<p>Studenti Pravnog fakulteta u Podgorici danas su posjetili Apelacioni sud Crne Gore, radi prisustvovanja javnoj sjednici vijeća u krivičnom postupku. </p>
<p>Posjeta je organizovana u okviru aktivnosti predviđenih Memorandumom o saradnji, koji je 2024. godine zaključen između Apelacionog suda Crne Gore i Pravnog fakulteta u Podgorici.</p>
<p>- Do sada je u okviru Memoranduma o saradnji sa Pravnim fakultetom u Podgorici organizovano više aktivnosti, Dan otvorenih vrata, učešće sudija Apelacionog suda u praktičnom programu nastave na Pravnom fakultetu, a danas je studentima zbog njihovog velikog interesovanja omogućeno da prisustvuju javnoj sjednici vijeća, koja je održana u sudnici Apelacionog suda Crne Gore - navedeno je u saopštenju te sudske instance.</p>
<p>Druga grupa studenata će imati priliku da u četvrtak, 27. novembra, prisustvuje pretresu koji će bitiodržati pred ovim sudom kao drugostepenim.</p>
<p>- Saradnja između Apelacionog suda Crne Gore i Pravnog fakulteta u Podgorici nastaviće se i u budućnosti, na obostrano zadovoljstvo, kako bi se kroz upoznavanje sa radom Apelacionog suda Crne Gore, privukli budući mladi kadrovi za rad u pravosuđu i rad Apelacionog suda učinio još transparentnijim - zaključeno je u saopštenju.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Studenti Pravnog fakulteta pratili sjednicu vijeća Apelacionog suda

<p>Studenti treće godine Pravnog fakulteta u Podgorici danas su posjetili Apelacioni sud Crne Gore.</p>
<p>To je kako su kazali u Apelacionom sudu učinjeno u cilju realizacije aktivnosti predviđenih Memorandumom o saradnji, a koji je 2024. godine zaključen sa Pravnim fakultetom u Podgorici.</p>
<p>- Tokom posjete, studentima je objašnjena nadležnost, način rada i aktivnosti Apelacionog suda, a studenti su obišli prostorije ovog suda i sudnicu Apelacionog suda - kazali su u sudu.</p>
<p>Dogovorena je, dodaju oni, i buduća saradnja, jer su studenti iskazali veliko interesovanje da prisustvuju javnim sjednicama vijeća, glavnim pretresima i raspravama u postupcima koji se vode pred ovim sudom.</p>

Dan otvorenih vrata u Apelacionom sudu: Studentima objašnjena nadležnost, način rada i aktivnosti

<p>Rukovodstvo Pravnog fakulteta održalo je danas sastanak sa predstavnicima Udruženja pravnika Crne Gore u čijem su fokusu bile mogućnosti zajedničkog djelovanja u narednom periodu.</p>
<p>Predstavljene su, kako je saopšteno sa UCG, &nbsp;konkretne ideje za saradnju, a kao prioritetne oblasti identifikovani su: organizovanje javnih tribina i stručnih debata, intenziviranje aktivnosti usmjerenih ka pripremi pravničke struke za članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, kao i zajednički angažman u oblasti naučno-izdavačke djelatnosti i drugim temama od značaja za pravnu zajednicu.</p>
<p>- Posebno je istaknuta ideja o saradnji na obilježavanju 120. godišnjice donošenja prvog crnogorskog ustava - događaja od izuzetnog značaja za pravnu istoriju Crne Gore - istakli su u UCG.</p>
<p>Sastanak je, kažu, otvoren razmjenom čestitki povodom stupanja na dužnost nove uprave Pravnog fakulteta, kao i obilježavanja 92 godina postojanja i kontinuiranog djelovanja Udruženja pravnika Crne Gore.</p>
<p>- U prijateljskoj i konstruktivnoj atmosferi, sagovornici su istakli dugogodišnju ulogu koju obje institucije imaju u razvoju pravne svijesti, kulture i struke u Crnoj Gori - zaključili su u saopštenju.</p>
<p>Delegaciju Udruženja pravnika činili su: prof. dr Branislav Radulović, predsjednik Udruženja; akademik prof. dr Zoran Rašović, i potpredsjednice Udruženja, prof. dr Maja Kostić-Mandić i Ana Stanković-Mugoša.</p>
<p>U ime Pravnog fakulteta, Udruženje pravnika su ugostili: dekan Fakulteta, prof. dr Vladimir Savković; prodekanica za međunarodnu i međuinstitucionalnu saradnju, doc. dr Marina Jovićević; prodekan za nauku i razvoj, prof. dr Petar Šturanović i prodekan za nastavu, doc. dr Nikola Dožić.</p>

Sastanak rukovodstva Pravnog fakulteta i Udruženja pravnika Crne Gore: Organizovanje javnih tribina i stručnih debata...

