki Crnogorac i Brđanin jednak je pred sudom.”, te da je ova proklamacija jednakosti svih građana pred zakonom pokazala da je Crna Gora još tada ušla u krug prosvećenih evropskih država.
- Još i prije svog međunarodnog priznanja, Crna Gora je pokazala da je društvo koje se uređuje i utvrđuje pravdom i zakonima. Već krajem XIX vijeka, Crna Gora je načinila još jedan ogroman korak u civilizacijskom razvoju usvajanjem Opšteg imovinskog zakonika za Knjaževinu Crnu Goru 1888. godine. Ovo je bio trenutak kada je Crna Gora, kao međunarodno priznata država sa proširenim teritorijama pokazala zrelost u prepoznavanju potreba novog vremena. Napuštajući oslonac na običaje i ranije zakone, knjaz Nikola je mudro prepoznao da modernizacija Crne Gore zavisi od modernizacije pravnog sistema i vizionarski je dao pravni sistem u ruke Valtazaru Bogišiću da sačini zakonik koji će biti dostojan te epohe - naveo je predsjednik Milatović.
Istakao je da Bogišićeva genijalnost leži u njegovoj sposobnosti da spoji tradicionalne crnogorske vrijednosti sa savremenim društvenim uređenjem, a njegov doprinos ocijenio ključnim ne samo za našu državu već i za razvoj pravne misli u regionu.
Uputio je i čestitke, kako je kazao, njegovom nasljedniku, dobitniku nagrade koja nosi ime Valtazara Bogišića, akademiku Zoranu Rašoviću.
- Crna Gora se kroz ove značajne dokumente predstavila kao zemlja koja, iako mala, baštini veliku pravnu tradiciju. Ta tradicija je oblikovana kroz slovensko običajno pravo i rimsko-vizantijsko nasljeđe, ali je svoj puni izraz dobila kroz dalekovidost Zakonika opšteg crnogorskog i brdskog, Danilovog zakonika i Opšteg imovinskog zakonika. Na ovom mjestu želim da posebno iskažem zahvalnost osnivačima Pravnog fakulteta, koji su tada prepoznali važnost stvaranja domaće pravne misli i škole. Njihova predanost, zajedno sa pionirskim radom prvih profesora ove obrazovne ustanove, položila je ove temelje na kojima danas stojimo i koje i danas proslavljamo. Aristotel nas je učio da je pravo „razum bez strasti“. Upravo taj princip mora biti osnova svakog vašeg djelovanja u pravnoj profesiji – vođeni razumom, ali i sviješću o odgovornosti prema društvu - kazao je predsjednik Milatović.
Obraćajući se studentima, on je poručio da su pravnici ne samo čuvari zakona već i graditelji boljeg društva, čija odgovornost leži u činjenici da će buduće generacije zavisiti od njihove stručnosti, posvećenosti i hrabrosti.
- Profesor Radomir Lukić se u jednom razgovoru studentima obratio na sljedeći način: Država je monopol nasilja i vlada strahom preko vojske, policije, tužilaštva a često i sudova. Zbog toga ćete kao pravnici morati cijelog života da budete u sukobu sa državom braneći narod od naopake vlasti, jer je svaka vlast naopaka i bahata. Samo tako oslobađaćete narod tog straha i zavrijediti ugled vaše pravničke profesije” - rekao je Milatović.
On je kazao da je ovaj svečani dan prilika da se prisjetimo svih rezultata zajedničkog rada, da ukažemo na značaj današnjeg pravničkog obrazovanja i da ostavimo generacijama koje dolaze nasljeđe kojim će se ponositi.
- Zato danas, svi složno moramo biti u odbrani demokratizacije i evropeizacije crnogorskog društva. Studenti su uvijek bili najprogresivniji dio našeg društva, pokretačka snaga i motor izgradnje građanskog društva, zato nam je danas prijeko potrebna vaša snaga, iskrenost, hrabrost i mladost da skupa trasiramo put Crnoj Gori ka zajedničkoj evropskoj kući. Ovu priliku ne smijemo propustiti, uz vašu pomoć i podršku učinimo Crnu Goru boljim mjestom za sve nas. Srećan Dan Pravnog fakulteta i neka nam pravda i pravo budu vodilje, a vjernost našoj državi temelj njenog postojanja - zaključio je Milatović.

