Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) ostaje posvećeno reformama koje će doprinijeti povećanju kvaliteta obrazovanja i povjerenja u obrazovni sistem, poručili su iz tog Vladinog resora, dok viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović ističe da je dosljedna primjena zakona temelj za jačanje povjerenja.
Iz MPNI su rekli da su svjesni važnosti povjerenja javnosti u obrazovni sistem i da ih raduje činjenica da su građani u posljednjem istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), koje je pokazalo da 63,9 odsto građana vjeruje u obrazovni sistem, prepoznali trud i zalaganje Ministarstva i značajne rezultate koje su postigli na unapređenju sistema u prethodne dvije godine. 
- Vjerujemo da je transparentnost u radu, informisanje javnosti i uključivanje stručne javnosti u donošenje odluka u značajnoj mjeri doprinjelo jačanju povjerenja građana u obrazovni sistem - kazali su iz MPNI agenciji MINA.
Iz tog Vladinog resora su naveli da su u prethodnom periodu značajna sredstva izdvojena za unapređenje obrazovne infrastrukture, koja podrazumjeva rekonstrukcije i adaptacije objekata, kao i izgradnju novih obrazovno-vaspitnih ustanova. 
- Ministarstvo je poseban akcenat stavilo na značaj kontinuiranog ulaganja u razvoj obrazovnih programa, jačanje kompetencija prosvjetnih radnika i unapređenje nastavnih materijala, kao i izmjenu zakonske regulative koja će u znčajnoj mjeri unaprijediti sistem obrazovanja - dodali su iz MPNI.
Kaluđerović je agenciji MINA rekla da su vidljivi određeni pomaci u resoru prosvjete, dodajući da je, nakon izazova koje je donio period pandemije i više promjena obrazovnih vlasti od 2020. godine, bilo ključno stabilizovati sistem, uz jasnu opredijeljenost ka unapređenju kvaliteta obrazovanja.
- Treba podsjetiti da suštinska poboljšanja ne proizlaze iz čestih izmjena propisa, već iz njihove dosljedne primjene. Praksa najbolje pokazuje koliko je određena norma kvalitetna i funkcionalna - rekla je Kaluđerović, navodeći da su često mijenjani i dobri propisi, ne zato što su bili loši, već zato što se nijesu sprovodili u punom kapacitetu, pa očekivana poboljšanja u obrazovnom procesu nijesu mogla biti postignuta.
Ona je navela da, za razliku od nekih prethodnika, revanšizam izgleda nije pristup kojim se rukovodi sadašnja resorna ministarka Anđela Jakšić Stojanović, već se više pažnje posvećuje objektivnim kriterijumima i stabilizaciji sistema.
- Ministarstvo je ponovo aktiviralo ranije započete, ali i pokrenulo nove infrastrukturne projekte. Vjerujem da građani takav pristup i konkretne aktivnosti prepoznaju kao neke od razloga za veće povjerenje u Ministarstvo i Jakšić Stojanović, iako su svjesni da još postoji značajan prostor za unapređenje obrazovnog sistema - rekla je Kaluđerović.
Upitana koji su ključni razlozi zbog kojih dio građana i dalje nema povjerenje u obrazovni sistem, uprkos povoljnoj percepciji Ministarstva, Kaluđerović je odgovorila da sistem čini široka mreža ustanova čiji rad nadzire MPNI i da, nažalost, upravljački segment sistema, a posljedično i nastavni proces, još nije zasnovan na meritokratiji, već je u velikoj mjeri pod uticajem partitokratije.
- Složenost političke strukture odražava se i na mrežu obrazovnih institucija. Partije vlasti imaju svoj udio u rukovodećim funkcijama, uključujući direktore škola, rukovodioce zavoda, domova učenika i studenata, prosvjetne inspektore - kazala je Kaluđerović.
Kako je navela, različiti politički stavovi rukovodilaca dovode do neslaganja i nedostatka međuinstitucionalne saradnje, što negativno utiče na funkcionisanje sistema i smanjuje povjerenje građana u njega.
Kaluđerović je istakla da su roditelji sve zabrinutiji za bezbjednost svoje djece zbog porasta vršnjačkog nasilja u školama, ali i zbog činjenice da njihove pritužbe često ostaju bez adekvatne reakcije i epiloga. 
- To doprinosi percepciji da obrazovni sistem nije dovoljno efikasan niti pouzdan. Ovi problemi se nadovezuju i na nedovoljno uspješno sprovedene reforme obrazovnog sistema, što ga čini još manje otpornim, ali i manje sposobnim da proizvodi kvalitet i garantuje sigurnost - ocijenila je Kaluđerović.
Iz MPNI su, govoreći o povjerenju u nastavno osoblje, rekli da predstavnici Ministarstva održavaju redovne mjesečne sastanke sa direktorima osnovnih i srednjih škola u Crnoj Gori, na kojima se razmatraju pitanja organizacije obrazovno-vaspitnog procesa. 
Oni su istakli da kroz razne obuke nastavnika rade na jačanju njihovih kompetencija, kako bi kvalitet nastave i okruženja u kojem rade bio što kvalitetniji. 
