U Crnoj Gori gotovo 60 odsto građana nema povjerenje u pravosuđe, ne doživljavaju taj sistem kao neutralnu instituciju iznad političkih podjela, a bez mjerljivih i vrijednosno utemeljenih promjena to povjerenje se neće obnoviti.
To je saopšteno iz Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) povodom predstavljanja istraživanja javnog mnjenja o povjerenju građana u pravosudni sistem Crne Gore, koje je realizovano u okviru projekta koji je podržala na reprezentativnom uzorku od 995 ispitanika.
Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja Zlatko Vujović kazao je da su rezultati istraživanja koji se odnose na opšte povjerenje u pravosudni sistem jasni i zabrinjavajući, prenosi PR Centar.
- Skoro šest od deset građana, tačnije 59,6 odsto, navodi da nema povjerenja u pravosuđe. Povjerenje iskazuje tek 30,3 odsto, dok je oko deset odsto neodlučnih. Ovaj odnos ne govori samo o trenutnom nezadovoljstvu, već ukazuje na dubinski problem legitimiteta i kredibiliteta pravosudnih institucija- rekao je Vujović.
&nbsp;On je, govoreći o trendu povjerenja unazad više od decenije, kazao da nepovjerenje u pravosuđe nije prolazna pojava, već dugoročni proces.
&nbsp;- Period od 2013. do 2016. godine predstavlja izuzetak, kada je zabilježen rast povjerenja i njegov maksimum od 53 odsto- naveo je Vujović.
&nbsp;Prema njegovim riječima, od 2017. godine dolazi do jasnog i trajnog preokreta trenda.
&nbsp;- Povjerenje u sudstvo počinje kontinuirano da opada, uz kratke i ograničene oscilacije koje nijesu uspjele da promijene osnovni pravac kretanja. Posebno snažan pad bilježi se nakon 2020. godine, kada povjerenje pada na 34 odsto, a zatim, uprkos blagom oporavku u 2023. godini, u 2025. dostiže istorijski minimum od 30 odsto- kazao je Vujović.&nbsp;
&nbsp;Kako je naveo, paralelno sa tim, nepovjerenje raste i u 2025. godini dostiže 60 odsto, „što znači da je nepovjerenje postalo dominantan i stabilan stav većine građana“.
&nbsp;Vujović je istakao da taj longitudinalni obrazac ukazuje da se kriza povjerenja ne može objasniti pojedinačnim aferama ili političkim ciklusima.
- Naprotiv, riječ je o akumuliranom efektu dugotrajne percepcije politizacije, selektivne pravde, sporosti postupaka i odsustva vidljivih rezultata reformi. Povjerenje se, jednom izgubljeno, ne vraća automatski promjenom vlasti ili personalnim promjenama u institucijama, već zahtijeva dugotrajan i dosljedan institucionalni učinak- rekao je Vujović.
&nbsp;On je rekao da se sličan, a u pojedinim segmentima i izraženiji negativan obrazac, bilježi kada je riječ o tužilaštvu.
&nbsp;- Posmatrano kroz vrijeme, povjerenje u tužilaštvo pokazuje ograničene i kratkotrajne pomake, ali bez stabilnog uzlaznog trenda. Građani tužilaštvo sve češće percipiraju kao ključnu kariku sistema vladavine prava koja ne ispunjava očekivanja u borbi protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala- rekao je Vujović.
Prema njegovim riječima, povjerenje u Vrhovno državno tužilaštvo, posmatrano longitudinalno, ostaje na niskom nivou i snažno je uslovljeno političkim kontekstom.
&nbsp;- Periodi blagog rasta povjerenja uglavnom se vezuju za najave reformi ili promjene na čelnim pozicijama, ali ti efekti su kratkog daha. Već nakon kraćeg vremena, povjerenje se vraća na prethodno nizak nivo, što ukazuje da simboličke ili personalne promjene nijesu dovoljne bez vidljivih i mjerljivih rezultata u praksi- naveo je Vujović.
&nbsp;Govoreći o Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), Vujović je rekao da longitudinalni podaci ukazuju na još izraženiju volatilnost povjerenja.
&nbsp;Kako je naveo, SDT je institucija od koje javnost ima visoka očekivanja, ali su ta očekivanja često praćena dubokim razočaranjima.&nbsp;
&nbsp;- Povjerenje u SDT pokazuje nagle oscilacije – raste u momentima kada se najavljuju ili pokreću postupci u predmetima visoke korupcije, a zatim naglo opada kada izostanu pravosnažne presude ili kada se ti postupci dožive kao selektivni ili politički motivisani- kazao je Vujović.
&nbsp;Smatra da upravo ta nestabilnost povjerenja u SDT ima posebnu težinu.
&nbsp;- Ona pokazuje da građani pažljivo prate rad tužilaštva i da povjerenje ne poklanjaju unaprijed, već ga uslovljavaju konkretnim ishodima. U longitudinalnom smislu, trend za 2025. godinu ukazuje da je kredit povjerenja prema SDT-u u velikoj mjeri iscrpljen, a da su očekivanja građana postala znatno opreznija i skeptičnija nego ranije- kazao je Vujović.
&nbsp;Prema njegovim riječima, longitudinalni prikaz povjerenja u sudstvo i tužilaštvo, kako u cjelini, tako i prema ključnim institucijama poput VDT-a i SDT-a, jasno pokazuje obrazac strukturnog nepovjerenja.
&nbsp;- Građani ne percipiraju ove institucije kao stabilne, predvidljive i nezavisne aktere vladavine prava, već kao sisteme čiji učinak zavisi od političkog i društvenog konteksta. To je posebno zabrinjavajuće jer upravo sudstvo i tužilaštvo treba da predstavljaju tačke institucionalnog kontinuiteta i pravne sigurnosti- naveo je Vujović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