Milatović: Svi moramo biti u odbrani demokratizacije i evropeizacije crnogorskog društva

Američki predsjednik Donald Tramp je danas optužio ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog da daje „zapaljive“ izjave o crnomorskom poluostrvu Krim koje je Rusija pripojila, ocenjujući da to komplikuje pregovore o primirju u Ukrajini.
Dok se razgovori između američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika odvijaju u Londonu, Tramp je objavio dugačku i oštru poruku na svojoj platformi „Truth Social“.
Tramp je ponovio da Zelenski „ne drži karte“ i optužio ga da „produžava ubistva“ jer odbija da prizna suverenitet Rusije nad poluostrvom Krim.
S druge strane, šef kabineta Zelenskog Andrij Jermark rekao je danas da je Ukrajina „posvećena mirovnim naporima“ američkog predsjednika, dok je Vašington zaprijetio da će se povući iz mirovnih pregovora.
- Naglasili smo da smo posvećeni mirovnim naporima američkog predsjednika Donalda Trampa - rekao je Jermak na Telegramu iz Londona, gdje vodi razgovore sa saveznicima Kijeva.
Jermak je dodao da je imao „sveobuhvatan dijalog u cilju uspostavljanja pravednog i trajnog mira u Ukrajini“.

Tramp optužio Zelenskog da komplikuje pregovore o primirju u Ukrajini

Studentkinji beogradskog Pravnog fakulteta Heleni Strugar zabranjen je ulazak u Srbiju, čime se, kako je ocijenila u izjavi agenciji FoNet, nastavlja njen nezakonit pritisak i progon.
Heleni Strugar iz Crne Gore 16. aprila je na graničnom prelazu Dobrakovo saopšteno da se njeno ime nalazi u sistemu prema kojem joj je zabranjen ulazak u Srbiju.
U pisanoj izjavi Helene Strugar i njene porodice navedeno je da je tada zadržana u službenim prostorijama više od sat vremena, uz obrazloženje da se čekaju dalja uputstva nadređenih, te da ne znaju koji je pravni osnov za takvu zabranu.
Ova zloupotreba nadležnih, kako navode, indikativno se dovodi u vezu sa brutalnim napadom maskiranih batinaša na njene kolege 13. januara, kada je pokušala da ih zaštiti stajući između njih. Tom prilikom i sama je zadobila povrede, uključujući snažan udarac pesnicom, usljed kojeg joj je odvaljena nokatna ploča, uz obilno krvarenje.
Prema navodima Helene i njene porodice, u tom dramatičnom trenutku uspjela je da mobilnim telefonom snimi lica napadača, a snimak je potom poslužio tužilaštvu kao ključni dokaz u postupku protiv batinaša.
Helena je navela da je nakon tog napada bila izložena stalnim pritiscima tokom davanja izjave u policiji — do te mjere da su pokušali da izmijene njen iskaz prilikom kucanja teksta, kako bi promijenili nesporno činjenično stanje. To je spriječila tražeći da pročita izjavu prije nego što je potpiše.
Strugar je 7. februara doputovala u Srbiju na poziv nadležnog tužilaštva da bi kao svjedok i oštećena dala izjavu, što je i učinila, uprkos, kako kaže, provociranju i pritiscima od strane advokata okrivljenih, s ciljem da promijeni svoj iskaz.
Oni su, kako tvrdi, iznijeli neistinitu tvrdnju da su ona i njena sestra povezane sa kriminalnim klanom i sa licima koja, kako dodaje, nikada nije upoznala niti srela.
Helena Strugar je 22. aprila ponovo doputovala do istog graničnog prelaza na ulazu u Srbiju, gdje je nakon sat vremena čekanja dobila odluku o zabrani ulaska bez ikakvog konkretnog obrazloženja, osim što je zaokružen stav koji se odnosi na „bezbjednost Republike Srbije i njenih građana“.
- Svakako ćemo tražiti odgovornost svih nadležnih koji su u ovom teškom progonu i zloupotrebama učestvovali - poručuju Helena Strugar i njeni roditelji.