- Ministarstvo i u narednom periodu ostaje posvećeno reformama, uključujući unapređenje nastavnih planova i programa, povećanje ulaganja u obuku i profesionalni razvoj nastavnika, i poboljšanje uslova rada u školama. Te reforme će, sigurni smo, doprinjeti povećanju kvaliteta obrazovanja i povjerenja u obrazovni sistem - rekli su iz MPNI. 
Kako su naveli, kroz participativne procese žele da osnaže sve aktere u obrazovanju da zajedno kreiraju reforme koje će direktno uticati na kvalitet nastave i unaprijediti radne uslove u školama. 
- Naš cilj je da obrazovni sistem jednako bude dostupan za svakog učenika - poručili su iz MPNI.
Kaluđerović je, upitana šta bi trebalo da država i rukovodioci obrazovnog sistema urade po pitanju povjerenja u taj sistem, kazala da bi, da bi se povećalo povjerenje građana u obrazovni sistem, obrazovne vlasti treba da preduzmu niz konkretnih, transparentnih i strateških koraka. 
- Prvo, neophodno je učiniti javno dostupnom bazu podataka o nastavnom kadru u školama, koja bi sadržala imena nastavnika, studijski program i univerzitet na kojem su stekli diplome, godine studija i prosječnu ocjenu, godine staža i broj obuka - rekla je Kaluđerović. 
Kako je navela, građanima bi se tako omogućilo da sagledaju kvalitet i stručnost nastavnika, što je ključno za vraćanje povjerenja u obrazovni proces. 
Kaluđerović je istakla da je posebno značajno transparentno prikazati i diplome sa sumnjivih fakulteta u okruženju, čija se zakonitost rada preispituje u pravosudnim postupcima.
- Kvalitetan i kompetentan kadar sa snažnim akademskim i profesionalnim referencama utiče ne samo na kvalitet nastave, već i na motivisanost nastavnika da koriste savremene metode i postojeće mehanizme podrške - kazala je Kaluđerović. 
Ona je naglasila da formalno obrazovanje dugo stagnira i da dominira učenje napamet zarad ocjena, a nastavnici često nijesu osposobljeni da gradivo približe učenicima na razumljiv, praktičan i moderan način. 
Prema riječima Kaluđerović, mnogi najuspješniji mladi odlaze u inostranstvo i postižu izvrsne rezultate, dodajući da bi država trebalo da razvije strategije i programe koji omogućavaju zadržavanje talenata i njihovo uključivanje u obrazovni i naučni sistem, a jedan od načina su stipendije za izvrsnost.
- Fokus obrazovne politike mora biti na transparentnosti, jačanju kvaliteta nastavnog kadra, modernizaciji metoda i stvaranju uslova u kojima učenici zaista uče, eksperimentišu i razvijaju vještine. Tek tada će povjerenje građana početi da raste, a obrazovni sistem postati temelj razvoja društva - rekla je Kaluđerović.
Ona je istakla da je neophodno dosljedno poštovanje odluka Prosvjetne inspekcije i da, kada inspekcija utvrdi nezakonitosti u radu direktora javne ustanove i predloži njegovo razrješenje, ministar mora postupiti isključivo prema nalazu inspekcije, bez mogućnosti preispitivanja. 
- Dosljedna primjena zakona je najjači temelj za vraćanje povjerenja - istakla je Kaluđerović.
Ona je naglasila da Ministarstvo mora efikasno i pravovremeno postupati po pritužbama zaposlenih, roditelja i drugih građana, dodajući da radni sporovi zahtijevaju hitnu reakciju, a zaštita prava djeteta još bržu.
Kaluđerović smatra da je dobro što je raspisan Konkurs za dodjelu stipendija za izvrsnost u visokom obrazovanju za 2025/26. godinu, sa fondom od 500 hiljada eura, navodeći da je to prilika da se provjeri transparentnost i profesionalnost u radu Ministarstva. 
Ona je ocijenila da MPNI mora vratiti prestiž nastavničkog poziva i dokazati da nastava predstavlja profesionalni proces u kojem primat imaju isključivo nastavnici i profesori.
- Njihova stručna autonomija i profesionalna snaga moraju biti iznad administrativnih struktura u školama - istakla je Kaluđerović.
Kako je rekla, obnova povjerenja u obrazovni sistem zahtijeva da svaki nastavnik i profesor ima diplomu stečenu znanjem i zalaganjem, kao i da radi neselektivno, nezavisno i nepristrasno. 
Iz MPNI su, govoreći o borbi protiv vršnjačkog nasilja, ocijenili da ona zahtijeva jedinstvo i partnerstvo svih društvenih aktera - obrazovnog, zdravstvenog i socijalnog sektora, institucija bezbjednosti, međunarodnih organizacija i civilnog društva, jer samo zajedničkim djelovanjem može biti postignut održiv napredak.
Oni su istakli da je tim MPNI od samog početka djelovanja ozbiljno pristupio rješavanju izazova kada je ta tema u pitanju i da je Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju prvi put eksplicitno definisana zabrana svakog oblika nasilja u obrazovnim ustanovama – fizičko, psihičko, seksualno, emočionalno i digitalno. 
