Na snimci, Ihor Fursenko razgovara s Oleksandrom Tsukermanom, još jednim optuženim poslovnim čovjekom u slučaju za koji je predsjednik Volodimir Zelenski naknadno uveo sankcije.
Dok Venecuelu potresa veliki korupcijski skandal, saslušanja u vezi s hapšenjem osumnjičenih otkrivaju nove detalje sheme pranja novca vrijedne 100 miliona dolara. Saslušanje 13. novembra otkrilo je zapanjujuće veze s ukrajinskim proizvođačem raketa i bespilotnih letjelica, kompanijom Fire Point, djelimično potvrđujući ranije izvještaje Kyiv Independenta.
Istraga Nacionalnog antikorupcijskog ureda Ukrajine (NABU) tvrdi da je Timur Mindič, bliski saveznik predsjednika Zelenskog, vodio grupu koja je primala mito prilikom izgradnje i nabavke energetskih objekata, uključujući obrambene sisteme za ukrajinsku energetsku infrastrukturu, i vršila pranje novca. U aferu su uključene i druge osobe iz Zelenskijeve administracije.
Iako se slučaj prvenstveno fokusira na energetiku, pojavilo se ime Fire Point. Fire Point je privatni obrambeni izvođač koji posluje od 2023. godine i proizvodi bespilotne letjelice dugog dometa FP-1 i krstareću raketu „Flamingo“. Kyiv Independent je u avgustu izvijestio da je Fire Point bio predmet istrage o korupciji u sektoru odbrane, koja je djelimično istraživala njegove veze s Mindičom, navodnim neslužbenim korisnikom kompanije. Fire Point je negirao bilo kakvu vezu s Mindičom.
Međutim, sada je otkriveno da je Ihor Fursenko, jedan od ključnih članova grupe optužene za pranje novca, formalno bio zaposlen u Fire Pointu kako bi ga zaštitili od mobilizacije i omogućili mu putovanja izvan Ukrajine, prema dijelu snimke saslušanja. Na snimci, Fursenko razgovara s Tsukermanom, koji je Fursenkov nadređeni i također optuženi u ovom slučaju. Oni raspravljaju o Fursenkovoj nedavnoj formalnoj poziciji u Fire Pointu. Tokom razgovora, Tsukerman pojašnjava Fursenku detalje njegovog formalnog zaposlenja i obećava da će kompanija plaćati poreze umjesto njega.
U drugom dijalogu, Fursenko razmatra mogućnost dobijanja „značke“ od Fire Pointa, uzimajući u obzir svoj status „višeg stručnjaka“. Tužilac Specijalizovanog tužilaštva za borbu protiv korupcije (SAPO) potvrdio je da je Fursenko formalno zaposlen kao administrator u Fire Pointu od 19. marta 2025. „Takođe, primjećujemo postojanje Fursenkove međunarodne putovnice i činjenicu da je u periodu od januara 2018. do 22. avgusta 2025. putovao u inostranstvo 26 puta, uključujući i vrijeme vanrednog stanja.“
Prema ratnom zakonu, ukrajinskim muškarcima od 18 do 60 godina bilo je zabranjeno napuštanje zemlje, uz nekoliko izuzetaka. Ministarstvo odbrane Ukrajine dodjeljuje posebne privilegije određenim odabranim obrambenim izvođačima tokom rata, uključujući izuzeća od mobilizacije i ograničenja putovanja. Od avgusta 2025. dozvoljeno je muškarcima od 18 do 22 godine da slobodno prelaze granicu, što je dovelo do masovnog odlaska mladih Ukrajinaca u druge evropske države. Njemački kancelar Fridrih Merz je u četvrtak u telefonskom razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim zatražio da se osigura da mladi Ukrajinci „ne odlaze masovno u Njemačku“. „Potrebni su ondje, u Ukrajini“, rekao je Merz na kongresu trgovaca u Berlinu.
Članice Evropske unije u septembru su zabilježile dolazak 79.205 ukrajinskih izbjeglica, najviše u jednom mjesecu od avgusta 2023., pokazuju podaci Eurostata. Ovo povećanje povezano je s odlukom da se dozvoli izlazak mladićima do 22 godine. Više od 1,2 miliona ukrajinskih izbjeglica ili 28,3 odsto ukupnog broja u EU trenutno je smješteno u Njemačkoj, navodi Eurostat.
<h3>Teška ratna situacija</h3>
Rat se nastavlja nesmanjenom žestinom. Rusija je ujutru izvela masovni napad dronovima i raketama na Kijev, pri čemu su poginule najmanje četiri osobe, a desetine ranjene, ciljajući energetska postrojenja, stambene zgrade i infrastrukturu. Ukrajinski predsjednik Zelenski je saopštio da su ruske snage koristile 430 dronova i 18 raketa u jednom od najvećih napada na prijestolnicu do sada. Kijev je odgovorio napadima dugog dometa. Dva izvora iz industrije rekla su Reutersu da je ruska crnomorska luka Novorosijsk juče obustavila izvoz nafte nakon napada ukrajinskih dronova.
Na kopnu se bitke vode duž 1.000 kilometara duge bojišnice. Pokrovska i Mirnograd su pod najvećom pažnjom javnosti. Pokrovska je većinom u ruskim rukama, a borbe se sada premještaju na susjedni Mirnograd, praktično opkoljen, sa uskim logističkim koridorom i stalnim napadima Rusa.
U intervjuu za Bloomberg 13. novembra, Zelenski je priznao da je situacija „vrlo teška“, ali je naglasio da su odluke o povlačenju iz gradova na vojnim zapovjednicima. „Nitko ih ne prisiljava da umru zbog ruševina“, rekao je. „Podržat ću naše vojnike, posebno zapovjednike koji su tamo, koliko mogu da kontrolišem situaciju. Ili je to preskupo za nas – naši vojnici su najvažniji.“