<p>Upravni odbor Univerziteta Crne Gore imenovao je danas prof. dr <b>Vladimira Savkovića</b> za dekana Pravnog fakulteta na Univerzitetu Crne Gore, a Igor Lakić je reizabran za dekana Filološkog fakulteta.</p>
<p>Lakiću počinje drugi mandat.</p>
<p>Na sjednici UO UCG kojom je predsjedavao prof. dr <b>Milivoje Radović</b>, dekani su izabrani na prijedlog vijeća fakulteta, uz pozitivno mišljenje rektora UCG, prof. dr<b> Vladimira Božovića</b>.</p>
<p>- Pored redovnih obaveza u nastavi, profesor Savković član je Senata UCG i nosilac Jean Monnet katedre iz prava unutrašnjeg tržišta Evropske unije, koja je nedavno ustanovljena na Pravnom fakultetu, uz podršku Evropske komisije - kazali su na UCG.</p>
<p>On je dugogodišnji predavač u Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, a u periodu od 2012. do 2018. bio je član Pregovaračke grupe, glavnog ekspertskog tijela Crne Gore za pristupne pregovore s Evropskom unijom, zadužen za vođenje pregovora u više pregovaračkih poglavlja koja se odnose na unutrašnje tržište EU.</p>
<p>- Na brojnim projektima usmjerenim na unapređenje crnogorskog i regionalnog zakonodavstva bio je angažovan u svojstvu nacionalnog ili međunarodnog eksperta Svjetske banke, UNDP-a, Svjetske organizacije za zaštitu intelektualne svojine, GIZ-a i drugih međunarodnih organizacija - dodali su na UCG.</p>
<p>Profesor Savković je, ističu, samostalni autor šest naučnih knjiga, od kojih se ističu „Komentar Zakona o privrednim društvima“, „Pravo unutrašnjeg tržišta Evropske unije“, prvi udžbenik iz prava EU objavljen na UCG, kao i dvije naučne monografije na engleskom jeziku, u izdanju Kluwer Law International.</p>
<p>Autor je i preko 50 naučnih radova u izdanju renomiranih međunarodnih i regionalnih izdavača, kao što su Kluwer, Brill, Wiley, Zagrebačko sveučilište i Univerzitet u Beogradu. Tokom karijere, usavršavao se na Univerzitetu Nebraska u SAD-u, Univerzitetu Sophia Antipolis u Nici, Evropa institutu u Sarbrikenu, Univerzitetu Nova u Lisabonu, Regent’s Univerzitetu u Londonu, Centralno-evropskom univerzitetu u Budimpešti i sjedištu UNCITRAL-a u Beču.</p>
<p>Profesor Lakić je redovni profesor i dosadašnji dekan na Filološkom fakultetu. Bio je na poziciji prodekana za nastavu (1995-2004) i dekana (2004-2012) Instituta za strane jezike.</p>
<p>Predsjednik je Društva za primijenjenu lingvistiku Crne Gore, Udruženja konferencijskih prevodilaca Crne Gore i član Komiteta eksperata za regionalne i manjinske jezike u Savjetu Evrope u Strazburu. Autor je monografija, udžbenika, kao i brojnih radova objavljenih u međunarodnim i domaćim monografijama i časopisima, uključujući i časopise na SCI, A&amp;HCI i Scopus listama.</p>

Vladimir Savković novi dekan Pravnog fakulteta

<p>Podrškom koju je dao studentskim protestima, Pravni fakultet UCG zaslužio je da ga poslanik Demokrata Duško Stjepović označi kao „crni i omrčeni“.</p> <p>Za visoke standarde što su ih Demokrate postavile u obračunima sa neistomišljenicima, ovo je samo postizanje radne temperature, pa je Stjepović u nastavku objave Pravni fakultet proglasio za ispostavu DPS i procijenio da bi se neki bivši profesori, kad bi ustali iz groba, trkom vratili pod zemlju samo da ne gledaju šta im se sa fakultetom dešava.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250214140248_2454013de302e4f821f0572358af360cd35db38907634b1361243976ec8bc17e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250214140248_2454013de302e4f821f0572358af360cd35db38907634b1361243976ec8bc17e" data-rendition-name="original" width="556" height="357" loading="lazy" alt="Stijepović objava"></figure>  <p>Ono što Stjepović nije otkrio u svojoj objavi je da je trogodišnje studije na baš PF UCG završio za punih šest godina, sa prosječnom ocjenom 7,31. U svakom slučaju, Stjepović je zadužio indeks 2005, a osnovne studije okončao je 7. februara 2011.</p> <p>Drugi istaknuti poslanik Demokrata, Momčilo Leković, baveći se istom temom, pohvalio je Fakultet političkih nauka UCG - zbog toga što nije podržao studentske proteste, a onda je i on udario po Pravnom fakultetu jednako biranim riječima kao kolega mu Stjepović.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250214140248_3f757825a3fd20fc45ada11eb04f2ca501c80a07e4184faa66e9feb8a0b59105.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250214140248_3f757825a3fd20fc45ada11eb04f2ca501c80a07e4184faa66e9feb8a0b59105" data-rendition-name="original" width="575" height="494" loading="lazy" alt="Leković objava"></figure>  <p>Istraživanje Antene M dalo je visoko zanimljive rezultate. </p> <p>Stijepovićev ritam studiranja "dvije godine za jednu" pravi je sprint ka diplomi bačelor u odnosu na spori ritam Momčila Lekovića. Toliko spor da se jedino notorni Boris Raonić može podičiti sporijim. Momčile je pošao na fakultet davne 2009. a trogodišnji studij završi je 23. septembra 2022. Pravilno računate - 13 ljetah! Iliti, četiri godine i jedno godišnje doba pride po godini fakulteta! </p> <p>Iz ugla navedenih brojeva sasvim moguće da poslanik Stjepović ima pravo - da ustanu iz groba, profesorima bi se život smučio kad bi viđeli kakvim je studentima država dopala u ruke.</p>