- U skladu sa istim zakonoam, roditelji su jasno prepoznati kao aktivni partneri u obrazovno-vaspitnom pročesu, sa obavezom da prate ponašanje djece, sarađuju sa školom i osiguravaju redovno pohađanje nastave - rekli su iz MPNI.
Kako su naveli, s ciljem preventivnog djelovanja, Ministarstvo je početkom godine izmijenilo Pravilnik o normativima i standardima za sticanje sredstava iz javnih prihoda za ustanove koje realizuju javno važeće obrazovne programe čime je povećan broj psihologa, pedagoga i socijalnih radnika u obrazovno – vaspitnim ustanovama. 
- Njihov zadatak je da edukuju učenike da jačaju socio – emocionalne kompetencije kako bi stvorili otvorene, otporne i samostalne ličnosti koje su spremne da se izbore sa određenim situacijama i da donose odluke kojima ih prevazilaze - dodali su iz MPNI.
Oni su rekli da je dodatno školama na raspolaganju Protokol sa jasnim smjernicama o postupanju u slučajevima vršnjačkog nasilja i vandalizma. 
Iz MPNI su podsjetili da su na njihovu inicijativu školski odbori osnovnih i srednjih škola donijeli i odluku o zabrani upotrebe mobilnih telefona u toku nastave.
Oni su dodali da su od početka školske 2024/25 godine u školama uvedeni asistenti u sprečavanju nasilja i vandalizma, dok su od oktobra u 68 osnovnih i 44 srednje škole angažovani zaštitari. 
- Kao važna mjera u cilju povećanja bezbjednosti učenika i nastavnog osoblja u svim školskim objektima postavljen je video nadzor, a i škole koje su prepoznale potrebu da se školska dvorišta ograde radi povećanja bezbjednosti učenika, dobile su podršku za realizaciju tih aktivnosti - rekli su iz MPNI.
Oni su podsjetili da kontinuirano rade na unapređenju obrazovnog sistema kroz niz projekata i programa, koji imaju za cilj stvaranje sigurnijeg i podržavajućeg okruženja za učenike, navodeći da je u funkciji i besplatna telefonska linija u MPNI za prijavu vršnjačkog nasilja.
Kaluđerović je, govoreći o vršnjačkom nasilju, kazala da je ono ozbiljan društveni problem u Crnoj Gori i da direktno utiče na povjerenje u obrazovni sistem, a na šta ukazuju i istraživanja CGO-a. 
- Ono odražava stanje u zajednici, a sukobi među učenicima sve češće prerastaju u ozbiljne incidente, pa čak i pokušaje teških krivičnih djela. Do toga dolazi i jer mnoge ustanove ne reaguju pravovremeno i ne sprovode svoje obaveze - istakla je Kaluđerović.
Kako je navela, nalazi Prosvjetne inspekcije pokazuju da timovi za prevenciju nasilja i vandalizma u školama ne funkcionišu na propisan način. 
- Umjesto da se sastaju najmanje dva puta mjesečno, mnogi to rade rijetko, ili se uopšte ne sastaju. Time se zanemaruje jedan od ključnih mehanizama zaštite djece, koji bi značajno doprinio prevenciji i suzbijanju nasilja - kazala je Kaluđerović.
Ona je naglasila da svi akteri u obrazovnom procesu imaju odgovornost u suzbijanju nasilja.
Prema riječima Kaluđerović, direktor škole, kao član Tima za zaštitu djece, mora redovno preduzimati preventivne mjere i postupati u svim slučajevima nasilja i vandalizma i da, ako to ne čini ažurno i odgovorno, postoji osnov za njegovu smjenu.
- Posvećen rad Timova za zaštitu djece od nasilja značajno bi smanjio procenat nasilja i vandalizma, naročito u školama sa velikim brojem učenika - dodala je Kaluđerović.
Kako je rekla, i roditelji i zajednica moraju biti aktivno uključeni, jer škola sama ne može riješiti problem sa dubljim društvenim uzrocima. 
Iz MPNI su kazali da je Strategijom za reformu obrazovanja (2025-2035) definisana vizija obrazovanja, glavni ciljevi i aktivnosti koje je potrebno sprovesti da bi oni bili postignuti. 
Oni su naveli da će, kroz konkretne intervencije na nivou škola, kroz taj projekat unaprijediti kvalitet i inkluzivnost obrazovanja, sa fokusom na najranjivijim grupama djece i mladih.
- Strategija, koja će pokrivati period od deset godina, postaviće temelje za dalji razvoj i modernizaciju obrazovnog sistema u skladu sa savremenim trendovima i potrebama tržišta rada - rekli su iz MPNI i dodali da je strategija obećanje da će svakom djetetu omogućiti kvalitetno, pravedno i inkluzivno obrazovanje koje ga priprema za život. 
Iz MPNI su poručili da je kvalitetno obrazovanje ključno za smanjivanje siromaštva djece i obezbjeđivanje ljudskih resursa sa adekvatnim znanjem i vještinama za ubrzavanje razvoja Crne Gore u svim oblastima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

