Kancelarija Interpola u Parizu izdala je međunarodnu potjernicu za bivšim moldavskim premijerom Vladom Filatom, koji je u Francuskoj osuđen na dvije godine zatvora zbog optužbi za pranje novca povezanog sa korupcijom, saopštio je moldavski Generalni policijski inspektorat.
Sud u Francuskoj je Filatu izrekao i novčanu kaznu od 100.000 eura, prenosi danas moldavski portal Njuzmejker.
Prema istražiteljima, između 2012. i 2014. godine, Filat i njegova bivša supruga su kupili nekoliko nekretnina u Francuskoj, uključujući i u regionu Gornja Savoja, preko kompanija i posrednika, a vjeruje se da su za to koristili sredstva kanadske kompanije, kojoj je 2011. godine, kada je Filat bio premijer, dodijeljen ugovor za upravljanje Moldavskom nacionalnom lutrijom.
U sudskoj presudi se navodi da je Filat "namjerno prikrio porijeklo novca" dobijenog "kao rezultat korupcije, tokom perioda kada je bio na čelu vlade i trebalo je da djeluje u interesu društva".
Filat se nije pojavio na ročištu, pa je sud izdao nalog za njegovo hapšenje i kaznio ga novčanom kaznom, dok je njegova bivša supruga dobila uslovnu kaznu od 18 mjeseci i novčanu kaznu od 150.000 eura.
Sud im je takođe naložio da solidarno plate 10.000 eura naknade moralne štete državi Moldaviji.
Filat, koji je predsjednik Liberalno-demokratske partije Moldavije (LDPM), nazvao je odluku politički motivisanom, odbacio je optužbe i istakao da je podnio žalbu.
Prema Ustavu Moldavije, moldavski državljani ne mogu biti izručeni drugim zemljana ili protjerani iz Moldavije, navodi Njuzmejker.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kancelarija Interpola u Parizu izdala potjernicu za bivšim moldavskim premijerom

Crnogorski državljanin Z.R. (46) uhapšen je u Holandiji po potjernici koju je za njim raspisao podgorički Interpol.
- Za njim su crnogorski organi za sprovođenje zakona raspisali potjernicu radi obezbeđenja prisustva u krivičnom postupku koji se vodi pred Osnovnim sudom u Podgorici, zbog sumnje da je izvršio produženo krivično djelo falsifikovanje isprave - naveli su u policiji.
Određen mu je ekstradicioni pritvor.

Crnogorski državljanin uhapšen u Holandiji po Interpolovoj potjernici

Državljanin Rusije V.B. (39), za kojim je raspisana međunarodna potjernica, uhapšen je u Baru.
On se potraživao shodno naredbi suda u Basmaniju, radi vođenja krivičnog postupka, pored ostalog, zbog sumnje na učešće u kriminalnoj zajednici.
- Pokušaj primanja mita - izvršen od strane organizovane grupe u velikom obimu, svjesno dovođenje lica u krivičnu odgovornost u sticaju sa lažnim optuživanjem lica za izvršenje teškog krivičnog djela, falsifkovanje dokaza u krivičnom predmetu vezano za teško krivično djelo ili posebno teško krivično djelo, i falsifikovanje dokaza koje je prouzrokovalo teške posljedice, Krivičnog zakonika Rusije - naveli su u policiji.
Njemu je sudija za istragu Višeg suda u Podgorici odredio ekstradicioni pritvor.
V.B. su procesuirali službenici Odjeljenja bezbjednosti Bar u koordinisanoj aktivnosti sa službenicima NCB Interpola Podgorica.