Stjepović i Leković potrošili 19 godina da bi se domogli diplome „bečelor“ na „crnom i omrčenom“ Pravnom

<p>To što su određena vijeća fakulteta i preko 160 profesora sa različitih univerziteta dali podršku neformalnoj grupi studenata „Kamo śutra“ nije ništa drugo do potvrda da su to suštinski zahtjevi koji bi trebalo da riješe jedno sistemsko pitanje svih nas - kolektivne bezbjednosti i odgovornosti - ocijenio je Jovan Bojović iz Juventasa u emisiji E uživo na Televiziji E.</p>
<p>Pružiti podršku mladim ljudima za potpuno legitimne zahtjeve je, kaže Bojović, nešto što je obaveza svakog društveno odgovornog lica u Crnoj Gori kao i društveno odgovorne organizacije.</p>
<p>- Obaveza nevladinih organizacija koje rade sa mladima je veća, iz razloga što mi zagovaramo i veći stepen demokratskog učeća građana, učešća mladih, pa je bilo za očekivati da preko 200 građanskih aktivista, nevladinih organizacija, pruži podršku ovoj neformalnoj grupi studenata Kamo śuta. Ta podrška, čini mi se, raste iz dana u dan, i to je nešto što sve nas ohrabruje, koji dajemo podršku studentima, da zapravo možda treba i malo više prostora i vremena i drugima da shvate šta su sve zapravo zahtjevi studenata, da su to zahtjevi koji idu u interesu svih nas. Potpuno jedna očekivana reakcije nevladinog sektora kao podrška ovoj neformalnoj grupi - rekao je Bojović.</p>
<p>Osim nevladinog sektora, podršku studentima su pružile i obrazovne institucije, Pravni fakultet, Fakultet dramskih umjetnosti, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, i još mnogi drugi.</p>
<p>Kad se desi situacija da akademska zajednica reaguje koja se vrlo rijetko inače oglašava - to znači, kaže Bojović, da je dešavanje koje ih je iziritiralo od opšteg interesa.</p>
<p>- To što su određena vijeća fakulteta dala podršku, i što je preko 160 profesora sa različitih univerziteta dalo podršku ovim studentima, nije ništa drugo do potvrda da su zahtjevi studenata &nbsp;suštinski zahtjevi koji treba da riješe jedno sistemsko pitanje svih nas, pitanje kolektivne bezbjednosti, pitanje kolektivne odgovornosti. Zapravo akademska zajednica nije &nbsp;poručila ništa drugo do &nbsp;da ovo nijesu zahtjevi koji su upućeni u interesu različitih političkih partija. Ovo su zahtjevi koji će dati interes svima nama, odnosno dati bolje rezultate, trebalo bi da daju ukoliko ih vlast ispuni - naveo je on.</p>
<p>Raduje ga, kaže, to što imamo značajan broj članova akademske zajednice, univerzitetskih profesora, koji daju podršku ovoj neformalnoj grupi studenata.</p>
<p>- Raduje me što je to uradilo vijeće Pravnog fakulteta, jer na Pravnom fakultetu se izučava legitimitet i legalitet, govorimo o pravu, govorimo o odgovornosti, i bilo je za očekivano da će oni dati podršku, a kada oni daju podršku to je potvrda da je nešto što se čini ispravno - poručio je Bojović.</p>
<h2>FPN bi trebalo prvi da ima jasan stav</h2>
<p>Izostanak konačnog odgovora Fakulteta političkih nauka, cijeni Bojović, je nešto što obeshrabruje. On smatra da bi FPN trebalo da bude prvi koji će dati stav o ovim pitanjima - bio pozvan ili nepozvan.</p>
<p>- Ovo je zaista oblast koju uređuje ono što je polje izučavanja Fakulteta političkih nauka. Zaista mi je žao što je takva situacija, ali moram reći da na ovom fakultetu imamo značajan broj profesora koji daju podršku studentskoj grupi Kamo śutra, međutim, ono što treba ozbiljno da nas zabrine jeste što uprava fakulteta nije dala svoj jasan stav, ali i studenti koji su u samom vijeću Fakulteta političkih nauka - zaključio je Bojović.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</b></p>

Bojović: Podrška Pravnog fakulteta „Kamo śutra“ očekivana, to je potvrda da se čini nešto ispravno