Crnogorskoj studentkinji Pravnog fakulteta u Beogradu zabranjen ulazak u Srbiju

Otvarajući 34. sesiju Ius Foruma Udruženja pravnika Crne Gore, na temu "Venecijanska komisija - uloga, iskustva i očekivanja" prof. dr Branislav Radulović podsjetio je da je Venecijanska komisija - Evropska komisija za demokratiju kroz pravo, tijelo Savjeta Evrope, osnovano 1990. godine, koje okuplja 46 evropskih država i svaka od država članica delegira po dva ekperta.&nbsp;
Samo &nbsp;Vatikan, te Bjelorusija, koja nikada nije primljena i Rusija koja je nakon invazije na Ukrajnu 2022. godine isključena, nemaju svoje eksperte u VK koji su nezavisni i biraju se na osnovu njihove stručnosti posebno u oblasti ustavnog i međunarodnog prava. Njih imenuju države članice, ali oni djeluju u ličnom svojstvu, a ne kao predstavnici svojih vlada.
Radulović je podsjetio da je glavna uloga Venecijanske komisije pružanje pravne pomoći državama u oblasti ustavnog prava, vladavine prava, zaštite ljudskih prava i izbornog zakonodavstva.
Preporuke ovog tijela, iako nijesu obavezujuće, imaju veliki autoritet i često presudno utiču, posebno kada u pojedinim državama, u okviru nacionalnih institucija ili usljed političkih kriza nije moguće doći do rješenja.
Crna Gora ima prilično bogato iskustvo saradnje sa VK, koja je imala ključnu ulogu u reformama pravosudnog sistema, izbornog zakonodavstva i ustavnih promjena u zemlji.&nbsp;
VK je odigrala u predreferendumskom periodu (2005. godine) ključnu ulogu u određenju ko ima biračko pravo u Crnoj Gori. Od sticanja nezavisnosti 2006. godine, Crna Gora se u više navrata obraćala Venecijanskoj komisiji za dobijanje mišljenja i preporuka. Najznačajnija saradnja je bila oko ustavne reforme 2013 godine, kada je VK dala mišljenje na 16 ustavnih amandmana, među kojima sa izdvajaju oni koji su se odnosili na nezavisnost pravosuđa, sastav Sudskog savjeta, izbor sudija Ustavnog suda, imuniteta za članove Senata DRI itd.
Prof. dr Srđan Darmanović, raniji dekan Fakulteta političkih nauka UCG i član Venecijanske komisije govorio je o njenoj ulozi u stvaranju i učvršćivanju demokratskih institucija u Evropi i naročito se osvrnuo na nove demokratije Centralne, Istočne i Jugoistočne Evrope nakon Hladnog rata.&nbsp;
Istakao je da VK u ovom periodu nije bila samo pouzdani savjetodavac evropskih zemalja u razvoju njihovih demokratskih institucija, nego je dala i teorijski doprinos kodifikovanju evropskih standarda u oblasti izbora, prava nacionalnih manjina, razvoju ustavne pravde, ustavnosti i drugim oblastima. Njen stručni, ekspertski i nepristrasni način rada i rezultati koje je ostvarila, učinili su Venecijansku komisiju veoma uglednom institucijom ne samo u Evropi, nego i u mnogim vanevropskim zemljama koje se oslanjaju na njena ekspertska mišljenja, zaključio je Darmanović.
Prof. dr Miloš Vukčević, univerzitetski profesor, istakao je da djelovanje Venecijanske komisije je neophodno u vremenu kada su temeljne demokratske vrijednosti na iskušenju, kao sto je to trenutno slucaj sa Crnom Gorom. Iskustva pokazuju njen pozitivan doprinos, ali i potrebu da se ojača primjena &nbsp;njenih preporuka i osnaži njena uloga u izazovima savremenog društva.Njen značaj posebno dolazi do izražaja u državama u tranziciji, poput Crne Gore, koja već duži niz godina teži usklađivanju svog pravnog sistema sa evropskim standardima. Crna Gora često traži mišljenje Venecijanske komisije, ali implementacija preporuka zna da kasni ili se selektivno primjenjuje.
Svakako VK ima važnu ulogu u razvoju pravnog poretka Crne Gore. Način na koji Crna Gora prihvata i primjenjuje misljenje VK govori o njenoj stvarnoj posvećenosti evropskim vrijednostima.&nbsp;
Predavač na Fakultetu pravnih nauka UDG-a doc. dr Nikola Šaranović podsjetio je na pravnu izreku "ugovor je zakon za strane", koju je presložio u aforizam "zakon je ugovor za stranke".&nbsp;
- U konkretnoj stvari, stranke su vlast i opozicija; njihov ugovor je zahtjev Venecijanskoj komisiji; njeno mišljenje imaće snagu zakona." Šaranović je kazao da je zahtjev Venecijanskoj komisiji neka vrsta "lijeka iz alternativne pravne medicine", &nbsp;jer, kako je zaključio: "Kad pravda oboli, ne pomažu pravni ljekovi" - pojasnio je Šaranović.&nbsp;