MPNI: Posvećeni smo reformama; Kaluđerović: Dosljedna primjena zakona temelj za jačanje povjerenja

Francuskog predsjednika Emanuela Makrona podržava samo 11 odsto Francuza, pokazala je najnovija anketa koju je danas objavio Figaro.
Ova istorijsko niska podrška predsjedniku dolazi u vrijeme produbljivanja političke krize u Francuskoj.
Francuska Vlada već dvije godine nema parlamentarnu većinu, što je posljedica Makronove odluke iz juna 2024. godine o raspuštanju Nacionalne skupštine.
Taj potez, podstaknut porazom Makronove koalicije na izborima za Evropski parlament, smatra se velikim političkim promašajem, koji je doveo do blokade zakonodavnog rada.
Makron je početkom ovog mjeseca izbjegao opoziv uprkos optužbama da snosi odgovornost za trenutnu političku situaciju.
Nestabilnost Makronove vladavine ogleda se i u činjenici da je od preuzimanja dužnosti 2017. godine promijenio čak sedam premijera.
Sadašnjeg premijera Sebastijana Lekornua, Makron je ponovno imenovao nakon što je podnio ostavku.
Podrškom od 11 odsto Makron je izjednačio sa bivšim predsjednikom Fransoom Olandom, koji je krajem 2016. godine zabilježio sličan rezultat, nakon čega je odustao od kandidature za drugi mandat.
Trend pada podrške Makronu je konstantan - u januaru je podrška bila 21 odsto, u septembru 15 odsto, dok se tada 80 odsto ispitanika izjasnilo da mu ne vjeruje.
Najnoviju anketu je provela agencija "Veran grup" na uzorku od 1.000 ispitanika, prenosi Srna.