U Baru uhapšen Rus koji se potraživao na međunarodnom nivou

Međunarodni krivični sud odbacio je žalbu Izraela kojom je traženo ukidanje naloga za hapšenje njihovog premijera Benjamina Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Joava Galanta.
Njih dvojica su optuženi za ratne zločine u Pojasu Gaze.
Sud je zaključio da "nema pravnog osnova" za poništavanje naloga. Iako Izrael nije član MKS-a, Palestina to jeste od 2015. godine, što sudu daje pravo da istražuje zločine počinjene na njenoj teritoriji - uključujući Gazu, Zapadnu obalu i Istočni Jerusalim.
Nalozi za hapšenje Netanjahua i Galanta izdati su u novembru 2024. godine, a riječ je o prvom slučaju u kojem je sud zatražio hapšenje visokih zvaničnika jedne zapadne savezničke zemlje.
Palestinske vlasti ocijenile su odluku kao "istorijsku", dok su izraelski zvaničnici MKS optužili za antisemitizam.

1250x600

1084x550

Odbačen zahtjev Izraela: Potjernica za Netanjahuom ostaje na snazi

Viši sud u Podgorici donio je naredbu da se za državljaninom Sjeverne Makedonije Andrejom Tanaskovskim (18) raspiše međunarodna potjernica, nakon što je 7. avgusta u Budvi pokušao da ubije Marka Ljubišu Kana (56).
Tanaskovski je, prema navodima iz istrage, tog dana u hotelu Maestral u Pržnu prišao Kanu dok je odmarao pored bazena i prema njemu iz pištolja ispalio najmanje dva hica.
Jedan projektil pogodio je Budvanina u glavu, ali je on preživio i nakon bolničkog zbrinjavanja otpušten je na kućno liječenje. Napadač je pobjegao i od tada je u bjekstvu.
Iz policije je nakon ovog događaja saopšteno da je Tanaskovski koristio falsifikovanu srpsku ličnu kartu na ime Jovana Galića, rođenog 2006. godine, kako bi prikrio identitet i neometano boravio na teritoriji Crne Gore.
- Protiv A.T. podnijeta je krivična prijava zbog pokušaja ubistva, nedozvoljenog držanja oružja i falsifikovanja isprave. U toku je intenzivna potraga i saradnja sa međunarodnim partnerima- saopšteno je ranije iz policije.
Na predlog Višeg tužilaštva tada je odbjeglom Tanaskovskom određen pritvor i pokrenuta procedura za raspisivanje međunarodne potjernice.
Marko Ljubiša Kan je i ranije bio meta napada, a poslednji je podsjetio na višegodišnje sukobe crnogorskih kriminalnih grupa.

Raspisana međunarodna potjernica za Andrejem Tanaskovskim

Darko Novaković (54) uhapšen je u Srbiji po potjernici koju je za njim raspisao podgorički Interpol zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje cigareta iz Luke Bar.
Protiv njega je Specijalno državno tužilaštvo podnijelo krivičnu prijavu zbog sumnje da je član kriminalne grupe koja je u toku 2020. i 2021. godine u Crnoj Gori i drugim državama sprovodila aktivnosti krijumčarenja cigareta iz Luke Bar u države EU.
Sud u Srbiji mu je, kako je saopšteno iz Uprave policije, odredio ekstradicioni pritvor.
Potjernica za njim je, kako su dodali, raspisana radi vođenja krivičnog postupka zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje u produženom trajanju u saizvršilaštvu.
Osim toga, i Z.T. (47) iz Crne Gore je u Njemačkoj uhapšen po crnogorskoj potjernici.
- Potjernica je raspisana na osnovu naredbe Osnovnog suda u Rožajama zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teška tjelesna povreda - kazali su u policiji.
I njemu je u Njemačkoj određen ekstradicioni pritvor.
- Njemu je od strane nadležnih pravosudnih organa u Njemačkoj određen ekstradicioni pritvor i on će nakon sprovedenog ekstradicionog postupka biti izručen Crnoj Gori - naglasili su u policiji.
Osim toga, na graničnom prelazu Šćepan Polje policija je uhapsila državljanina Bosne i Hercegovine A.B. (42) shodno međunarodnoj potjernici koju je za njim raspisao NCB Interpol Zagreb, a radi obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku koji se vodi protiv njega pred Općinskim sudom u Rijeci zbog nezakonitog ulaska u zemlje EU.
- Za ovo djelo je zaprijećena kazna zatvora u trajanju od osam godina - dodali su u policiji.
A.B. će, poručuju u policiji, u zakonom propisanom roku biti sproveden sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici u cilju određivanja ekstradicionog pritvora.
- Navedene aktivnosti rezultat su kontinuiranog intenzivnog međunarodno operativnog rada nadležnih organa na lociranju i lišenju slobode lica za kojima su raspisane međunarodne potjernice. Sa ovakvi aktivnostima policija nastavlja i u narednom periodu, u cilju očuvanja stabilnog bezbjednosnog ambijenta kako u nacionalnim tako i u međunarodnim okvirima - zaključili su u policiji.