CeMI: Gotovo 60 odsto građana nema povjerenje u pravosuđe

Komentarišući današnja dešavanja u Botunu, gradonačelnik Podgorice Saša Mujović poručio je da u čitavom procesu nema poraženih, već da su svi akteri izašli kao pobjednici.
On je istakao da će se, kada se strasti smire, shvatiti da je današnjim aktivnostima započeta realizacija projekta koji je ugovorna obaveza Glavnog grada i države.
- Svako dalje odlaganje značilo bi gubitak najvećeg evropskog granta i izlaganje Podgorice velikim finansijskim kaznama. Sve smo to izbjegli i na taj način zaštitili interese grada. Vjerujem da ćemo vrlo brzo shvatiti da je riječ o ključnom kapitalnom projektu- kazao je Mujović.
Gradonačelnik je posebno pohvalio postupanje policije tokom današnjih dešavanja.
- Policija je bila na visini zadatka i postupala profesionalno- rekao je Mujović.
On je rekao da su poruke političkih subjekata bile očekivane, te da su svi predstavnici opozicionih partija imali spremna "dva govora u džepu, tj. dva narativa".
- Da nismo uspjeli da krenemo sa realizacijom projekta, odmah bi počele priče kako je ova vlast inertna, nesposobna, kako je u kandžama Kneževića, Vučića... To bi nam spočitavali. Kada smo, započeli ovaj projekat, onda imamo narativ da je policija prekoračila ovlašćenja, da se nije krenulo u nekom vremenskom periodu koji je njima bio očekivan- rekao je Mujović.
On je pozvao sve političke subjekte da budu odgovorni u ovoj situaciji i naglasio da nije vrijeme za političko profiterstvo.
Komentarišući da li priča oko postrojenja može dovesti do pada vlasti u Podgorici, Mujović je rekao da to moguće.
- Volio bih da nastavimo rad sa timom koji je do sada radio, zato što smo postigli rezultate koje ni najveći optimisti nisu mogli da očekuju za godinu dana rada. Ali, spreman sam za svaki scenario i uvijek sam pristalica toga da je bolje na vlasti biti godinu dana i imati rezultate, nego biti duži vremenski period bez vidljivosti i ne biti koristan za narod. To je najgora opcija i ne želim da budem dio takve priče- kazao je Mujović.