<p>Vijeće Pravnog fakulteta pruža podršku neformalnoj studentskoj grupi "Kamo śutra" i njihovim dosadašnjim aktivnostima, koje vidimo kao izraz iskrene želje da se doprinese ozdravljenju crnogorskog društva, saopšteno je iz Pravnog fakulteta.</p>
<p>Sa te univerzutetske jedinice potvrdili su pisanje Portala ETV da je nihovo Vijeće na elektronskoj sjednici održanoj 10. i 11. februara većinom glasova svih članova pružilo podršku neformalnoj studentskoj grupi "Kamo śutra" i njihovim dosadašnjim aktivnostima.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpravni-fakultet-stao-uz-grupu-kamo-sutra-izostala-podrska-vijeca-fpn-a-studenti-ostali-nijemi-na-inicijativu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Vijeće Pravnog fakulteta čine redovni profesori: prof. dr<b> Zoran Rašović</b>, prof. dr <b>Gordana Paović Jeknić</b>, prof. dr <b>Maja Kostić Mandić</b>, prof.dr<b> Velimir Rakočević</b>, prof. dr<b> Dražen Cerović</b>, prof. dr <b>Vladimir Savković</b>, prof. dr <b>Aneta Spaić</b>, prof. dr <b>Marko Dokić</b>, vanredni profesori: prof. dr<b> Darko Radulović</b>, prof. dr <b>Draginja Vuksanović Stanković</b>, prof. dr <b>Petar Šturanović</b>, prof. dr <b>Bojana Lakićević Đuranović</b>, docenti: doc.dr<b> Nikola Dožić</b>, doc. dr<b> Velibor Korać</b>, doc. dr <b>Marina Jovićević</b>, doc. dr <b>Rajka Đoković</b>, predstavnica saradnica mr <b>Nikolina Tomović</b>, predstavnici studenata: <b>Ognjen Kovačević, Dušan Ražnatović, Ivana Popović, Ana Novović, Ana Krivokapić</b>.</p>
<p>Vijeće čvrsto vjeruje da su studentski zahtjevi dobronamjerni i proistekli iz potrebe za izgradnjom odgovornijeg i sigurnijeg društva. </p>
<p>- Akademska zajednica nosi veliku odgovornost na tom putu i sigurni smo da studenti, kao njen važan dio, svojim prethodnim aktivnostima demonstriraju istrajnost i empatiju koja nam je potrebna. Naša je odgovornost i najveća dužnost da ih podržimo i zaštitimo u takvom naumu. Očekujemo i vjerujemo da će nadležne institucije imati sluha za ovaj i druge oblike društveno angažovanog djelovanja svih crnogorskih studenata - poručeno je iz Pravnog fakulteta.</p>

Pravni fakultet: Zahtjevi "Kamo śutra" su iskrena želja za ozdravljenje društva, nadležni da imaju sluha za djelovanje studenata

<p>Vijeće Fakulteta političkih nauka u Podgorici nije podržalo neformalnu studentsku grupu "Kamo śutra" i njihove zahtjeve koji se odnose na preuzimanje odgovornosti povodom tragedije na Cetinju u kojoj je 1. januara život izgubilo 13 osoba, saznaje Portal ETV.</p>
<p>Istovremeno, uprava i Vijeće Pravnog fakulteta, prema našim saznanjima, dalo je podršku ovom pokretu i njihovim zahtjevima.&nbsp;</p>
<p>Od 12 članova Vijeća Pravnog fakulteta 10 je dalo podršku "Kamo śutra", a dva su bila uzdržana. Prema našim informacijama, u pitanju su predstavnici studenata koji se nijesu izjašnjavali ovim povodom.</p>
<p>Sa druge strane, pravo glasa na FPN-u imali su prof. dr <b>Boris Vukićević</b> (dekan), prof. dr <b>Milan Marković</b>, prof. dr <b>Sonja Tomović Šundić</b>, prof. dr <b>Saša Knežević</b>, prof. dr <b>Srđan Darmanović,</b> prof. dr <b>Olivera Komar</b>, prof. dr <b>Vesna Simović Zvicer</b>, prof. dr <b>Nataša Ružić</b>, prof. dr <b>Danijela Vuković Ćalasan</b>, doc. dr <b>Uglješa Janković</b>, prof. dr <b>Ivan Vuković</b>, doc. dr Zlatko Vujović, doc. dr <b>Mehmed Đečević</b>, doc. dr <b>Jovana Davidović</b> i doc. dr <b>Ena Grbović</b>. Saradnike u Vijeću predstavlja mr <b>Todor Lakić</b>, dok su predstavnici studenata s pravom glasa <b>Vedran Vujisić</b>, <b>Amanda Ujkić</b>, <b>Maša Jovanović</b> i <b>Selma Taljanović.</b></p>
<p>Za podršku studentima glasali su doc. dr Uglješa Janković, prof. dr Olivera Komar, prof. dr Ivan Vuković, doc. dr Mehmed Đečević i prof. dr Srđan Darmanović.</p>
<p>Prema saznanjima portala ETV, studentsku grupu i njihove zahtjeve je podržalo šest profesora, dok se drugi nijesu izjašnjavali na inicijativu koja je potekla od doc. dr Zlatka Vujovića nakon što je Vijeće Fakulteta dramskih umjetnosti (FDU) stalo uz "Kamo śutra".</p>
<p>Kako i u slučaju Pravnog fakulteta, studenti članovi Vijeća FPN-a ostali su uzdržani. Njihovo ćutanje ispostaviće se ključnim za izostanak podrške Vijeća kolegama koji protestuju od početka godine tražiće odgovornost za maskr na Cetinju.</p>
<p>Interesantno je da su, prema našim informacijama, "nijeme" na inicijativu ostale profesorice Jovana Davidović i Vesna Simović Zvicer koje su javno podržale studentsku grupu "Kamo śutra" i njihove zahtjeve.</p>
<p>"Kamo śutra", koje je podržalo stotine profesora i saradnika u nastavi, umjetnika i kulturnih radnika, inženjera, sportista, zdravstvenih radnika, organizovali su tri protesta i više blokada ulica na kojima traže smjenu ministra unutrašnjih poslova<b> Danila Šaranovića </b>i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu <b>Alekse Bečića </b>i ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja.<br/>
<br/>
Njihovi zahtjevi se odnose i na povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama i na poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.<br/>
<br/>
Premijer <b>Milojko Spajić</b> je, u odgovoru na zahtjeve grupe "Kamo śutra", rekao da su svi članovi Vlade podložni promjeni, nakon evaulacije rada i detaljne analize učinaka.<br/>
<br/>
Nakon toga predstavnici studenata kazali su da njihov zahtjev više nijesu ostavke Šaranovića i Bečića, već njihove smjene.<br/>
<br/>
Cetinjanin Aco Martinović ubio je 1. januara 12 osoba, među kojima dvoje djece, i ranio četiri, od kojih je jedna preminula 9. januara u Kliničkom centru.</p>
<p>U znak podrške studentima koji traže utvrđivanje odgovornosti za tešku tragediju koja je pogodila Cetinje i Crnu Goru, bunt se proširio i na druge gradove - Nikšić, Kotor, Budvu, Bar i Herceg Novi...</p>

