U emisiji Srećan dan gost je Moma Stefanović, coach za partnerske odnose i književnik, autor knjige „Tiše od ljubavi“, sa kojim razgovaramo o emotivnim nijansama, bliskosti i odnosima koji nas oblikuju, kao i o promocijama u Crnoj Gori. 
Tema emisije je izazov potrošačke korpe u Crnoj Gori – šta nam donosi kraj godine, kako se kreću cijene... 
Pred zimsku sezonu donosimo i korisne savjete: kako se pripremiti za skijanje i bezbjedno uživanje na snijegu – šta je važno znati prije nego stanete na skije, kako izbjeći povrede i maksimalno uživati u zimskim radostima.
Gledajte Srećan dan od devet do 11 sati na Televiziji E.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U Srećnom danu o odnosima koji nas oblikuju, potrošačkoj korpi, bezbjednom uživanju na snijegu...

Sve više ljudi u Crnoj Gori, i pored toga što su zaposleni, ne mogu da pokriju mjesečne troškove, a dvoje ljudi sa prosječnim platama, nema dovoljno za sindikalnu potrošačku mjesečnu korpu, kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, sociološkinja Milena &nbsp;Jelić Šuntić.
&nbsp;Dvije prosječne zarade koje iznose 1.722 eura nijesu dovoljne za sindikalnu potrošačku korpu koja sada već iznosi preko 2.000eura, a to što dvije zarade ne mogu pokriti potrošačku korpu govore, kaže Šuntić o ekonomskoj nestabilnosti i o tome da rad nije izvor prihoda koji mogu zadovoljiti životne potrebe.
&nbsp;- Govorimo o novom siromaštvu gdje ljudi rade a ne mogu pokriti osnovne egzistecijane potrebe i prosto rad ne dovodi do te dostojanstvene participacije ljudi u društvu- rekla je Šuntić.
&nbsp;Ekonomska nesigurnost, objašnjava Šuntić, dovodi do egzistencijalne nesigurnosti u porodici, &nbsp;do povećanog stresa koji može dovesti do narušenih odnosa u porodici, a kasnije i nasilja.
- Kad govorimo o odlasku ljudi negdje van države to je jedan od uzroka gdje se mladi odlučuju da idu negdje dalje kako bi stvorili bolje uslove, bolji kvalitet života, odnosno kako bi ostvarili svoju egzistenciju- istakla je Šuntić.
Sagovornica Budilnika smatra da je društvo nadomak relativnog siromaštva, a to je kad ljudi na osnovu svojih primanja mogu samo da zadovolje osnovne egzistencijalne potrebe.&nbsp;
- Ta stopa relativnog siromaštva se u svim državama razlikuje, ali Evropskoj uniji ona iznosi 60 odsto od medijalne plate, pa bi, recimo, u Crnoj Gori svi oni koji imaju manja primanja od 600€ bili u relativnom siromaštvu. Ovdje govorimo da i naše društvo, s obzirom na potrošačku korpu koja iznosi 2.000 eura, iako neko ima stan i hranu, može da pređe u sloj relativnog siromaštva, jer ne mogu dostojanstveno da zadovolje svoje osnovne potrebe - naglašava Šuntić.
&nbsp;Rast plata, objašnjava Šuntić, ali i veći rast troškova na veće cijene onda dolazi do društvenog raslojavanja i sve većeg broja ljudi koji ne mogu da održavaju svoju egzistenciju.
- &nbsp;S druge strane imamo ekonomsku elitu koja prosperira i prosto dolazi do većeg raslojavanja. Upitno je i koliko iznos socijalnih davanja može uopšte da pokrije neke troškove. Materijalno davanje u Crnoj Gori je oko 170 eura što je manje od 10 posto potrošačke korpe, te je pitanje da li neko može bilo kakve potrebe da zadovolji sa tim socijalnim primanjima - zaključila je Šuntić.