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Ukrajina: Korupcijski skandal otkrio i fiktivna zapošljavanja u strateškim kompanijama radi izbjegavanja mobilizacije

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) predložilo je da se C.B. odredi zabrana raspolaganja i korišćenja stana od 119 metara kvadratnih u Podgorici i garaže na toj lokaciji.
To je, kako je saopšteno iz ODT-a, učinjeno u okviru krivičnog predmeta koji je protiv njega i pravnog lica A.M. d.o.o. formiran zbog produženog krivičnog djela utaja poreza i doprinosa i produženog krivičnog djela pranje novca.

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

ODT predlaže zabranu raspolaganja stanom i garažom osumnjičenom za utaju poreza i pranje novca

U okviru akcije kodnog naziva „Bosfor“, policijski službenici Sektora za borbu protiv kriminala podnijeli su krivičnu prijavu protiv turskih državljana A.D. (36), O.K. (42) i B.C. (23) zbog sumnje da su izvršili krivično djelo pranje novca putem pomaganja.
Njih trojica se sumnjiče da su, u namjeri da prikriju porijeklo novca za koji su znali da je stečen kriminalnom djelatnošću, tokom februara, marta, aprila i maja ove godine, sa računa firme „S.“ d.o.o. kod jedne banke, bez adekvatne poslovne dokumentacije i pravno valjanog osnova, u manjim iznosima dobijali na svoje lične račune kod dvije poslovne banke u Crnoj Gori 90.010 eura.
Novac su potom vraćali osnivaču i izvršnom direktoru „S.“ d.o.o, takođe turskom državljaninu S.S.Y. (50), u gotovini ili bezgotovinskim uplatama na njegov lični račun.
- Policijski službenici su nadležnom državnom tužilaštvu prethodno krivično procesuirali pravno lice „S.“ d.o.o., kao i lice S.S.Y. za krivično djelo utaja poreza i doprinosa u produženom trajanju, kao i za krivično djelo pranje novca, kada je S.S.Y. i uhapšen - saopšteno je iz prave policije.