Darko Novaković uhapšen Srbiji po potjernici podgoričkog Interpola, određen mu ekstradicioni pritvor

Uprava policije nije obavijestila sudiju Osnovnog suda Mirka Kojovića da li je postupila po naredbi za raspisivanje potjernice protiv lažnog američkog diplomate Stevana Simijanovića koji je optužen za falsifikovanje isprava. To se navodi u odgovorima Osnovnog suda u Nikšiću dostavljnim Portalu ETV.
Na jednom od ranijih rošišta – 11. marta sudija Kojović je izdao naredbu za raspisivanje potjernice za Simijanovićem ali, uskoro će četiri mjeseca od kada Uprava polcije nije obavijestila sud da li je postupljeno po nalogu suda.
Početak suđenja zakazan je za 16. jul i do sada su ročišta odgađana u više navrta. Ovaj postupak nije mrdnuo sa mrtve tačke.
Tužilaštvo u Nikšiću i Sud u tom gradu u slučaju Simijanović, kako je Portal ETV pisao, napravili su brojne propuste u postupanju.
U prilog ovim tvdnjama su podaci da je za Simijanovićem izdata naredba za raspisivanje potjernice tek nakon dvije godine i šest mjeseci od podizanja optužnog prijedloga i čak četiri godine nakon što je on &nbsp;uhapšen u februaru 2021. godine u Nikšiću, a potom nesmetano napustio Crnu Goru.
Simijanović je u Crnoj Gori napravio konekcije sa liderom URE Dritanom Abazovićem, tadašnjim potpredsjednikom Vlade ali i sa kontroverznim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem.&nbsp;
Boravak Simijanovića i srpske „zavetnice“ Olge Havrilov u Podgorici, u hotelu Ambasador plaćala je URA. Njemu su lisice stavljene odmah nakon sastanka sa Davidovićem koji je bio u sjedištu kompanije Neksan i tada je kod njega pronađen lažni diplomatski pasoš SAD.
Tokom boravka u Crnoj Gori Simijanović je, a prema skaj komunikacijama koje je objavio portal Libertas u junu prošle godine, dogovarao i poslove šverca cigareta. Njegov zadatak je bio da nagovori Davidovića da što prije uđu u lanac krijumčarenja cigareta, a ako mu to ne uspije, da ga „pritisne“ preko Abazovića. U tim razgovorima pominjalo se i ime nekadašnjeg načelnika za kriminalistiku u Centru bezbjednosti Bar Ilije Vasovića i on je jednio procesuiran.
Uloge ostalih aktera za sada nijesu bili interesantne Specijalnom državnom tužilaštvu.

Marija Žižić

Četiri mjeseca policija nije obavijestila sudiju da li je raspisana potjernica za Simijanovićem

A.S. (37) iz Turske juče je uhapšen u Podgorici - istog dana kada je za Ankara za njim raspisala međunarodnu potjernicu zbog više krivičnih djela.&nbsp;
Njega su procesuirali službenici podgoričke policije i NCB Interpola Podgorica.
- Izvanredna međunarodna operativna saradnja kroz svakodnevnu razmjenu operativnih i obavještajnih informacija između službenika NCB Interpol-a Podgorica i NCB Interpol-a Ankara rezultirala je efikasnom akcijom hapšenja lica koje u Turskoj važi za visokorizičnog povratnika u izvršenju krivičnih djela i koji je predmet rada njihovih policijskih organa dugi niz godina - saopšteno je iz policije.
U toku je, kako su dodali, krivični postupak i nadležni Sud u Bakirkoyu - u Turskoj je donio naredbu kojom je traženo obezbeđenje njegovog prisustva u krivičnom postupku koji se vodi zbog sumnje na: namjerno nanošenje povreda oružjem i kršenje zakona o vatrenom oružju za koje je predviđena kazna zatvora u trajanju od 12 godina.
- A.S. će u zakonom predviđenom roku biti sprovedeno sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici u cilju određivanja ekstradicionog pritvora - poručili su u policiji.