Jelić Šuntić: Ovo je novo siromaštvo, ljudi rade a ne mogu pokriti osnovne egzistencijalne potrebe

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić kazao je da dvije prosječne zarade u Crnoj Gori nijesu dovoljne da podmire troškove sindikalne potrošačke korpe koja iznosi 2.000 eura.
Štaviše, kako kaže, fali poprilično posebno ako uzmemo u obzir da prosječna zarada u javnoj upravi iznosi 686 eura.
- Ovdje staju sva objašnjenja i argumenti o kupovnoj moći, troškovima života i životnom standardu građana - naveo je Anđušić na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiki_andjusic%2Fstatus%2F1842517685902479662%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Anđušić: Dvije prosječne plate nedovoljne da podmire troškove sindikalne potrošačke korpe

Kad izađem iz prodavnice, mislim da je nešto pogrešno sabrano pa provjeravam račune jer su viši nego što je normalno, kaže Jelena iz Podgorice za Radio Slobodna Evropa (RSE), komentarišući cijene u Crnoj Gori. Za osnovne potrebe njene četvoročlane porodice, uz plaćanje kredita za stan, neophodno je najmanje 2.300 eura mjesečno. - Najveći troškovi su za hranu i higijenu. Kad pregledam transakcije sa kartice, dnevno u prodavnici potrošim od 20 do 35 eura. I to za malu kesu – povrća, voća, mlijeka, mesa, jogurt, hljeb. Kad odemo u veću kupovinu jednom u deset ili petnaest dana, račun nikada nije niži od 150 eura - navodi Jelena. Prosječna neto plata u Crnoj Gori iznosi 861 euro, minimalna penzija 450 eura koliko i minimalna zarada. Jelena kaže da u konačni mjesečni trošak ne računa septembarsku pripremu dvoje djece za školu. - Da bih obukla i obula dva dječaka i to samo za ovaj period, za njihove sveske i druge sitnice, trebalo je 330 eura - istakla je ona.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241003161044_4a1e5bc617be7f4b97be05ab70d5b858c18c6bdbb1fcf51859ed7e9f036b12db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241003161044_4a1e5bc617be7f4b97be05ab70d5b858c18c6bdbb1fcf51859ed7e9f036b12db" data-rendition-name="original" width="768" height="457" loading="lazy" alt="podaci"></figure>  Jelenini troškovi nešto su veći od iznosa mjesečne potrošačke korpe za četvoročlanu porodicu Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG). Troškovi za pristojan život četvoročlane porodice za posljednja tri mjeseca – od jula do septembra – iznose 2.000 eura, što je skuplje za 130 eura u odnosu na prethodni kvartal (april, maj, jun), pokazuju rezultati istraživanja USSCG. U ovom periodu zabilježili su rast troškova u pet od ukupno deset kategorija: hrane skoro 3,5 posto, troškova režija preko 6,5, rente preko 11, ljetovanja 25 a obrazovanja i kulture 30 odsto. <h2>Minimalna korpa državnog Monstata</h2> Istovremeno i državna Uprava za statistiku Monstat objavljuje godišnje podatke o minimalnoj potrošačkoj korpi. Ona po Monstatu za 2023. godinu iznosi 830 eura. Sadrži isključivo prehrambene proizvode koji se smatraju neophodnim da “zadovolje energetske potrebe za održavanje zdravlja i obavljanja lakše fizičke aktivnosti”. Minimalna korpa po Monstatu podrazumijeva da jedan član porodice mjesečno konzumira 122 grama teletine, 600 grama piletine, 800 grama pomorandži, 2,3 litra mlijeka i 3,2 kilograma hljeba… i još oko 90 proizvoda. <h2>Kompletni troškovi porodice</h2> Za razliku od nje, Sindikalna potrošačka korpa (SPK) uključuje kompletne troškove četvoročlane porodice – za hranu, održavanje domaćinstva, rentu za stanovanje, obuću