Akcija „Bosfor“: Turski državljani osumnjičeni za pranje više od 90.000 eura

Vijeće Višeg suda u Podgorici potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Filipa Kneževića, Jovana Vujovića i Mihaila Kneževića, koje tereti da su kao saizvršioci učinili krivično djelo pranje novca.
Predmet optužnice je konverzija i prenos novca pribavljenog kriminalnom djelatnošću.
Knežević se sumnjiči da je vršenjem krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo, teška tjelesna povreda i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, stekao 150.000 eura, koje je, preko nepoznate osobe, predao Vujoviću koji ih je držao, iako je znao da novac potiče od kriminalne djelatnosti.
Vujović je, kako je istaknuto u saopštenju, od primljenog iznosa, 132.000 eura je predao ocu optuženog Kneževića, Mihailu.
On je novac zadržao u svojoj kući iako je znao da potiče od kriminalne djelatnosti njegovog sina, po čijem je zahtjevu i prethodnom dogovoru, njime kupio stan površine 79 metara kvadratnih, garažno mjesto površine 13 metara kvadraatnih i nestambeni prostor od šest metara kvadratnih, u Podgorici.
- Prilikom zaključenja ugovora o kupoprodaji lažno je predstavio da je vlasnik novca, sa namjerom da se prikriju činjenice o vlasništvu, pa je i upisan kao pravni vlasnik nepokretnosti u katastru nepokretnosti, iako je stvarni vlasnik optuženi F.K. - navedeno je u saopštenju Višeg suda.
Vujović i Filip Knežević se u policijskim evidencijama vode kao pripadnici kavačkog klana.

Potvrđena optužnica protiv Kneževića i Vujovića zbog pranja novca: Novcem od kriminala kupili stan i garažu?

Vijeće Višeg suda u Podgorici potvrdilo je optužnicu koju je 23. juna podiglo Specijalno državno tužilaštvo zbog pranja skoro milion eura.
Optužnica je potvrđena protiv D.R, D.K, R.K. i S.K, zbog sumnje da su izvršili produženo krivično djelo pranje novca, u iznosu od najmanje 964.850 eura.
Za ovo krivično jedlo zakonom je propisna kazna od tri do 12 godina.

Potvrđena optužnica protiv četiri osobe: Osumnjičeni za pranje skoro milion eura

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata državljaninu Sjeverne Makedonije F.P. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo pranje novca.
Kod osumnjičenog je, na graničnom prelazu Božaj, prilikom pokušaja prelaska granice, pronađeno 39.950 eura za koje se sumnja da potiču od vršenja kriminalne djelatnosti.
- Realizacija ovog slučaja je sprovedena u saradnji sa službenicima Sektora za finansijsko-obavještajne poslove i službenicima Uprave policije-Sektora granične policije regionalnog centra - saopšteno je iz ODT-a Podgorica.

Makedoncu kod koga je pronađeno oko 40.000 eura zadržavanje do 72 sata

Makedonski državljanin F.P. (34) uhapšen je na graničnom prelazu Božaj nakon što je kod njega pronađeno oko 40.000 eura.
- Izvršene su detaljne granične kontrole na II liniji graničnih provjera, kada je od strane policijskih i carinskih službenika, pregledom u unutrašnjosti vozila (VW Golf VII), u djelovima sjedišta pronađeno 39.950 eura, u različitim apoenima - saopšteno je iz Uprave policije.
Kažu da su, u saradnji sa policijskim službenicima Sektora za finansijsko - obavještajne poslove, sprovedene dalje mjere i radnje i finansijsko-tehnička obrada pronađenog novca.
Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu F.P. uhapšen zbog sumnje na pranje novca.
On će uz krivičnu prijavu danas biti priveden tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost i postupanje.
- Ovakve aktivnosti potvrđuju posvećenost Uprave policije i Uprave carina sprečavanju prekograničnog kriminala, sprovođenjem intenzivnih i pojačanih graničnih kontrola i snažnom međuinstitucionalnom saradnjom u cilju zaštite finansijskog i bezbjednosnog sistema Crne Gore - poručili su u policiji.