Makronu vjeruje samo 11 odsto Francuza

Amerikanci su sve više siti veštačke inteligencije u svakodnevnom životu, a nepoverenje prema tehnologiji koja je smatrana revolucionarnom raste. To pokazuje nova studija istraživačkog centra Pju, prenosi Futurizam.

Anketa, sprovedena u junu na uzorku od nešto više od 5.000 odraslih Amerikanaca, otkrila je duboku zabrinutost. Čak 53 odsto ispitanika vjeruje da će vještačka inteligencija „oštetiti sposobnost ljudi da kreativno razmišljaju“.
Gotovo identičan procenat, 50 odsto, vjeruje da će vještačka inteligencija negativno uticati na stvaranje smislenih međuljudskih odnosa, dok je samo pet odsto saglasno sa suprotnom tvrdnjom.

Mišljenja su podijeljena i po pitanju rješavanja problema. Dok 29 odsto ispitanih vjeruje da će alati vještačke inteligencije poboljšati ljudske sposobnosti, 38 odsto se plaši da bi ih, naprotiv, mogli pogoršati.
<h2>Od uzbuđenja do zabrinutosti</h2>
Istraživanje ističe rastuće razočaranje vještačkom inteligencijom, posebno zato što se prosječni Amerikanci plaše da ona guši ljudsku kreativnost, dok tehnološka industrija slavi automatizaciju prvenstveno kao mjeru smanjenja troškova.
Pju je primetio da su „generalno pesimistički“ stavovi postali znatno rasprostranjeniji otkako je OpenAI-jev ChatGPT pokrenut prije nešto manje od tri godine.
Polovina ispitanika je rekla da je „više zabrinuta nego uzbuđena zbog povećane upotrebe vještačke inteligencije u svakodnevnom životu“, što je značajan porast u odnosu na 37 procenata u 2021. godini. S druge strane, samo deset procenata se osjećalo „više uzbuđeno nego zabrinuto“, što jasno ukazuje da većina Amerikanaca ne dijeli optimizam tehnoloških lidera koji stoje iza proizvoda vještačke inteligencije.
<h2>Problem razlikovanja činjenica od fikcije</h2>
Ova tema je posebno relevantna jer su granice između sadržaja generisanog vještačkom inteligencijom i stvarnosti sve više zamagljene. Alati vještačke inteligencije postaju sve vještiji u generisanju fotorealističnih slika, dok generatori teksta ponekad „haluciniraju“ činjenice i predstavljaju ih kao istinite.
Prema istraživanju, 53 odsto ispitanika je reklo da „nijesu baš ili nimalo sigurni“ u svoju sposobnost da utvrde da li je nešto „kreirala vještačka inteligencija ili osobe“. Uprkos tome, čak 76 odsto je reklo da je „izuzetno ili veoma važno biti u stanju da utvrdi je li slike, video snimke i tekst kreirala vještačka inteligencija ili ljudi“.
<h2>Ključ nepovjerenja</h2>
Rastuće razočaranje moglo bi se povezati sa boljim razumijevanjem tehnologije. Studija međunarodnog tima istraživača, objavljena ranije ove godine u časopisu Journal of Marketing, otkrila je da su najglasniji zagovornici vještačke inteligencije često oni sa najpovršnijim znanjem o njoj.