Turski državljanin uhapšen u Podgorici nakon što je Ankara za njim raspisala potjernicu

Službenici Uprave policije Crne Gore, postupajući po međunarodnim potjernicama, lišili su slobode dvojicu stranih državljana koje potražuju pravosudni organi Turske i Njemačke, saopšteno je iz Uprave policije.
U Baru je, u okviru operativne akcije granične policije, na jedrilici u akvatorijumu Luke Bar uhapšen T.B. (40), državljanin Republike Turske. Za njim je NCB Interpol Ankara raspisao međunarodnu potjernicu radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od osam godina i četiri mjeseca, izrečene presudom Višeg suda u Istanbulu od 22. februara 2018. godine. T.B. se tereti da se lažno predstavio kao policijski službenik, a zatim počinio razbojništvo nad oštećenim licem.
Prema navodima Uprave policije, lice je prethodno izbjeglo kontrolu albanske policije, ali je locirano i uhapšeno zahvaljujući operativnoj saradnji službenika NCB Interpola Podgorica i NCB Interpola Tirana.
U odvojenoj aktivnosti, službenici Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi uhapsili su R.D. (31), državljanina Bosne i Hercegovine, za kojim je NCB Interpol Visbaden raspisao međunarodnu potjernicu po naredbi suda u Bambergu. On se sumnjiči da je, kao član organizovane kriminalne grupe, učestvovao u višestrukim prevarama na štetu 14 državljana Njemačke, pri čemu je ostvarena protivpravna imovinska korist veća od 240.500 eura.
Oba lica su lišena slobode i biće, u zakonom propisanom roku, sprovedena sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici radi odlučivanja o određivanju ekstradicionog pritvora.

Po međunarodnim potjernicama u Baru i Herceg Novom uhapšeni strani državljani

Na Aerodromu Podgorica lišen slobode državljanin Azerbejdžana kojeg potražuje Rusija
G.T. (35) iz Azerbejdžana, kojeg potražuje Interpol Rusije, uhapšen je na Aerodromu Podgorica.
Pred njim se, kako je saopšteno iz policije, vodi krivični postupak pred &nbsp;Višim sudom u Pyatigorsk - Stavropol region, zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo prevara u većem obimu za koje je predviđena kazna zatvora u trajanju do 10 godina.
- G.T. će u zakonom predviđenom roku biti privedeno sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici radi određivanja ekstradicionog pritvora. Slijedi dalja komunikacija između NCB Interpola Podgorica i NCB Interpola Moskva - poručili su u policiji.

Na Aerodromu Podgorica uhapšen državljanin Azerbejdžana kojeg potražuje Rusija

U večerašnjem izdanju emisije "Građanski ugao", čiji je domaćin Centar za građansko obrazovanje (CGO), biće otvorena tema koncepta takozvanog „srpskog sveta“ – ideje koja se u dijelu srpske javnosti često predstavlja kao briga za građane srpske nacionalnosti u državama nastalim nakon raspada Jugoslavije, ali koja u praksi nerijetko nosi snažne političke i bezbjednosne implikacije.
U fokusu razgovora biće način na koji se ovaj koncept definiše, kako se sprovodi u praksi i kakve posljedice proizvodi u regionu i susjednim državama.
Na pitanja autorke i voditeljke Zvezdane Kovač odgovaraće: Vanda Babić Galić, posebna savjetnica ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, Šaćir Filandra, profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Srđa Pavlović, istoričar iz Crne Gore, i Toma Marković, publicista iz Beograda.
Emisiju Građanski ugao možete pratiti večeras u terminima od 18 i 22 sata, na Televiziji E.