Makedonac uhapšen na GP Božaj zbog sumnje na pranje novca, kod njega pronađeno oko 40.000 eura

Specijalno tužilaštvo za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala (SPAK) saopštilo je danas da je podiglo optužnicu protiv bivšeg albanskog predsjednika i lidera Slobodarske partije Iljira Mete, kao i njegove bivše supruge Monike Kriemadi, za korupciju, pranje novca i prikrivanje imovine.
Metin advokat Kujtim Čakrani rekao je medijima da je njegov klijent obaviješten o sve tri optužbe, za koje je naveo da su neosnovane, ističući da je istraga završena u trenutku kada su se završili izbori, prenio je Albanian post. 
Meta, koji je u pritvoru, prvi put je komunicirao sa novinarima iz prostorija ispred zgrade Specijalnog tužilaštva SPAK-a, kada je preko telefona svog advokata rekao da jedva čeka da ode na sud kako bi, kako je naveo, mogao da čestita tužiocima SPAK-a na 83 mandata koje su dali Socijalističkoj partiji Edija Rame, sa Radnom grupom protiv opozicije, prenosi Tanjug.
Dodao je da neće tražiti obustavljanje postupka.
- Jedva čekam da izađem u prvi red i čestitam im na 83 mandata koje su im dali sa svojom Radnom grupom protiv opozicije, ali istovremeno sa svojom Radnom grupom da ne djeluju protiv izbornih terorista Edija Rame, u zamjenu za mandat koji očekuju od Edija Rame, da bude doživotni - kazao je Meta.

Bivši albanski predsjednik optužen za korupciju i pranje novca

Advokat Duška Golubovića, Velibor Marković, kazao je za Radio Crne Gore da kod Golubovića nije nađeno ništa od kompromitujućih predmeta, odnosno predmeta koje bi ga povezivalo sa krivičnim djelom pranje novca ili bilo kojim drugim krivičnim djelom.
Bivši pripadnik Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost Duško Golubović uhapšen je juče, a nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu mu je određeno zadržavanje do 72 časa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fgolubovic-priveden-u-sdt&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- U toku je pretres nepokretnosti na Žabljaku, taj pretres još uvijek traje i očekujem da se završi u toku dana. Stavljeno mu je na teret krivično djelo pranje novca u produženom trajanju. Ranije su postojale špekulacije i da mu je stavljeno na teret krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, međutim radilo se o neistinitim navodima - rekao je Marković.
Ističe da je Golubović sinoć saslušan u svojstvu osumnjičenog, da je negirao izvršenje krivičnog djela, nakon čega je nadležna postupajuća specijalna tužiteljka odredila mu zadržavanje, koje po zakonu može trajati najduže 72 sata.
U tom roku, kaže Marković, dužna je ili da ga pusti na slobodu ili da bude sa predlogom za određivanje pritvora doveden kod sudije za istragu Višeg suda u Podgorici.
- Jeste mu stavljeno na teret krivično djelo pranje novca i to tako što je konvertovao određena novčana sredstva kupovinom više nepokretnosti, pri čemu se navodi da su ta novčana sredstva stečena kriminalnom djelatnošću krijumčarenja cigaretama - kazao je Marković.

1250x600

Marković: Kod Golubovića nije nađeno ništa kompromitujuće, negirao je krivicu

Sporazum sa Vladom Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), koji premijer Milojko Spajić planira da potpiše krajem sedmice, suspenduje niz crnogorskih zakona i širom otvara vrata za pranje novca, poručili su iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). 
 
Iz te NVO su naveli da sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina predviđa da će zemljište za izabrane projekte biti obezbijeđeno "bez potrebe sprovodjenja javnih nabavki, javnog tendera ili drugih procedura propisanih nacionalnim zakonodavstvom kojim se uređuje oblast državne imovine". 
 