Mujović: U Botunu svi smo pobjednici, policija na visini zadatka

Specijalno državno tužilaštvo je saopštilo da je Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici predalo optužnicu protiv okrivljenog I.Lj. zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje, učinjenog u saizvršilaštvu.
Predmet optužnice je osnovana sumnja da je okrivljeni, u 2020. godini, postao član kriminalne organizacije koju su organizovali Duško Golubović i Sander Stanaj.&nbsp;
- A čiji su pripadnici postali i druga lica, sa ciljem da se, tokom 2020. i 2021.godine, bavi prenošenjem prekocarinske linije, uz izbjegavanje mjera carinskog nadzora, neocarinjenih cigareta iz Slobodne carinske zone Luke Bar i njihovom prodajom, prikrivanjem i rasturanjem u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji, te da je, u julu 2020. godine, izvršavajući svoju ulogu i zadatke u kriminalnoj organizaciji i za njen račun, teretnim vozilom iz Crne Gore u Italiju prevezao određenu količinu neocarinjenih cigareta i preuzeo novac za koji su prodate - navodi SDT.
Prethodno je Specijalno državno tužilaštvo, Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici, nakon završene istrage, predalo optužnicu protiv organizatora i još 13 optuženih (N.S., A.P., A.P., V.V., Đ.Lj, M.S., A.S., V.B., P.P., P.M., D.M., R.D. i I.T.), zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i više produženih krivičnih djela krijumčarenje, učinjenih u saizvršilaštvu.

Podignuta optužnica za stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje

Evropski proizvođač aviona Airbus obezbijedio je narudžbe vrijedne više od osam milijardi USD od dvije kineske avio-kompanije, čime dodatno jača tržišni udio u ovoj zemlji, pokazao je izvještaj sa Šangajske berze.
Kompanija Juneyao Airlines planira kupovinu 25 aviona tipa A320 u vrijednosti 4,1 milijardu USD, dok je niskobudžetna Spring Airlines najavila nabavku 30 aviona istog modela, takođe procenjenih na 4,1 milijardu USD, prenosi Tanjug.
U oba slučaja vrijednosti su zasnovane na kataloškim cijenama, bez dodatnih detalja o popustima ili rokovima isporuke, javlja Bloomberg.
Airbus posljednjih godina kontinuirano povećava prodaju u Kini, djelimično zahvaljujući završnoj montažnoj liniji za seriju aviona A320 u gradu Tjenđinu.
&nbsp;Nasuprot tome, američki Boeing nije dobio značajniju narudžbu iz Kine još od 2017. godine, prije svega zbog trgovinskih tenzija i internih problema kompanije.

Kinezi naručili Airbus-ove avione za osam milijardi USD

Predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Zoran Čelebić saopštio je da je otvorio predmet „Botun“, prenosi RTCG.
- Savjet za građansku kontrolu rada policije, i pored činjenice da je na isteku mandata ovog saziva, po sopstvenoj inicijativi, otvorio je predmet ‘Botun’ u uvjerenju da će budući saziv ovog građanskog tijela tretirati ovaj slučaj - saopštio je Čelebić.

Savjet za građansku kontrolu rada policije otvorio predmet „Botun“

Poljski premijer Donald Tusk ocijenio je danas poslije razgovora sa evropskim liderima da je mir u Ukrajini na vidiku a da nadu da se rat završi za nekoliko nedjelja daje to što su SAD po prvi put pokazale spremnost da daju garancije bezbjednosti Ukrajini i to uključući prisustvo američkih vojnika.
- Ključni efekat posljednjih dana je deklaracija američke spremnosti da SAD učestuvuju u garancijama bezbjednosti za Ukrajinu. Uključujući i prisustvo američkih trupa, npr. na granici ili na liniji podjele Ukrajine i Rusije. Te prilično izričite deklaracije pojavile su se prvi put- kazao je Tusk.
Evropski lideri zajedno sa predstavnicima NATO i premijerom Kanade ocijenili su danas na onlajn sastanku prvu rundu, kako je Tusk ;kazao sada već ozbiljnih mirovnih razgovora i sastanka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trampa ovog vikenda.
- Mir je na vidiku. Govorim o predstojećim nedjeljama, ne mjesecima ili godinama- rekao je Tusk pred sjednicu poljske vlade.
Poljski premijer naglasio je da je mir tek na pomolu i da nije sto posto da će se te nade i ostvariti.
- Vidjećemo kako će biti dosljedni naši partneri s druge strane Atlantika. Predsjednik Zelenski je tu pokazao zaista dobru volju. Nužno je po njemu, što je razumljivo, da bude referendum. Ukrajinski narod morao ;bi da se složi kada je riječ o odluci o teritorijama.- rekao je Tusk i upozorio da istovremeno teritorijalna pitanja iziskuju spremnost Ukrajine da ide na kompromis.