i odjeću, ličnu higijenu, prevoz, obrazovanje, rekreaciju i ljetovanja. Prema posljednjim podacima, za hranu četvoročlana porodica troši 605 eura, za troškove stanovanja (režije) 240, dok za prosječnu rentu ili kredit za otplatu stana izdvaja oko 390 eura. - Više relevantnih istraživanja pokazuje da se renta povećala i do 60 odsto u posljednje dvije do tri godine. Oko 10 posto domaćinstava u Crnoj Gori ima status podstanara, dok svaki treći punoljetni građanin ima stambeni ili neke drugi kredit - navodi se u analizi. Unija sindikata je računanje Sindikalne potrošačke korpe, odnosno ukupnih troškova života četvoročlane porodice na mjesečnom nivou, počela u decembru prošle godine. Tada je SPK iznosila 1.850 eura. Do trećeg kvartala ove godine porasla je na 2.000 eura. <h2>Od plate samo da se nahrane djeca</h2> - Ja samo hranim djecu, ništa drugo i ne mogu od plate koja je 900 eura. Sreća pa nemam dugova ni kredita - kaže državna službenica Marija iz Podgorice za RSE. Potvrđuje da su realni minimalni mjesečni troškovi četvoročlane porodice oko 2.000 eura. U sličnoj situaciji su, kaže, i njene kolege i koleginice: "Iako su javnosti ‘puna usta’ velikih plata i povećanja plate, visoko obrazovani službenik poslije 20 godina staža u državnoj upravi nerijetko ima platu nižu od prosjeka. Uz to je najčešće i kreditno zadužen.” U praksi to, prema Marijinim riječima, znači da državni službenik najčešće, kad mu “oduzmu” ratu za kredit, kući nosi pola plate. Od druge polovine, kaže, u najboljem slučaju plaća ratu za stan. - A u najgorem slučaju ratu za dječije patike. Svi smo svjedoci divljanja cijena i osjećaja koji imamo kad uđemo u bilo koju prodavnicu, pa je jasno koliko je prosječan građanin u mogućnosti da izdržava porodicu - rekla je ona. <h2>Za ljetovanje 1.500 eura u hotelu niže kategorije</h2> Sindikat je zabilježio povećanje cijena od sedam posto u posljednjem kvartalu u odnosu na prethodni. Prema riječima koordinatorke Centra za sindikalna istraživanja Jelene Mitrović, na rast troškova prehrambenih proizvoda je uticalo ukidanje Vladine akcije kojim su bile ograničene cijene. - Tokom ljeta je bila prekinuta akcija Limitirane cijene, pa se to negativno odrazilo na potrošačku korpu. Vlada je novu akciju počela 6. septembra, te očekujemo da će se troškovi hrane, zbog nove državne mjere, smanjiti - kazala je Mitrović. Da bi pokušala da zaustavi rast cijena, Vlada je ograničila marže na dio osnovnih namirnica. Akcija se odnosi na 66 proizvoda i tajaće do kraja januara 2025. Treći kvartal, od jula do septembra, vrijeme je godišnjih odmora. I u tom sektoru cijene su porasle, pa je ovogodišnje porodično ljetovanje 25 posto skuplje nego prošle godine. - To znači da je za sedmodnevni boravak na moru četvoročlane porodice, na bazi polupansiona u hotelima niže i srednje kategorije bilo neophodno 1.500 eura - kaže Marko Subotić, savjetnik za ekonomsku politiku Unije sindikata. No iduće će biti još skuplje. Vlada je naime od 1. oktobra povećala porez na turističke usluge sa sedam na 15 posto, što će neminovno usloviti povećanje cijena. Istovremeno Vlada je odlučila da prelije dio doprinosa iz penzijskog Fonda na neto plate, pa će za taj iznos biti uvećane oktobarske zarade u Crnoj Gori. Projekcija Vlade je da će time prosječne zarade sa 850 porasti na oko 1.000 eura.

Za pristojan život porodice u Crnoj Gori treba minimum 2.000 eura

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: potrosacka-korpa