Tamara Klikovac

Pravni fakultet stao uz grupu "Kamo śutra", izostala podrška Vijeća FPN-a: Studenti ostali "nijemi" na inicijativu

<p>Sedmoro studenata, koji blokiraju Pravni fakultet u Beogradu, povrijeđeno je tokom noći između 13. i 14. januara u tri incidenta koja su izazvale nepoznate osobe, saopšteno je na Instagram nalogu Studenti u blokadi.</p>
<p>Kako su naveli, napadači su studente gađali staklenim i plastičnim flašama.</p>
<p>- Jedna studentkinja je gurnuta niz stepenice i pala je na glavu, a zatim je, zajedno sa još pet studenata Pravnog fakulteta, prevezena kolima hitne pomoći do Urgentnog centra, kako bi im bila pružena prva pomoć - napisali su studenti.</p>
<div class="embed-block"><blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/DEyiB9bCWMP/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/DEyiB9bCWMP/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/DEyiB9bCWMP/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Правни у блокади (@blokada_pravni)</a></p></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script></div>
<p>Studenti u blokadi navode i da su po završetku incidenta nepoznate osobe došle kolima, "kako bi uklonile dokaze sa platoa" Pravnog fakulteta.</p>
<p>Zahtijevaju da se osobe koje su napale njihove kolege pronađu, identifikuju i procesuiraju.</p>
<p>Radio Slobodna Evropa (RSE) se ovim povodom obratio i Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije, ali do objavljivanja vijesti nije stigao odgovor.</p>
<p>U Srbiji je u proteklih mjesec i po blokirano više od 60 fakulteta na četiri državna univerziteta.</p>
<p>Studenti u blokadi pred vlast postavljaju nekoliko zahtjeva.</p>
<p>Među njima je objava kompletne dokumentacije o rekonstrukciji Željezničke stanice u Novom Sadu i padu nadstrešnice, kako bi se utvrdila odgovornost za nesreću 1. novembra u kojoj je poginulo 15, a teško povrijeđeno dvoje ljudi.</p>
<p>Takođe, traže da se identifikuju i krivično odgovaraju napadači na demonstrante i studente, na protestima koji su nakon nesreće uslijedili širom Srbije.</p>
<p>Zahtjev je i oslobađanje uhapšenih aktivista na protestima i zaustavljanje krivičnih postupaka protiv njih.</p>
<p>Predstavnici vlasti tvrde da su svi zahtjevi ispunjeni i pozivaju studente da otvore fakultete.</p>
<p>Akademci, s druge strane, poručuju da su zahtjevi djelimično ispunjeni i da ne odustaju od blokada koje su nastavljene i tokom praznika.</p>

Studenti u blokadi saopštili da je njih sedmoro napadnuto na Pravnom fakultetu u Beogradu

<p>Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore <b>Valentina Pavličić</b> prisustvovala je svečanoj proslavi povodom 52 godine od osnivanja Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore.</p>
<p>Pavličić je uručila nagrade najuspješnijim studentima <b>Jani Đurović</b> <b>i Aleksi Raičeviću.</b></p>
<p>Tom prilikom Pavličić je poručila da Vrhovni sud Crne Gore odaje priznanje i podršku najboljim studentima, koji predstavljaju bazu budućih novih generacija, a da ova ugledna profesija čini pokretačku snagu našeg društva, odakle će se iznjedriti najbolji budući kadrovi crnogorskog sudstva.</p>