- Suprotno očekivanjima pronađenim u četiri ankete, podaci iz više zemalja i šest dodatnih studija pokazuju da ljudi sa nižim nivoom pismenosti u vezi sa vještačkom inteligencijom imaju tendenciju da budu prijemčiviji prema njoj - navodi se u radu.
Drugim riječima, čini se da je magija iscrpjela, jer manje ljudi vidi vještačku inteligenciju kao „magičnu“ i osjeća „strahovanje“ kada je koristi.
Uprkos reakcijama javnosti, tehnološka industrija ostaje nepokolebljiva, uvjerena da će veštačka inteligencija uvesti „eru izobilja“, kako ju je opisao poznati zagovornik vještačke inteligencije Mark Andresen. Vodeće kompanije nastavljaju agresivno da promovišu rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji, čineći ih gotovo neizbježnim u našim životima. Istovremeno, otpor raste i čini se da je ljudima dosta.

Raste pesimizam: Amerikanci gube povjerenje u vještačku inteligenciju

Društvene mreže postaju dominantne u informisanju, iako od tradicionalnih medija i televizija ostvaruje značajan uticaj, a posebno je važno što većina građana i građanki smatra da je potrebno unaprijediti medijsku pismenost, jer to ukazuje i na razvoja svijesti o važnosti kritičkog pristupa medijskim sadržajima, dio je nalaza <a href="https://media.cgo-cce.org/2024/12/Mediji-za-demokratiju.pdf">istraživanja javnog mnjenja o stavovima građana i građanki prema medijima u Crnoj Gori</a>, koje je Centar za građansko obrazovanje (CGO) sproveo u okviru projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.
Po nalazima istraživanja, čak 68,8 odsto ispitanika/ca navodi da često ili veoma često prati društvene mreže, dok 53,2 odsto redovno posjećuje internet portale.
Kako kaže Nikola Obradović, saradnik na programima u CGO-u, to ukazuje da su digitalni mediji postali primarni izvor informisanja za većinu građana i građanki Crne Gore i da postavljaju izazove za tradicionalne medije i njihovu ulogu u društvu.
- Međutim, televizija sa 59,5 odsto onih koji često ili veoma često prate TV programe, zadržava uticaj u oblikovanju javnog mnjenja. To ilustruje i podatak da kada se desi neki važan događaj većina ispitanika/ca (54,5 odsto) se informiše putem više TV kanala. Na drugoj strani, štampani mediji imaju najmanju učestalost praćenja - skoro polovina ispitanika/ca ih nikada ne prati (46,6 odsto), a je radio na srednjoj poziciji - naveo je Obradović.
Među onima koji čitaju dnevnu štampu (a što je oko 53 odsto), Vijesti su redovan izbor 40 odsto, Dan 30,5 odsto, a Pobjeda 28,5 odsto, dok oko jedan odsto nema favorita.
Kad je riječ o televizijama, TV Vijesti su prve po gledanosti (oko 25 odsto), a slijedi RTCG (oko 21 odsto), pa Nova M i Prva (sa po nešto više od 16 odsto), dok ostali kanali imaju manju gledanost. Među onima koji vjeruju televizijama prednjači TV Vijesti (25 odsto), zatim RTCG (24 odsto) i Prva TV (devet odsto), a ostale TV su ispod ovih procenata.
Obradović kaže da su ispitanici/e naveli da najčešće redovno posjećuju portale Vijesti (26 odsto), CdM (14 odsto) i RTCG (10,7 odsto), a slijede ostali sa različitim procentima.
U dijelu povjerenja, rangiranje uglavnom ostaje isto, uz naznaku da preko 15 odsto konzumenata dnevnih novina istima ne vjeruje, a preko 20 odsto ne vjeruje nijednoj TV, odnosno preko 21 odsto nema povjerenja ni u jedan portal.
- Blizu dvije petine (39,5 odsto) ispitanika/ca smatra da na uredništvo medija u Crnoj Gori u velikoj mjeri utiče politička orijentacija vlasnika, zatim da vlast i državni organi ometaju istraživačko novinarstvo (35,7 odsto), kao i da mediji u Crnoj Gori često presuđuju prije suda (34,9 odsto). Na drugoj strani, 43,9 odsto je djelimično saglasno da mediji štite demokratiju, odnosno oko 42 odsto vjeruje da mediji temeljno provjeravaju činjenice koje objavljuju i da se mediji pridržavaju etničkog kodeksa. S druge strane, skoro 40 odsto ispitanika ne smatra da je istina na prvom mjestu u radu medija, a 36,5 odsto ih percipira kao nepristrasne, dok 34 odsto cijeni da mediji ne vode računa o interesima građana i građanki - kazao je Obradović.
On ističe da 58,1 odsto ispitanika/ca smatra da bi medijska pismenost građana i građanki Crne Gore trebalo da bude unaprijeđena kako bi bolje razumjeli informacije koje im se plasiraju.