- To znači da će se državno zemljište prodavati ili izdavati kroz direktne dogovore iza zatvorenih vrata, što otvara ogroman prostor za korupciju - tvrde u MANS-u. 
 
Dokument je, kako su dodali, usvojen u ponedeljak uveče, na elektronskoj sjednici Vlade, i još nije dostupan javnosti. Prethodno je usvojen Sporazum između vlada Crne Gore i UAE o ekonomskoj saradnji, koji sadrži uopštene odredbe o saradnji i on je objavljen na sajtu Vlade. 
 
Međutim, drugi sporazum, do koga je došao MANS, sadrži, kako tvrde, vrlo sporne članove. 
 
- Tim dokumentom Vlada se obavezuje da će prilagodjavati crnogorsko zakonodavstvo potrebama izabranih projekata, odnosno interesima njihovih investitora - rekli su iz MANS-a. 
 
Pored turističkih objekata, projekti mogu uključiti i izgradnju “nekretnina mješovite namjene”, odnosno stanova za tržište. To potvrđuje i odredba sporazuma koja omogućava finansiranje projekata prodajom nekretnina na tržištu prije nego što budu izgrađene. 
 
- Sporazum predviđa i mogućnost ulaganja treće strane u izabrane projekte, bez preciziranja ko te strane mogu biti i bez jasnih kriterijuma za odabir investitora, što može otvoriti prostor za nekontrolisani ulazak sumnjivog kapitala u zemlju - kazali su iz MANS-a. 
 
Iz MANS-a su naglasili da se ovaj sporazum ne odnosi samo na projekat Velike plaže, već otvara vrata svim investitorima koje predloži Vlada UAE. 
 
- Naime, njime se predviđa da Vlada Emirata odredi kompanije čiji projekti će biti predmet sporazuma, a da crnogorska Vlada na to daje pisanu saglasnost. Međutim, sporazumom nije predviđeno pod kojim uslovima crnogorska Vlada daje saglasnost, a kada je može uskratiti, posebno u vezi sa utvrđivanjem stvarnih vlasnika firmi i porijeklom kapitala - upozorili su iz MANS-a. 
 
U toj NVO tvrde i da je sporazum kontradiktoran kada su u pitanju garancije za investitore. 
 
U jednom dijelu je predviđeno da Vlada UAE garantuje za investitore, a u drugom se izričito isključuje odgovornost Emirata u slučaju da izabrani investitori ne ispune svoje obaveze, ili budu uključeni u sporne ili nezakonite aktivnosti. 
 
- Ovo je posebno značajno kada imamo u vidu da UAE vrlo rijetko sarađuje sa međunarodnim institucijama i drugim državama kada je riječ o sprečavanju pranja novca, te da postoje osnovi sumnje da je značajan dio nezakonito stečenog novca iznešen iz Crne Gore upravo u Emirate -rekli su iz MANS-a. 
 
Zbog svega navedenog, kako su zaključili, postoji realna opasnost da će kroz ovaj sporazum biti omogućeno vraćanje i pranje novca stečenog kriminalnim aktivnostima u Crnoj Gori.

MANS: Sporazum sa UAE koji Spajić planira otvara vrata za pranje novca

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani oglasila se povodom godišnjice svrgavanja s vlasti Bashara Al-Assada u Siriji te je poslala poruku narodu ove zemlje kao i njegovom predsjedniku Ahmedu al-Sharaai.
U videoporuci koja traje nešto duže od dvije minute, Osmani je rekla kako ovaj dan za Sirijce predstavlja ponovno rođenje nade.
- Sa dubokim poštovanjem obraćam vam se danas u ime naroda i institucija Republike Kosovo dok obilježavate ovu historijsku prvu godišnjicu vašeg oslobođenja. Ovo je dan koji simbolizuje ne samo povratak slobode, već i ponovno rođenje nade naroda - rekla je Osmani.
Osvrnula se i na zajedničke poveznice Kosova i Sirije.
- Obje naše zemlje, Kosovo i Sirija, upoznale su najmračnije stranice potlačivanja, nepravde, i nezamislive patnje, ali smo također znali šta znači ustati, pretvoriti bol u svrhu i snagu - poručila je.
Međusobnim priznanjem zemalja, ističe Osmani, počinje nova era odnosa Sirije i Kosova.
- Ovo priznanje je moralna veza između dva naroda koji razumiju cijenu slobode i vrijednost stajanja rame uz rame za pravedniji svijet. Od Prištine do Damaska, naša srca kucaju kao jedno, za slobodu, za dostojanstvo i za trajno prijateljstvo - zaključila je predsjednica Kosova Vjosa Osmani.