Pavličić uručila nagrade najboljim studentima Pravnog fakulteta

<p>XXIII Maslinijada, najznačajnija poljoprivredno-turistička manifestacija Bara svečano je otvorena danas u Starom Baru, te su starobarsku pjacu ispunili izlagački štandovi bogati domaćim proizvodima, maslinama, maslinovim ulje, delicijama iz tradicionalne kuhinje, iz svih barskih krajeva, kao i gosti – proizvođači meda, vina i ljekovitog bilja, kao i alata za poljoprivredu.</p>
<p>Ova tradicionalna manifestacija koju NVO „Maslinijada“ i NVO Udruženje maslinara „Antivari“ organizuju pod pokroviteljstvom Opštine Bar i Turističke organizacija Bar, uz podršku „Kuće maslina“ Bar i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO okupila je oko 70 izlagača iz Bara i drugih gradova Crne Gore.</p>
<p>Jedan od utemeljivača manifestacije i predsjednik Organizacionog odbora Maslinijade, <b>Suljo Mustafić </b>podsjetio je na začetke ove manifestacije i ukazao na napredak koji su tokom 23 godine održavanja Maslinijade ostvarili.</p>
<p>- Kada smo, prije 23 godine, pokrenuli Maslinijadu, nošeni entuzijazmom, naša ideja je bila da revitalizujemo maslinarstvo, da unaprijedimo i modernizujemo proizvodnju, i vratimo Starom Baru onaj sjaj koji mu pripada. Znali smo da je to neodvojivo, jer milenijumska stabla govore o posvećenosti plemenitom stablu masline, a ovaj Stari grad i sve oko njega svjedoči o visokoj kulturi i graditeljskom umijeću naših predaka. Uspjeli smo sa našim prijateljima maslinarima, kojima je ova fešta postala omiljeno mjesto susreta, zbližavanja, druženja i pozitivnog natjecanja. Zato im se od srca zahvaljujemo. Sjećamo se i onih koji, nažalost, više nisu sa nama. Njihovu plemenitost i podršku maslinarstvu, Starom Baru i ovoj manifestaciji nećemo zaboraviti, a njihove porodice i nasljednici su zajedno sa nama i danas i uvijek. Mi smo posvećeni okupljanju ljudi u plemenitoj misiji zbližavanja, u maslinarstvu, u kulturi, u čovjekoljublju i civilizacijskim vrijednostima. Vjerujemo da ćemo to prenijeti na našu djecu i na generacije koje dolaze. Ovo je manifestacija posebnog duha- bliskosti, radosti i vedrine. Želimo da takva uvijek i ostane! Stari Bar to zaslužuje, jer „Maslina je ime Bara“-poručio je Mustafić.</p>
<p>Mustafić je na kontinuiranoj podršci zahvalio Opštini Bar i Ministarstvu poljoprivrede, ali je i pozvao na unapređenje saradnje u oblasti maslinarstva.</p>
<p>- Znamo da maslinarstvo u Baru i Crnoj Gori zaslužuje i veću podršku ako želimo bolje rezultate. Moraju se napraviti bolji putevi kroz maslinjake, i dati nove podsticajne mjere, po uzoru na Hrvatsku. Revitalizacija starih maslinjaka, podizanje novih zasada, ranija berba, još bolji kvalitet ulja i zaštita domaćeg i autohtonog proizvoda- barske žutice- zadaci su svih nas. Samo uz pomoć države i lokalne uprave, zajednički možemo imati rezultat -zadovoljnog maslinara, uzorno gazdinstvo i veće količine kvalitetnog ulja. Zato tražimo značajniju podršku da bi maslinari ostajali na svojim stoljetnim posjedima i radili više i bolje, i za sebe i za porodice- naveo je on.</p>
<p>Podsjetio je da su ove godine težili unapređenju zakona o maslinarstvu.</p>
<p>- Našim amandmanima, pored ostaloga, tražili smo izmjene predviđenih zakonskih rješenja, gdje se predviđala totalna zabrana gradnje u maslinjacima. To bi, po našem mišljenju bilo kažnjavanje onih koji su stoljećima sačuvali svoje maslinarske posjede. Zato smo, nakon zahtjeva naših brojnih članova- ozbiljnih maslinara, tražili smo da se dozvoli kontrolisana gradnja, ali isključivo maslinarima sa većim posjedima i površinama, da mogu izgraditi objekat za vlastito individualano stanovanje, objekte koji služe proizvodnji ili preradi maslinovog ulja ili kojima će turistički bolje valorizovati svoj porodični maslinjak. Takođe, apelovali smo, tražimo to i danas - da državni organi kontrolišu gradnju i rade svoj posao kažnjavajući one nesavjesne i neodgovorne graditelje, a među njima je najmanje autetničnih maslinara. Naša zalaganja su prepoznata i amandmani su postali dio zakona, stoga zahvaljujemo svim poslanicima koji su ih podržali, posebno poslanicima iz Bara- Edini Dešić i Dejanu Đuroviću, koji su obrazlagali naše prijedloge, kao i ministru Jokoviću na razumijevanju- dodao je Mustafić.</p>
<p>Svoju podršku Maslinijadi i danas je pokazao ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, <b>Vladimir Joković.</b></p>