1250x600

Istraživanje CGO-a: Informacija nikad više, ali pada povjerenje građana

Rezultati istraživanja o percepciji Državnog tužilaštva pokazuju da je tokom 2024. godine ostvaren rast povjerenja u državna tužilaštva na svim nivoima i značajan napredak u više ključnih aspekata, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
Istraživanje o percepciji Državnog tužilaštva, koje je podržala Misija OEBS-a u Crnoj Gori, sprovedeno je tokom oktobra i novembra 2024. godine na, kako je saopšteno, reprezentativnom uzorku od 1.005 građana.
- U Vrhovno državno tužilaštvo povjerenje ima 64,1odsto građana, što predstavlja rast od 14,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu, Specijalnom državnom tužlaštvu vjeruje 64,8 odsto građana, što je rast od 9,7 odsto u odnosu na 2023. godinu. Više od polovine građana, njih 57,4% odsto, ima povjerenja u Više državno tužilaštvo u Podgorici, što je 10,8 odsto više u odnosu na prethodnu godinu. Rast povjerenja od 5,1 odsto u odnosu na prošlogodišnje istraživanje bilježi i Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju, u koje povjerenje ima 46,5 odsto. U osnovna državna tužilaštva vjeruje 60 odsto građana, što predstavlja rast od 14,4 odsto u odnosu na 2023. godinu - navedeno je u saopštenju VDT-a.
Zabilježen je, kako kažu, i značajan porast povjerenja građana u rad Tužilaštva kada je u pitanju borba protiv korupcije. Više od polovine građana, 53 odsto, smatra da se Tužilaštvo uspješno bori sa ovim izazovom, što predstavlja rast od 11,8 odsto u odnosu na 2023. godinu.
- Skoro dvije trećina građana (61,4 odsto) percipira Državno tužilaštvo kao nezavisnu i nepristrasnu instituciju koja jača temelje pravne države, što predstavlja rast od 12,6 odsto u odnosu na prošlu godinu i sugeriše da građani sve više prepoznaju doprinos Državnog tužilaštva vladavini prava – navodi se u istraživanju. Zabilježen je i porast od 11,9 odsto kada su u pitanju stavovi građana koji smatraju da Državno tužilaštvo djeluje u javnom interesu, u skladu sa zakonima i profesionalnim standardima (58,3 odsto) - navedeno je u saopštenju.
U porastu je, tvrde, i broj građana koji smatra da je Državno tužilaštvo efikasno u svom radu. 
- Više od polovine građana (51,1 odsto) smatra da je Državno tužilaštvo efikasno, što predstavlja rast od 4,9 odstou odnosu na prošlogodišnje istraživanje - navedeno je u saopštenju VDT-a.
Istraživanje pokazuje, kažu u VDT-u, značajan rast podrške u čelnika državnotužilačke organizacije.
- Više od polovine ispitanika/ca (51,5 odsto) podržava rad vrhovnog državnog tužioca (VDT) Milorada Markovića, što predstavlja rast od 13,9 odsto u odnosu na istraživanje iz 2023. godine, kada je nešto više od jedne trećine građana podržavalo rad u to vrijeme v.d. VDT-a. Zadržan je trend rasta podrške rada glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, čiji rad podržava 57,6 odsto građana, što predstavlja rast od 2,8 odsto u odnosu na prethodnu godinu - zaključeno je u saopštenju.

VDT: Rast povjerenja u državna tužilaštva

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković kazao je da Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta podsjeća da nikada ne smijemo prestati da se borimo protiv zla koje je, u najmračnijem trenutku ljudske istorije, dovelo do miliona nevino stradalih.
- Moje misli su danas danas sa vrhovnim rabinom Arijem Efelkopfom i mojim jevrejskim prijateljima u Crnoj Gori, Izraelu i šire - poručio je Vuković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F2016154352612724746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: Nikada ne smijemo prestati da se borimo protiv zla koje je dovelo do miliona nevinih žrtava

Blokada teretnog saobraćaja zaustavila je isporuku narudžbi robe koja je naručena iz regiona i inostranstva.
Tako je preduzeće za distribuciju kozmetike Avon iz Beograda obavijestilo svoje distributere i korisnike da roba koja je trebalo da bude distribuirana 30. januara neće biti poslata na željene adrese, zbog blokade graničnih prelaza Srbije i EU u regionu.
Kako smo obaviješteni iz preduzeća za distibuciju robe "Halo dostava" iz Podgorice, to preduzeće koje vrši distibuciju za modnu kuću "Zara" više ne dobila odjeću te modne kuće za isporuku.
Kako su nam rekli, radiće dostavu samo dok imaju naručene robe u magaciju, a zatim se dostava obustavlja do daljnjeg.