Vjosa Osmani i neočekivana poruka upućena narodu Sirije: "Od Prištine do Damaska naša srca kucaju kao jedno"

Tajland je izveo vazdušne napade na susjednu Kambodžu 8. decembra, saopštila je tajlandska vojska, dok su obje strane razmijenile optužbe za posljednje izbijanje sukoba na spornom graničnom području, u kojem je poginuo jedan tajlandski vojnik.
Nakon što su kambodžanske trupe otvorile vatru na tajlandske snage u ponedjeljak ujutro u provinciji Ubon Ratčatani "vojska je primila izvještaje da su tajlandski vojnici napadnuti podrškom vatrenog oružja, što je rezultiralo smrću jednog vojnika i ranjavanjem četvorice", rekao je portparol tajlandske vojske Vintai Suvare u saopštenju.
Vintai je dodao da je Tajland počeo "upotrebu aviona za gađanje vojnih ciljeva u nekoliko područja" kako bi suzbio napade kambodžanskih snaga.
Portparolka Ministarstva odbrane Kambodže Mali Sočeata izjavila je da su tajlandske snage pokrenule napad na kambodžanske trupe u pograničnim provincijama Preah Viear i Odar Meançej u ponedjeljak ujutro, optužujući Tajland "da je pucao iz tenkova na hram Tamone Tom" i na područja blizu hrama Preah Viear.
Dodala je da Kambodža nije uzvratila na ove napade.
Portparol administracije provincije Odar Meançej Met Mespekdi rekao je da su prijavljene pucnjave u područjima hramova Tamone Tom i Ta Krabei, dodajući da "određeni broj stanovnika koji žive blizu granice napušta svoje domove".
Tajlandska vojska je saopštila da je oko 35.000 ljudi u Tajlandu evakuisano iz područja duž granice s Kambodžom od ponovnog izbijanja sukoba.
Tajlandska vojska takođe je optužila kambodžanske snage da su ispalile rakete na područja naseljena civilima u provinciji Buri Ram, dodajući da nije bilo prijavljenih žrtava.
Obje strane su izvijestile o sukobima i u nedjelju, dok je tajlandska vojska prijavila ranjavanje dvojice vojnika.
Pet dana borbi između Tajlanda i Kambodže ovog ljeta ostavilo je 43 mrtvih i oko 300.000 raseljenih prije nego što je primirje stupilo na snagu.
Primirje je dijelom dogovoreno uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, Kine i Malezije.
U oktobru je američki predsjednik Donald Tramp potpisao zajedničku naknadnu deklaraciju između Tajlanda i Kambodže, promovirajući nove trgovinske sporazume s ove dvije države nakon što su se složile da produže primirje.
Međutim, Tajland je suspendovao sporazum prošlog mjeseca, nakon sumnjivog eksplozivnog incidenta s minom koji je ranio nekoliko vojnika.
Nakon toga, obje strane su razmijenile optužbe za nove sukobe.
Sporovi između dvije države fokusirani su na višedecenijski spor oko granica nacrtanih tokom kolonijalne vladavine Francuske u regionu, pri čemu obje zemlje tvrde da im pripada nekoliko hramova duž granične linije.