<p>- Maslinijada je manifestacija koja je prerasla u simbol upornosti i tradicije naših vrijednih maslinara. Maslinijada je mnogo više od sajma, ona je nosilac poruke zajedništva, okupljanja, mudrosti i trajanja. Svako stablo masline u Baru svjedoči istrajnosti, povezanosti čovjeka sa zemljom i vjerovanju da se pravi rezultat postiže strpljenjem i ljubavlju. Naš zajednički zadatak i proizvođača i institucija je dalje podizanje standarda u proizvodnji, preradi i plasmanu, kao i stalno unapređenje kvaliteta koje je preduslov uspjeha na domaćem i međunarodnom tržištu- istakao je Joković.</p>
<p>Predsjednik Opštine Bar, <b>Dušan Raičević </b>zvanično je otvorio XXIII Maslinijadu, te istakao da i ove godine potvrđuju krilaticu „Maslina je ime Bara“.</p>
<p>- Sa ponosom možemo da istaknemo da je rod u ovoj godini bio kvalitetan, da je maslinovo ulje ekstra kvaliteta, nakon par godina prilično velikih izazova sa kojima su se maslinari sreli. Posebno me raduje da je ovogodišnje takmičenje potvrdilo da maslinarstvo kao poljoprivredna grana možda i najviše napreduje od svih poljoprivrednih kultura u Crnoj Gori. Savremene metode modernog maslinarstva se već u kontinuitetu primjenjuju u Baru i to potvrđuje činjenica da su od svih analiziranih uzoraka u ovom takmičarskom dijelu samo dva ocijenjena kao djevičanska, dok su ostala ocijenjena kao ekstra djevičanska- naveo je Raičević.</p>
<p>Takmičarski dio trodnevne manifestacije i ove godine čini izbor najkvalitetnijih maslinovih ulja proizvedenih u 2025.</p>
<p>Panel Instituta za maslinarstvo Zavoda za mediteranske kulture Univerziteta u Dubrovniku, pod šiframa, ocjenjivao je uzorke maslinovog ulja. Izdvojeno je dvanaest prijavljenih uzoraka sorte žutica, i gotovo sva su bila izuzetnog kvaliteta i hemijskih svojstava. O pobjedniku i nagrađenima odlučivale su nijanse uglavnom u organoleptici - u ukusima. Ti rezultati pokazuju da su rana berba sa grane i pravilan transport ubranog ploda, te pravovremena prerada i čuvanje maslinovog ulja postali dominantni u Baru.</p>
<p>Sa 94 boda prvo mjesto je osvojilo ekstra djevičansko ulje <b>Fahrudina Haverića.</b></p>
<p>- Ovo mi je jedna od dražih nagrada i pokazuje sav moj uloženi trud u maslinarstvu. Za kvalitetno maslinovo ulje presudan je faktor da se maslina ubere u optimalnom roku kad je plod zeleno-žućkast. Vrlo je važno da se trese maslina, da ona ne padne na zemlju- poručio je Haverić.</p>
<p>Il nagrada pripala je proizvođaču <b>Matiji Ćetkoviću</b> sa 91 bodom, dok je Ill mjesto osvojio proizvođač <b>Haris Međedović</b> sa osvojenih 90 bodova</p>
<p>IV nagrada otišla je u ruke proizvođača Sulja Mustafića sa osvojenih 89 bodova, dok je V nagradu zavrijedio proizvođač <b>Avdulah Rašketić</b> sa osvojenih takođe 89 bodova.</p>
<p>U kategoriji indukovanih uvoznih sorti – odnosno kupaža, su takođe ostvareni izvanredni rezultati. Pro mjesto sa 95 bodova osvojio je <b>Edin Petović, </b>dok je drugo mjesto pripalo <b>Milanu Markoloviću </b>sa osvojenih 93 boda.</p>
<p>Nagrada za najbolji rod u 2025. godini pripala je <b>Sabriji Bajraktareviću,</b> nagrade za najbolje održavane maslinjake dobili su <b>Predrag Ćetković </b>i <b>Ibrahim Markičić.</b></p>
<p>Nagradu za mladi zasad osvojili su <b>Šaban Pelinković</b> i <b>Esad Velović.</b></p>
<p>Nagrade su dodijeljene i za najljepše štandove na Maslinijadi, a prvo mjesto je osvojio <b>Mujo Asović.</b></p>
<p>- Moj najstariji sin i ja smo se trudili da to lijepo predstavimo, da sve bude lijepo uređeno i da se na najljepši način prikažu proizvodi. Prije dvije godine sam osvojio istu nagradu, ali nam je tada pomogla ženska ruka. Ovo mi je 15. put da učestvujem na Maslinijadi i mnogo sam zadovoljan- saopštio je Asović.</p>
<p>Maslinijadu tradicionalno prati bogat kulturno umjetnički program, te su danas nastupili KUD i Klapa „Jedinstvo“ i mlada <b>Nikolija Pandurica</b>, zatim poznati muzički sastavi- barska Akademia i cetinjski Perper, kao i podgorički sastav Meraklije sa <b>Hamzom Haverićem.</b></p>
<p>U Kući maslina u večernjim satima, biće priređeno druženje maslinara i njihovih prijatelja sa maestrom harmonike S<b>afetom Drljanom.</b></p>
<p>Sjutra, 14. decembra u okviru muzičko-zabavnog programa nastupaju KUD Rumija, barski Padrino bend, kao i poznati mladi izvođač pop muzike <b>Edis Agić.</b></p>
<p>Program zatvara nastup poznatog muzičkog sastava Bjelopoljski tamburaši i solistica <b>Saška Rakonjac.</b></p>
<p>Osim bogatog kulturno-umjetničkog i zabavnog programa, ovogodišnja Maslinijada, obogaćena je likovnom kolonijom umjetnika iz država regiona pod nazivom „Street in art- Oliva“ koji će na otvorenom prostoru oslikavati platna i imati i izložbu sa motivima masline i Starog grada-zaključuju iz Organizacionog odbora starobarske manifestacije.</p>