Ius Forum: VK kao garant pravne stabilnosti i demokratskih vrijednosti

Advokat Miroje Jovanović poručio je da nijedan dokaz ne povezuje njegovog branjenika Danila Mandića sa izvršenjem bilo kakvog krivičnog djela, te da policija opravdano nije izvršila uviđaj jer na licu mjesta nije bilo tragova.
On je danas za TVCG kazao da je iz svih do sada prikupljenih dokaza tokom istrage jasno da njegov branjenik nije učestvovao u izvršenju nijednog krivičnog djela.
- Na osnovu kompletne dokumentacije u spisima predmeta, nedvosmisleno se može utvrditi da Danilo Mandić 19. aprila nije učestvovao u izvršenju bilo kakvog krivičnog djela, a naročito ne djela izvršenog uz upotrebu vatrenog oružja, niti koristeći bilo koje vozilo, posebno ne službeno - istakao je Jovanović.
Jovanović je pojasnio i zašto policija nije sprovela uviđaj.&nbsp;
- Da ne bi bilo zabune, policija je, radeći svoj posao, nije sprovela uviđaj jer na licu mjesta nije bilo tragova. I upravo to pokazuje da se tamo nije dogodio nikakav događaj, a posebno ne neki navodni krvavi obračun. U takvim slučajevima, kada ne postoji nijedan trag, uviđaj se ni ne sprovodi. Pozivam sudove da sa dužnom pažnjom i odgovornošću razmotre sve svjedočke iskaze koji idu u prilog tezi odbrane, te potvrđuju nevinost mog branjenika, što zastupamo od početka -zaključio je Jovanović.