Tajland izvodi vazdušne napade na Kambodžu nakon sukoba na granici

Predsjednik Savjeta Evrope Antonio Košta danas je rekao da, iako je normalno da Sjedinjene Američke Države i Evropska unija ne dijele iste stavove o mnogim pitanjima, prijetnje o uplitanju u unutrašnju politiku nijesu prihvatljive.
Košsta je naglasio da se poimanje slobode govora razlikuje u Uniji i SAD-u, na primjer.
- Ne može biti slobode govora bez slobode informacija. Ne bi bilo slobode govora kada bi se građanska sloboda informacija žrtvovala radi zaštite tehnoloških oligarha u Sjedinjenim Državama- rekao je na događaju.
Mask uporedio EU s nacističkom Njemačkom
Dva dana nakon što je Evropska unija izrekla veliku novčanu kaznu platformi X, društvena mreža je u nedjelju ukinula račun za oglase Evropske komisije, a vlasnik Ilon Mask uporedio je Uniju s nacističkom Njemačkom.
- Vaš račun za oglase je ukinut- napisao je u nedjelju voditelj proizvoda u X-u, Nikita Bier, kao odgovor na objavu Evropske komisije kojom je najavljena kazna platformi od 120 miliona eura zbog kršenja pravila o transparentnosti, odnosno Zakona o digitalnim uslugama.
Komisija je navela da je iznos kazne razmjeran prekršaju.
Mask je na X-u odgovorio pozivom na ukidanje EU-a.

Košta: Uplitanje SAD-a u politiku EU je neprihvatljivo

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović primio je u oproštajnu posjetu ambasadora Republike Turske u Crnoj Gori, gospodina Bariša Kalkavana.
Ivanović je, kako se navodi u saopštenju, zahvalio ambasadoru Kalkavanu na predanom i posvećenom radu tokom njegovog mandata u Podgorici, ističući da su odnosi Crne Gore i Republike Turske u tom periodu dodatno osnaženi kroz intenzivan politički dijalog i više od 60 potpisanih međudržavnih sporazuma.&nbsp;
Istaknuto je da dvije države njeguju snažno prijateljstvo i partnerske odnose, kako bilateralno, tako i u okviru NATO saveza.&nbsp;
Kako se dodaje u saopštenju, u razgovoru je potvrđena puna posvećenost Crne Gore daljem produbljivanju saradnje sa Republikom Turskom u oblastima od obostranog interesa, uključujući politički dijalog, ekonomsku saradnju, investicije, zdravstvo, obrazovanje i kulturu.&nbsp;
Ivanović je istakao da izolovani incidenti iz oktobra ne odražavaju stvarnu sliku Crne Gore i da odluka o privremenoj suspenziji bezviznog režima ima isključivo preventivni i sigurnosni karakter, uz efikasnu viznu proceduru tokom prelaznog perioda.
Ambasador Kalkavan je naglasio značaj investicija i povećanog broja turskih turista koji posjećuju Crnu Goru, naglašavajući da ove aktivnosti dodatno jačaju bilateralne ekonomske i kulturne veze između dvije zemlje.&nbsp;
Takođe, ambasador je najavio dolazak nove ambasadorke koja će nastaviti aktivno da radi na produbljivanju saradnje i unaprjeđenju prijateljskih odnosa između Crne Gore i Republike Turske.
Crna Gora i Turska, kako se ističe, nastaviće da produbljuju međusobnu saradnju kroz predstojeće posjete na visokom nivou, uključujući i aktivnosti usmjerene ka uspostavljanju Savjeta za saradnju na visokom nivou između dvije vlade.
- Ivanović je poželio ambasadoru Kalkavanu uspjeh u daljem profesionalnom i ličnom životu, uz uvjerenje da će bilateralni odnosi dvije zemlje i ubuduće napredovati u duhu prijateljstva, konstruktivnog dijaloga i međusobnog uvažavanja. sredstava - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Ivanović primio u oproštajnu posjetu Kalkavana: Izolovani incidenti iz oktobra ne odražavaju stvarnu sliku Crne Gore

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: pranje-novca