XXIII Maslinijada u Starom Baru: Fahrudinu Haveriću nagrada za najbolje ekstra djevičansko maslinovo ulje, Muju Asoviću za najljepši štand

<p>Službenici policije u Bijelom Polju podnijeli su državnom tužiocu u ODT-u u tom gradu krivičnu prijavu protiv Bjelopoljca <b>&nbsp;N.Z.</b>, zbog sumnje da je počinio krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, saopšteno je iz Uprave policije,</p>
<p>- Sumnja se da je N.Z, protivpravno zauzimajući državno zemljište na obali rijeke Lim i devastirajući prostor, nasipanjem zemljano – kamenog materijala na vodnom dobru i bez potrebnih odobrenja i dokumentacije, započeo izgradnju objekta, te da je tokom tih radova izgradio i betonirao ploču koja zauzima površinu od 157 m² zemljišta u državnom vlasništvu- navodi se u saopštenju,</p>

Bjelopoljcu krivična prijava: Zauzeo državno zemljište, devastirao ga i započeo bespravnu gradnju

<p>&nbsp;Iran je uveo novi sistem cijena subvencionisanog benzina, prvi put od 2019. godine, kada su prethodna poskupljenja izazvala smrtonosne proteste.</p>
<p>Novi režim dodaje treći nivo cijena, pri čemu vozači mogu mjesečno da dobiju 60 litara po subvencionisanoj cijeni, dok se potrošnja iznad tog limita obračunava po višim tarifama, prenosi Tanjug.</p>
<p>Taj potez je uslijedio u trenutku kada se Iran suočava sa devalvacijom valute i ekonomskim sankcijama, ali cijene benzina u toj zemlji i dalje spadaju među najniže u svijetu.</p>
<p>Protesti nakon posljednjeg značajnog povećanja cijena 2019. godine doveli su do nasilnog gušenja demonstracija, u kojem je, prema navodima, poginulo više od 300 ljudi.</p>

Iran povećava cijene benzina prvi put od 2019. godine

<p>Nekadašnji prvotimac više crnogorskih fudbalskih klubova<b> Ivan Bukilić</b> preminuo je juče u 39. godini, nakon kraće i teške bolesti.</p>
<p>Bukilić je tokom karijere nastupao za Zabjelo, Titograd, Dečić i Drezgu.</p>
<p>Pritom, najdublji trag ostavio je u timu Titograda. U doba kada je taj klub nosio ime Mladost, a domaće mečeve igrao na Cvijetnom brijegu, Bukilić je bio njegov standardni prvotimac u Prvoj Crnogorskoj fudbalskoj ligi tokom sezone 2006/07.</p>
<p>Pored toga, u novije vrijeme bavio se i malim fudbalom, a nastupao je za ekipu Stupovi.</p>
<p>Bukilić će biti sahranjen sjutra na groblju u Zagoriču.</p>

Preminuo Ivan Bukilić, nekadašnji prvotimac CFL

<p>Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije <b>Aleksandra Vučića</b>, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.</p>
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
<p>I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.</p>
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
<p>To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.</p>
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
<p>Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.</p>
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
<p>Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske <b>Davor Đenero</b>.</p>
<p>On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.</p>
<p>- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.</p>
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
<p>Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.</p>
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
<p>- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.</p>
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
<p>Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.</p>
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
<p>- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.</p>
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
<p>Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.</p>
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
<p>- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.</p>
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
<p>Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.</p>
<p>- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.</p>
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
<p>Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.</p>
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
<p>- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.</p>

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

<p>Predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić</b> stigao je na suđenje brataniću <b>Danilu Mandiću.&nbsp;</b></p>
<p>Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.</p>
<p>Na ročiste je pristupio i <b>Mihailo Čađenović</b>.</p>
<p>Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.</p>
<p>On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima <b>Darku Peroviću</b> i <b>Arisu Turkoviću</b>. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.</p>
<p>Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.</p>
<p>U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.</p>

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

<p>Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.</p>
<p>Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.</p>
<p>Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.</p>
<p>- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;</p>
<p>Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.</p>
<p>- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.</p>

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

<p>Predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić </b>iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića <b>Danila Mandića,</b> optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.</p>
<p>– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.</p>
<p>Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.</p>
<p>Majka okrivljenog,<b> Ljiljana Mandić,</b> takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.</p>
<p>Oštećeni <b>Aris Turković</b> naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.</p>
<p>– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.</p>
<p>Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:</p>
<p>– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.</p>
<p>Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.</p>
<p>– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.</p>
<p>Naveo je da je konobarica te večeri bila <b>Mina Vujković.</b></p>
<p>Tužilac <b>Ivan Bojanić</b> prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.</p>
<p>Turkovićev advokat, <b>Damir Lekić</b>, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.</p>
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
<p>Oštećeni <b>Darko Perović</b> zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.</p>
<p>– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.</p>
<p>I pored upozorenja sutkinje <b>Ivane Becić </b>da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.</p>
<p>– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.</p>
<p>Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.</p>
<p>Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.</p>
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
<p><b>Jelena Gajević, </b>vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma <b>Mina Vujković</b>.</p>
<p>– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.</p>
<p>Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.</p>
<p>– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;</p>
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
<p>Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.</p>
<p>– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.</p>
<p>Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.</p>
<p>Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.</p>
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
<p>Svjedočio je i <b>Mihailo Čađenović</b>, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.</p>
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
<p>Advokat oštećenih <b>Damir Lekić</b> kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;</p>
<p>- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;</p>
<p>Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.</p>
<p>- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;</p>

Tag: pravni-fakultet