Jovanović tvrdi da Mandić nije učestvovao u krivičnom djelu

Podgoričanin Danilo Mandić, bratanić i tjelohranitelj predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je u subotu veče ranio dvije osobe, nije zapošljen u Upravi policije – potvrđeno je Portalu ETV iz više izvora. Prema informacijama našeg medija, Mandić nije radno angažovan ni u Skupštini jer nije mogao proći bezbjednosne protokole s obzirom na njegov dosje i da se u, evidencijama službi, tretira kao bezbjednosno interesantna osoba. Danilo Mandić je, kako je nezvanično saopšteno Portalu ETV, bio angažovan kao privatno obezbjeđenje njegovom stricu Andriji Mandiću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170412_4fe8abf198431a17da1ba5f8cf8d263a9fbb5bc709fcd46576c1f8529e104575.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250421170412_4fe8abf198431a17da1ba5f8cf8d263a9fbb5bc709fcd46576c1f8529e104575" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="OSIM HAPŠENJA, NEMA DODATNIH PODATAKA: Policija ćutala nakon pokušaja dvostrukog ubistva "> <figcaption>OSIM HAPŠENJA, NEMA DODATNIH PODATAKA: Policija ćutala nakon pokušaja dvostrukog ubistva(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>ZVANIČNO ĆUTANJE</h2> Osumnjičeni je u noći između subote i neđelje oko 3. 40, na raskrsnici Ulice Marka Miljanova i bulevara Ivana Crnojevića vozilom prepriječio put dvojici sugrađana i ispalio više hitaca u njihovom pravcu i zadobili su povrede nogu. Mandić je pobjega nakon pucnjava da bi se kasnije dobrovoljno predao. Njemu je nakon saslušanja određeno zadržavanje od 72 sata zbog krivičnog djela teško ubistvo u pokušaju. &nbsp; I dok Uprava policije ćuti duže od dva dana, kolaju dvije verzije: da je Mandić bio službenim vozilo Skupštine, odnosno da je upravljao autom koje je Uprava imovine oduzela u nekim predmetima gdje je pokrenuta finansijska istraga. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170412_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250421170412_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da" data-rendition-name="original" width="696" height="462" loading="lazy" alt="ZVANIČNA TIŠINA: Zgrade Uprave policije "> <figcaption>ZVANIČNA TIŠINA: Zgrade Uprave policije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Portal ETV je uputio pitanja Skupštini i Upravi policije o zaposlenju Mandića, ali odgovore nijesmo dobili. Od Skupštine smo tržili da nam saopšte i da li je subotu veče neko bio skupštinskim vozilom „na radnom zadatku“ i ukoliko jeste na kojem. U ovom slučaju mnogo pitanja se nameće. Mandić je višestruki povratnik, registrovan u krivičnoj i prekršajnoj evidenciji Uprave policije. Upravo zbog istorije osuda nije mogao – osim protivni zakonu i protokolima – da bude zaposlen u Upravi policije i Skupštini Crne Gore. <h2>DA LI JE ANDRIJA MANDIĆ ZLOUPOTRIJEBIO FUNKCIJU?</h2> Sagovornici Portala ETV iz bezbjednosnog sektora, smatraju da je Andrija Mandić, koristeći političku funkciju i porodični odnos, privatno i bez procedure angažovao sinovca da mu bude lično obezbjeđenje, što takođe predstavlja kršenje zakona i procedura države Crne Gore. Naime, predsjednika Skupštine kao štićenu ličnost obezbjeđuje Uprava policije. Preciznije: Sektor za posebne namjene, Odsjek za obezbjeđenje štićenih ličnosti i objekata. Tu su, kako naši izvori ističu, procedure jasne i ne dozvoljavaju samovoljno ponašanje štićenih ličnosti. Postavlja se pitanje da li je Andrija Mandić zloupotrijebio svoja ovlašćenja, resurse Skupštine i službeno vozilo, ako ga je ustupio na korišćenje neovlašćenom licu. Saznanja Portala ETV ukazuju da je Danilo Mandić imao ilegalno oružje, pištolj kalibra 9 milimetara, koji nije predao policiji kada se došao u CB Podgorica sa advokatom. Izvori iz Centra bezbjednosti Podgorica govore i da policija nije pretresla porodične kuće Mandića u Zagoriču, kako ni druge objekte i vozila koja koristi Danilo Mandić. To je bila obaveza za ovako teško krivična djelo jer je &nbsp;osumnjičeni - povratnik.