"Građanski ugao" večeras o konceptu „srpskog sveta“ i njegovim političkim i bezbjednosnim posljedicama

Premijer Grenlanda izjavio je da postoje crvene linije koje se u razgovoru sa Sjedinjenim Državama ne smiju preći, priznavši ipak da je potrebno učiniti više kako bi se povećala bezbjednost u regionu zbog sve agresivnije Rusije.
Jens-Frederik Nilsen i danska premijerka Mete Frederiksen bili su u Parizu na sastanku s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom kako bi učvrstili podršku koja im je potrebna nakon izjava američkog predsjednika Donalda Trampa da nastoji da preuzme to arktičko ostrvo koje je već vjekovima danska teritorija.
Razgovori između Grenlanda, Danske i Sjedinjenih Država trebalo bi da se održe kako bi se pokušalo pronaći rješenje krize, ali Nilsen kaže da Grenland ima određene crvene linije koje se ne mogu preći, premda se nada postizanju neke vrste dogovora. Nije iznio detalje.
- Pod pritiskom smo, ozbiljnim pritiskom. Pokušavamo da se odupremo. Pokušavamo da se nosimo sa strahom naših ljudi - rekao je na javnoj tribini s Frederiksen na Univerzitetu Sciences Po.
Ali je takođe rekao: „Moramo sprovesti više nadzora i sigurnosti u našem regionu zbog načina na koji se Rusija sada ponaša“.
Evropa mora da se drži zajedno
Zahtjev SAD-a za kontrolom nad Grenlandom uzdrmao je transatlantske odnose i ubrzao evropske napore za smanjenje zavisnosti od Sjedinjenih Država, čak i nakon što je Tramp prošle nedjelje povukao prijetnje carinama i isključio preuzimanje Grenlanda silom.
Frederiksen je rekla da je kriza pokazala da je većina Evropljana na istoj strani i da su uspjeli da se ujedine kako bi se suprotstavili Trampovim zahtjevima, posebno njegovoj prijetnji dodatnim carinama evropskim državama.
Rekavši da se svjetski poredak zauvijek promijenio i propitujući šta bi se moglo dogoditi u Vašingtonu u budućnosti, rekla je da je ključno da Evropa postane jača, ali je takođe pozvala na transatlantsko jedinstvo s obzirom na to da je jasno da Rusija ne želi mir.
- Ako dopustimo Rusiji da pobijedi u Ukrajini, nastaviće. Najbolji put za Sjedinjene Države i Evropu jeste da se drže zajedno - dodala je.
Diplomatski razdor između Danske i Sjedinjenih Država, koje su obje osnivači NATO-a, posljednjih se nedjelja činio kao prijetnja budućnosti vojnog saveza, iako je sukob od tada premješten na diplomatsko bojište.
Polovina kopnene mase na Arktiku je ruska teritorija. Od 2005. Moskva je ponovo otvorila i modernizovala desetine vojnih baza iz sovjetskog doba, i na svom arktičkom kopnu i na ostrvima uz svoju sjevernu obalu.
Rusija je okarakterisala razgovore o Moskvi i Pekingu kao prijetnje Grenlandu mitom za podsticanje histerije.