Tusk: Mir na vidiku, prekretnica spremnost SAD da pošalju vojnike u Ukrajinu

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas je usvojilo odluku kojom je legalizovana upotreba kanabisa u medicinske svrhe, piše Klix.
- Nakon godina borbe, opstrukcija, upornosti, konačno! Vijeće ministara je usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe. Kroz glavu mi prolazi prva konferencija u Parlamentu koju smo organizovali i na kojoj smo slušali svjedočanstva ljudi kojima je ulje kanabisa pomoglo. Pred očima su mi suze ljudi koji slušaju njihov vapaj za legalizovanjem lijeka. Prisjećam se svih sastanaka, gostovanja, lobiranja, molbi, svađa, ‘upozorenja’, poruka ljudi u potrebi, vrijedilo je - objavio je Saša Magazinović, bosanskohercegovački političar.
Naveo je da je danas presrećan i zahvalio svima koji su ovih godina učestvovali u borbi koja nije završena.
- Najvažniji korak je napravljen, ali đavo je u detaljima. Nastavljamo dalje, ali sada je mnogo lakše. Hvala punoIrfanu Ribićukoji je bio moj pokretač da se uključim u borbu za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe. Hvala ministarkiDubravki Bošnjakkoja je našla način da zaobiđe opstrukcije i predloži odluku -napisao je Magazinović.
Ova odluka u praksi znači da je sada kanabis po pravilniku iz kolone jedan (strogo zabranjeno), prebačen u kolonu dva (gdje je dozvoljeno korištenje pod strogom kontrolom).
U toj koloni su odavno opijum, morfijum i niz drugih sredstava koji se koriste u medicinske svrhe.

Vijeće ministara BiH usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe

Američki predsjednik ima povoljne ocjene kod svega oko trećine ljudi koji podržavaju stranke za koje Tramp želi da pobijede na vlasti u Francuskoj i Njemačkoj.
Predsjednik SAD Donald Tramp želi da ojača evropski desničarski populistički pokret, ali bi mogao imati više problema nego što očekuje u pridobijanju evropskih birača.
Lider MAGA (Make America Great Again) pokreta je nepopularan u Evropi, čak i među pristalicama desničarskih populističkih partija koje vidi kao saveznike, prema novoj anketi Politika (POLITICO) sprovedenoj u partnerstvu sa agencijom Public First, u kojoj je ranije ovog mjeseca ispitano više od 10.000 ljudi u pet zemalja. Njegovi najveći fanovi su u Velikoj Britaniji, gde je 50 odsto ispitanika bliskih partiji Reform imalo povoljno mišljenje o Trampu. Međutim, u Francuskoj i Njemačkoj, svega oko trećine ljudi koji su rekli da su podržavali desničarske partije izjavilo je da Trampa vidi u pozitivnom svjetlu.
Rezultati ankete dolaze nakon što je Trampova administracija predstavila novu strategiju nacionalne bezbjednosti usmjerenu na njegovanje „rastućeg uticaja patriotskih evropskih partija“, koje dobijaju sve veću podršku u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, iako to još nije pretočeno u izborne pobjede.
Novi podaci iz ankete Politika predstavljaju potencijalno upozorenje za desničarske populističke partije koje pokušavaju da privuku širu podršku, a istovremeno se približe Trampu, jer su ljudi koji su rekli da bi danas glasali za takve partije imali negativnije mišljenje o Trampu nego oni koji su ih podržavali u prošlosti, u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj.
Američki predsjednik je još nepopularniji u opštoj populaciji. U Francuskoj i Njemačkoj, dvije trećine ispitanika imalo je negativno mišljenje o njemu. U Velikoj Britaniji, 55 odsto je izrazilo negativne stavove - tek nešto više nego u SAD, gde je 50 odsto reklo da ima negativno mišljenje. Tramp je najmanje popularan u Kanadi, gdje je 72 odsto ispitanika imalo negativan stav.
Pristalice „patriotskih“ desničarskih populističkih partija koje američka administracija pominje u svojoj bezbednosnoj strategiji znatno više podržavaju američkog predsjednika nego ostali, ali, što je ključno, čak ni one mu nisu dale snažnu podršku.