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170416_ec48fa537b23ef837636172cfdbc5356c19b2ca7b2f994e62c60094d94c17662.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250421170416_ec48fa537b23ef837636172cfdbc5356c19b2ca7b2f994e62c60094d94c17662" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="POD ZAŠTITOM: Andrija Mandić i Milan Knežević"> <figcaption>POD ZAŠTITOM: Andrija Mandić i Milan Knežević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>OPTUŽBE I KONTRAOPTUŽBE &nbsp;</h2> Do sada se nije oglasio predsjednik Skupštine Andrija Mandić koji bi trebalo da objasni angažman svog sinovca i da li je bio skuštinskim vozilom. Ranija hapšenja sinovca ocjenjivao je politički motivisanim, međutim, do sada nema reakcije. Andrija Mandić je 2012. godine optužio Agenciju za nacionalnu bezbjednost „ da je umiješana u pokušaj ubistva njegovog bratanića“. Iz ANB su tada demantovali te tvrdnje kao ,,potpuno neutemeljene i politikanske“. Mandić je na konferenciji za medije saopštio da njegov sinovac nije imao nikakvih sukoba kada su njega i tadašnjeg člana glavnog i izvršnog odbora Nove srpske demokratije (NSD) Radosava Jokića napale dvije osobe iz Zagoriča – Mišo Vešović i Danilo Vukićević. -Razlog što su oni to učinili je moja politička aktivnost vezana za pokretanje parlamentarne istrage i utvrđivanje činjenica oko korupcije prilikom prodaje Telekoma – kazao je tada Mandić. &nbsp; <h2>PODEBLJI POLICIJSKI DOSJE &nbsp;</h2> Ima Danila Mandića u više navrata bilo je na stupcima crne hronike. Za njim je policija 2022. godine tragala zbog sumnje da je 27. februara te godine napao policijskog službenika koji je zaustavio vozilo u kojem je Danilo Mandić bio suvozač. Kada je policija tražila legitimaciju od Mandića, on je počeo da ih vrijeđa, a zatim nasrnuo na jednog od njih. &nbsp; Nakon drskog obraćanja policajcima oni su ga upozorili , ali je nastavio da ih vrijeđa i ometa u vršenju službene radnje. Kada su policajci tražili da izađe iz vozila Mandić je odgurno službenika policije i krenuo da ga udari. Uspio je da uzme ključeve i pobjegao je. Takođe, Mandić se u januaru 2021. godine predao polciji, nakon četiri mjeseca skrivanja. Potraživan je zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Pištolj je dobio od strica Andrije Mandića. U avgustu 2020. godine došlo je do tuče u jednom podgoričkom lokalu, Mandić je tada pištoljem prijetio P. K. i njegovom drugu &nbsp;F. F. koji je uspio da mu oduzme oružje i preda ga obezbjeđenju kafića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170420_202ee204c50b72d3b768f3a10bc77ae5e220384038907d1edc8db20b64970e14.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250421170420_202ee204c50b72d3b768f3a10bc77ae5e220384038907d1edc8db20b64970e14" data-rendition-name="original" width="1200" height="1035" loading="lazy" alt='PIŠTOLJ KOGA NEMA: Model ,,France " 7,65 mm'> <figcaption>PIŠTOLJ KOGA NEMA: Model ,,France " 7,65 mm(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pitanju je bio pištolj &nbsp;„frans polis“ kalibra 7,65 milimetara koji je imao metak u cijevi. Istragom je utvrđeno da je pištolj registrovan na treću osobu, kuma Andrije Mandića, koji mu ga je, kako je rekao u policiji, ustupio prije nekoliko godina. Tokom saslušanja, Andrija Madić je u polciiji potvrdio da je lično preuzeo pištolj od svog kuma, da to nije prijavio, kao i da je pištolj držao u svojoj kući u Zagoriču, a potom pištolj predao svom sinovcu?! Danilo Mandić je hapšen i 2019. godine zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Policija je u julu te godine kontrolisala Mandića koji je bio u društvu bezbjednosno interesantne osobe N. B. Tada je N. B. Pokušao da izbjegne kontroli i da pobjegne. Odbacio je pištolj „crvena zastava M-70“ sa šest komada municije kalibra 7, 65 milimetara.