Premijer Grenlanda: Potrebna jača vojna prisutnost zbog Rusije

Nije mi poznato da su se se dosad angažovali volonteri na način kako je to učinio direktor Državnog arhiva Danilo Mrvaljević.
To je, u emisiji E-uživo, kazala nekadašnja direktorica Nacionalne biblioteke “Đurđe Crnojević” Dragica Lompar komentarišući odluku Mrvaljevića da dozvoli volontiranje kadra Srpske pravoslavne crkve u Državnom arhivu.
- I Nacionalna biblioteka je angažovala povremeno volontere za neke manje složene poslove, jednostavnije poslove, kao ispomoć ako imate neki zaostatak. Međutim, na razvrstavanju i sređivanju građe, koja jeste dio kulturne baštine, apsolutno nije dobro da se angažuju volonteru. Na toj građi treba da rade iskusni ljudi, iskusni stručnjaci, arhivisti. Građa ne smije biti dostupna tek tako, ona mora biti pod nekim režimom nadzora mnogo ozbiljnijim nego što je čitava ova priča - kazala je Lompar.
Sagovornica TV E, koja skoro 40 godina radi u Nacionalnoj biblioteci, kaže da je takav potez direktora Državnog arhiva iznenađujući.
- Što se mene tiče, ja smatram da ovo zaista nije dobar potez i da je gospodin Mrvaljević, na neki način, čak i ako je napravio neki, mogu reći, nesmotren potez, nesmotrenu odluku – trebalo je da uvaži mišljenje i svojih kolega, arhivista i da uvaži ambijent, koji se povodom toga desio u našem gradu, pa i šire u Crnoj Gori. Vidimo da su reakcije prilično različite, od nedoumice do ljutnje, i mislim da je zaista trebalo još jednom razmisliti, jer je imao vremena da, na neki način, tu situaciju riješi - kazala je Lompar.
Na pitanje da li bi, kao neko ko je čitav vijek proveo u Nacionalnoj biblioteci i bio na rukovodećoj poziciji, dozvolila kadrovima Srpske pravoslavne crkve da volontiraju na način na koji je Mrvaljević dozvolio, Lompar je kategorično odgovorila.
- Naravno da ne bih dozvolila. Svaka ustanova tog ranga ima fondove koji su namijenjeni korisnicima. Ali, ono što je dio kulturne baštine – ono mora imati poseban tretman, poseban vid zaštite i mora se koristiti u posebnim uslovima. Koliko ja znam, u Državnom arhivu ne postoje ti uslovi u kojima je taj vid nadzora moguć, a mislim da nije ni dobro - obzirom da imaju manjak stručnog kadra, kao i sve institucije kulture u CG - da vi odvojite specijalistu, arhivistu koji bi sjedio čitav dan, a ne bi mogao da radi svoj posao - kazala je ona.
Sagovornica TV E naglašava da je trebalo dobro promisliti prilikom donošenja ovakve odluke.
- Ne smijemo sticati utisak da građa koja se čuva u nacionalnim institucijama kulture može tek tako da se da bilo kome na uvid, na rukovanje tom građom - možda oštećenja ili, ne daj bože, otuđenje. Sve to dolazi nekako u pitanje i zato mislim da je ova odluka morala drugačije da se redefiniše, jer bilo je vremena, bilo je reagovanja, moglo se, naravno, i drugačije riješiti situacija - zaključila je Lompar.

Lompar o angažovanju volontera SPC u Državnom arhivu: Nije mi poznat sličan primjer

Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke izdalo je upozorenje za svoje državljane koji putuju u Sjedinjene Američke Države, navodeći mogućnost “nasilnih sukoba” s vlastima, posebno u Minneapolisu i drugim američkim gradovima.
- U Minneapolisu i u drugim gradovima demonstracije se povremeno mogu pretvoriti u nasilne sukobe s migracionim i sigurnosnim vlastima - navodi se u saopštenju.
Njemačkim državljanima koji se nalaze u tim područjima savjetuje se da redovno prate lokalne medije, budu oprezni i izbjegavaju okupljanja na mjestima gdje bi moglo doći do nasilja.
Slično upozorenje ranije je izdala i Francuska. Francusko ministarstvo vanjskih poslova prošle je subote ažuriralo svoje smjernice za putovanja u Minneapolis, savjetujući francuskim državljanima da izbjegavaju centar grada, budu informisani o sigurnosnoj situaciji i klone se okupljanja.
Upozorenja dolaze u jeku pojačanih tenzija u Minneapolisu, nakon niza protesta i sigurnosnih operacija povezanih s imigracionom politikom administracije američkog predsjednika Donalda Trampa.

Tag: potjernica