Blokada teretnog saobraćaja zaustavila isporuku robe iz regiona i inostranstva

Evropska unija i Indija objavile su istorijski trgovinski sporazum nakon gotovo dvije decenije povremenih pregovora, dok obije strane nastoje da prodube odnose u uslovima rastućih tenzija sa Sjedinjenim Američkim Državama, piše BBC.
- Uspjeli smo, sačinili smo "majku" svih sporazuma - izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen na konferenciji za medije u Delhiju. Indijski premijer Narendra Modi nazvao je sporazum "istorijskim".
Sporazum će, kako piše BBC, omogućiti slobodnu trgovinu robom između bloka od 27 evropskih država i najmnogoljudnije zemlje svijeta, koje zajedno čine gotovo 25 odsto globalnog bruto domaćeg proizvoda i tržište od dvije milijarde ljudi.
Dogovor predviđa velika smanjenja carina na širok spektar roba i usluga, kao i uspostavljanje zajedničkog bezbjednosnog partnerstva.
Fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta borave u Delhiju, gdje su se sastali sa Modijem na bilateralnom samitu.
<h2>Ukidanje i smanjenje carina</h2>
Evropska komisija saopštila je da će sporazum ukinuti carine na većinu izvoza hemikalija, mašina i električne opreme, kao i aviona i svemirskih letjelica, nakon postepenih smanjenja. Posebno je značajno što će carine na motorna vozila, koje trenutno dostižu i do 110 odsto, biti smanjene na 10 odsto u okviru kvote od 250.000 vozila. To je šest puta više od kvote od 37.000 vozila koju je Indija odobrila Ujedinjenom Kraljevstvu u sporazumu potpisanom prošlog jula, prenio je Blumberg.
Indija će takođe smanjiti carine na vino, pivo i maslinovo ulje iz EU. Brisel je naveo da će sporazum podržati investicione tokove, poboljšati pristup evropskim tržištima i produbiti integraciju lanaca snabdijevanja.
Delhi je saopštio da će gotovo sav njegov izvoz dobiti "povlašćen pristup" tržištu EU, pri čemu će tekstil, koža, morski proizvodi, rukotvorine, drago kamenje i nakit imati koristi od smanjenja ili ukidanja carina.
Iako će proizvodi poput čaja, kafe, začina i prerađene hrane imati koristi od sporazuma, Delhi je, kako se navodi, "razborito zaštitio osjetljive sektore, uključujući mliječne proizvode, žitarice, živinu, sojinu sačmu, određeno voće i povrće, balansirajući rast izvoza sa domaćim prioritetima".
Delhi i Brisel su se takođe dogovorili o okviru za mobilnost koji u kratkom roku olakšava putovanja stručnjaka između Indije i EU.
<h2>Odgovor Trampu</h2>
- Ovo je najveći sporazum o slobodnoj trgovini koji je Indija ikada potpisala. On će indijskim farmerima i malim preduzećima olakšati pristup evropskim tržištima. Takođe će podstaći proizvodnju i sektor usluga, kao i inovativna partnerstva - rekao je Modi.
Trgovinski sporazum dolazi u trenutku kada se i Indija i EU suočavaju sa ekonomskim i geopolitičkim pritiscima iz SAD.
Delhi se bori sa carinama od 50 odsto koje je prošle godine uveo predsjednik Donald Tramp, dok pregovori o trgovinskom sporazumu između Indije i SAD i dalje traju bez konkretnog ishoda.
Prošle nedjelje Tramp je zaprijetio eskalacijom trgovinskog rata sa evropskim saveznicima zbog protivljenja američkom preuzimanju Grenlanda, ali je kasnije odustao.
Širi geopolitički kontekst bio je vidljiv i u izjavama lidera.
U utorak je Fon der Lajen rekla: „Ovo je priča o dva diva – drugoj i četvrtoj najvećoj ekonomiji na svijetu. Dva diva koja su izabrala partnerstvo u pravom "win-win" duhu. Snažna poruka da je saradnja najbolji odgovor na globalne izazove.“
Dan ranije Košta je, ne imenujući SAD, rekao da će sporazum poslati "važnu političku poruku svijetu da Indija i EU više vjeruju u trgovinske sporazume nego u carine".
<h2>Šta kažu stručnjaci?</h2>
Stručnjaci navode da bi sporazum sa EU mogao da pomogne radno intenzivnim sektorima u Indiji, poput uzgoja škampa, tekstila, dragog kamenja i nakita, koji su bili teško pogođeni američkim carinama.
Međutim, pojedini analitičari predviđaju i izazove, posebno kada je riječ o usklađivanju sa propisima i standardima EU.&nbsp;
- EU ima veoma stroge regulative, na primjer u oblasti zaštite životne sredine. Ona je jedan od lidera kada je riječ o mehanizmima za kompenzaciju ugljenika - kaže ekonomistkinja Mitali Nikore.
Prema njenim riječima, indijski proizvodni sektor "možda nije u potpunosti spreman" za to i ključno je da preduzme korake kako bi se prilagodio.
- Ovo je više prilika nego izazov - dodaje ona.
Za EU, sporazum ima za cilj da obezbijedi određenu stabilnost, pa čak i sigurnost, u vremenu ekonomske prinude i globalnih turbulencija.
Njemačka i Francuska se ocjenjuju najvećim dobitnicima, čak i ako ovo nije "supermaksimalno ambiciozna" verzija sporazuma kakva je nekada bila zamišljena, kaže Endru Smol, direktor za Aziju u Evropskom savjetu za spoljne odnose.
Ipak, on navodi da se sporazum posmatra kao temelj, a ne kao krajnji cilj, dok EU nastoji da se poveže sa ogromnom i brzo rastućom ekonomijom.
- On se zaista razumije kao minimum onoga što je moguće u bilateralnim odnosima - kazao je on.
<h2>Šta može da bude problem?</h2>
Formalno potpisivanje sporazuma vjerovatno će uslijediti tek kasnije ove godine, nakon što ga odobre Evropski parlament i države članice.
Moguće su određene zabrinutosti, s obzirom na to da je još jedan veliki trgovinski sporazum koji je EU postigla sa južnoameričkim blokom Merkosur nedavno blokiran u Evropskom parlamentu.
Ipak, sporazum sa Indijom se smatra manje spornim, jer "zaobilazi osjetljiva pitanja na obije strane“, kaže Smol.
Uporedo sa trgovinskim sporazumom, Indija i Evropska unija unapređuju i odvojene pregovore o saradnji u oblasti bezbjednosti i odbrane, kao i klimatskih akcija.
U utorak je indijski ministar odbrane Radžnat Sing izjavio da je sa potpredsjednicom Evropske komisije Kajom Kalas razgovarao o nizu bilateralnih bezbjednosnih i odbrambenih pitanja, uključujući mogućnosti integracije lanaca snabdijevanja radi izgradnje pouzdanih odbrambenih sistema i razvoja sposobnosti spremnih za budućnost.
Dvije strane rade na nacrtu bezbjednosnog i odbrambenog partnerstva koje obuhvata oblasti poput pomorske bezbjednosti, sajber prijetnji i odbrambenog dijaloga, prenijela je agencija Rojters.
<h2>EU najveći trgovinski partner Indije</h2>
EU je najveći trgovinski partner Indije u robnoj razmjeni, a bilateralna trgovina robom dostigla je 136 milijardi dolara u periodu 2024–2025, što je gotovo dvostruko više nego prije deset godina.
Pregovori o sporazumu započeli su 2007. godine, ali su zastali 2013. zbog prepreka u pristupu tržištu i regulatornih zahtjeva. Zvanično su obnovljeni u julu 2022.
Trampove carine pokazale su se kao "koristan vjetar u leđa u završnici" kako bi se sporazum priveo kraju, rekao je jedan diplomata EU za BBC.
U posljednjih sedam mjeseci Indija je potpisala velike trgovinske sporazume sa Ujedinjenim Kraljevstvom, Omanom i Novim Zelandom, a sporazum iz 2024. godine sa četvoročlanim blokom Evropske asocijacije slobodne trgovine – Švajcarskom, Norveškom, Islandom i Lihtenštajnom – stupio je na snagu prošle godine. Trgovinski sporazum sa Australijom potpisan je 2022. godine.

"Majka svih sporazuma": Zbog čega je istorijski bitan dogovor Indije i EU

Upravna zgrada Glavnog grada i Skupštine Glavnog grada, kao i most Milenijum večeras su osvijetljeni žutom bojom u znak sjećanja na žrtve Holokausta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260127180136_3d848352cff657e10f15337ab7341eece9f833ed8a858cc6118bd3c3baff934a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260127180136_3d848352cff657e10f15337ab7341eece9f833ed8a858cc6118bd3c3baff934a" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="zgrade i most osvijetljeni žutom bojom"> </figure>  Ovim simboličnim činom Podgorica se pridružila obilježavanju Dana sjećanja na Holokaust, odajući poštu milionima stradalih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260127180136_e15c61e92ecf43eb673f978b77ad22dc9b9b210094e9de650f8d9779f4e2c23b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260127180136_e15c61e92ecf43eb673f978b77ad22dc9b9b210094e9de650f8d9779f4e2c23b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="zgrade i most osvijetljeni žutom bojom"> </figure>  &nbsp;

Tag: povjerenje