DRŽAVNI SKANDAL: Kako je Danilo Mandić, koji ima kriminalni dosje, mogao da čuva predsjednika parlamenta i nabavlja oružje?

Inspektori Centra bezbjednosti Podgorica na čijem je čelu Goran Jokić napravili su brojne propuste u istrazi protiv tjelohranitelja i bratanića predsjednika Skupštine Andrije Mandića - koji je u noći između subote i neđelje ranio dvije osobe - a sve sa ciljem da se prikriju tragovi, dokazi o ulozi osumnjičenog – saznaju Portal ETV i Televizija E. Naš mediji je juče izvijestio da Danilo Mandić, koji je nakon bjekstva došao sa advokatom u Centar bezbjednosti Podgorica, nije predao oružje iz kojeg je pucao, niti su istražitelji pretresli njegovu porodičnu kuću u naselju Zagorič, vozila i druge objekte. &nbsp; I to nije sve: istražitelji, prema riječima naših sagovornika, nijesu blokirali lice mjesta, nijesu fiksirali sve tragove, pronađene čaure da bi odradili neophodna vještačenja. U slučaju sinovca Andrije Mandića, policija nije obezbijedila ni pokušala da nađe i sasluša moguće svjedoke.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422130440_8c573a05e9b8b20bc0734dd9de03b6fdc842cb2d52b9b8cc1240594710df4e5d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250422130440_8c573a05e9b8b20bc0734dd9de03b6fdc842cb2d52b9b8cc1240594710df4e5d" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="UVIĐAJ BEZ UVIĐAJA: Ilustracija "> <figcaption>UVIĐAJ BEZ UVIĐAJA: Ilustracija(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  UKLANJANJE TRAGOVA Prema informacijama naših izvora iz bezbjednosnog sektora, policajci su „propustili“ da skinu video nadzor sa obližnjih kamera, a nijesu čak ni tragali za &nbsp;osumnjičenim!? Interesantan podatak bi bio da se zna - kada je policija obavijestila Više državno tužilaštvo o pucnjavi. &nbsp; Ovo su samo neki „zaboravljeni“ koraci u policijskoj istrazi. Svi propusti nedvosmisleno ukazuju da je načelnik Jokić „uradio“ sve da bi olakšao poziciju sinovcu Andrije Mandića i na neki način otvorio put njegovom „oslobađanju“. Kako sada stvari stoje sve je ostalo na &nbsp;iskazima oštećenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422130440_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250422130440_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="POD ZAŠTITOM: Danilo mandić u pratnji strica Andrije Mandića"> <figcaption>POD ZAŠTITOM: Danilo mandić u pratnji strica Andrije Mandića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Advokat Miroje Jovanović kazao je za Vijesti da - kada je u dogovoru sa Danilom Mandićem došao u Centar bezbjednosti Podgorica - utvrdio je da njegov klijent nije bio potraživan?! &nbsp; Jovanović je potvrdio i informacije Portala ETV da uviđaj nije obavljen. -Dobrovoljno je urađena tzv. parafinska rukavica, odnosno izuzimanje tragova sa njegovih ruku, da se utvrdi da li je uopšte koristio ili nije neko vatreno oružje u nekom skorijem periodu – kazao je Jovanović. Prema riječima naših sagovorika iz bezbjednosnog sektora ta radnja uopšte ne mora da da rezultat jer neko ko „ima iskustva u kriminalu“ zna kojim hemisjkim sredstvima može da opere ruke kako bi neutralisao barutne čestice. Preciznije: nije potrebno veliko umijeće – dovoljno je dobro, više puta, oprati ruke sapunom za veš da bi se uklonila i posljednja barutna čestica... Poznato je da je prisustvo barutnih čestica posredan dokaz u odnosu na konkretan događaj i nema veliku dokaznu vrijednost jer ostavlja mogućnost da se osumnjičeni lako brani. ,,ZAGONETNO VOZILO” &nbsp; Ime Danila Mandića se nalazi i u krivičnoj i u prekršajoj evidenciji, a policija ga tretira kao bezbjednosno interesantu osobu. Prije nego što je, kako se osnovano sumja, pucao na dvojicu sugrađana, vozilom „range rover“ koje je zadužila Skupština Crne Gore prepriječio je put njihovom vozilu. Nakon što su oni izašli iz pištolja je pucao u njihovom pravcu i hicima ih pogodio u noge. Vozilo kojim je upravljao Mandić nije na spisku vozila koje koristi Skupština već se radi o vozilu koje je zaplijenilo SDT u jednoj finanisijskoj istrazi a Uprava za imovinu ga je predala Skupštini na korišćenje. Prema informacijama našeg medija, Generalni sekretarijat Skupštine je džip ,,range rover” zvanično zadužio za potrebe Andrije Mandića koji ga je sinovcu dao neovlašćeno. Inače, Skupština nema službu obezbjeđenja već to rade službenici policije. Službena vozila Skupštine mogu koristiti ili poslanici u Skupštini ili službenici policije za potrebe obezbjeđenja štićenih ličnosti. Iz svega jasno proizilazi osnovana sumnja da je Andija Mandić - zloupotrijebio službeni položaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422130444_77f6636be64abfdc1d976ed66a6e551c4ed26cf3e34ec1faf19228f52fa085f0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250422130444_77f6636be64abfdc1d976ed66a6e551c4ed26cf3e34ec1faf19228f52fa085f0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="RADE PO KOMANDI: Šaranović i Bečić"> <figcaption>RADE PO KOMANDI: Šaranović i Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PREĆUTNI DOGOVOR Predsjednik crnogorskog parlamenta trebalo bi javnosti da odgovori na više pitanja. &nbsp; Prije svega: kako je bezbjedosno interesantna osoba zapošljena kao njegovo obezbjeđenje; da li je predsjednik Skupštine o tome informisao starješine u Sektoru za obezbjeđenje štićenih ličnosti. Jer, oni su bili u obavezi da sačine službenu zabilješku da u Skupštini po ugovoru radi bezbjedosno interesantna osoba i višestruki povratniku izvršenju krivičnih djela i prekršaja. &nbsp; Sve je to mora da registruje i Agencija za nacionalnu bezbjednost zbog svoje institucionalne uloge i kontraobavještajne zaštite štićene ličnosti i da o tome razgovara sa predsjednikom Skupštine. Portal ETV je uputio pitanja Agenciji za nacionalnu bezbjednost da li su upoznati da štićenu ličnost – predsjednika Skupštine obezbjeđuje višestruki povratnik. Ako su bili upoznati što su preduzeli u tom slučaju ali odgovor nijesmo dobili. Uputili smo i pitanja Višem državnom tužilaštvu kada ih je polcija obavijestila o pucnjavi u kojoj je kako se osnovano sumnja učestvovao bratanić šefa Parlamenta i da li su obavili uviđaj? Više je nego očigledno da su u ovom slučaju svi bili informisano o angažmanu Danila Mandića, ali su ćutali, samo je nejasno ko je dao saglasnot da bezbjednoso interesantna osoba bude tjelohranitelj predsjedniku Skupštine. Danilo Mandić sinoć je priveden na saslušanje kod sudije za istrage Višeg suda u Podgorici koji mu je odredio pritvor do 30 dana zbog opasnosti od bjekstva, uticaja na svjedoke i opasnosti od ponavljanja djela. Njegova kaznena evidencija je puna. On je u više navrata privođen zbog raznih krivičnih djela. Za njim je policija 2022. godine tragala zbog sumnje da je 27. februara te godine napao policijskog službenika koji je zaustavio vozilo u kojem je bio suvozač. &nbsp; Takođe, Mandić se u januaru 2021. godine predao polciji, nakon četiri mjeseca skrivanja, kada je potraživan je zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Događaj zbog kojeg je bio potraživan desio se u avgustu 2020. godine kada je došlo do tuče u jednom podgoričkom lokalu. Mandić je tada pištoljem prijetio P. K. i njegovom drugu &nbsp;F. F. koji je uspio da mu oduzme oružje i preda ga obezbjeđenju kafića. Istragom je utvrđeno da je pištolj registrovan na treću osobu, kuma Andrije Mandića, koji mu ga je, kako je rekao u policiji, ustupio prije nekoliko godina. Tokom saslušanja, Andrija Madić je u polciji potvrdio da je lično preuzeo pištolj od svog kuma, da to nije prijavio, kao i da je pištolj držao u svojoj kući u Zagoriču, a potom pištolj predao sinovcu. I godinu ranije Danilo Mandić je hapšen zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija.