Politiko: Tramp nepopularan u Evropi - čak i među pristalicama desničarskog populizma

Agencija UN-a za palestinske izbjeglice (UNRWA) objavila je tragične podatke o posljedicama oluje Bajron koja je pogodila Gazu u proteklim danima i uništila više od 42.000 šatora, pogodivši 235.000 osoba.
- Mjeseci rata i raseljavanja primorali su ljude u Gazi da žive među urušenim ruševinama, u improvizovanim skloništima ili u krhkim šatorima. Iako je oluja Bajron, koja je pogodila Gazu od 10. decembra, bila prirodna nepogoda, njene posljedice su izazvane ljudskim djelovanjem - navela je UNRWA.
Procjenjuje se da je 17 zgrada urušeno, a više od 42.000 šatora ili improvizovanih skloništa pretrpjelo potpunu ili djelimičnu štetu u periodu između 10. i 17. decembra, što je, prema podacima Shelter Clustera u Gazi, pogodilo najmanje 235.000 ljudi.
Gazu je i proteklog vikenda pogodilo teško zimsko nevrijeme koje je višestruko uvećalo već ogromne patnje stanovništva izazvane izraelskom invazijom i blokadom.
Najmanje 15 osoba, uključujući tri bebe, umrlo je ovog mjeseca od hipotermije nakon kiša i naglog pada temperatura, saopštile su vlasti u Gazi.
Radnici hitnih službi upozorili su da se ne boravi u oštećenim zgradama zbog rizika od urušavanja, ali, s obzirom na to da je veći dio teritorije pretvoren u ruševine nakon neumornog i kontinuiranog izraelskog bombardovanja, mogućnosti za smještaj su izuzetno ograničene.
Procjene Ujedinjenih nacija iz jula pokazuju da je skoro 80 odsto zgrada u Gazi uništeno ili oštećeno. Od početka primirja između Izraela i Hamasa, ubijeno je 414 ljudi, a 1.142 su ranjene, dok je ukupan broj poginulih Palestinaca dostigao najmanje 71.266, prema podacima Ministarstva zdravlja.
Humanitarne organizacije upozoravaju da isporuke pomoći u Gazu značajno zaostaju za količinama predviđenim primirjem. Izraelsko vojno tijelo nadležno za nadzor humanitarne pomoći saopštilo je da je u protekloj sedmici u Gazu ušlo 4.200 kamiona s pomoći, zajedno sa sanitarnom opremom i zimskim potrepštinama, ali je odbilo da navede tačan broj isporučenih šatora.
Humanitarne organizacije naglašavaju da postojeće zalihe ne mogu zadovoljiti ogromne potrebe.
Od stupanja na snagu primirja, u Gazu je ušlo približno 72.000 šatora i 403.000 cerada, prema podacima Shelter Clustera, međunarodne humanitarne koalicije koju predvodi Norveški savjet za izbjeglice.
- Ljudi u Gazi preživljavaju u krhkim, vodom natopljenim šatorima i među ruševinama. U ovome nema ničeg neizbježnog. Isporuka pomoći nije dozvoljena u obimu koji je potreban - poručio je Filip Lazarini, generalni komesar UN-ove agencije za pomoć palestinskim izbjeglicama, na društvenim mrežama.

Tag: povjerenje-gradana

CeMI: Gotovo 60 odsto građana nema povjerenje u pravosuđe

Mujović: U Botunu svi smo pobjednici, policija na visini zadatka

Podignuta optužnica za stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje

Kinezi naručili Airbus-ove avione za osam milijardi USD

Savjet za građansku kontrolu rada policije otvorio predmet „Botun“

PRATITE TVe UŽIVO