Ko pokušava da uklanjanjem dokaza abolira Danila Mandića?

Predstavnici nevladinog sektora i brojni građani nijesu se povukli nakon današnjeg protesta kojim su još jednom apelovali na poslanike većine da ne usvajaju prijedlog zakona o potvrđivanju sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), te su sličan poziv uputili i sugrađanima uz molbu da im se priduže u ovom zahtjevu na nešto konkretniji način. Oni su napravili grafiku na kojoj pozivaju sugrađane da pozovu poslanike parlamentarne većine, od njih zatraže da ne glasaju za ovaj štetni dokument, te da ih zapamte ako ih ne poslušaju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422160432_e02230a52b9f0e2ff5b064b7f93cfe63776ff1d35f287e9f17b84d66d801231c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250422160432_e02230a52b9f0e2ff5b064b7f93cfe63776ff1d35f287e9f17b84d66d801231c" data-rendition-name="original" width="330" height="588" loading="lazy" alt="Poziv"> </figure>  - Zovite ih i zamolite da ne glasaju. Ako vas ne poslušaju - zapamtite ih - &nbsp;piše u grafici koju prate fotografije svih poslanika većine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422160432_94163290570821e4a7ed8b5f3cefb9dc1cf1e24374576ada608cac33e60a0b51.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250422160432_94163290570821e4a7ed8b5f3cefb9dc1cf1e24374576ada608cac33e60a0b51" data-rendition-name="original" width="720" height="1280" loading="lazy" alt="Poziv"> </figure>  Značajan broj građana i predstavnika NVO današnji protest je započelo protestnim performansom - prilažući cvijeće za „upokojeni“ Ustav Crne Gore koji se jasno krši ovim dokumentom. Direktorica Centra za zaštitu i proučavanje ptica Jovana Janjušević tada je kazala da predstavnici NVO pokušavaju da izdejstvuju prisustvo sjednicama odbora u Skupštini, a prema informacijama Portala ETV, oni čekaju zakazivanje Zakonodavnog i odbora za Međunarodne odnose i iseljenike na kojim bi trebalo da se raspravlja o amandmanima. Prošle sedmice su predstavnici NVO sektora i opozicioni poslanici tokom &nbsp;zasijedanja dva skupštinska odbora, od kojih je jedan trajao do jedan i po ujutru, detaljno objasnili koliko bi za Crnu Goru bilo štetno usvajanje ovakvog sporazuma: između ostalog - da izgradnja zgrada i stanova ne može biti javni interes, da će Crna Gora izgraditi infrastrukturu i pokloniti Veliku plažu investitoru Mohamedu Alabaru, te da se sve ovo ne namjerava učiniti samo u Ulcinju - već i šire. Pored činjenice da je čitav ovaj proces netransparentan, da nema tendera, i da se ovaj sporazum donosi isključivo na štetu Crne Gore, ukazali su na sve sporne aspekte, uključujući i ekološki, kao i bezbjednosni - ali i na korupciju. Resorna ministarka Majda Adžović tada nije odgovorila ni na jedno postavljeno pitanje NVO sektora i poslanika opozicije.

Tag: pravni-fakultet